Likovna Analiza Slike Milivoja Izelca

Download Likovna Analiza Slike Milivoja Izelca

Post on 09-Apr-2015

1.862 views

Category:

Documents

6 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

<p>Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu Odsjek za povijest umjetnosti Ivana Luia 3, Zagreb</p> <p>U ATELJEU BOHEMA Likovna analiza slike Milivoja Uzelca Seminar iz predmeta Osnove likovnih umjetnosti</p> <p>Studentica: Katarina Krolo Godina studiranja: 1. Studijske grupe: pum / kro Mentor: doc. dr. sc. Frano Dulibi</p> <p>Zagreb, 2008.</p> <p>SADRAJ</p> <p>1. UVOD...2 2. LIKOVNA ANALIZA DJELA....3 3. ZAKLJUAK...6 4. POPIS LITERATURE..8 5. ILUSTRACIJE..9</p> <p>2</p> <p>UvodMilivoj Uzelac je roen 26. srpnja 1897. godine u Mostaru. Pohaa gimnaziju u Banja Luci gdje upoznaje Vilka Gecana s kojim e kasnije u Zagrebu ostvariti znaajnu slikarsku suradnju. Zajedno dobivaju i prve slikarske pouke kod profesora Pere Popovia u spomenutoj gimnaziji. Dolaskom u Zagreb 1912. godine, profesor Tomislav Krizman ga kratko vrijeme ui grafiku te s njim dobiva svoja prva iskustva u izlaganju. Od 1912. do 1914. studira slikarstvo na Privremenoj koli za umjetnost i umjetni obrt kod O. Ivekovia. Ratne godine prekidaju njegovo studiranje te je primoran ii u vojsku, ali ve 1915. dezertira u Prag gdje povremeno studira na akademiji kod J. Preislera. Nakon Prvog svjetskog rata vraa se u Zagreb te izlae na izlobama Proljetnoga salona. Na VII. izlobi predstavlja se prvi put i u Grupi etvorice koju su inili Uzelac, Gecan, Trepe i Varlaj , kao glavni predstavnik nove, ekspresionistike struje u Hrvatskoj. Milivoj Uzelac se trajno seli u Francusku 1923., tamo izlae na Salon dAutomne , a od 1924. konstantno djeluje unutar parikog umjetnikog kruga. Usprkos tome jo je aktivan i na izlobama u domovini: Proljetni salon, Zagrebaki umjetnici i Hrvatski umjetnici. to se tie njegovoga likovnog izriaja, on varira ovisno o Uzelevom okruenju i trenutnoj inspiraciji, ali i mentorima. Tako je na poetku svog umjetnikog stvaranja u potpunosti usmjeren prema crteu i grafici, kasnije naputa i akademizam Privremene kole da bi privuen smjelim parikim ozrajem pao pod Kraljeviev utjecaj. U razdoblju Grupe etvorice dominira eksperimentiranje s granicama umjetnike slobode i ekspresije pa prevladava erotizirana tematika. Djela nastala u Parizu odlikuje visoki stupanj dekorativnosti te je vidljiv neoklasicistiki pristup u maniri Picassa i Matissea. 1963. godine, Milivoj Uzelac se seli na jug Francuske, u Contignac gdje umire 6.travnja 1977. Do sada su mu prireene dvije retrospektivne izlobe: 1971. u Modernoj galeriji u Zagrebu i 2008. u Umjetnikome paviljonu u Zagrebu.</p> <p>3</p> <p>Likovna analiza djelaKompozicija U ateljeu bohema nastaje 1920. godine, a upravo dvadesete godine su najplodonosnije, najznaajnije godine Uzelevog likovnog stvaranja . 1920. godina predstavlja prekretnicu u njegovom likovnom izriaju . Ona oznaava kraj ekspresivne zagrebako-prake faze i poetak jednog novog pogleda na svijet, na likovnu kompoziciju koji na vidjelo dolazi upravo slikom U ateljeu bohema. Dvadesetih godina, Uzelac je svojim djelima prerastao svog mladenakog idola Kraljevia koji je ujedno bio i idol itavoj generaciji druge moderne ( Uzelac, Gecan i drugi). Prerastao ga je u smislu postavljanja jednog novog teita u slikarstvu, ono ima naglasak na istraivanju povrine i oblika. U ateljeu bohema je pak jedno prijelazno djelo, njime se svakako nagovjetava udaljavanje od ekspresionizma, ali se kompozicijom, postavljanjem figura predstavlja uvertira u budue kubistike tenje, u neokubizam kako ga on sam naziva. Ovim djelom, Uzelac je ostvario vrhunac svoje umjetnike zrelosti. Prije svega je vidljiva jedna inovacija, tenja prema daljnjem istraivanju, ali i vrhunac u krajnjem velianju Kraljevia. Ono je prisutno u tolikoj mjeri da U ateljeu bohema moemo interpretirati i kao sjeanje na Maneta, velikoga Kraljevievog prethodnika. Uzelev doprinos hrvatskoj likovnoj umjetnosti i prije ovog maestralnog djela, bio je vrlo znaajan pa mu tako Udruenje umjetnika daje atelje na Voarskoj cesti 74, u jesen 1920. godine. Ovaj novi radni prostor je vrlo vaan jer se u njemu dogaa prekretnica hrvatskoga slikarstva. Dakle, sam atelje kao novi, neiskuani radni prostor ima vanu psiholoku komponentu te predstavlja toku na i za poetak jednog novog, stvaralakog poglavlja. Tako i sam slikar govori: Nastala je ova kompozicija u ateljeu na alati gdje je bilo izvanredno svjetlo. Tamo je sve ivjelo, pa se to odrazilo i na slici.1 ivost ateljea ovjekovjeena je na slici pri emu je svjetlost presudan faktor. Ipak, svjetlost udruena s prostorom i njegovim volumenom u ovom djelu, dobiva jednu novu dimenziju postaje osnovni uvjet doivljavanja slike. Poevi od tajanstvenih mukaraca u polumranoj pozadini do nagog tijela modela koje je na izravnom svjetlu,1</p> <p>Josip Vrani, Milivoj Uzelac, Zagreb 1991. godina, 47 str.</p> <p>4</p> <p>cijela je kompozicija uvjetovana svjetlom. Organiziranost likovnih elemenata nenametljivo dominira ( dijagonale, asimetrino poredane tri figure ) pri emu ponovno svjetlost ima vanu ulogu jer doprinosi vrstoi te organiziranosti. Stupnjevanjem svjetla od prvog plana s desna na lijevo u dubinu, ostvarena je autentinost prostora, a to je jo vanije i njegova uvjerljivost. Kontrasti i dijagonale proimaju se cijelom slikom i tako ine dinamiku harmoniju boja , svjetla i sjena. Najizrazitija dijagonala na slici je svakako ona kojom su povezani nagi model i mukarac u odijelu te je njome istovremeno uspostavljeno stupnjevanje boja. Tonije, suprotstavljaju se najtamnija i najsvjetlija figura na kompoziciji, a to naelo slijedi i druga, neto manje dominantna dijagonala kojom su povezani mrtva priroda i mukarac u sjeni. Tri figure postavljene asimetrino ve su poznate osobe koje moemo prepoznati i na slici Tri portreta ( model Viktorija i slikar Vilko Gecan ). Nepostojanje horizontala i vertikala upozorava na predstupanj koji prethodi potpunom ogoljenju i geometrizaciji u kasnijim djelima. Na slici U ateljeu bohema prisutno je razraivanje inovacije u smislu postupnog otkrivanja i prouavanja svijeta, materije unutar prostora. Tome svakako doprinosi i postavljanje figura u tri razliita plana. Pri interpretaciji ove slike vano je naglasiti da ona nema specifinu temu, niti je odraz slikarovih unutarnjih stanja te upravom tim novim naglaskom na odnosima unutar prostora i njegovom strukturom, Milivoj Uzelac prestaje slikati ekspresionistiki. Kao to sam spomenula U ateljeu bohema moemo tumaiti i kao indirektni hommage Manetu kao velikome prethodniku drugoga velikana, Kraljevia. Upravo zato ova slika moe biti i svojevrsna inaica slavnog Doruka na travi. Na Uzelevoj slici radnja je smjetena u ateljeu dok na Manetovom remek-djelu u prirodi. Ipak, pribliavanje i aludiranje na slici U ateljeu bohema je ostvareno mrtvom prirodom, plodovima jeseni , a slinost je uoljivija postavljanjem tih plodova na isto mjesto kao i Manet, u donji lijevi kut. U prvom planu Uzeleve slike nalazi se mlada naga ena koja djeluje vrlo tajanstveno prvenstveno zbog sklopljenih oiju te uzimajui u obzir oi kao ogledalo due svakoga ovjeka, ne moemo doprijeti do nje. Poza u kojoj se nalazi pomalo je zavodljiva, ali se doima i nevinom, srameljivom jer desnom rukom prekriva svoje intimne dijelove tijela. Najoitija zajednika toka izmeu Doruka na travi i U ateljeu bohema je nezainteresiranost mukaraca za golu enu. Kod Uzelca , oni imaju pogled uprt prema promatrau dok su na Manetovoj slici toliko udubljeni u razgovor da ne obraaju panju na mladu enu. Usprkos moguim analogijama, Uzelac svakako stvara individualni i neusporedivi stil slikanja. Izvrsnom percepcijom dubine, kombinacijom mrtve prirode i akta te stupnjevanjem svjetlosti, 5</p> <p>stvara se osebujni doivljaj kojim slika U ateljeu bohema, predstavlja veliku prekretnicu hrvatskog modernog slikarstva.</p> <p>6</p> <p>ZakljuakIza likovne pozadineSlikar Vilko Gecan i ehinja Viktorija esti su na Uzelevim slikama to govori o njihovoj vanosti u ivotu Milivoja Uzelca. Oni su njegovi poslovni partneri, ali i drage osobe u privatnom ivotu. Vilko Gecan je Uzelev prijatelj iz djetinjstva odnosno iz srednjokolskih dana. Nakon srednje kole nakratko su se rastali, ali se ponovno nalaze u Pragu. Tamo su upoznali mladu Viktoriju, dvadesetogodinju ehinju koja je bila oarana ovim mladim hrvatskim umjetnicima, a pogotovo Uzelcem. Zaljubivi se u njega, odluila je poi s njim i Gecanom u Zagreb. Iako je bila zaljubljena u Uzelca, pozirala je obojici i bila je dobra u tome. Ona je bila savreni model jer je satima mogla pozirati i mirovati u istom poloaju. Usprkos tome zbog sve vee ljubomore i neslaganja, njihova suradnja se prekida, a Viktorija naputa Zagreb. Suradnja Milivoja Uzelca i Vilka Gecana najplodnija je bila unutar Grupe etvorice koja donosi drugi najznaajnij val modernistikih tendencija u hrvatskoj umjetnosti. Ipak ivotni putevi ovih velikana bili su razliiti, no bez obzira na meusobnu odvojenost ostali su u kontaktu do kraja ivota. Relacija Francuska SAD nije bila nikakva prepreka za odravanje dugogodinjeg prijateljstva, ali slikarska suradnja se vie nije ponovila.</p> <p>Osvrt na Veneru iz predgraaUzelevo najznaajnije djelo U ateljeu bohema, vano je staviti u okvir dvadesetih godina dvadesetog stoljea. Tom slikom najvidljiviji je konani prekid s ekspresionistikim tenjama u postavljanju kompozicije te odabirom boja. Razliku najvie vidimo usporeujuu U ateljeu bohema sa slikom Venera iz predgraa. Mislim da je ta slika najprimjerenija za usporedbu jer nastaje iste te 1920. godine samo nekoliko mjeseci prije U ateljeu bohema. Zanimljivo je promatrati kako se u tako kratkom razdoblju mogu dogoditi tako nagle promjene bez ikakvog nasluivanja. Nakon zavretka Prvog svjetskog rata, ljudi su jo uvijek pod dojmom i bore se s postratnim krizama pa su izraavanje duevnih stanja i ekspresionizam jo uvijek aktualni. Unato tome, mnogi svoju umjetniku zrelost trae na nekom drugom putu s manjim naglaskom ekspresije pa tako i sam Uzelac. Iako Venera iz predgraa i U ateljeu bohema nastaju u razlici od samo nekoliko mjeseci, po svojim likovnim znaajkama, u potpunosti se 7</p> <p>doimaju oprenima. Na Veneri iz predgraa prevladava bijeda i hladnoa koju posebno odraavaju boje jer i najtoplija od njih je i sama po sebi hladna ljubiasta. Ta slika svojom ekspresivnou otkriva senzibilitet i krhkost ljudskog duha koji se jo uvijek oporavlja od rata i ostalih kriza, dok na slici U ateljeu bohema vidimo veu slikarsku realnost, ali i jedan nagli zaokret prema optimistinijem shvaanju svijeta. Zanimljivo je promatrati transformaciju Viktorije iz jedne bludnice na Veneri iz predgraa do pomalo srameljive, ali svejedno zavodljive mlade ene. Viktorija tako na prvoj slici dobiva pseudonim Venera, postaje prijateljica noi koja otvoreno promatrau pokazuje sve svoje ari bez srama. Na slici U ateljeu bohema, Viktorija se pak trudi to vie sakriti svoje tijelo, ona sjedi pogrbljeno zaklanjajui dio tijela desnom rukom, a zatvorenim oima kao da govori da ne eli da se njen identitet u potpunosti otkrije. Tako ena s ruba ivota postaje mlada ena u ateljeu svog nesuenog ljubavnika, a na isti nain, naglo, dominaciju ekspresije zamjenjuje zanimanje za prostor i materiju. Da zakljuim, zagrebaka faza je izuzetno vana za Uzelev opus jer u njoj nastaje U ateljeu bohema. Ta slika predstavlja vaan okida za Milivoja Uzelca jer njime mijenja svoj likovni izriaj, najavljuje neokubizam.</p> <p>8</p> <p>Popis literature</p> <p>1. Josip Vrani, Milivoj Uzelac, Zagreb 1991. godina, 46-50 2. Ivanka Reberski, Realizmi dvadesetih godina u hrvatskom slikarstvu, Zagreb 1997. godina, 278 3. Skupina autora, glavni urednik: Antun Vuji, Hrvatski leksikon, u: svezak 2, Zagreb 1997. godina, 617 4. http://www.umjetnicki-paviljon.hr/hr/izlozbe/aktualna_izlozba/</p> <p>9</p> <p>U ATELJU BOHEMA, ULJE NA PLATNU (1920)</p> <p>10</p>