likovna analiza slike milivoja izelca

Download Likovna Analiza Slike Milivoja Izelca

Post on 09-Apr-2015

1.877 views

Category:

Documents

6 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

Filozofski fakultet Sveuilita u Zagrebu Odsjek za povijest umjetnosti Ivana Luia 3, Zagreb

U ATELJEU BOHEMA Likovna analiza slike Milivoja Uzelca Seminar iz predmeta Osnove likovnih umjetnosti

Studentica: Katarina Krolo Godina studiranja: 1. Studijske grupe: pum / kro Mentor: doc. dr. sc. Frano Dulibi

Zagreb, 2008.

SADRAJ

1. UVOD...2 2. LIKOVNA ANALIZA DJELA....3 3. ZAKLJUAK...6 4. POPIS LITERATURE..8 5. ILUSTRACIJE..9

2

UvodMilivoj Uzelac je roen 26. srpnja 1897. godine u Mostaru. Pohaa gimnaziju u Banja Luci gdje upoznaje Vilka Gecana s kojim e kasnije u Zagrebu ostvariti znaajnu slikarsku suradnju. Zajedno dobivaju i prve slikarske pouke kod profesora Pere Popovia u spomenutoj gimnaziji. Dolaskom u Zagreb 1912. godine, profesor Tomislav Krizman ga kratko vrijeme ui grafiku te s njim dobiva svoja prva iskustva u izlaganju. Od 1912. do 1914. studira slikarstvo na Privremenoj koli za umjetnost i umjetni obrt kod O. Ivekovia. Ratne godine prekidaju njegovo studiranje te je primoran ii u vojsku, ali ve 1915. dezertira u Prag gdje povremeno studira na akademiji kod J. Preislera. Nakon Prvog svjetskog rata vraa se u Zagreb te izlae na izlobama Proljetnoga salona. Na VII. izlobi predstavlja se prvi put i u Grupi etvorice koju su inili Uzelac, Gecan, Trepe i Varlaj , kao glavni predstavnik nove, ekspresionistike struje u Hrvatskoj. Milivoj Uzelac se trajno seli u Francusku 1923., tamo izlae na Salon dAutomne , a od 1924. konstantno djeluje unutar parikog umjetnikog kruga. Usprkos tome jo je aktivan i na izlobama u domovini: Proljetni salon, Zagrebaki umjetnici i Hrvatski umjetnici. to se tie njegovoga likovnog izriaja, on varira ovisno o Uzelevom okruenju i trenutnoj inspiraciji, ali i mentorima. Tako je na poetku svog umjetnikog stvaranja u potpunosti usmjeren prema crteu i grafici, kasnije naputa i akademizam Privremene kole da bi privuen smjelim parikim ozrajem pao pod Kraljeviev utjecaj. U razdoblju Grupe etvorice dominira eksperimentiranje s granicama umjetnike slobode i ekspresije pa prevladava erotizirana tematika. Djela nastala u Parizu odlikuje visoki stupanj dekorativnosti te je vidljiv neoklasicistiki pristup u maniri Picassa i Matissea. 1963. godine, Milivoj Uzelac se seli na jug Francuske, u Contignac gdje umire 6.travnja 1977. Do sada su mu prireene dvije retrospektivne izlobe: 1971. u Modernoj galeriji u Zagrebu i 2008. u Umjetnikome paviljonu u Zagrebu.

3

Likovna analiza djelaKompozicija U ateljeu bohema nastaje 1920. godine, a upravo dvadesete godine su najplodonosnije, najznaajnije godine Uzelevog likovnog stvaranja . 1920. godina predstavlja prekretnicu u njegovom likovnom izriaju . Ona oznaava kraj ekspresivne zagrebako-prake faze i poetak jednog novog pogleda na svijet, na likovnu kompoziciju koji na vidjelo dolazi upravo slikom U ateljeu bohema. Dvadesetih godina, Uzelac je svojim djelima prerastao svog mladenakog idola Kraljevia koji je ujedno bio i idol itavoj generaciji druge moderne ( Uzelac, Gecan i drugi). Prerastao ga je u smislu postavljanja jednog novog teita u slikarstvu, ono ima naglasak na istraivanju povrine i oblika. U ateljeu bohema je pak jedno prijelazno djelo, njime se svakako nagovjetava udaljavanje od ekspresionizma, ali se kompozicijom, postavljanjem figura predstavlja uvertira u budue kubistike tenje, u neokubizam kako ga on sam naziva. Ovim djelom, Uzelac je ostvario vrhunac svoje umjetnike zrelosti. Prije svega je vidljiva jedna inovacija, tenja prema daljnjem istraivanju, ali i vrhunac u krajnjem velianju Kraljevia. Ono je prisutno u tolikoj mjeri da U ateljeu bohema moemo interpretirati i kao sjeanje na Maneta, velikoga Kraljevievog prethodnika. Uzelev doprinos hrvatskoj likovnoj umjetnosti i prije ovog maestralnog djela, bio je vrlo znaajan pa mu tako Udruenje umjetnika daje atelje na Voarskoj cesti 74, u jesen 1920. godine. Ovaj novi radni prostor je vrlo vaan jer se u njemu dogaa prekretnica hrvatskoga slikarstva. Dakle, sam atelje kao novi, neiskuani radni prostor ima vanu psiholoku komponentu te predstavlja toku na i za poetak jednog novog, stvaralakog poglavlja. Tako i sam slikar govori: Nastala je ova kompozicija u ateljeu na alati gdje je bilo izvanredno svjetlo. Tamo je sve ivjelo, pa se to odrazilo i na slici.1 ivost ateljea ovjekovjeena je na slici pri emu je svjetlost presudan faktor. Ipak, svjetlost udruena s prostorom i njegovim volumenom u ovom djelu, dobiva jednu novu dimenziju postaje osnovni uvjet doivljavanja slike. Poevi od tajanstvenih mukaraca u polumranoj pozadini do nagog tijela modela koje je na izravnom svjetlu,1

Josip Vrani, Milivoj Uzelac, Zagreb 1991. godina, 47 str.

4

cijela je kompozicija uvjetovana svjetlom. Organiziranost likovnih elemenata nenametljivo dominira ( dijagonale, asimetrino poredane tri figure ) pri emu ponovno svjetlost ima vanu ulogu jer doprinosi vrstoi te organiziranosti. Stupnjevanjem svjetla od prvog plana s desna na lijevo u dubinu, ostvarena je autentinost prostora, a to je jo vanije i njegova uvjerljivost. Kontrasti i dijagonale proimaju se cijelom slikom i tako ine dinamiku harmoniju boja , svjetla i sjena. Najizrazitija dijagonala na slici je svakako ona kojom su povezani nagi model i mukarac u odijelu te je njome istovremeno uspostavljeno stupnjevanje boja. Tonije, suprotstavljaju se najtamnija i najsvjetlija figura na kompoziciji, a to naelo slijedi i druga, neto manje dominantna dijagonala kojom su povezani mrtva priroda i mukarac u sjeni. Tri figure postavljene asimetrino ve su poznate osobe koje moemo prepoznati i na slici Tri portreta ( model Viktorija i slikar Vilko Gecan ). Nepostojanje horizontala i vertikala upozorava na predstupanj koji prethodi potpunom ogoljenju i geometrizaciji u kasnijim djelima. Na slici U ateljeu bohema prisutno je razraivanje inovacije u smislu postupnog otkrivanja i prouavanja svijeta, materije unutar prostora. Tome svakako doprinosi i postavljanje figura u tri razliita plana. Pri interpretaciji ove slike vano je naglasiti da ona nema specifinu temu, niti je odraz slikarovih unutarnjih stanja te upravom tim novim naglaskom na odnosima unutar prostora i njegovom strukturom, Milivoj Uzelac prestaje slikati ekspresionistiki. Kao to sam spomenula U ateljeu bohema moemo tumaiti i kao indirektni hommage Manetu kao velikome prethodniku drugoga velikana, Kraljevia. Upravo zato ova slika moe biti i svojevrsna inaica slavnog Doruka na travi. Na Uzelevoj slici radnja je smjetena u ateljeu dok na Manetovom remek-djelu u prirodi. Ipak, pribliavanje i aludiranje na slici U ateljeu bohema je ostvareno mrtvom prirodom, plodovima jeseni , a slinost je uoljivija postavljanjem tih plodova na isto mjesto kao i Manet, u donji lijevi kut. U prvom planu Uzeleve slike nalazi se mlada naga ena koja djeluje vrlo tajanstveno prvenstveno zbog sklopljenih oiju te uzimajui u obzir oi kao ogledalo due svakoga ovjeka, ne moemo doprijeti do nje. Poza u kojoj se nalazi pomalo je zavodljiva, ali se doima i nevinom, srameljivom jer desnom rukom prekriva svoje intimne dijelove tijela. Najoitija zajednika toka izmeu Doruka na travi i U ateljeu bohema je nezainteresiranost mukaraca za golu enu. Kod Uzelca , oni imaju pogled uprt prema promatrau dok su na Manetovoj slici toliko udubljeni u razgovor da ne obraaju panju na mladu enu. Usprkos moguim analogijama, Uzelac svakako stvara individualni i neusporedivi stil slikanja. Izvrsnom percepcijom dubine, kombinacijom mrtve prirode i akta te stupnjevanjem svjetlosti, 5

stvara se osebujni doivljaj kojim slika U ateljeu bohema, predstavlja veliku prekretnicu hrvatskog modernog slikarstva.

6

ZakljuakIza likovne pozadineSlikar Vilko Gecan i ehinja Viktorija esti su na Uzelevim slikama to govori o njihovoj vanosti u ivotu Milivoja Uzelca. Oni su njegovi poslovni partneri, ali i drage osobe u privatnom ivotu. Vilko Gecan je Uzelev prijatelj iz djetinjstva odnosno iz srednjokolskih dana. Nakon srednje kole nakratko su se rastali, ali se ponovno nalaze u Pragu. Tamo su upoznali mladu Viktoriju, dvadesetogodinju ehinju koja je bila oarana ovim mladim hrvatskim umjetnicima, a pogotovo Uzelcem. Zaljubivi se u njega, odluila je poi s njim i Gecanom u Zagreb. Iako je bila zaljubljena u Uzelca, pozirala je obojici i bila je dobra u tome. Ona je bila savreni model jer je satima mogla pozirati i mirovati u istom poloaju. Usprkos tome zbog sve vee ljubomore i neslaganja, njihova suradnja se prekida, a Viktorija naputa Zagreb. Suradnja Milivoja Uzelca i Vilka Gecana najplodnija je bila unutar Grupe etvorice koja donosi drugi najznaajnij val modernistikih tendencija u hrvatskoj umjetnosti. Ipak ivotni putevi ovih velikana bili su razliiti, no bez obzira na meusobnu odvojenost ostali su u kontaktu do kraja ivota. Relacija Francuska SAD nije bila nikakva prepreka za odravanje dugogodinjeg prijateljstva, ali slikarska suradnja se vie nije ponovila.

Osvrt na Veneru iz predgraaUzelevo najznaajnije djelo U ateljeu bohema, vano je staviti u okvir dvadesetih godina dvadesetog stoljea. Tom slikom najvidljiviji je konani prekid s ekspresionistikim tenjama u postavljanju kompozicije te odabirom boja. Razliku najvie vidimo usporeujuu U ateljeu bohema sa slikom Venera iz predgraa. Mislim da je ta slika najprimjerenija za usporedbu jer nastaje iste te 1920. godine samo nekoliko mjeseci prije U ateljeu bohema. Zanimljivo je promatrati kako se u tako kratkom razdoblju mogu dogoditi tako nagle promjene bez ikakvog nasluivanja. Nakon zavretka Prvog svjetskog rata, ljudi su jo uvijek pod dojmom i bore se s postratnim krizama pa su izraavanje duevnih stanja i ekspresionizam jo uvijek aktualni. Unato tome, mnogi svoju umjetniku zrelost trae na nekom drugom putu s manjim naglaskom ekspresije pa tako i sam Uzelac. Iako Venera iz predgraa i U ateljeu bohema nastaju u razlici od samo nekoliko mjeseci, po svojim likovnim znaajkama, u potpunosti se 7

doimaju oprenima. Na Vene