lider - otkazi u državnoj upravi!
DESCRIPTION
This is a free sample of Lider issue "Otkazi u državnoj upravi!" Download full version from: Google Play Store: https://play.google.com/store/apps/details?id=com.presspadapp.lider Magazine Description: LIDER digitalno interaktivno izdanje - mjesto gdje informacije dobivaju poslovno značenje! Za svoje čitatelje probiremo najvažnije informacije. Povezujući ih s aktualnim događajima na poslovnoj, društvenoj i političkoj sceni, trudimo se čitateljima otkriti pozadinu i značenje događaja u kojima leži moć. Pružamo im savjete i znanje koje im može pomoći da se prilagode trenutačnim i budućim poslovnim trendovima i izvuku najveću korist iz njih. Svakog tjedna čitateljima donosim... You can build your own iPad and Android app at http://presspadapp.comTRANSCRIPT
BRZI INTERNET SPORA MREŽA POSTAJE KLJUČNA PRIJETNJA RAZVOJU
www.liderpress.hr
Broj 472 godina X. 17. listopada 2014. cijena 18 kuna
Otkazi u državnoj upravi!
INSPEKTORI RADA PADAJU ZBOG SIGURNOSNE
PROVJERE
PREOKRET U EUJUNCKER SE OKREĆE RAZVOJU NAKON POLITIKE ŠTEDNJE
JOŽE MENCINGER, slovenski ekonomist:
KRIZA ĆE PROĆI KAD SE NA NJU NAVIKNEMO, A NEKADAŠNJE STOPE RASTA VALJA ZABORAVITI
TKO JE JEAN TIROLENOBEL KROTITELJU MOĆNIH KOMPANIJA JER SVIJET ČINI BOLJIM
EKSKLUZIVNO
ŠIBENIK, 12. - 14. studenoga 2014.
6. GODIŠNJI SUSRET GRADONAČELNIKA I PODUZETNIKA
Kontakt tel.: 01/6333-530/536; *LIDER (*54337); e-mail: [email protected]; www.liderpress.hr/konferencije/
Organizatori: Partneri: Generalni sponzor:
PROGRAM
Srijeda 12. 11. 2014.
Piće dobrodošlice i prigodni program
Četvrtak 13. 11. 2014.
MODUL: 5 DO 12
ŠTO GRADOVI MORAJU UČINITI U SURADNJI S MINISTARSTVOM ZAŠTITE OKOLIŠA I PRIRODE U GOSPODARENJU
OTPADOM I GDJE SU TU PRILIKE ZA POSLOVNU ZAJEDNICU
Prije godinu dana RH je prihvatila novi Zakon o održivom gospodarenju otpadom. Iako pomaci postoje, neke lokalne zajednice nisu učinile ono što se od njih očekuje.
Sada kada treba poštovati pravila i procedure Europske unije, stvari se ne mogu trpati po tepih. Na ovom panelu predstavit
će se problemi, rješenja i mogućnosti financiranja.
MODUL: JE LI VODA NACIONALNO BLAGO ILI NACIONALNA OPASNOST BR. 1
REFORMA SEKTORA VODNIH USLUGA U RH, GDJE SMO I KUDA IDEMO (U SURADNJI S MINISTARSTVOM POLJOPRIVREDE)
Osim što su gradonačelnici svjesni da ih na tim područjima očekuju velike promjene, neke od direktiva EU te preuzete obveze ulaskom u
Uniju uključuju i ostale hrvatske institucije kao zainteresirane strane. Posebna pozornost posvetit će se raspravi o novom zakonu koji se tiče
okrupnjivanja vodouslužnih komunalnih tvrtki. Taj projekt iznimno je važan za provođenje većih investicijskih projekata.
VEČERA ZA SUDIONIKE - DOMAĆIN GRAD ŠIBENIK
Petak 14. 11. 2014.
MODUL: POREZI - ŠTO GRADOVI MORAJU UČINITI ZA DRŽAVU, A ŠTO DRŽAVA MOŽE UČINITI ZA GRADOVE
MODUL: RAZVOJ ZA BUDUĆNOST
Kako uspješni gradovi postavljaju strategiju i grade bolju budućnost za svoj zajednicu.
DODJELA NAGRADE LOTUS
Nagrada za transparentnost u gradovima. Dodjeljuje Udruga građana RH gradonačelnicima hrvatskih gradova.
GODIŠNJA SKUPŠTINA UDRUGE GRADOVA RHSamo za članove Udruge gradova RH
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE
48 SATI 2014 oglas s programom.indd All Pages 14.10.2014. 21:28:52
ŠIBENIK, 12. - 14. studenoga 2014.
6. GODIŠNJI SUSRET GRADONAČELNIKA I PODUZETNIKA
Kontakt tel.: 01/6333-530/536; *LIDER (*54337); e-mail: [email protected]; www.liderpress.hr/konferencije/
Organizatori: Partneri: Generalni sponzor:
PROGRAM
Srijeda 12. 11. 2014.
Piće dobrodošlice i prigodni program
Četvrtak 13. 11. 2014.
MODUL: 5 DO 12
ŠTO GRADOVI MORAJU UČINITI U SURADNJI S MINISTARSTVOM ZAŠTITE OKOLIŠA I PRIRODE U GOSPODARENJU
OTPADOM I GDJE SU TU PRILIKE ZA POSLOVNU ZAJEDNICU
Prije godinu dana RH je prihvatila novi Zakon o održivom gospodarenju otpadom. Iako pomaci postoje, neke lokalne zajednice nisu učinile ono što se od njih očekuje.
Sada kada treba poštovati pravila i procedure Europske unije, stvari se ne mogu trpati po tepih. Na ovom panelu predstavit
će se problemi, rješenja i mogućnosti financiranja.
MODUL: JE LI VODA NACIONALNO BLAGO ILI NACIONALNA OPASNOST BR. 1
REFORMA SEKTORA VODNIH USLUGA U RH, GDJE SMO I KUDA IDEMO (U SURADNJI S MINISTARSTVOM POLJOPRIVREDE)
Osim što su gradonačelnici svjesni da ih na tim područjima očekuju velike promjene, neke od direktiva EU te preuzete obveze ulaskom u
Uniju uključuju i ostale hrvatske institucije kao zainteresirane strane. Posebna pozornost posvetit će se raspravi o novom zakonu koji se tiče
okrupnjivanja vodouslužnih komunalnih tvrtki. Taj projekt iznimno je važan za provođenje većih investicijskih projekata.
VEČERA ZA SUDIONIKE - DOMAĆIN GRAD ŠIBENIK
Petak 14. 11. 2014.
MODUL: POREZI - ŠTO GRADOVI MORAJU UČINITI ZA DRŽAVU, A ŠTO DRŽAVA MOŽE UČINITI ZA GRADOVE
MODUL: RAZVOJ ZA BUDUĆNOST
Kako uspješni gradovi postavljaju strategiju i grade bolju budućnost za svoj zajednicu.
DODJELA NAGRADE LOTUS
Nagrada za transparentnost u gradovima. Dodjeljuje Udruga građana RH gradonačelnicima hrvatskih gradova.
GODIŠNJA SKUPŠTINA UDRUGE GRADOVA RHSamo za članove Udruge gradova RH
MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE
48 SATI 2014 oglas s programom.indd All Pages 14.10.2014. 21:28:52
ZA ONE KOJI SU WOW
WWW.PRIJATELJKUPACA.HR
ICERTIAS CUSTOMERS’ FRIEND JE MEDALJA KOJU MOGU NOSITI SAMO ONE TVRTKE, PROIZVODI I USLUGE, KOJI SU PROVJERENO TOLIKO DOBRI, KOJI SU TOLIKO “WOW”, DA IH
SAMI KUPCI RADO PREPORUČUJU SVOJIM NAJBOLJIM PRIJATELJIMA
© 2014, ICERTIAS - INTERNATIONAL CERTIFICATION ASSOCIATION, ZURICH, SWITZERLAND; AXIOS D.O.O., HRVATSKAAXIOS D.O.O. PONOSNI JE ČLAN HRVATSKOG DRUŠTVA ZA KVALITETU I DRUGIH VODEĆIH DOMAĆIH I MEĐUNARODNIH ORGANIZACIJA KOJE PROMOVIRAJU KVALITETU I ZAŠTITU POTROŠAČA
Z U R I C HSW I T Z E R L A N D
ICF - LIDER - 3 -2014.indd 1 2014.10.02 21:12
5Lider /// www.liderpress.hr
S A D R Ž A J
RUBRIKE
www.liderpress.hr
7 EKONOMALIJE Miodrag Šajatović o političkom cirkusu Zašto me nije briga hoće li autoceste u koncesiju ili ne
16 AKTUALNOPreokret u EU Juncker se okreće razvoju nakon Njemačke politike štednje
18 POLITIČKA SEKCIJAVišnja Starešina o izborima u BiH Pobijedili Putin i Erdogan, izgubili SAD, EU i, kao uvijek, Hrvati
20 INTERVJUJože Mencinger, slovenski ekonomist: Kriza će proći kad se na nju naviknemo
26 TEMA TJEDNA
Spori internet Nova ključna prijetnja razvoju
32 PODUZETNICIAntonio Šeparović: Zapošljavamo samo entuzijaste i najbolje talente, makar bili iz Portugala
34 OPINION MAKERAndrej Grubišić o nobelovcima Rješenje za Hrvatsku nema nijedan od 75 ekonomskih nobelovaca
46 RAZGOVORBerislav Horvat, EY: Postoje uspješni, a medijski neeksponirani poduzetnici. Takve tražimo!
48 MARKETINGNove zvijezde Sedmero vlogera koji su pokorili virtualni svijet
50 POSLOVNA ZNANJAOdlučivanje Devet loših navika koje sigurno završavaju pogrešnim odlukama
53 SAVJETNIKSlužnost Još jedan pravni institut pogodan za 'reketarenje'
54 DOSSIERDrvna industrija Potencijal koji može biti glavni pokretač održivog razvoja
60 SVIJETMMF i Svjetska banka Hrvatskoj obećana analiza koju obično slijede savjeti o dubinskom rezanju
64 FELJTONJean Tirole Krotitelj moćnih kompanija osvojio Nobela jer svijet čini boljim
74 PRAVDA ZA SVEEdis Felić o posudbama Kad ljudima posuđujete novac, upotrijebite procedure kamatara
8 KONTEKSTI12 DOIGRAVANJE 24 KLUB IZVOZNIKA
36 SLK 51 HI-TECH 52 ENGLESKI
61 EU-VODIČ67 KULTURA68 AUTOTREND
70 UKRATKO71 JAMES FOND72 REAGIRANJA
10 11Lider /// 17. listopada 2014. Lider /// www.liderpress.hr
J A V N A U P R A V A ? ? ? ?
ako je krenulo, Sigurnosno-obavještajna agencija (SOA) postat će glavni kadrovik u Ministarstvu rada i mirovinskog su-stava. Postoje razne ideje što učiniti s dr-
žavnim službenicima, a ministar Mirando Mrsić smi-slio je jednu originalnu. Naime uveo je sigurnosne pro-vjere SOA-e za inspektore rada. Inspektori koji im ne žele pristupiti ili su pali na sigurnosnoj provjeri mo-raju otići s posla. U najboljem slučaju, ponudit će im se neko drugo mjesto u državnoj upravi za koje ne treba zadovoljiti SOA-ine sigurnosne kriterije.
Pod Uskokovom istragom Odlazak dijela in-spektora rada, međutim, ne znači da će se njihov broj, a lani ih je u Ministarstvu, s inspektorima zaštite na radu, bilo oko 300, i smanjiti. Naime, iz Mrsićevoga ka-bineta za Lider najavljuju zapošljavanje novih 40 in-spektora rada do kraja 2015. Oni bi trebali zamijeniti inspektore koji su već otišli ili će tek otići nakon sigur-nosne provjere. Moguće je i da će nekima od njih od-lazak iz Inspekcije rada biti bolje rješenje nego kaznena prijava i možda odlazak u zatvor. Iz Inspekcije rada dva su inspektora pod istragom Uskoka. Dio inspektora otići će jer su stekli uvjete za mirovinu, a neki i zbog 'promjene intenziteta rada u Inspekciji', kako tumače u Ministarstvu. Sigurnosne provjere nad državnim službenicima, u ovom slučaju inspektorima rada, nisu nezakonite. Mi-nistarstvo se u tome poziva na Zakon o inspektoratu rada i Zakon o sigurnosnim provjerama. Potonji utvr-đuje da mogu postojati i sigurnosne zapreke za obav-ljanje određenih poslova, a odnose se na zloporabu ili postojanje rizika od zloporabe radnog mjesta ili prava i ovlasti na štetu nacionalne sigurnosti ili interesa Hr-vatske. U tome Ministarstvo i nalazi uporište za te ka-drovske rošade među inspektorima. Istovremeno su-geriraju i da će biti zaposleni novi inspektori kako bi se Inspekcija rada 'kadrovski i generacijski osvježila'.
Inspektore rada ne 'češlja' samo SOA. U Inspekciji rada postoji i Služba za unutarnji nadzor i unaprjeđenje rada, koja je zadužena za otkrivanje i suzbijanje neza-konitosti u području rada i zaštite na radu. Ta služba nadzire rad inspektora, a utvrdi li nezakonitosti, o tome izvještava njihove nadređene. Služba za unutarnji nadzor može utvrđivati i činjenice koje se odnose na primanje mita, protuzakonitu naplatu i slično. Služba rješava i predstavke građana koje se odnose na neza-konito postupanje inspektora, a surađuje i s drugim dr-žavnim tijelima u otkrivanju nezakonitosti.
Upozorenja prije kazni Dakle, inspektori su pod višestrukim nadzorom, a koliko je njihov rad kva-litetan najbolje mogu suditi oni koje nadziru. Donoše-njem novog Zakona o radu, koji je oko 50 posto man-datnih kazni (novčana kazna poslodavcu na licu mjesta) zamijenio upravnim mjerama, Ministarstvo najavljuje promjene, u smislu da će poslodavci prije kažnjavanja biti upozoravani koje nepravilnosti moraju ukloniti. Iskustva s inspekcijom rada vrlo su raznolika, a čuju se ponekad i optužbe kako se kod onih koje se 'uzme na zub' ide ciljano da se nađe bilo kakva pogreška. Obično je riječ o 'manjima', a krupniji igrači imaju bolji tretman. Nađe se i onih kojima se dolazak inspekcije najavi, pa im ostaje dovoljno vremena da se popeglaju nepravilnosti. Primjerice, iz medijske branše poznati su tragikomični slučajevi kad su novinari na najavu do-laska inspekcije bježali kroz prozor jer nisu imali va-ljane radnopravne statuse. Postupanjima Ministarstva prema inspektorima rada, očekivano, nezadovoljni su u Sindikatu državnih i lo-kalnih službenika i namještenika (SDLSN). Siniša Kuhar, predsjednik SDLSN-a, glavni izvor problema vidi u transformiranju bivšeg Državnog inspektorata u inspektorate po ministarstvima, pa tako i u Ministar-stvo rada. Tvrdi da Vlada nije ispunila zakonske odredbe o roku od 45 dana, u kojem je svaki ministar
U Ministarstvu ne kriju da su iznimno nezadovoljni i nepovjerljivi prema dijelu inspektora rada, i to po ra-znim osnovama. Ne samo zbog toga što sumnjaju u kri-minal dijela tih ljudi, nego i zbog starosne strukture. Prosječna dob inspektora je oko 50 godina. Iako go-dine života ne smiju biti razlog za radnu diskrimina-ciju, pitanje je tko se na to obazire. Neki smatraju da se iza te 'sječe' kriju čistke nepo-dobnih. Pogotovo jer će nova zapošljavanja doći u iz-bornoj godini, kad bi se ubrzano mogli zbrinjavati stra-nački kadrovi u državnoj službi. Iako inspektorski posao nije lak, pozicije po ministarstvima i dalje su pri-mamljive za uhljebljivanje. Razloga za sumnju u rad državnih i ostalih službenika ima napretek. No i želja za sređivanjem stanja u resoru lako se prometne u či-stku. Politička podobnost kao kriterij za obavljanje javnog posla ovdje se toliko udomaćila da i navode iz Ministarstva da se te mjere provode radi jačanja digni-teta i profesionalnosti inspektora rada te vraćanja po-vjerenja građana u osobe koje te poslove rade treba uzeti s rezervom.
Sindikat bez komentara Danas se radno mjesto čuva kao oko u glavi. Stoga ne čudi da su in-spektori jako zakopčani kad ih se upita za sigurnosne provjere nad njima. Ni sindikalna povjerenica u In-spekciji rada Nevenka Polović-Damčević nije bila raz-govorljiva te je poručila da nema komentara na tvrdnje iz Ministarstva.Prije nekoliko godina stanje u sektoru inspekcije rada isto je bilo mutno, a dio naslijeđenih problema sigurno je ostao. Tada je smijenjen glavni inspektor rada Kruno Kovačević, ali ne zbog evidentno lošeg rada, nego tek kad se otkrilo da je psihički i fizički zlostavljao glasno-govornicu. Početkom ove godine ukinut je Državni in-spektorat kao jedinstveno tijelo, a inspekcije su pre-raspoređene po ministarstvima, pa je tako Inspekcija rada potpala pod Mrsićevo ministarstvo.
trebao donijeti pravilnike i rješenja o rasporedu preu-zetih službenika na radna mjesta. Veći dio inspektora, kaže Kuhar, mjesecima nije imao rješenja o rasporedu na radna mjesta, pa su poslove obavljali 'po sili zakona'. Osim toga Kuhar tvrdi da je Vlada gašenjem Državnog inspektorata izigrala EU, odnosno da postupa suprotno nekim odredbama poglavlja 19. koje se odnosi na So-cijalnu politiku i zapošljavanje. Upozorava da su in-spektori zbog organizacijskih promjena svoje poslove nastavili raditi u vakuumu, bez uspostavljenih ustroj-stvenih jedinica u koje bi trebali biti raspoređeni, te-meljem rješenja koja su glasila na nepostojeći 'državni inspektorat'.
Resorno-stranačke inspekcije - Kolate-ralne žrtve tog procesa su zaposlenici, koji su bili izlo-ženi stresu i neizvjesnosti gdje će i hoće li raditi. Dio njih degradiran je ili raspoređen na slabije plaćena radna mjesta - navodi Kuhar, komentirajući da je dio njih izvrgnut sigurnosnoj provjeri koja prije nije bila uvjet za obavljanje posla inspektora. - Zapošljavanje više inspektora rada nije garancija da će se stanje u Inspektoratu popraviti. Osim toga upitno je i s obzirom na Vladinu odluku o novom zapošlja-vanju, prema kojoj je zapošljavanje u državnoj službi moguće iznimno, ako nije moguće osigurati redovito obavljanje poslova preraspodjelom između postojećih službenika - tvrdi predsjednik SDLSN-a. Kuhar smatra da bi krajnji rezultat tog procesa mogao biti da umjesto jednoga Državnog inspektorata dobi-jemo resorno-stranačke inspekcije u kojima će inspek-tori morati paziti koga i u kojoj mjeri nadziru. Ne is-ključuje i da će se, promijeni li se vlast, sadašnje in-spekcijske službe resetirati i sve se vratiti na početnu poziciju Državnog inspektorata.Samo da sve još ne završi i tužbama inspektora koji ostanu bez posla. A tada nije isključen ni novi trošak za državni proračun. L
K
Otkazi u državnoj upravi!INSPEKTORI RADA PADAJU
ZBOG SIGURNOSNE PROVJERE
Državni su službenici zakonski nedodirljivi, pa je ministar Mrsić otkaze inspektorima
rada zaogrnuo u obveznu sigurnosnu provjeru. Tko odbije
provjeru ili padne na njoj - ostaje bez
posla, pa SOA postaje glavni kadrovik u Ministarstvu rada
EKSKLUZIVNO
piše BILJANA BAŠIĆ[email protected]
INVENTURA INSPEKCIJE RADA*
14.746 inspekcijskih nadzora
8703nadzora primjene propisa o
radnim odnosima
6043 nadzora u primjeni
propisa o zaštiti na radu
4748 utvrđenih prekršaja
2004 optužna prijedloga
prekršajnim sudovima protiv poslodavaca
175 obveznih prekršajnih naloga
94 prekršajna naloga
54 mandatne kazne
146 rješenja o privremenoj zabrani obavljanja rada
* od početka godine
MIRANDO MRSIĆ
Hoće li sigurnosna provjera ojačati
Inspekciju rada ili će biti pokretač novog
zapošljavanja u državnoj službi prema
stranačkom ključu u izbornoj godini?
Foto: Pixsell
T E M A T J E D N AT E M A T J E D N A
27Lider /// www.liderpress.hr26 Lider /// 17. listopada 2014.
rzi internet danas je ono što je elek-trična struja postala prije više od stoljeća. Osnovna infrastruktura za ekonomski rast, razvoj društva, inovacije i općenito komunikaciju. Danas je nezamislivo voditi gotovo
ijedan biznis bez dobre širokopojasne veze, a kamoli ra-zviti e-zdravstvo, e-škole, e-upravu... Kako brzi internet, koji postaje komunalna usluga poput vode, struje i fik-snog telefona, dovesti do svih stanovnika i u sve dijelove zemlje problem je i za najrazvijenije. Kod nas je, očeki-vano, nešto veći.
Ulaganja u nove mreže Hrvatska na europ-skoj broadband karti ne stoji osobito dobro. Niti smo brzi, niti jeftini, pokazuju podaci Europske komisije Di-gital Agenda Scoreboard 2014. Iako smo daleko dogu-rali od vremena zujanja i šištanja 56k modema i trenu-tačno stanje naše infrastrukture omogućava većini sta-novništva ADSL pristup internetu (uglavnom s brzinama između dva i pet Mbps), kaskamo za Europom u dostu-pnosti mreža nove generacije (NGA). Riječ je o pristupu internetu brzinama većim od 30 Mbps, a prema sta-tističkim pravilima EU u to ulaze optičke pristupne
mreže (FttH), napredne kabelske mreže i VDSL mreže. Hrvatska je na začelju EU prema udjelu NGA mreža u ukupnim širokopojasnim priključcima, a zaostajanje na tom polju zabrinjava jer takva infrastruktura otvara mnoge prilike biznisu. No podaci nisu sasvim precizni jer prema onima EK postotak NGA priključaka u odnosu na ukupan broj širokopojasnih priključaka putem nepo-kretne mreže u Hrvatskoj iznosi svega 1,1 posto (u EU 27 posto), ali taj se podatak odnosi samo na FttH pristup. Prema podacima za drugi kvartal 2014. udio NGA pri-ključaka s uključenim DOCSIS 3 (VDSL nije uključen) u Hrvatskoj iznosi 12,1 posto.Kako bilo, stvari se ipak kreću u zadnje vrijeme i ulaže se u nove mreže, posebno u mobilnom segmentu, gdje smo iznad prosjeka EU. Tomislav Majnarić, konzultant iz tvrtke Lator, smatra da ulaganje u razvoj infrastruk-ture itekako ima smisla. - Dovoljno je pogledati statističke podatke iz većine eu-ropskih zemalja, u kojima prosječni kapaciteti internet-skih veza na godinu rastu stopama od 30 do 40 posto i trenutačno se nalaze na razinama između 20 i 40 Mbps. To pokazuje da se korisnici stvarno koriste ponuđenim kapacitetima brzih internetskih priključaka. Isto tako, brzi internetski priključci po pristupačnim cijenama
SPORI INTERNETNova ključna
prijetnja razvojuDanas je nezamislivo voditi gotovo ijedan biznis bez dobre
širokopojasne veze. Brzi internet postaje komunalna usluga. Dovesti ga do svih stanovnika problem je i za najrazvijenije.
Kod nas je, očekivano, još veći. Hrvatski internet na europskoj broadband karti nije ni brz, ni jeftin. Za ubrzanje su odgovorni i
država i lokalna uprava i telekom operateri
Bpišu MATILDA BAČELIĆ i MIRO SOLDIĆ
JAVNA UPRAVA10OTKAZI!INSPEKTORI RADA PADAJU ZBOG SIGURNOSNE PROVJERE
20122012
Glavni urednik Miodrag Šajatović [email protected] glavnog urednika Manuela Tašler [email protected]
Izvršni urednik Goran Litvan [email protected]
Pomoćnica glavnog urednika i urednica Lider trenda Dušanka Figenwald [email protected]
Urednica Tatjana Vukić Tehnopolisa [email protected] Web-izdanje Branimir Kovač [email protected]
Dizajn Halid Malla/Fingere [email protected]
Novinari Matilda Bačelić, Biljana Bašić, Tin Bašić, Alan Eder, Edis Felić, Vanja Figenwald (Bruxelles), Gordana Gelenčer, Ivica Grčar, Željka Laslavić, Kata Pranić, Ratko Peter, Miro Soldić, Valentina Starčević, Biljana Starčić, Darija Tabulov-Truta i Jasmina Trstenjak
Kolumnisti Dino Ivan Dogan, dr. sc. Tihomir Domazet, Andrej Grubišić, Dejan Ljuština, Ivan Miloloža, Dragan Munjiza, mr. sc. Damir Novotny, dr. sc. Đuro Njavro, Višnja Starešina, Boris Teški, Dimitrije Trbović, mr. sc. Ante Žigman
Fotografi Ratko Mavar (urednik) Dražen Lapić
Priprema Liderova grafička radionica
Tajnica redakcije Vladimira Pavlović [email protected]
Adresa Savska cesta 41, 10000 Zagreb T +385 1/6333-500; F +385 1/6333-599
Izdavač Lider media d.o.o. Savska cesta 41, 10000 Zagreb
Direktor Željko Vukelić [email protected]
Prodaja i Bojana Božanić Ivanović (direktorica)marketing T +385 1/6333-520; F +385 1/6333-599 [email protected] Ana Popović Kišur (online marketing): T +385 1/6333-535; F +385 1/6333-596 [email protected] Hrvoje Klanac T +385 1/6333-545; F +385 1/6333-596 [email protected] Jasmina Džanović T +385 1/6333-537; F +385 1/6333-596 [email protected] Iva Đerić T +385 1/6333-536; F +385 1/6333-596 [email protected] Vedran Višnjić T +385 1/6333-510; F +385 1/6333-596 [email protected] Ivan Troskot T +385 1/6333-541; F +385 1/6333-596 [email protected]
Poslovni skupovi Tomislav Blagaić (direktor)i izdavaštvo T +385 1/6333-500; F +385 1/6333-598 [email protected]
Promocija Željko Krizmanić T +385 1/6333-527; F +385 1/6333-598 [email protected]
Pretplata Ivana Tomljanović T +385 1/6333-513; F +385 1/6333-598 [email protected]
Distribucija Tisak d.d., Slavonska avenija 2, Zagreb
Uvoznik i distributer Inter Press d.o.o., za BiH Ulica fra Dominika Mandića bb, Široki Brijeg T +387 39/706-287
Tisak Radin print d.o.o., Gospodarska 9, Sveta Nedelja
38 POSEBAN PRILOGTKO JE TKO U TURIZMU
38 P O S E B A N P R I L O G
Tko je tko u turizmu
Grupacija Lukšić preskače
Valamar
VALAMAR I DALJE DRŽI
PRVO MJESTO NA LISTI NAJUSPJEŠNIJIH
U TURISTIČKOJ INDUSTRIJI. NO UZME LI SE U OBZIR
DA JE PLAVA LAGUNA, U VLASNIŠTVU
GRUPACIJE LUKŠIĆ, NEDAVNO PREUZELA ISTRATURIST
I PRETPOSTAVLJA LI SE DA ĆE NASTAVITI KONSOLIDACIJU,
BROJ JEDAN VIŠE NIJE VALAMAR
PIŠE ŽELJKA LASLAVIĆ
038-042 turizam.indd 38
14.10.2014. 19:20:11