lesinger knjiga 1

BibliotekaLjekovito bilje i zdravlje

Knjiga 1.

Ivan Lesinger

KUNA BILJNA LJEKARNA(A Kad)

bilje - Book 1.indb 1bilje - Book 1.indb 1 24.4.2006 11:30:0524.4.2006 11:30:05

CIP - Katalogizacija u publikacijiSVEUILINA KNJINICA RIJEKA

UDK 615.89(035) 633.88(035)

LESINGER, Ivan Kuna biljna ljekarna / Ivan Lesinger. Rijeka : Adami, 2006.

ISBN 953-219-279-4

Knj. 1: A KAD. 2006. (Ljekovito bilje i zdravlje ; 1) Bibliografija

ISBN 953-219-280-8

I. Ljekovito bilje Primjena PrirunikII. Narodna medicina Prirunik

110628084

Urednik

Franjo Butorac

Recenzenti

Prof. dr. sc. Miljenko Kapovi

Prim. dr. Jadranko Jeli


Ivan Lesinger

Kuna biljna ljekarna

(A Kad)

adami

Rijeka, 2006.


Boleu on ga kara na leaju kad mu se ko sti

tre su bez prestanka, kad mu se kruh gadi nje govu

i votu i po naj bolje jelo dui njegovoj; kad mu tije lo

gi ne nao i gled, i vide mu se kosti ogoljele, kad mu

se dua pribliava ja mi a ivot njegov boravitu mrt-

vih. Ako se uza nj nae tad aneo, posrednik jedan

izmeu tisuu, da ovjeka na dunost opo mene, pa

se zaali nad njim i pomoli;

Izbavi ga da u jamu ne ide; za ivot njegov na oh

ot kupninu! Neka mu tijelo procvate mla do u, neka

se vrati u dane mladenake!

Vapije k Bogu i Bog ga uslia.

(Biblija 33,19-33,26)


Zajedno sa suprugom Danicom i sinovima Kri stija-

nom i Tomislavom u znak zahvalnosti na vraenom

zdrav lju, posveujem ovu knjigu Go spi od zdravlja

i njezinu velikom to va te lju, bla e nom Alojziju Ste-

pincu.

Ivan Lesinger


Biblioteka Ljekovito bilje i zdravlje Knjiga 1.

6

Ljekovita biljka

Jestiva biljka

Oprez, mogue tetno djelovanje

Otrovna biljka


Ivan Lesinger Kuna biljna ljekarna (A Kad)

7

Ivan Lesinger ljubitelj prirode kao Bojeg djela

U Bibliji itamo:

Lijeenje od Svevinjeg dolazi...Gospod od zemlje pravi lijekovei razborit ih ovjek ne odbacuje...Ljudima je dao znanostda uzmognu slaviti snagu djela njegovih.Njima se lijei i bol ublauje,od njih ljekarnik lijekove priprema.Tako nema kraja djelima njegovim,i po njemu se blagostanje iri svijetom.Sine moj, u bolesti ne budi potiten,ve se Bogu moli jer on zdravlje daje.Bjei od nepravde i ne budi pristran,i od svih grijeha oisti srce...Katkad je spas u ruci njihovoj (lijenika),jer se i oni Bogu utjeu da im poda milost izljeenja i lijek za spas ivota.

(Sirah 38, 1-14)

Ivan Lesinger predstavlja se naoj javnosti novom knjigom. Ne posveuje je bez razloga Gospi od zdravlja. On se susree s ljekovitim bi ljem ve od dvanaeste godine ivota. Na to ga usmjeri maj i na te ka bolest. Svakodnevno joj skuplja ljeko-vito bilje za a jeve i ob loge, na to ih navodi i neimatina i os-kudica lijekova. Lijee nje majke pratila je redovita molitva. Ivan i mlaa sestra Ankica ak se i zavjetuju da e postati li-jenici kako bi mogli ubla ivati boli i drugih bolesnika. Ankica je doista i postala me dicinska sestra, a Ivana su ivotne prilike usmjerile k Rijeci, gdje postaje praktinim vjernikom upe Sv.



8

Nikola na Krnjevu. Sluenje vojnog roka iskoristio je i za bolje upoznavanje prirode i preivljavanje u njoj.

upa Volosko dobiva u obitelji Lesinger vrijednu katoliku obitelj, a u Ivanu ljubitelja prirode kao Bojeg djela. Prirodi e ga jo vie pribliiti zavreni dvogodinji studij u Udruzi Lje-kovita biljka pri Prirodoslovnom Fakultetu u Zagrebu, 1987. i 1988. godine. Godine 1987. postaje voditeljem travarske sekci-je rijekog drutva Zdrav ivot, da bi od 1989. g. kao njegov koordinator sudjelovao u nizu dogaaja vezanih uz prirodu, ekologiju i edukaciju graana tim pitanjima.

Studij klasine homeopatije upisuje 2000. g. na Ko ledu za kla sinu homeopatiju LONDON INTERNA TIO NAL COLLEGE OF HO MEO PA THY CROATIAN ASSOCIATION OF HOMEO-PATHS ZAGREB u treoj generaciji hrvatskih homeopata, te ga zavrava 2002. g. obranom teme Utjecaj planeta i veza iz-meu astrologije homeopatije i narodne medicine (Influen-ce of the planets and connection among the astrology ho-meopathy folk herbal medicine) pred komisijom kod cije-njene gospoe prof. Tereze Partington voditelja studi ja go-spo dina dipl. ing. Boidara Radanovia i dr. Diane Mihok.

Od 2003. g. predaje i na Medicinskom fakultetu u Rijeci za potrebe izvannastavnih predmeta slobodnog izbora stude-nata kao to su: otrovno bilje homeopatija medicinska as-trologija otrovne ivotinje. Nastavlja rad na publicistici te od 2003. g. pie za rijeki Novi list u stalnoj rubrici Zelena nit te rubriku Savjeti homeopata.

Od 1991. g. kao dragovoljca Domovinskog rata, snau ga potkraj 1993. g. tee zdravstvene nevolje koje ga jo vi e pri-bliie Bogu. Iz bolesnike postelje vapi Bogu za pomo, s Bo-gom pretresa sva ivot na zbivanja. Da bi i dalje ostao gradite-ljem vjernike obitelji, zavjetuje se Bogu: Ako ozdravim, nit-ko mi nee biti blii od Boga i moje obitelji. Oporavak je te-kao sporo i teko. Slijedile su mnoge promjene u ivot nom raz miljanju, ishrani i jo vea primjena znanja o ljekovi tom bi lju. Svakodnevna molitva, sudjelovanje u blagdan skom bo-



9

go sluju, zauzetosti u radu Hrvatskog katolikog bratstva Bra -ni mir i prihvaanje svakodnevnog kria sinut e kao i vot na spoz naja u novom sjaju da je uistinu u tom bit ivota napi-sat e autor knjige.

Naa molitva i podrka omoguile su Ivanu Lesingeru du-gogodinje djelovanje u Zdravom ivotu posebno u voenju travarske sekcije na zadovljstvo onih na koje prenosi svoje gol-emo znanje o prirodi, koje je pretoio u ve povelik opus tek-stova o ljekovitom bilju i prirodnim nainima lijeenja.

Na poetku dvijetisuite godine ovo je djelo poticaj na predano prihvaanje patnje i patnika, na radosno sluenje Kri-stu u slubi ozdravljenja drugih i razumijevanje za svakoga ov-je ka. Isusov kri otkriva smisao ljudskih nemoi, bolesti, trp lje-nja i boli svim patnicima i u treem tisuljeu pod za ti tom Bogorodice.

Aktivno sudjeluje u zatiti okolia odrivog razvoja na-roito se suprotstavljajui devastaciji prostora koje nastoji ob-raniti od tetnog djelovanja ovjeka, kao i na promicanju sim-bioze ovjeka i prirode, u razvijanju kulture ivljenja i radu na edukaciji mladei katolikih skauta ljubitelja prirode, od planinara do obinih izletnika, na upoznavanju prirode ljekovitog i otrovnog bilja. Homeopatiju usavrava iz godine u godinu prouavajui utjecaj okoline na ovjeka, preventivu zdravlja, znaenje detoksikacije organizma, naine ishrane od gladovanja vegetarijanstva do makrobiotike i ekobiotike prehrane, te primjenu ljekovitog bilja u lijeenju prema pravil-ima puke medicine, medicinsku astrologiju, homeopatske li-jekove, ljekovitost samoniklog jestivog bilja, ljekovitost otro-vnog bilja, te radi na povezivanju oficijelne alopatske medici-ne s energetskom homeopatskom i duhovnom medicinom.

Mons. Mr. Josip imac, plovanvoditelj Pastoralnog kruga

Alojzije Stepinac



10

Podsjetimo se...

Tijekom evolucije, da li nakon Ve li kog praska kada su se u

svemirskom pro stranstvu rasprile estice eks plo ziv ne mase ili

tijekom stvaranja Svijeta kako nam to predoava Biblija, do lo

je do for miranja ivota na naem prekrasnom pla netu. Ako je

Svevinji stvarajui i vot na Zemlji koristio isti materi jal tako

je i tijekom evolucije ivot mogao nastati samo od istog, onog

postojeeg materijala to i danas nalazimo oko nas. Da podsje-

tim, ovjek je nastao na sliku i priliku Boju iz praine i vo de.

Ma terijalno gledano, iz postojee materije. Isto tako, po dru -

ga ijim stavovima, ivot je nastao spon tano iz postoje e ne i-

ve materije u odreenim vanjskim okolnostima i po ste peno se

raz vijao. Ali, uvijek od istog. Da li stvorenog i/ili nastalog, uvi-

jek istog is hodinog materijala, koji je i danas u nama i oko

nas.

Ivan Lesinger, promatrajui svijet oko nas ivo i neivo, si -

gurno to nije zanemario. tovie, ivotne su vrijednosti do sa -

vrenstva posloene u skladu razliitih organizama biljnih, i-

votinjskih pa sve do ovjeka. U tom savrenstvu mogu je i ne-

sklad. On se i dogaa. Da stvar bude jo bolja, ovjek je taj ko-

ji nesklad najee i provocira. Ponekad namjerno, ponekad

iz neznanja ili nehata. I sve to radi boljitka ili dobitka. No, e-

sto se ti odnosi zakompliciraju jer nisu prirodno prihvatljivi i

uravnoteeni. I tada poinju problemi u homeostazi, izbalan-



11

siranom odnosu ive i neive prirode, izmeu ivog i neivog.

Tada poinjemo osjeati nelagodu, neuspjeh, bol, bolest po-

je din ca, drutva, civilizacije. Brinuti o skladu i upozoravati na

nje ga pra vo je umijee i bogatstvo. ivjeti tako da smo svjes-

ni dob rog i uravnoteenog prava je blagodat. Ali, za to treba

gledati, slu ati, njuiti i konzumirati ono to valja. Ubrzali smo

si ivot, di gitalizacija i informatizacija te potroaki mentalitet

odvlae nam panju od iskonskih ivotnih vrijednosti. Stoga

ljudi poput autora ove knjige sve ee predstavljaju iznimke

koje nas upozoravaju na vrijednosti ivota to su nam na doh-

vat ru ke, oko nas i najee besplatne. Daju nam korisne sa-

vjete ka ko da vidimo i osjetimo blagodati koje nam nudi biljni

svijet. Posjeduju ono to poesto nemamo, to smo izgubili ili

nam nedostaje. Pravilnim koritenjem tih blagodati moe mo

se uravnoteiti, moemo postati bolji, zdraviji, korisniji sami

se bi, najbliima i drutvu u cjelini. Moemo ui u ari hobi-

ja te uzgojem i pravilnim nainom branja i koritenja biljaka i

nji hovih pripravaka postati pravi strunjaci te duhom i tijelom

bo gati ljudi. Postoje ljudi koji ive dva ivota. Jedan od njih je

za sigurno gospodin Ivan Lesinger. No, nain na koji ivi svoje

ivote ne eli skrivati i zadravati za sebe. eli to podijeliti s na-

ma i pruiti ansu da i mi kvalitetnije ivimo. Iskoristimo to.

Prof.dr.sc. Miljenko Kapovi,dekan Medicinskog fakulteta u Rijeci,

biolog



12

Riznica ljekovitog bilja

Kao u rijetko kojem razdoblju ljudske povijesti sadanje razdoblje obiluje novim znanstvenim spoznajama, posebice u podruju biotehnologije i informatike. Skoro svaki dan imamo nove metode lijeenja, nove lijekove, nove informacije i po-glede prvenstveno kada je u pitanju lijeenje bolesti, a u zad-nje vrijeme, iako stidljivo, i preporuke kako sauvati zdravlje i kako ivjeti zdravo.

U isto vrijeme poraslo je zanimanje puanstva ali, to je svakako za pohvaliti i dijela znanosti, za tradicionalne naine lijeenja i prevencije zdravlja. Tu prije svega vanu ulogu ima fitoterapija. U posljednje vrijeme svjedoci smo velikog broja raznih publikacija o ovoj temi, to domaih, to stranih au-tora.

Godine 1999. svjetlo dana ugledala je knjiga Ivana Lesingera Ljekovitost voa, povra i zaina kao prvo vee pisano djelo ovog izvanrednog poznavatelja fitoterapije.

Moe se slobodno rei da je knjiga doivjela apsolutni us-pjeh, jer su sva dosadanja izdanja jednostavno nestala s poli-ca knjiara. Takoer je 2005. knjiga objavljena i u Sloveniji, s ne manjim uspjehom. Koliko mi je poznato, to nee biti posljed-nje inozemno izdanje ovoga autora.



13

Kao doista vrsni poznavalac ali i praktiar terapije biljem, autor se odluio napisati i tritu ponuditi biljnu ljekarnu koja obuhvaa ukupni pregled ljekovitog bilja.

Kako je Ivan Lesinger svoje zanimanje proirio i na podruje homeopatije, ove su nove publikacije obogaene i znanjem iz tog podruja.

Posebnu kvalitetu novim publikacijama daje sistematizaci-ja predmeta pisanja. Za svaku biljku imamo domae nazive, latinski naziv i nazive na drugim jezicima. Imamo krau povi-jest svake biljke, opis njezina izgleda i ljekovitosti, nain upo-rabe u lijeenju, i u prevenciji bolesti. Tu se nalaze i praktini savjeti iz kulinarstva o tome kako hranu pretvoriti u dobar li-jek. Na kraju su i podaci o homeopatskim svojstvima biljke. Po-sebnu pozornost izazivaju i izvanredne fotografije koje su veinom originalni uradci samog autora.

Svakodnevno mnogi pacijenti postavljaju razna pitanja, a najee je pitanje Kako poboljati svoje zdravstveno sta-nje?.

U ovoj biljnoj ljekarni mogu se pronai odgovori na mnoga ovakva pitanja, ali isto tako, i mnogo nauiti o svijetu biljaka i uvrstiti u spoznaji da smo svi mi sastavni dio prirode, ovoga divnog svijeta u kojem ivimo.

Prim. dr. Jadranko Jeli, spec. internist i spec. kirurg



14

Svaki ovjek ima svoju biljku

Kao to je vjera u Boga dar Boji tako je ljubav prema prirodi dar prirode.

Berui ljekovito bi lje sa sestrom Anki-com za nau bolesnu majku vrlo sam ra no upoznao veliku, ne-procjenjivu, mo to-ga bilja u lijeenju i u ouvanju zdravlja, ali ujedno i okrutnost i ne milosrdnost teke bo lesti. Svijet ljekovi-tog bilja i ovjeka ne-raskidiv su dio ov je-kove prolosti, a zasi-gurno i budunosti. Ti suljetnu tradici ju upo rabe ljekovitog bi-lja biljei puka medicina koja objedinjuje farmakognoziju, far-mako historiju, farmakoetnologiju. U zapise medicine, uz ljekovi-tost bilja i lijeenje ugra ivne su i razni mistini opisi, opaanja, iskustva, obredi, rituali, kazivanja vezani za neke od biljaka.

Svima nam je znano da je svijet prirode najvea rizni-ca zdravlja, a biljni svijet najvea biljna ljekarna koju ovjek i koju i dan danas upoznaje i istrauje. U svijetu prirode nita nije sluajno. U njoj moemo vidjeti vjeitu prirodnu simbiozu biljnog i ivotinjskog svijeta, kao i simbiozu ovjeka i prirode, jer mi uistinu jesmo dio prirode, a ne kako danas neki misle da je priroda dio nas i da njome mi moemo vladati. Naa prirod-na okolina je nae ogledalo. U njoj se vidimo u punom sjaju modernog homo sapiensa, nae moderne savjesti, ponaanja i ivljenja u homocidnoj civilizaciji. I doista se stoga ovjek upita to mu je initi. Uinimo jedan mali korak i upoznajmo biljne lje-



15

potice tako da ih ubudue gledamo kao dio svoje odjee koju ne-emo bez opravdanog razloga upati.

U naravi je svakoga ovjeka prisutna elja za to boljim zdravljem. Njegova vjeita, stoljetna, neprekidna borba za op-stanak, potraga za lijekom koji e mu povratiti narueno zdrav-lje i produljiti ivot, nastavlja se i danas.

Kroz povijest toga traganja izgradio je ovjek razne filozo-fije u kojima je temelj bio Bog, i ovjekov odnos prema prirod-nom okruenju. Pokuavao je mistificirati i demistificirati ne-poznato, prakticirao razne vrste i metode sve do znanstvenog pri stupa lijeenju. Neosporno je da je ovjek, promatran kao jedinka u vremenu i prostoru, nerazdvojni dio svoje prirodne okoline i svemira, te ga kod naruenog zdravlja treba proma-trati i lijeiti obuhvaajui sve principe te povezanosti u ne-raz dvojivi univerzalni lanac ivota. O toj povezanosti, lijenik i homeopat Georg Vithoulkas (Nobelova nagrada za alterna-tivnu medicinu 1996.) kae: Za potpunu homeostazu na fi zi-koj razini potrebna je homeostaza (ravnotea fiziolokih funk-cija u organizmu n.a.) na svim drugim razinama na kojima fi-zika razina poiva. Ako ove razine nisu u ravnotei, tada na fi-zikoj razini ne moe postojati potpuna homeostaza, i materi-jalizacija bolesti je neizbjena u nekom od oblika.

U taj neraskidivi lanac ivota uz ljekovito bilje povezana je hra na, o emu najbolje govori tisuama godina stara izre-ka: Ne ka hrana tvoja bude lijek tvoj, a lijek tvoj neka bude hra na tvoja, to je i moja omiljena preventivna krilatica, jer u se bi sadri sve to je ovjeku potrebno za dobro zdravlje. Na-rod na izreka kazuje da svaki ovjek ima svoju biljku koja mu ivot znai, koja ga lijei, krijepi i uva, samo je treba potraiti i pronai! Ako tko od itatelja ove knjige pronae svoju biljku ili vie njih, smatrat u opravdanim svoj trud uloen u pisanje knjiga o ljekovitom bilju.

Ivan Lesinger, homeopat


abdovin

a


16


ABDOVINASambucus ebulus L.

Familiae CaprifoliaceaePorodica Kozokrvinke

Ljekarniki naziv

Herba ebuli

adstrigent, antidijabetik, antidijaroik, antineuralgik, antireumatik, antiseptik, antitusik, depurativ, detoksikant, dijaforetik, diuretik, ekspektorant, laksativ, metabolik, mikocid, purgativ, vermifug

abdovin

a


17


abdovin

a


18

Druga imena. Abad, apta, aptovi-

na, be zeg, div lja bazga, smrdljiva baz ga,

smrd ljiva zova.

Strani nazivi. Engleski Dwarf Elder;

francuski Petit sureau, Sureau hible,

Su reau yble; njemaki Attich, Zwerg-

holunder; slovenski bazeg smrdljivi, ha-

bat, hmet, hobat, steninik; srpski apta,

burjan, obad; talijanski Sambu chella,

Sambuco Lebbio.

Iz povijesti. U srednjem vijeku plodo-

vi abdovine koriste se za lijeenje eer-

ne bolesti, za jae mokrenje i istjerivanje

plinova. U vrtovima gradova i zamkova

abdovina se obvezno sadila. Konjuari

srednjeg vijeka rabe abdovinu za lijee-

nje bolesti konja.

Opis. Abdovina je trajna zeljasta bilj-

ka do dva metra visine. Stabljika je reb ra-

sta s pet do devet perasto lancetastih, za-

iljenih i otro nazubljenih listova s pe-

teljkom. Na dnu peteljke nalaze se po

dva lancetasta nazubljena listia. Korijen

je jak, bijel i puzajui. Crvenkasti ili bijeli

cvjetovi, skupljeni su u cvatove na vrhu

stabljike. Plod je 5-6 mm okrugla kotu-

nica, sjajne crne boje.

Vrijeme cvatnje. Lipanj kolovoz.

Miris i okus. Cvjetovi gorkog okusa

izluuju neugodan miris koji tjera insek-

te (ui, stjenice, muhe). Korijen je gor-

kog okusa, bez mirisa. Plodovi imaju

slatkast i trpak okus, svojstvena mirisa.

Stanite. Raste na sunanim umskim

istinama ili rubovima uma i putova.

Branje i prerada. Plod se sabire u lis-

topadu. Sabrane kitice s plodovima obje-

siti i suiti na toplom i dobro zraenom

mjestu, a za pripravu sirupa i marmela-

da rabe se svjei plodovi. List se sabire


abdovin

a


19u proljee prije cvatnje i sui na toplom

i zranom mjestu. Cvijet se sabire za vri-

jeme cvatnje i sui na toplom i zranom

mjestu u sjeni. Korijen se vadi u oujku

ili listopadu, opere vodom, po potrebi

re zanjem usitni, i sui na toplom i zra-

nom mjestu. Prije pohranjivanja korijen

je potrebno jo jednom dobro dosuiti.

Ljekoviti sadraj. Plodovi sadre gor-

ke tvari, eterino ulje, tanin i eer, ja-

bu nu, vinsku, valerijansku kiselinu, au-

tocijan sambucianin (plava boja), sam-

bugrin. Korijen sadri gorke tvari, resin,

saponin, encim iz kojeg se cijepanjem

odvaja cijanova kiselina.

Toksinost. U veim koliinama pri-

pravci od abdovine (rakija, pekmez, aj

od korijena i cvijeta, kao i od plodova)

izazivaju muninu i povraanje, te je po-

trebno pridravati se uputa s recepta.

LJEKOVITO DJELOVANJE

Na izlobama ljekovitog bilja, toni-

je, jesenskih umskih otrovnih i jestivih

plodova, koje izlobe ve godinama or-

ganizira Udruga Zdrav ivot iz Ri je ke,

a u kojoj vodim travarsku sekciju, pri mi-

jetio sam da su djeci vrlo privlane sjaj-

ne crne bobe abdovine. Stoga su oprav-

dani takvi oblici edukacije predkolske

i kolske djece jer izlocima upozorava-

mo na opasnost lake zamjene plodova

jestivih za otrovne ili obrnuto, i to upu-

uje na stalan oprez. Raznolikost ljeko-

vitog djelovanja cvijeta, lista, ploda i ko-

rijena abdovine ukazuje na njezi nu iru

primjenu u lijeenju, po receptima pu-

ke medicine. Danas nam je poznat rezul-

tat znanstvenih istraivanja kojima je do-

kazano antimikrobno i antipatogeno dje-

lovanje ekstrakta abdovine i to ponaj-

prije kod:


abdovin

a


20

urinarnih infekcija uzrokovanih

bakterijama pseudomonas aerugi-

nosa, B subtilis, B mesentericus, E.

Colli, Str. Fecium, itd.,

te se rabi za lijeenje bubrenih bolesti,

mokranih organa i mokranih putova.

Istraivanja su pokazala da sas tojci

ek strakta abdovine imaju jae djelova-

nje od raznih citostatika koji se rabe u ke-

mo te ra piji. Antipatogeno djelovanje po-

zna to je iz puke medicine u kojoj su za-

bi lje e ni rezultati antitumornog djelova-

nja, tj. sprjeavanja razvoja ili rasta malig-

nih tumora.

Cvijet abdovine je antineuralgik koji

lijei oboljeli ivac (neuralgije), zatim

diuretik koji pojaava izluivanje

mokrae,

dijaforetik koji izaziva pojaano

znojenje,

antireumatik koji pomae kod reu-

matskih tekoa,

antitusik koji smiruje kaalj.

Reguliranje hipertenzije (visokog

tlaka) postie se uporabom aja od

cvijeta abdovine.

List je detoksikant jetre,

regulator funkcije bubrega.

Sveta Hildegarda savjetuje korite-

nje obloga od hladnog lia za lije-

enje umova u glavi, a za

gljivine bolesti prstiju i nogu, kao i

lijeenje bradavica, savjetuje stav-

ljanje obloga kae od plodova

abdovine.

Korijen je laksativ koji potie pranje-

nje crijeva i diuretik koji potie mokre-

nje.

Plodovi abdovine, za koje puka me-

dicina srednjeg vijeka tvrdi da su bolji

od plodova bazge, koriste se:

za lijeenje eerne bolesti (antidi-

jabetik),

za pojaano mokrenje (diuretik),


abdovin

a


21 te za poticanje pranjenja crijeva

(laksativ).

Prema talijanskom receptu plodovi

se koriste za lijeenje upale ivca ili neu-

ralgije ivca. Kneipp je abdovinu koris-

tio za lijeenje nadutosti gojaznih boles-

nika i za poticanje rada bubrega. Oblozi

od jednakih dijelova cvijeta, korijena i

plodova, izvrsno su sredstvo za vanjsku

uporabu kod svih malignih oboljenja. U

prolosti, u doba gladi, plodove abdovi-

ne koristili su kao namirnicu za pripre-

mu pekmeza, a neki narodi plodo ve ko-

riste za bojenje vina i peenje rakije.

Zapadna puka medicina abdovinu

rabi za lijeenje: koe lica i umivanje,

bolesti mjehura, protiv krvarenja, kvrga

ili voruga, proljetnog umora, u lijee-

nju depresivnog kalja, ekcema, krvnih

bolesti, hemoroida, upaljenog zgloba,

boli ivca, bolesti bubrega, bolesti gr-

la, kod artritisa, za izbacivanje sekreta

iz dinih organa, za poticanje metabo-

lizma, znojenja, zarastanja rana, za jae

izluivanje mokrae, protiv vodene bo-

lesti, konjunktivitisa.

Kontraindikacije. Abdovinu ne bi

smjele uzimati osobe sa unim kompli-

kacijama, slabog eluca i s aktivnim i-

rom na elucu. Vea koliina korijena od

propisane, izaziva glavobolju, muninu i

povraanje.


aj

za jae mokrenje, pranjenje crijeva i bolesti ivca

4 g plodova abdovine, 1 dl vode

Priprema. Plodove kratko prokuhati i po-klopiti. Pustiti da odstoji pola sata i pro-cijediti.Uporaba. Piti 1-2 alice dnevno.

aj

za jae znojenje i mokrenje, protiv reume, za smirivanje ivaca, protiv promuklosti, kalja

3 g cvijeta abdovine, 1 dl vode

Priprema. Cvijet preliti kipuom vodom, poklopiti, pustiti da odstoji 15 min i pro-cijediti.Uporaba. Piti 2-3 alice dnevno.


aj

za ienje jetre i mokranih putova te reguliranje funkcije bubrega

2 g lia abdovine, 1 dl vode

Priprema. Kipuom vodom preliti lie i poklopiti. Pustiti da odstoji pola sata i procijediti.Uporaba. Piti alicu aja ujutro i pola sata prije veere.

aj

za lijeenje dinih putova, katara plua, protiv nadraaja kalja i sluzi u prsima

2 g lia abdovine, 1 dl bijelog vina

Priprema. Lie abdovine lagano kuha-ti u vinu 2-3 minute, dobro procijediti i zasladiti medom.Uporaba. Piti 1-2 alice dnevno.

aj

za jae mokrenje i pranjenje crijeva

2 g korijena abdovine, 1 dl vode

Priprema. Korijen moiti preko noi i ujutro kuhati 2-3 minute. Poklopiti da odstoji jedan sat i procijediti.Uporaba. Piti 2-3 alice dnevno.

Kupke

protiv reume

kg korijena abdovine, 5 litara vode

Priprema. Usitnjeni korijen abdovine ku-hati na laganoj vatri dva sata. Procijediti.

abdovin

a


22


Uporaba. U dobivenom ekstraktu aju namakati bolne noge.

Sirup

proljetno i jesensko ienje krvi

1 kg svjeih plodova abdovine, 4 lice meda

Priprema. Plodove (bobe) zgnjeiti i ostaviti poklopljene 3-4 dana da provru. Kad se sok razbistri, procijediti i zasladiti medom.Uporaba. Uzimati tri puta dnevno po jednu junu licu sirupa, pola sata prije jela.

Oblog

za navedena oboljenja

4-6 svjeih hladnih listova abdovine

Priprema. Svjeim i hladnim listovima abdovine zamotati glavu. Za koritenje obloga izvan sezone vegetacije abdo-vine, koriste se svjee ubrani i potom zamrznuti listovi.

Rakija

Za izradu ljekovite rakije najvie se ko-risti cvijet u srpnju, a korijen i plod u rujnu.

Praak

za ienje bubrega i mokranog mjehura, te protiv vodene bolesti

2 vrka noa praka abdovine, 2 dl vode

Priprema. Suhi korijen abdovine dobro usitniti u prah tucanjem. Kuhati na laga-noj vatri 3-5 minuta i procijediti.

Uporaba. Piti jednu alicu dnevno u ju-tarnjim satima, u gutljajima, svakih 1-2 sata.

Kozmetika

Ljubiasti sok plodova abdovine koristi se za bojenje kose u crno.

Uporaba u veterini

Za bolesti probavnog sustava kod konja, naroito onih uzrokovanih raznim para-zitima, i kod upale crijevnog trakta. aj od abdovine daje se ivotinjama kod oboljenja: crijeva, guterae, bubrega, ui i dinih organa. Abdovina se moe rabiti kao dobar dijaforetik koji izaziva znojenje. Doziranje za vee ivotinje: 1-4 june lice na litre vode, a za manje jedna juna lica na litre vode.

Preivljavanje u prirodi

Biljku preporuam iskljuivo kao ljeko-vito pomono sredstvo, i to u prvom re-du njen cvijet, u proljee. Poradi gor ine cvijeta i plodova abdovinu nije pre po ru-ljivo rabiti u prehrani.

Uputa za pelare

Cvijet abdovine je dobar medonoa, te mu je klasifikacijska oznaka za prinos meda 3.

abdovin

a


23


alo

ja


24


alo

ja


25

analgetik, antibakterik, antiinflamatorik, antikarcinomik, antioksidans, antitumor, antitusik, antiviral, bioregenerator, biostimulator, dermetik, detoksikant, dijabetik, dijetetik, drastik, emenagog, emoliens, holeretik, kozmetik, laksativ, purgativ

ALOJAAloe vulgaris Lam. Aloa vera Barbadensis Miller

Familiae LiliaceaePorodica Ljiljana

Ljekarniki naziv

Succus Aloes induratus


alo

ja


26

Druga imena. Aloa, aloja, prava aloja.

Strani nazivi. Engleski Aloe Vera,

Yellow Aloe; francuski Alo; njemaki

Aloa vera; slovenski aloja; srpski aloja;

talijanski Aloa vera.

Iz povijesti. Domovina aloje su tro-

pi i sup tropska podruja Afrike, te sredo-

zem no podruje. Kneipp o aloji pie

ov jek mora pribjei sredstvu u kojem

je ne ka sitnica djelotvorna; na taj sam na-

in ja u aloju naao lijek. Hipokrit opi-

su je razna ljekovita svojstva aloja: sti-

mulira rast kose, lijei tumor, pomae

kod problema eluca i crijeva, a Kristo-

for Kolumbo je o aloji rekao sljedee:

Postoje etiri biljke koje su neophodne

za ovjeka: to su penica, groe, mas-

lina i aloj. Prva hrani, druga prua radost

srcu, trea osigurava harmoniju, a etvrta

ini ovjeka zdravim. Kod Egipana Aloe

vera bila je simbol enske ljepote i mla-

dalakog duha. Faraoni su je smatrali

elik sirom ivota. Njena kozmetika svoj-

stva prepoznali su ve i narodi antikog

doba. Kod Grka, aloj simbolizira ljepo-

tu, strpljenje, sreu i zdravlje. Veliki hu-

manist i filozof Mahatma Gandi rekao je:

Pitate me za tajnu moje snage za vrijeme

mojih dugakih postova: to su moja nesa-

lomljiva vjera u Boga, moj jednostavan na-

in ivota i biljka Aloe.

Opis. Aloja je jednogodinja zeljasta

biljka iz obitelji ljiljana koja naraste do

60 cm visine. Listovi su debeli, mesna-

ti, kopljasti i na rubu pilasti s dugakim

bodljama, blijedozelene boje. Stabljika


alo

ja


27je 4-7 cm debela, okruglog oblika. Vi se-

e duge cvjetne grozdove ine cje vasti

crveni cvjetovi sa po est latica. Aloa ve-

ra Barbadensis je vea i danas se planta-

no uzgaja.

Vrijeme cvatnje. Svibanj lipanj.

Miris i okus. Sok je gorak, a miris ose-

bujan.

Stanite. Najee se uzgaja kao

ukras na biljka u lonanicama i u klijali-

tima uzgajivaa, te plantano.

Ostale najpoznatije vrste. Aloe ferox

(Juna Afrika), Aloe ciliaris.

Ukrasne vrste. Aloe variegata (listovi

su ukraeni divnim arama), Aloe humilis

(odlikuje se trnovitim lisnatim lijevkom),

Aloe arborescens (drvoliki aloj koji moe

narasti do tri metra).

Branje i prerada. Listovi od kojih se

do biva tiskanjem ili iscjeivanjem svje-

i sok aloje, mogu se brati tijekom ci jele

go dine. Svjei sok aloja razrijedi mo u al-

koholu (80 g soka na 20 g alkoho la). Da-

ljom preradom soka aloje moe se dobi-

ti praak (Aloe pulvis), ekstrakt (Aloe ex-

tractum), emulzija (Aloe emulsio), isti

sok Aloe Vere Barbadensis iz ko jeg je

posebnom tehnikom stabilizacije soka

odstranjen aloin kao i ekstrakti aloina.

Ljekoviti sadraj. Aloe vulgaris L.: ak-

tivni glikozid aloin, emodin, gorka tvar i

biogeni stimulatori; Aloe vere Barbaden-

sis Miller: barbaloin (barbaloin-gluko-

za), izobarbaloin, antranol i antracen,

aloe acid, aloe amodin, cimetova kise-

lina, krizofan kiselina, estar cimetove ki-


alo

ja


28seline, eterino ulje, aloe ulcine, rezista-

nol, lignini, saponini, antrahinoni, vita-

mini A (karotin), B1 (tiamin), B2 (ribofla-

vin), B3 (niacin, nikotinska kiselina, amid

nikotinske kiseline), B6 (piridoxin), B12

(cianokobalamin), C (askorbinska kise-

lina), E (tokoferol), kolin (vitamin B kom-

pleksa), kalcij, fosfor, kalij, eljezo, natrij,

klor, mangan, magnezij, bakar, krom,

cink, eer-monoza, glukoza, celuloza,

aldonentoza, uronska kiselina (Hexo), li-

poza, aliinaza, L-ramnoza, acemannan,

esencijalne aminokiseline, izoleucin, leu cin, lizin, metionin, fenilalanin, treo-

nin, valin, histidin; sekundarne aminoki-

seline asparaginska kiselina, glutamin-

ska kiselina; alanin, arginin, cistin, glicin,

histidin, hidroxiprolin, prolin, serin, tiro-

zin, enzimi, amilaza, bradikinaza ili bra-

dikininaza, katalaza, fosfataze (kisele i al-

kalne), celuloza, nukleotidaza, proteoli-

tiaza ili proteaza.

LJEKOVITO DJELOVANJE(Aloe vulgaris. L.)

Uporaba aloje u ljekovite svrhe ovisi

o koncentraciji soka u raznim napitcima:

ako se koristi jako razrijeen sok,

npr. kapi, tada lijei i podrauje e-

ludac (slab eludac, ir na elucu

i dvanaesniku), a u veoj koncen-

traciji djeluje na ienje crijeva (de-

belo crijevo), i organizma, te po tie

izluivanje ui.

Kneipp hvali djelovanje aloje

(Kneippove tablete) na zatvoreno

debelo crijevo, ukazujui da djeluje

samo uz prisutnost ui, ali ne ako

su zaepljeni uni kanali.

Uzimanje veih koliina soka aloje

(oralno) moe jako tetno djelovati

na organizam

Aloja izaziva poveanu prokrvljenost

organa donjeg dijela tijela i crijeva.

Poradi takvog djelovanja zabranjeno

ga je davati djeci i trudnicama te e-

nama sklonima poveanom krvare-

nju iz maternice, kao i osobama s

plunim bolestima i hemoroidima.

U pojedinim sluajevima takvo dje-

lovanje koristimo za poticanje mje-

senice (izostale ili slabe), potujui

strogo propisanu terapiju lijenika.


alo

ja


29

Sok aloje rabi se u propisanim kura-

tivama, a nikako samoinicijativ no,

kroz due vrijeme.

Uporaba soka aloje (ili praka za

vanjsku uporabu) djelotvorna je u

lijeenju onih bolesti (upale spoj-

nice oka), ireva, rana i gnojnih upa-

la rana.

Emulzija koja se rabi za lijeenje

mokrog epidermitisa, opeklina II.

i III. stupnja (od rendgenskog zra-

enja), dobije se tako da se sok

aloja pomijea s ricinusovim i euk-

aliptusovim uljem.

Praak koji se dobije od soka aloje

(dehidracija soka) ili od samljeve-

nih osuenih listova, rabi se za po-

sipanje rana, ireva i gnojnih rana

ili za pripremu aja koji se pije kod

unutarnjih bolesti (jetra, crijeva,

eludac), a slui i za vanjsku upo-

rabu (ispiranje rana i raznih konih

neistoa).

Svjee odrezan list poloen plo ti-

mi ce, rabi se za ublaavanje boli uzro-

kovane opeklinama, a ujedno i potie

zacjeljivanje. Aloja jaa obrambene snage

organizma te je izvrstan kao biogeni stim-

ulator za jaanje organa (eludac, jetra,

u) i imuniteta.

Antiinflamatorno djelovanje aloje (an-

tibakterijsko i antivirusno) pomae u li-

jeenju oboljenja crijeva. Prema oficijel-

noj farmakologiji aloja ulazi u popis an-

trahinonskih droga (laksativna sred-

stva), zajedno sa senom, kruinom itd.

Laksativno djelovanje uzrokuju antra-

kinon glikozidi koji se razgrauju bakte-


rijama intestinalnog trakta, i stvaraju se

nove molekule aglikoni.

Kontraindikacije. Zabranjena je upo-

raba aloje Aloe vulgaris u bilo kojem

obliku djeci, trudnicama, te kod hipoka-

lemije, jakih menstruacija, itd.

LJEKOVITO DJELOVANJE (Aloa Vera Barbadensis Miller)

Uporaba istog soka aloje, u kojemu

nema aloina i njegovih spojeva, koristi

se kao prirodni ljekoviti dodatak preh-

rani, ali i kao prirodno ljekovito sred-

stvo mnogostruko ljekovitog djelova-

nja. Znanstveno je dokazano da isti sok

aloja djeluje na detoksikaciju organizma,

potie metabolizam, jaa imunitet i dje-

luje antiupalno.

Detoksikacijski uinak is tog so-

ka aloje ogleda se u brzom uni ta-

va nju raznih bakterija, gljivica, pa ra-

zita, spora i virusa.

Metaboliki uinak vidljiv je kod

svih unutarnjih i vanjskih organa,

poglavito kod probavnog sustava

(jer potie varenje hrane, uravno-

teuje i neutralizira povienu elu-

anu kiselinu, morbus Crohn, re-

gulira odnos gastrointestinalnih

simbiotinih bakterija vrenja i tru-

ljenja, ureuje i poboljava pH fak-

tor fekalija stolice, smanjuje i re-

gulira iritabilni crijevni sindrom,

pomae kod kolitisa, ulceroznog

kolitisa, proljeva, zatvora, isti cri-

jevne resice, odstranjuje naslage

sa sluznica crijeva, sprjeava razvoj

upalnih procesa, pojaava apsorb-

ciju crijevnih resica).

Takoer djeluje na:

jetru (kao detoksikant jetre poja-

ava metabolizam jetre kod ciroze,

biljarne ciroze, insuficijencije jetre,

akutnog hepatitisa, kroninog he-

patitisa, tvrde i masne jetre),

u (slab rad, slabo stvaranje ui,

kamenci),

bubrege (proiava),

kod eerne bolesti (regulira i sma-

njuje nivo eera u krvi).

djeluje uinkovito i na srce (sma-

njuje i lijei pojave angine pekto-

ris, smanjuje napade kod angine

pektoris, sniava krvni tlak, jaa

srani mii),

krv (smanjuje kolesterol),

te na kou (kod raznih konih

alergija, opeklina, rana i njihova

alo

ja


30


zacjelji va nja, kod akni, seboreje,

deseboreje, psorijaze, djelotvor-

no vlai kou, pojaava stvaranje

fibrobla sta, kod raznih tipova koe

od su he, masne, oteene; djeluje

osvjeavajue, isti i odstranjuje

pjege sunane, starake, itd.).

Jaa imunitet, a kod lijeenja bole-

sti imunolokog sustava isti sok

aloja djeluje antitumorski i antikar-

cinogeno jer sadri sastojke koji

sprjeavaju priljev krvi u tumor,

a time i sam rast tumora. Nadalje

potie sustav na rad, titi i lijei su-

stav od posljedica kemoterapije i

radioaktivnog zraenja. Ta sazna-

nja i ljekovito djelovanje danas se

rabe u lijeenju raka, AIDS -a, kao i

nedefiniranih novotvorina.

Antiupalno djelovanje istog so-

ka aloje najizraenije je kod ope-

kotina kod kojih aloja djeluje tako

alo

ja


31


alo

ja


32da pojaava priljev krvi te smanju-

je bol, upalu, crvenilo i oteklinu.

Lo kalna primjena soka aloje s anti-

upalnim djelovanjem, najvie je za-

stupljena u proizvodima kozme-

ti ke (sprejevi, kreme i kapi). An ti-

upalno djelovanje izraeno je kod

bo lesti bubrega, mjehura, i mokra-

nih putova (nefritis, cistitis, infekci-

je bakterijama naroito Escherichia

Colli koja je rezistentna na antibio-

tike, itd.), zatim kod probavnog su-

stava, jetre, koe, respiratornih or-

gana (plua, upale sinusa, upala

drijela, sluznice usta i grla, glasni-

ca, upala desni, gingivitisa, paro-

don toze, afti, gljivica, itd.), te kod

bo lesti oiju (konjunktivitis, mre-

na, iritacije oiju, trahom, glaukom,

keratitis, herpes simplex, sluznice

oka, itd.), a i kod upala tetiva.

Antialergijsko djelovanje aloje po-

mae kod astme i raznih alergija.

Analgetino djeluje na reumatske

i bolove u zglobovima kao artritis,

osteoartritis, te na osteoporozu,

razna uganua i nagnjeenja tki-

va, na hematome od udarca ili pa-

da, razne modrice, iijas, neuralgi-

ju, glavobolju, itd.

Antibakterijsko djelovanje soka

(aloe vera gela), dokazano je na

bakterijama S. Aureus, E. Colli, M.

Tu ber culosis, itd.

Kontraindikacije. Samo kod osoba

aler ginih na aloju.


alo

ja


33

LJEKOVITO DJELOVANJE (Aloe vulgaris. L.)

Sok

Pravila za uporabu

Sok aloje za unutarnju uporabu uzi-mati dnevno 1-3 kapi s vodom.

Sok aloje uzimati prema propisanom receptu lijenika.

Sok aloje ne uzimati due vrijeme. Sok aloje ne smiju uzimati djeca, trud-

nice i osobe sklone krvarenju.

Praak

Uporaba. Praak aloje uzima se jedan-put dnevno, i to u koliini dva vrha noa. Uzimati dva-tri dana i napraviti pau-zu od dva dana. Poslije pauze uzimati etiri-pet puta svaki trei dan, samo ko-liko stane na vrh noa, jednom dnevno. Praak aloje moe se uzimati i u kombi-naciji s ostalim ljekovitim biljem.

aj

protiv hemoroida, zakanjele menstruacije, navale krvi u glavu, plua i srce

na vrh noa praka aloje, 1 ajna liica gospine trave, 1 ajna liica stolisnika, 2 dl vode

Priprema. ajnu mjeavinu preliti kipu-om vodom, poklopiti, da odstoji jedan sat i procijediti.Uporaba. Piti tijekom dana u gutljajima, najvie dva dana zaredom.

aj

protiv kroninog zatvora konstipacije

na vrh noa praka aloje, 4 lice cvijeta bazge, 2-3 vrha noa piskavice, 1 liica komoraa, 2 dl vode

Priprema. Mjeavinu preliti kipuom vo-dom, poklopiti, pustiti da odstoji jedan sat i procijediti.Uporaba. Piti dva dana po alicu aja tije-kom dana u gutljajima.



alo

ja


34Tinktura

za poticanje probave

20 g praka aloje, 1 dl 70-postotnog alkohola

Priprema. Praak aloje moiti u alkoholu deset dana. Procijediti.Uporaba. Uzimati deset kapi u ai soka ili aja kao digestiv, a kao purgativ 10-20 kapi tinkture u 1 dl vode.

Vino

(za ublaavanje posljedica zraenja i kemoterapije)

400 g svjeih listova aloje (starijih), 7 dl crnog vina, 2 paketa cikorije Franck, 2 kruke (sone), 400 g meda od kadulje u sau, 0,5 l 60-postotnog alkohola

Priprema. Listove samljeti i to bre po-mijeati, jer oksidiraju, s ostalim sastojci-ma i spremiti u poveu staklenku.Uporaba. Prvi tjedan uzimati tri puta na dan po jednu ajnu liicu dva sata prije jela, a dalje uzimati tri puta na dan po jednu junu licu sat prije jela. Pre-porua se barem dva mjeseca terapije.

LJEKOVITO DJELOVANJE(Aloa Vera Barbadensis Miller)

Sok

PREVENTIVA

Uzimati ujutro natate po 0,3 do 0,5 dl soka razrijeenog s malo vode, vonog soka ili aja.

KURATIVA

Ovisno o teini oboljenja moe se uzi-mati dva-tri puta na dan po 0,3 0,5 dl ili po 1 dl ujutro i naveer, s malo vode, vonog soka ili aja.

Homeopatija

U homeopatiji aloja vai kao glavni li-jek za poremeaje rada crijeva. U prvom re du rabi se kod enteritisa, koliti sa, ul-ce roznog kolitisa, proljeva, rektal nih po-re meaja, itd. Simptomi tih po re me aja su: nagla potreba za pra nje njem (stoli-com), i to u jutarnjim sa ti ma (oko 5 sa-ti); ne kon trolirana stoli ca kod is putanja pli no va; sluzava ili gru di asta stolica, he-mo roi di poput grozdova, proljev nakon konzumacije piva ili ostriga, glavobolja kod koje pomau hladni oblozi, toplina plinova, nogu, jetre, navale krvi u glavu, itd. Aloja utjee na glatke mi ie vena. Komplementarni: Sulph, sep, Kali-bi.Usporedba: Sulph.Klinika uporaba u homeopatiji. Enteritis, kolitis, ulcerozni kolitis, hemoroidi, gla-vobolja, hepatitis, itd.Klinika uporaba. Astma, anemija, artri-tis, AIDS, alergije, rinitis, afte, razne ko-ne aler gije, boginje, bronhitis akutni, bub re ne bolesti, crijeva upala tan-kog i debelog, cistitis, cerebrovaskular-ne bolesti, irevi, dijabetes, dermatitis,


alo

ja


35di jetoterapija, desni, depresije, distrofi-ja miia, embolija, ehinokokne cis te, ede mi, herpes, herpesna angina, her pes simplex, herpes zoster, povieni tlak, he matomi, helmitijaze, hemoroidi, epi-dermitis, iijas, jaanje imuniteta, jetra hepatitis, tvrda i masna jetra, ciroza, gripa, giht, glaukom, glavobolja, grevi, gonokokne infekcije, gingivitis, gliste, gljivice, infektivne pa ra zitne bolesti, krv i krvne bolesti, ka alj, konstipacija, konjunktivitis, kole sterol, keratitis, lu-pus erythematodes sis temicus, multi-pla skleroza, miastenia gravis, mrena, mononukleoza, morbus Crohn, neo-plazme benigne, nefritis, nesanice, neo-plazme koe, neoplazme ko stiju, man-jak vitamina D, neurotini poremeaji,

nepsihotini poremeaji, neuroza, neu-ralgija, nesanica, opekotine, osip, ovis-nost o alkoholu, oi, opekotine svih vrsta, osteoporoza, Par kin sonova bo-lest, paradontitis, proiavanje cri-jeva, probavne tekoe, prostata, psi-hoze, prijelomi kostiju, pneumonija, poremeaji osobe, psorijaza, posjeko-tine, rane, rak, reumatska groznica akutna, respiratorne smetnje akutne, sifilis, sinusitis, skleroza, srana obolje-nja, seboreja, sunane pjege, sta rake pjege, arlah, tuberkuloze, trombocito-penija, tromboza vena, tumori, trahom, tenditis, upala zglobova, ulkus, upala gr-la, uho, umor, ubodi insekata, vene, vi-rusne bolesti, virusna angina, eludac, te kod zraenja i kemoterapije.


angelika


36


ANGELIKAAngelica archangelica L. Angelica silvestris L.

Familiae UmbelliferaePorodica titarki

Ljekarniki naziv

Herba Angelicae silvestris radix

afrodizijak, antidijaroik, antidot, antikarcinomik, antioksidans, antireumatik, antiseptik, antispazmatik, detoksikant, digestiv, dijaforetik, dispeptik, diuretik, ekspektorant, emetik, holeretik, karminativ, kozmetik, metabolik, roborans, sekretolik, stimulator, tonikum

angelika


37


angelika


38

Druga imena. Anelika, anelikin ko-

rijen, kravojac, korijen svetog duha, vrt-

na angelika.

Strani nazivi. Engleski Angelica, Gar-

den Angelica, Wild Parsnip; francuski

An glique; njemaki Arznei-Engel wurz,

Echte Engelwurz, Engelwurz; slovenski

angelika, gozdni koren, laht na angelika;

srpski angelika, kravojac, koren svetog

duha; talijanski An gelica.

Iz povijesti. Korijen angelike kori-

sti se u srednjem vijeku kao jako protu-

ot rovno sredstvo. Car Shing-nonga

(3500. g.pr.n.e.) u svojoj knjizi o ljekovi-

tim biljkama spominje angeliku pod na-

zivom tang-kuei kako je i danas zo-

vu u Kini, te istie njenu ljekovitost na-

ro ito kod bolesti probavnog, dinog,

bubrenog i krvoilnog sustava. Naziv aneoski korijen, biljka je u srednjem vi-

jeku dobila zahvaljujui dobrim rezulta-

tima u lijeenju kuge i kolere.

Opis. Angelika potjee iz porodice

titarki. Slina je kimu i anisu ali je znat-

no via te naraste i do tri metra. Stabljika

je okrugla, uplja, uzduno bradasta, pla-

viaste boje. Donji listovi su vrlo veliki,

dvo struko do trostruko perasti i s do-

nje strane plavkastozeleni. Gornji listovi

znat no su manji i jednostruko perasto

raz dijeljeni. Stabljika je kronjasto raz-

granata na vrhu. Zelenkastobijeli cvjeto-

vi smjeteni su na ograncima tita gdje

se nalaze i ekinjasti, kratki listii. Plod


angelika


39je iroko jajast, oko 9 mm dug. Ko rijen je

smee do crvenkaste boje.

Vrijeme cvatnje. Srpanj kolovoz.

Miris i okus. Cijela biljka ugodno

mirie po mousu i ugodnog je okusa,

sladunjavog u poetku, a kasnije otrog

i gorkog.

Stanite. Raste u blizini izvora voda,

potoka, rijeka, bara i na movarnim mje -

stima, te na livadama i umskim i sti na-

ma dolina i brda. Angeliku moemo na i

i u vrtovima uzgajivaa.

Branje i prerada. Korijen najee va-

dimo druge godine u kasnu jesen ili tre-

e godine u proljee, a moemo ve i

prve godine, prije nego to otpadne li-

e. Korijen dobro oistimo i izreemo

po duljini u tanke tapie koje naniemo

na konac, a moemo i te tapie usitni-

ti rezanjem na kockice veliine 3-5 mm.

Suimo na toplom i zranom mjestu.

Korijen angelike ne smijemo suiti na

umjetnoj temperaturi, jer gubi aromu.

Prilikom rezanja svjeeg korijena curi

mlijeni sok. Mladice bez cvatova sabire-

mo prije cvatnje od kolovoza do rujna.

List sabiremo od svibnja do rujna

prije i poslije cvatnje. Suimo na zra-

nom i sjenovitom mjestu. Sjeme sabire-

mo u kasnu jesen, od studenog do pro-

sinca. Od ubranih titova sa zrelim plo-

dovima napravimo snopie, objesimo i

pa ljivo suimo.

Ljekoviti sadraj. Korijen sadri do 1%

eterinog ulja, 6% smole, vosak, gorke

tvari; organske kiseline, angelika kise-

linu, jabunu, octenu, valerijansku, ok-

salnu i jantarnu; kumarinske oblike, kao

angelcin; pektin, eer itd. U plodu ima

0,5% eterinog ulja, oko 16% masnog

ulja, kumarina, felandrena.


Kao aromatian korijen sladunjava

okusa koji prelazi u otar i gorak okus,

angelika je od davnina izazivala pozor-

nost puke medicine. Korijen, list i sje-

me angelike kao zain poznati su gas-


tronomima pa se zbog specifinog miri-

sa i okusa i danas koristi. No ange li ka ni-

je samo zain za juhe, umake, sa la te i

dru ga jela, ona je i stari, isprobani puki

lijek za niz bolesti. Uporabom angeli ke

kao zaina u jelima moemo brzo po sti-

i vidljive rezultate u lijeenju, a veli ki

uinak ima i uzimanje aja od kori je na,

sjemena ili lista angelike. Puka medici-

na poznaje angeliku (korijen) kao bilj ku

koja tjera mokrau i jaa ivani sustav.

esto se koristi u lijeenju:

slabog eluca i eluanih bolesti

(kojeg jaa, grije i lijei te smiruje

neurozu eluca, smiruje eluane i

trbune bolove te poboljava pro-

bavu; takoer u lijeenju ira na

elucu ulcus ventriculi ili dvana-

esniku ulcus duodeni, u lijeenju

probavnih organa, katara eluca i

upale sluznice eluca kod gastriti-

sa, enteritisa, garavice),

enskih bolesti i menstrualnih pro-

blema (kod ena pospjeuje mje-

seni ciklus emenogog ameno-

reje kod izostanka menstruacije

uzima se u obliku aja)

stimulativno djeluje na znojenje

preznojavanje tjera znoj,

angelika


40


uspjeno odstranjuje nametnike i

olakava vjetrove,

daje snagu tijelu i ivcima,

jaa i isti krv,

izbacuje otrove i tetne tvari kroz

kou,

smiruje greve,

lijei prehladu i bolesti dinih orga-

na

potie znojenje.

Takoer je djelotvorna u lijeenju

probavnog trakta, otvara tek, ubla-

ava nadimanje plinovima, a slui i

kao sredstvo za povraanje, te sred-

stvo protiv parazita u crijevima.

Angeliku danas rado uzimaju oso-

be oboljele od angine pektoris i arit-

mija, i to u obliku zaina ili kao aj-

ni napitak (sprjeava taloenje kal-

cija, sniava krvni tlak, smanjuje ko-

lesterol, te sprjeava infarkt srca),

zatim kod katara crijeva i upale de-

belog crijeva,

svih vrsta katara eluca, dinih orga-

na, plua i grla,

Nalazi svoju primjenu i u raznim

trovanjima nikotinom, alkohol-

om, hranom. Ta protuotrovna djelo-

vanja koriste i kod zaraznih obolje-

nja.

Koristi se zatim kod bolesti jetre

i ui (insuficijencije, utice, ci-

roze, masne jetre, gdje djeluje na

pojaano izluivanje ui i rad je-

tre, itd.),

kod karcinogenih oboljenja, naje-

e karcinoma eluca i to u kombina-

ciji s angelikinim vinom u kojega sta-

vimo lie od pelina.

Takoer pomae kod nervozne ano-

reksije,

cistitisa,

bolesti bubrega,

te kod reume i gihta.

Angelika se primjenjuje izvana, u

lijeenju raznih konih oboljenja.

Svjei sok angelike koristi se u lijee-

nju ireva i gnojnih upala tako to se sok

nakapa vie puta na oboljelo mjesto.

Sjeme angelike koristi se za izaziva-

nje znojenja te pojaanog izluivanja

mokrae.

angelika


41


Listovi angelike, kao i korijen, koriste

se za pripremu aja, a mogu se dodati i

raznim rakijama travaricama.

Angelikino eterino ulje (Oleum An-

gelicae radicis) ima paprenost i mirodij-

ski okus, te se rabi za prireivanje likera

(Benedictine, Chartreuse, Coin treau,

Vermutha), a kao lijek rabi se za masae,

kupke, inhalacije te za pripremanje i

stav ljanje kompresa. Angelika kao zain

(u prahu) lijei te obogauje oskudnu

dijetu, a jelima daje poseban okus.

Zapadna puka medicina rabi angeli-

ku za lijeenje: enskih bolesti, otee-

nih sluznica crijeva, eluca, protiv gre-

va, vjetrova, nadutosti, sranih aritmija,

konih tegoba kao to je psorijaza; zatim

za lijeenje vaskularnih bolesti, bolesti

urinarnog trakta; bolesti jetre, utice, he-

moroida, potie metabolike procese, a

uinkovita je i kod varikoznih vena, rana,

za relaksiranje nervnog sustava, a koristi

se i za ienje krvi. U kineskoj narod-

noj medicini angelika se rabi za jaanje

Qi (i) energije, kao i za ravnoteu vi-

talne tekuine.

Kontraindikacije. Trudnoa. Angelika

je jaki stimulans te moe kod slabih

i osjetljivih osoba izazvati nelagodu.

Eterino ulje angelike je fototoksino, te

se kod vanjske uporabe izbjegava izla-

ganje suncu. Kod dugotrajnog uziman-

ja pripravaka od angelike moe doi

do lakih smetnji te je u takvom sluaju

potrebno prekinuti terapiju. Osobe

sa unim kamencima ili s jako slabom

jetrom trebale bi izbjegavati uzimanje

preparata od angelike.

angelika


42


Univerzani aj

za sva navedena oboljenja

1 ajna liica usitnjenog korijena, 2 dl vode

Priprema. liicu usitnjenog suhog kori-jena preliti vodom i pustiti da odstoji ne-koliko sati. Kratko prokuhati i poklopiti, neka odstoji jedan sat, a zatim procije-diti.Uporaba. Uzimati 1-3 alice dnevno pijui u gutljajima.Napomena. Korijen angelike moe se moiti preko noi, ujutro kratko zagrijati i procijediti, piti u gutljajima.

Vinska tinktura


2 g korijena, 1 dl vina

Priprema. Korijen angelike moiti u vinu deset dana. Procijediti.Uporaba. Piti 1-3 male aice dnevno kao aperitiv.

Eliksir


8 g korijena, 40 g eera, 1 dl 70-postotnog alkohola, 1-2 krike limuna, vode

Priprema. Moiti korijen angelike u al-koholu deset dana. Procijediti. Dodati eer, krike limuna i vode toliko da se dobije litra eliksira.Uporaba. Uzimati prije jela 1-2 aice dnevno.

Praak


Priprema. Isjeckani suhi korijen samljeti u mlincu za kavu.Uporaba. Uzimati 3-4 puta tijekom dana na vrh noa praka umijeanog u jelo ili u napitak.

aj od sjemenki

za mokrenje i znojenje

1 ajna liica sjemena, 2 dl vode

Priprema. Kipuom vodom preliti sjeme, poklopiti, pustiti da odstoji jedan sat i procijediti.Uporaba. Uzimati 2-3 alice dnevno za jae mokrenje, a ako se pije vrue, za znojenje.


angelika


43


ajna mjeavina

za lijeenje eluca rak

30 g korijena angelike, 15 g korijena lincure, 15 g kiice, 15 g pelina, 15 g ikaline

Priprema. Tri velike lice mjeavine po-pariti s litre kipue vode. Poklopiti i nakon dva sata procijediti.Uporaba. Piti po jednu alicu prije jela, 3-4 puta na dnevno.

List

Sjeckani svjei listovi koriste se kao zain jelima ili kao dodatak za pripremu drugih biljnih rakija travarica.

Aromoterapija

Angelika se u aromoterapiji rabi za smirivanje kalja, inhalacije, protiv groz-

nice, prehlade, miinih bolova, umo-ra, migrene, nervne napetosti, stresa, reumatizma a ima oputajue, tj. re lak si-rajue djelovanje na cijeli probavni sus-tav. Esencijalna ulja NE smiju koristiti trudnice i dijabetiari.

Uputa za pelare

Za vrijeme cvatnje angelika daje mnogo nektara i cvjetnog praha. Klasifikacijska ocjena za prinos meda 4.

Uporaba u veterini

aj od korijena angelike rabi se i kod probavnih bolesti i smetnji u ivotinja. Za vee ivotinje uzimaju se dvije june lice na litru vode, a za manje jedna ajna liica na 2 dl vode. Za istu svrhu daje se ivotinjama sjeme, u koliini jedne ake za vee ivotinje.


Mladi izdanci angelike su jestivi. Beru se u svibnju i lipnju, a usitnjeni i kuhani u slanoj vodi, jedu se kao varivo.

angelika


44


angelika


45


anis


46


anis


47

afrodizijak, antidepresiv, antispazmatik, aromatik, dispeptik, diuretik, ekspektorant, galaktagog, holagog, holeretik, karminativ, mikotik, pektoral, sekretolik, stimulator, tonikum, vermifug

ANIS Pimpinella anisum L.

Familiae Umbelliferae Porodica titarki

Ljekarniki naziv

Fructus Anisi


anis


48Druga imena. Anason, aniz, laki

jane, sladki jane.

Strani nazivi. Engleski Anise, Ani-

seed; francuski Anis; njemaki Anis;

slovenski jane, laki jane, vrtni jane;

srpski anason, anis, slatki koroma; tali-

janski Anice verde, Aniss.

Iz povijesti. Anis je podrijetlom iz

Egip ta. U rimsko doba anis je rabljen kao

enski tonik-napitak, za reguliranje mje-

senice, stimuliranje stvaranja mlijeka

u dojilja, olakavanje poro da, te za jaa-

nje poude. Neki autori spominju da je

Sirija domovina anisu, a o anisu govore i

grki i rimski pisci te spominju njegovu

ljekovitost. Ljekovito djelovanje anisa

moda je najbolje opisa no u starim zapi-

sima: Ako golubinjak namaemo uljem

anisa golubi e ga sigurno prihvatiti jer

oboavaju njegov miris. U Nje makoj

sma traju da u na mae svoj kljun ani so-

vim uljem i da zato moe probiti i naj tvr-

e drvo. U Engleskoj se vjeruje da elje-

zo moe puk nuti kao staklo ako doe u

dodir s anisom. U Italiji posto ji poslovi-

ca Chi terranno in mano una pianta

d aniso, non saran molestati dal mal ca-

duco u prijevodu Tko trlja meu ru-

kama biljku anis, nee oboljeti od pada-

vice. Mnogi bilinari hvalili su anis i pro-

pisivali ga za lijeenje raznih oboljenja.

Opis. Anis je jednogodinja biljka

iz porodice titarki, visine do 60 cm. Ko -

rijen joj je dugaak i do 60 cm. Donji lis-

tovi su okruglo bubreasti, nepodijelje-

ni, srednji su prstenasti dok su gornji

usko krpasto podijeljeni na kratkim pe-

teljkama. Mali bijeli cvjetii cvatu u pro-

ljee i ine titac. Plod je sitan jajolik,

dlakav, s deset svijetlo obojenih reba-

ra, 3-6 mm dug i oko 3 mm debeo, svijet-

lozelenosive boje.

Vrijeme cvatnje. Svibanj kolovoz,

zavisno o poloaju, a plod sazrijeva u ko-

lovozu i rujnu.

Miris i okus. Miris je aromatian, jak i

ugodan, a okus pikantan i slatkast.

Staniste. Uspijeva na pjeskovitom,

ilovastom i vapnenastom tlu. Uspjeno

se uzgaja na sunanim i zaklonjenim

mje stima vrta, a voli topla i vlana pod-

neblja. Anis je osjetljiv na mraz.


anis


49Branje i prerada. Sjeme se sabire se

po suhom vremenu. Sabrane titce treba

rasprostrti na toplom i prozranom mje-

stu. Za vrijeme suenja obavezno prevr-

tati. Plodovi koji se sabiru dvaput u se-

zoni moraju se oistiti od peteljki i od-

mah suiti jer inae pocrne. Korijen se

vadi u jesen. Poslije ienja od zemlje,

korijen se ree na kockice ili prutie te

sui na toplom zranom mjestu. Iz sje-

mena se destilacijom dobiva anisovo

ulje (Oleum Anisi).

Napomena. Sjeme anisa je vrlo slino

sjemenu otrovne kukute (Conium macu-

latum) i trubeljke (Cicuta virosa) te je

kod branja potreban veliki oprez.

Ljekoviti sadraj. Sjeme anisa sadri

1-5% eterinog ulja, bjelanevina i e-

era do 20%, masnih ulja do 10%, e-

ljezo; ulje anisa sadri i do 90% anetola,

zatim metilhavikola, aldehida, estrago-

la, anisove kiseline, anis ketona i aniso-

vog alkohola.

Napomena. Anisovo ulje moe po-

stati otrovno ako je izloeno svjetlosti i

zra ku. Pravilno pohranjivanje ulja zahti-

jeva u tu staklenu bocu s bruenim stak-

lenim epom, hladno i tamno mjesto.


Engleska narodna izreka glasi: Anis

je tvoj jastuk koji te uva od loih sno-

va. Probajte popiti alicu anisova aja

prije spavanja i uvjerite se u istinitost

ove izreke. Anis otvara, grije i jaa elu-

dac i druge probavne organe. Ljekovito

djeluje na dva naina.

Prvo najpoznatije djelovanje je gri-

janje cijelog abdomena to poma-

e kod eluanih bolova, kronine

dijareje, kod povraanja, munine,

te djejih eluano-crijevnih pro-

blema, uklanja vjetrove te se kori-

sti kod nadimanja i greva koji na-

staju od plinova nakupljenih u cri-

jevima aj od sjemena anisa izvr-

sno smiruje; nekad su ga zvali pr-

diljac.


anis


50 Drugo najpoznatije ljekovito djelo-

vanje anisa je u lijeenju bronhija.

Eterino ulje anisa rastapa i omek-

ava sluz, a ujedno sprjeava gre-

ve u najfinijim miiima u najma-

njim bronhijama. Djelotvorne tvari

anisa koje se resorbiraju u bronhi-

ma izluuju se preko sluznice bron-

hija, za razliku od ostalih biljnih

tvari koje se izluuju preko crijeva.

Olakano iskaljavanje u kojemu je

i ispljuvak rjei, produkt je takvog

djelovanja anisa na bronhije. U li-

jeenju astme, bronhitisa, nesanice,

gripe, prehlade i kalja sjeme anisa

je izvrsno pomono ljekovito sred-

stvo kojega u obliku aja rado piju

i djeca.

Anis je i afrodizijak, pogotovo ako

se kuha u vinu i zasladi medom.

Ovaj nain pripreme anisa dobar

je i za razna stimulativna djelovanja

na rad bubrega i mjehura te za stva-

ranje mlijeka u dojilja, ali je zabra-

njeno anis rabiti za vrijeme trud-

noe.

aj od anisa djeluje na pravilan rad

ui.


anis


51 Dobro djeluje na peristaltiku i cri-

jevnu mikrofloru te pomae pri eli-

minaciji raznih parazita.

Eterino ulje anisa koristi se i za

vanjsku uporabu te se, primjerice,

uspjeno primjenjuje kod unita-

vanja uiju.

vakanje sjemena anisa potie od-

stranjivanje glista kod djece, a dje-

luje i laksativno te otklanja lo okus

i zadah iz usta.

U novije vrijeme anis se rabi u lije-

enju raka prostate, hepatitisa i ci-

roze jetre.

Najnovija istraivanja usmjerena

su na djelovanje anisova ulja koje

je slino djelovanju adrenalina, na

miini sustav ukljuujui skelet-

ni miini sustav i srce, kao i na sti-

mulativno djelovanje na CNS (cen-

tralni nervni sustav), te na respira-

torni sustav.

Anis poveava broj leukocita u krvi.

Ulje anisa izvana rabimo kod uje-

da insekata, za masau ela kod gla-

vobolje i sinusa te za inhalacije kod

astme, bronhitisa i jakog kalja.

U kuanstvu se anis upotrebljava

kao zain za razne kolae i razne vrste

kruha, te su poznati anisovi kolaii, pe-

reci, prepeenac, kifle, kruh itd. Anis se

koristi u kozmetici i u proizvodnji likera.

U Makedoniji se od anisa pravi mastika,

u Francuskoj pernod, u Grkoj ouzo, u

Turskoj raki. Kod nas je poznata aniseta,

rakija sa sjemenom anisa. Zvje zdasti anis

ili kineski anis (Illicium anisatum), dje-

luje sedativno te pomae kod nesanice,

depresije otklanjajui loe misli i osjeaje.

Zapadna puka medicina rabi anis za

lijeenje: katara, greva, kalja, ekcema,

nadutosti, sranih aritmija, bolesti gr-

la, tonzilitisa, vaskularnih bolesti, bron-

hitisa, epilepsije, utice, depresivnog

kalja, raka, respiratornog katara, bolesti

dinih putova, gastritisa, eluca, upale

usta, ugriza korpiona i zmije, nesanice,

itd. Anis poboljava mlijenost u doji-

lja, pomae u relaksiranju, te poboljava

apetit. Razliita je uporaba anisa u svi-

jetu. Tako ga, na primjer, u Kini koriste

kao karminativ i stimulans te za lijee-

nje kolere i bolesti bubrega, u Turskoj

kao za lijeenje greva, bolesti eluca i

plua, itd.

Kontraindikacije. Trudnice ne bi

smjele uzimati anis ni u kojem obliku.


anis


52 Kuna biljna ljekarna

Univerzalni aj

za navedena oboljenja, a naroito za dine i probavne organe

1 kavena liica sjemena anisa, 2 dl vode

Priprema. liicu anisova sjemena pre-liti kipuom vodom. Poklopiti, pustiti da odstoji 15 minuta i procijediti.Uporaba. Uzimati tri puta dnevno poslije glavnih obroka, a najbolje je izmeu ob-roka i prije spavanja. aj se pije vru i u gutljajima, zaslaen medom. U lijee-

nju probavnih organa pije se bez meda, nezaslaen.

Napitak

za ublaavanje kalja

1 ajna liica sjemena anisa (samljevenog u mlincu za kavu), 1 alica mlijeka

Priprema. liicu anisova sjemena ku-hati u alici mlijeka oko 5-10 minuta. Zasladiti medom od kadulje.


anis


53Uporaba. Uzimati tri puta dnevno po alicu napitka prije jela kod bronhitisa i velikog kalja.

Tinktura

protiv nadutosti, za omekavanje sluzi

1 dio sjemena anisa, 5 dijelova 90-postotnog alkohola

Priprema. Sjeme anisa namoiti u alko-holu u tamnoj boci i zaepiti. Svaki dan obvezno promukati. Bocu drati na top-lom mjestu (ne na suncu) deset dana. Procijediti.

Uporaba. Tinktura anisa uzima se u ko-liini od 1 do 3 grama dnevno, prije jela. Kad se daje djeci stavlja se 5-10 kapi na alicu aja, odnosno, onoliko kapi koliko dijete ima godina.

Sirup

za jaanje eluca

50 g samljevenog sjemena anisa, 50 g samljevenog sjemena komoraa, 25 g limunove kore (suhe i istucane u praak), 250 g kandisa ili meda, 6-7 dl vode

Priprema. U litrenu bocu staviti sastojke, dobro izmijeati i zaepiti. Staviti na top-lo mjesto da odstoji est tjedana.

Uporaba. Piti natate po jednu ajnu liicu.

Ulje Alkoholat

kod raznih oboljenja eluca, crijeva, jetre, plua, maternice

2 g anisova ulja, 98 g 90-postotnog alkohola

Priprema. Ulje anisa staviti u naznaenu koliinu alkohola i promijeati.

Uporaba. Uzimati tri puta po 10 kapi po-slije jela, s malo vode ili aja.

Napitak

za ienje krvi, eluca, mjehura, bubrega, za izbacivanje sluzi iz bronha, izluivanje loih sokova iz tijela, poticanje ivaca na rad, za reguliranje neurednog mjesenog ciklusa

6 g praka suhog istuenog korijena anisa, 1,5 dl vode, 1,5 dl vina, 2 lice meda

Priprema. Praak od anisa moiti 12 sati u mjeavini vode, vina i meda. Staviti da prokuha 5 minuta. Poklopiti, pustiti da odstoji pola sata i procijediti.Uporaba. Piti po dvije alice dnevno, i to svakih pola sata po jednu licu.

Homeopatija

Homeopatski lijek Illicium Anisatum pri-prema se u obliku matine tinkture od sjemena zvjezdastog anisa. Rabi se za lijeenje katara, kolika, kalja, bolesti plua, tegoba eluca, reume, i raznih bo-lova.

Uputa za pelare

U vrijeme srpanjske cvatnje anis daje ve-like koliine nektara, te mu je klasifikaci-jska oznaka za prinos meda 3.


Plodovi anisa sakupljaju se u kolovozu, rabe se kao aromatino zainsko sred-stvo, za pripremu aja, slatkih jela, itd. Sjeme anisa moe se rabiti kao prva pomo kod eluano crijevnih tekoa, kao to su grevi, proljevi i dr.


arnik

a


54


abortiv, adstrigent, analgetik, antiarterosklerotik, antineuralagik, antipiretik, antireumatik, antiseptik, antispazmatik, dermetik, dezinficijens, dijaforetik, diuretik, kozmetik, neurostimulator, rubifacijens,sekretolitik

ZAKONOM ZATIENA

BILJNA VRSTA

ARNIKAArnica montana L.

Familiae CompositaePorodica Glavoika

Ljekarniki naziv

Rhizoma Arnicae Flores - Folia

arnik

a


55


arnik

a


56

Druga imena. Branka, moravka, nje-

maka arnika, savojski duhan, veprovac.

Strani nazivi. Engleski Arnica, Moun-

tain Arnica, Mountain Tobacco; francu-

ski Arnica, des montagnes Arnica; nje-

maki Arnika Berg-Wohl verleih, En gel-

kraut, Fallkraut, Johannis blume, St. Lu-

cienkraut, Stichwurzel, Verfangkraut,

Wohl verlei, Wohlverleih; slovenski arni-

ka, brdnja, materinski koren, planinski

penik, svetlica; srpski arnika, gorski

po tres, moravka, moravkinino cvee; ta-

lijanski Arnica.

Iz povijesti. U srednjem vijeku arni-

ku koriste kao biljku za sve rane i ozlje-

de tijela, te protiv embolije i trombo-

ze. Kneipp za tinkturu arnike navodi:

Tinktura branke ima tako iroku pri-

mjenu da smatram nepotrebnim troiti

na to rijei. Goethe je uzimao redovito

aj od arnike kad je imao napad sranih

greva. U Njemakoj se arnika kuha u

pivu te se rabi za lijeenje modrica, a

znali su govoriti da arnika rastjeruje usi-

renu krv. U alpskim podrujima, narod

arniku naziva ruom divokoza.

Opis. Arnika je trajnica koja naraste

20-60 cm visine. Na donjem dijelu jake

i dlakave stabljike smjeteni su listovi u

obliku ruice rozete. Listovi su jajasti

ili obrnuto jajasti, jeziastog oblika sa-

kupljeni u obliku rozete, s pet jasno vid-

ljivih provodnih ila. Na vrhu stabljike

nasuprotno smjeteni listovi, manji su i

malo nazubljeni. Prekrasne cvjetne gla-

vice tamnoute su boje. Unutarnji di-

jelovi cvjetne glavice su cjevasti, kratki i

peterozubi, a vanjski ili rubni dijelovi su

jeziasti, dugi 25-30 mm, trozubi i pore-

dani u dva reda. Kod prepozna vanja cvi-

jeta arnike potrebno je obra titi panju

na ugodan miris i vanjske dijelove cvjet-

ne glavice, tj. na njiho ve jeziaste, trozu-

be vanjske dijelove na kojima cijelom

duinom prolazi 5-12 brazda. Po da nak

je dug do 9 cm s mnogo po stra nog kori-

jenja, valjkastog oblika tam nosmee bo-

je. itava biljka obrasla je kratkim dlai-

cama.


arnik

a


57

Vrijeme cvatnje. Lipanj, srpanj, kolo-

voz.

Miris i okus. Cvjetovi arnike imaju

aromatian, smolast i zainski miris dok

cijela biljka mirie slabije, a osuena ima

jai, neugodan miris koji odbija. Okus

biljke je gorak i otar, nadrauje grlo. Po-

danak ima osobit, neugodan miris koji

tjera na kihanje.

Stanite. Raste na humusnom, pje-

skovitom i tresetnom zemljitu siroma-

nom vapnom, na hladnim i vlanim povr-

inama, svijetlih umskih planinskih li-

vada, umskim istinama crnogorinih

uma i panjacima, a najvie u predalp-

skom i alpskom podruju. U nas arnika

raste na zapadnim obroncima Uke i na

podruju Gorskog kotara.

Branje i prerada. Cvjetovi se beru

prije nego to se otvori cvjetna glavica.

Priprema za suenje iziskuje dosta tru-

da jer je potrebno najprije odstrani-

ti otrovne larve arnikine muhe (crne su

boje i veliine prosa) od zelene ake i

dijelova cvjetita. Sue se brzo na sun-

cu i na zranom mjestu, uz obavezno

prevrtanje. Osuene cvjetove pohrani-

ti u tamnu ambalau, a koristiti ih za iz-

radu ajeva, tinkture i masti. Podanak

(Rhizoma Arnicae) se vadi prije same

cvatnje ili u jesen. Oisti se od zem-

lje i sui na suncu i zraku. Podanak se

prije suenja moe usitniti, a od njega

izraujemo tinkturu, mast, ekstrakt i aj.

Cijela biljka takoer slui za pripremu

raznih ljekovitih pripravaka. List se bere

prije cvatnje, i to samo listo vi koji tvore

rozetu, te sui u sjeni na toplom i proz-

ranom mjestu.

Ljekoviti sadraj. Cvijet sadri masne

kiseline, parafin, inulin oko 0,10% ete-

rinog ulja, kristalnog arnicina, arniste-

rol, smolu, vosak, tanin, boju, flavonoi-

de, kumarinske derivate; od kiselina gal-

nu, mravlju i jabunu. Podanak sadri


arnik

a


58najvie arnicina, tanina i oko 10% inuli-

na, kao i ve spomenute sastojke.

Toksinost. Arnicin u veoj dozi moe

biti otrovan i izazvati tee posljedice.


U mjesecu lipnju, prekrasni proplan-

ci zapadne padine Uke, puni su ras cvje-

tale arnike, kozje brade, zlatana i al ban-

skog ljiljana, margerita, masla ka, ka-

ranfila, itd., te predstavljaju pravi iza zov

prirodnjacima, planinarima, izletnicima

i svima onima koji se di ve prirodnim lje-

potama. Doista, ne mo gu ne spo me nuti

divne i nezaborav ne psi ho fi zi ke relak-

sacije (meditacije, tai-chi, vje be disa-

nja, druenja itd.) u dru tvu s la novima

Udruge Zdrav i vot iz Ri je ke na prelij-

epim obroncima U ke.

Da po etnici u upoznavanju i pre-

poz na va nju ljekovitog bilja, cvijet arni-

ke, poradi slinosti s cvijetom voluj-

ca (Bu phthalmum salicifolium L.) i cvije-

tom kozje brade (Tragopogon praten sis

L.), najee zamijene, ovim potonji ma,

govore moja iskustva koja sam stekao u

svom du go go di njem edukativnom ra-

du.

Opisati iroki spektar ljekovitog dje-

lovanja pripravaka od arnike, zaista nije

lako. Poradi bolje preglednosti odluio

sam se napraviti podjelu na unutarnju i

vanjsku primjenu ljekovitih pripravaka

od arnike.

UNUTARNJA PRIMJENA (samo uz lijeniku konzultaciju)

Arnika je kroz svoju povijest ima-

la zaista veliku primjenu u li jeenju unu -


arnik

a


59tar njih oboljenja, da bi u jednom perio-

du bila potpuno zaboravljena zbog ja-

kog fiziolokog djelovanja. Za hva ljujui

znanstvenim istraivanjima danas se,

pravilnim doziranjem, arnika uspjeno

primjenjuje kod:

irenja sranih i perifernih ila tijela,

i to uzimanjem aja ili tinkture ar-

nike,

bolesti srca i krvnih ila; Kneipp je

preporuivao tablete od ulja arni-

ke i ekstrakta divljeg kestena, uz

dodatak vitamina, za unutarnje li-

jeenje proirenih krvnih ila.

Podraajno-stimulativno djelova-

nje arnike na ivani, probavni, di-

ni i krvoilni sustav pojaava sve i-

votne funkcije tijela.

Strogo propisanom primjenom aja

od cvjetova arnike izaziva se zno-

jenje, jae izluivanje mokrae,

otklanja katar probavnih organa,

sprjeava gripa lijee bubrene bo-

lesti, padavica, potres mozga i bole-

sti lene modine, te paraliza ivaca

poslije modane kapi.

Tinktura od arnike lijei i jaa glas-

nice, ir na elucu i dvanaesniku, sla-

bo srce, otklanja ili smanjuje smet-


arnik

a


60nje i poremeaje u optoku krvi,

sprje ava ovapnjenje krvnih ila i

po vraanje.

aj od podanka arnike u kombina-

ciji s gospinom travom i stolisni-

kom lijei upalu vena, proirene ve-

ne, venski zastoj krvi i trombozu.

VANJSKA PRIMJENA

Kad je rije o vanjskoj uporabi arni-

ke, uvijek se s radou sjetim djevojke iz

Istre koja je imala velikih problema s ak-

nama na licu. Nakon to je uzimala pro-

pisanu dijetu i arnikin losion za ienje

lica i rijeila se akni, radosti nije bilo kra-

ja. Arnika je doista svelijek kako je na-

ziva Maurice Messgu, poznati francu-

ski travar.

Njeno ljekovito djelovanje pomae

kod:

vanjskih ozljeda tijela,

lijeenja raznih udaraca, nagnje-

enja, podljeva, modrih nogu, oz-

ljeda od padova,

zacjeljivanja svjeih rana, rana koje

teko zarauju, porezotina,

priteva, ireva na koi,

gnojnih upala prstiju,

lijeenja vena, proirenih vena,

limfnih vorova, oteklina,

kod prijeloma kostiju, uganua,

raznih neistoa koe,

reume zglobova,

hemoroida,

izljeva krvi, naroito onih potko-

nih to se javljaju kod raznih bole-

sti.


arnik

a


61

U lijeenju navedenih oboljenja naj-

ee se koristi tinktura arnike u vidu

obloga, a ponekad i za masau. Pravilno

pripremljen oblog od tinkture arnike mo-

e predstavljati uistinu izvrstan kuni pri-

rodni lijek to je godinama i bio, a i da-

nas je, lijek seoskom stanovnitvu. Ob-

log od tinkture arnike isti, zacjeljuje i

sprjeava razne upale koe, miia, zglo-

bova, i dr. Masiranje s razblaenom tin-

kturom arnike ili lagano trljanje pomae

kod neuralgije, kostobolje, gihta i reume.

Ulje od arnike lijei decubitus, tj. rane na-

stale zbog dugotrajnog leanja. U koz-

metici lica i tijela koristi se tinktura ar-

nike pomijeana sa sokom breze za bolji

rast kose i odstranjivanje prhuti, a losion

(jabuni ocat i cvijet arnike) za njegu lica

i raznih konih neistoa.

Zapadna puka medicina arniku kori-

sti u lijeenju: artritisa, angine, akni, ap-

scesa, bolesti srca, bronhitisa, bolesti

cirkulacije, bolesti jetre, bolesti kime,

dijabetesa, epilepsije, ekcema, edema,

fraktura, gihta, gingivitisa, infekcije gr-

la, gastritisa, eluca, miinih bolova,

gubitka kose, onih bolesti ispiranje,

potresa i povreda mozga, paralize, pre-

hlade, reume, reumatskih bolova, kras-

ta, raznih rana, raznih krvarenja, slabih

ivaca, tonzilitisa, tumora, upala usta,

upala grla, uboda insekata, upalnih sta-

nja iznutra i izvana, upale koe, vasku-

larnih bolesti, vruih rana, bolova zglo-

bova, pomae u ienju krvi, izaziva

jae znojenje i jae izluivanje mokrae,

te pomae rastu kose. Arnika se koristi i

za izradu masti kojom se lijee oi, kod

utice, te u homeopatiji za lijeenje ar-

terioskleroze, raznog krvarenja, upale

vena, upale crijeva, raznih povreda, a

praak od arnike smatra se maginim.

Kontraindikacije. Unutarnja upora ba

pripravaka od arnike zabranjena je oso-

bama s osjetljivim ili razdraljivim e lu-

cem, kao i kod krvarenja eluca, zatim

oso bama koje imaju jako srano bilo,

u ne i jetrene komplikacije, slab elu-

dac, ir na elucu, te trudnicama.


arnik

a


62

UNUTARNJA PRIMJENA (samo uz konzultaciju

i nadzor lijenika)

Tinktura 1.

za navedene bolesti

50 g cvijeta arnike, 100 g 70-postotnog alkohola

Priprema. Cvjetove arnike moiti pet tje-dana u alkoholu. Bocu drati na toplom mjestu (na suncu) te povremeno pro-tresti.Uporaba. Uzimati 2-3 kapi na 1 dl vode 2-3 puta na dan.

Tinktura 2.

za navedene bolesti

1 velika lica suhih cvjetova, 1 dl 90-postotnog alkohola

Priprema. Cvjetove moiti deset dana u alkoholu i procijediti.Uporaba. Uzimati do pet kapi dnevno sa alicom aja, vode ili soka.

aj

za navedene bolesti

1 ajna liica cvjetova arnike, 2 dl vode

Priprema. Kipuom vodom preliti cvje-tove, poklopiti, pustiti da odstoji 15 mi-nuta i procijediti.Uporaba. Piti u gutljajima jednu-dvije alice aja dnevno.


Napomena. Na litru vode, dolazi 4 g, tj. 5 liica suhog cvijeta.

Ulje

za rane od leanja

1 kavena liica tinkture arnike, 2 dl maslinova ulja

Priprema. Sastojke dobro promijeati.Uporaba. Uljem mazati rane (decubitus).

VANJSKA PRIMJENA

Za ispiranje rana

Priprema. Na litru prokuhane vode sta-viti 2 june lice tinkture arnike.Uporaba. Navedenom tekuinom ispi-rati rane.

Oblozi

Priprema. Na litru prokuhane vode sta-viti 2 june lice tinkture arnike i licu maslinova ulja.Uporaba. Obloge stavljati prema po-trebi.

Losion

za navedene bolesti

1 aka cvjetova arnike, litre jabunog octa

Priprema. Cvjetove moiti u octu 30 da-na i procijediti.Uporaba. Vatom namoenom u ocat istiti razne neistoe na koi lica.


arnik

a


63

Homeopatija

U homeopatiji arnika je lijek za sve vrste traume (nastale od povreda) u kojima se daje bez puno razmiljanja, zajedno sa Aconitumom koji je lijek za stanja straha i uasa (saobraajne nesree). Homeopatski lijek od arnike daje se

kod svih vrsta povreda, u akut nim i u kroninim stanjima, dakako, samo ako je slika lijeka po tvr ena.

U akutnim situacijama kao to su kon-tuzije, iaenje zgloba, uganua, u sta njima kad osoba opisuje da je sva ugruvana-isprebijana, sva u modrica-ma, kod hematoma, te kod kirurkih in tervencija nakon kojih se stvaraju hematomi, (kod plastine operaci je nosa, primjerice, dolazi do velikih kr-varenja u meka tkiva) kao i kod va e-

nja zuba, kada se sprjeava-kontro-lira krvarenje i stvaranje hematoma, kod potresa mozga, krvarenja iz nosa, simetrinih erupcija na koi koje se javljaju poslije traume; u svim tim sluajevima arnika je pravi lijek.

Kronina stanja nastala kao poslje-dice traume, arnika moe udesno izlijeiti. Takva su stanja, primjeri ce, kod posttraumatskog artritisa, neu-rolokih oteenja, potresa mozga, po-vreda s izljevom krvi, posljedica nas-talih od pov

lesinger knjiga 1

Documents