L E K S I K O N

PODUNAVSKIH HRVATA BUNJEVACA I OKACA

2

B-Ba

HRVATSKO AKADEMSKO DRUTVO

Subotica, 2004.

L E K S I K O N

PODUNAVSKIH HRVATA BUNJEVACA I OKACA

2

B-Ba

HRVATSKO AKADEMSKO DRUTVO

Subotica, 2004.

GLAVNI UREDNIKSlaven Bai

LEKTURAPetar Vukovi

KOREKTURAMirko Kopunovi, Zvonimir Perui, Tomislav igmanov,

Mrta Makovi-Papp, Neven Uumovi

GRAFIKA PRIPREMA I PRIJELOMMarija Pri

ISBN

CIP - Katalogizacija u publikacijiBiblioteka Matice srpske, Novi Sad

929 (=163.42) (497.113) (031)

Leksikon podunavskih Hrvata - Bunjevaca i okaca. 2, B-Ba /[urednik Slaven Bai]. - Subotica: Hrvatsko akademsko drutvo,2004 (Subotica: Printex). - IV, 77 str. : ilustr. ; 24 cm

Tira 1.000.

ISBN

a) Bunjevci - Leksikoni b) okci - Leksikoni

COBISS.SR-ID 197409543

Bai, dr. sc. Slaven, odvjetnik, SuboticaBalija, Grgo, odvjetnik u mirovini, SuboticaBalija, Vinja, slubenica, SuboticaBai Palkovi, Marta, novinarka, Subotike novine, SuboticaBaant, Eva, knjiniarka u mirovini, SuboticaBereti, mons. Stjepan, upnik Katedralne upe sv. Terezije Avilske, SuboticaBui, Kreimir, prof. sociologije, Institut drutvenih znanosti Ivo Pilar, Zagrebota, Antonija, dipl. iur., tajnica Narodnog kazalita, SomborDuranci, Bela, prof. povijesti umjetnosti u mirovini, Suboticaani, mr. sc. Matija, prof. geografije u mirovini, SomborFiranj, Alojzije, SomborGrlica, Mirko, prof. povijesti, vii kustos Gradskog muzeja, SuboticaHeka, dr. sc. Ladislav, spisatelj, pozvani predava Pravnog fakulteta i Filozofskog

fakulteta Sveuilita u Segedinu, SegedinHoko, dr. sc. Franjo Emanuel, izvanredni profesor Katolikog bogoslovnog fakul-

teta u Zagrebu, Teologija u RijeciHovny, mr. sc. Lajos, asistent Graevinskog fakulteta u Subotici, Subotica.Ivanovi, mr. sc. Josip, prof. Teoloko-katehetskog instituta Subotike biskupije,

SuboticaKopilovi, dr. sc. Andrija, prof. Teoloko-katehetskog instituta Subotike biskupije,

SuboticaKrmpoti, mr. Lazar Ivan, upnik upe sv. Josipa, urinLibman, dr. Emil, lijenik u mirovini, SuboticaMakovi, Stevan, prof. povijesti, ravnatelj Historijskog arhiva, SuboticaMandi, Marin, profesor hrvatske knjievnosti i jezika te profesor povijesti u

mirovini, BudimpetaMandi, ivko, odgovorni urednik, Nemzeti Tanknyvkiad Rt, BudimpetaMilo, mr. sc. Mato, OCD, SomborPekanovi, Josip Zvonko, dipl. oec., SomborRudinski, mr. sc. Ante, arhitekt, Zavod za urbanizam, SuboticaSekuli, dr. sc. Ante, znanstveni savjetnik u mirovini i dopisni lan HAZU, ZagrebSkenderovi, Nela, glazbena pedagoginja, Subotica

SURADNICI NA DRUGOM SVESKU

III

Stanti, Alojzije, ekonomist u mirovini, SuboticaStanti, Stipan, prof. geografije, O Ivana Milutinovia, Suboticaeremei, Marija, uiteljica u mirovini, SomborTikvicki, Hrvoje, prof. violonela i skladatelj, SuboticaVujkovi Lami, Ljudevit, slubenik u mirovini, SuboticaVukovi, Petar, znanstveni novak, Filozofski fakultet, ZagrebZeli, Naco, dipl. iur. u mirovini, ZagrebZomborevi, Ante, pravnik u mirovini, Suboticaigmanov, Tomislav, prof. filozofije, Subotica

IV

BABA, 1. osim najireg znaenja starijeene, u rodbinskim odnosima u Bunjevacanajee oznaava i punicu. U tradiciji senaziv rjee koristi za baku, koju Bunjevcinajee nazivaju mjkom, a jo rjeeza majku. U novije se doba, pod utjeca-jem srpskog jezika, nazivom baba ipaksve ee oznaava baka, nerijetko s nijan-som pejorativnog znaenja; 2. u tehni-kom smislu: drveni kripac za obradudrveta tesanjem; trokutasta drvena napravau koju se stavlja jednobrazni zapreniplug.

A. Stanti

BABA-PUSTA, naziv za predio jugois-tono od ceste SomborSubotica, izmeuonoplje, Teleke i Paira. Nekad je bionazivan Tolvaj (mad. lopov), ali je 1908.dobio ime Baba-pusta (mad. baba: lutka,beba), prema nadimku Dre Karcsonyi,lijepe supruge Krolya Fernbacha, veliko-ga bako-bodrokog upana, koji je 1918.godine postao potpredsjednikom vladegrofa Mihlya Krolyija. Kroly Fernbachje u Baba-pusti 1906. podigao prelijepkatel prema projektu arhitekta FerencaReichla iz Apatina. Katel je izgraen usmirenijem stilu beke secesije, lienomekeramikih ukrasnih oplata karakteris-tinih za ondanji madarski nacionalniizriaj. Uz dvorac se nalazi i 21 jutroperivoja, koji su Fernbachovi poeli njego-vati izmeu 1870. i 1881., s oko 200 vrstastabala i s mnogobrojnim egzotinimbiljkama. Perivoj je jedan od najveih uBakoj i smatra se biserom vojvoanske

hortikulture. Nakon Drugoga svjetskograta dvorac i perivoj propadaju te je1951.ustanovljeno da se odralo jo oko 165vrsta stabala. Perivoj je danas pod dravnomzatitom, ali to nije imalo znatnijih rezulta-ta u njegovu ouvanju.

Sjeverno od Baba-puste, odnosno cesteSomborSubotica kao njegove gornjegranice, du ceste prema Kamaru, nalazise ara. Kroz nju je neko prolazio ka-marski or, u kojem su veinom bili bunje-vaki salai, uz manji broj madarskih injemakih. Najpoznatiji je bio Believmajur, iji je posljednji vlasnik bio LazoBeli. Njegove su keri Ana, poznatakiparica, i Veca, supruga Laje Jaramazo-via, ministra u vladi NR Srbije nakonDrugoga svjetskog rata, koji je prije rataimao majur u Skenderovu. Salaari izBaba-puste i are gravitirali su Bajmokuili Staniu (Staniiu), kamo su njihovistanovnici ili na hetiju i u crkvu. S vre-menom je puk Baba-pustu i aru poeooznaivati zajedniki kao Baba-pusta, aara se spominjala samo kao ue odredite.

1

B

Katel Fernbach nakon izgradnje

U sjevernom dijelu Baba-puste, kodkrianja somborske i kamarske ceste,izmeu 1923. i 1926. godine za potrebesrpskih dobrovoljaca iz Hercegovine,Korduna i Like osnovano je naselje Aleksaanti. Na njegovu podruju danas ivi2172 st. (2002.) od kojih su najbrojnijiSrbi (1690), Hrvati i Bunjevci (129 i 78) teMadari (124). Starosjedilako hrvatsko imadarsko stanovnitvo veinom nasta-njuje okolne salae.Lit.: I. Ivnyi, Bcs-Bodrog vrmegye kzsgei,Magyarorszg vrmegyi s vrosai, Bcs-Bodrogvrmegye, I, szerkesztette S. Borovszky, Budapest,s. a.; B. Duranci, Idejni projekat konzervatorsko-restauratorskih radova na zgradi dvorca u Aleksaantiu, Pokrajinski zavod za zatitu spomenikakulture, (rukopis); S. Kulidan, 50 godina Alekseantia, s. l., 1973; M. Beljanski, ara, Baba pusta,Kamarski salai, Aleksa anti, Sombor, 1978; S.Vasiljevi, Aleksa anti : monografi ja sela ,Aleksa anti, 1980; M. Antelj i D. Milainovi,Potomci precima, Beograd, 1996; Popis stanovnit-va, domainstava i stanova u 2002. : Stanovnitvo :Nacionalna ili etnika pripadnost, Beograd, 2003.

A. ota i A. Stanti

BABICA dijal., 1. primalja, ena kojapomae pri porodu. Nekad su to bilesamouke ene, no za vladavine MarijeTerezije u Beu je 1754. osnovana prvakola za primalje. U Subotici se kaozaprisegnute primalje (obstetrices adju-rata) 1752. spominju: Ana Skenderova(Skenderova Anna), Marija Kujuni(Kujunchich Mria), Stana Neori(Neorssich Stana), Lucija Bonjaka(Bossnjacska Lucia), Jela MarijanaKovaeva (Kovacseva Mariana Jela), AnaMarija Janik (Jancsik Maria Anna), KataMatanka (Matanka Kata), Jela Rikaka(Rikasska Jela) i dr. U vrijeme kad su eneraale kod kue ili na salau primalje suimale veliku vanost. Tek u novije doba,osobito od ezdesetih godina XX. stoljea,ene redovito raaju u bolnici; 2. malennakovanj na kojem se otkiva runa kosa.Dvije su vrste babic: madarska, koja jeodozgo ravna i po kojoj se otkiva otanje-nim dijelom ekia, i njemaka, koja jeodozgo zaobljena i po kojoj se udara rav-nim dijelom ekia.

Izvor: Prva matina knjiga roenih, vinanih i kriz-manih, Subotica, 1686-1755, upni ured crkve sv.Terezije Avilske u Subotici.

Lit.: Medicinska enciklopedija, VIII, Zagreb, 1963;A. Stanti, Kruv na svagdanji, Subotica, 2001.

A. Stanti i E. Libman

BABI, plemika porodica. Plemstvo jetoj hrvatskoj porodici iz Varadinskeupanije12.VIII. 1716. dodijelio Karlo VI.,i to Franji Babiu, njegovoj supruziElizabeti Csakany te djeci Vuku, Antunu iJulijani. Jedan ogranak porodice preseliose iz Hrvatske u Madarsku tijekomXVIII. stoljea, a njegovi su lanovi ivjeliu nekoliko madarskih upanija. Jednomuod njih, Danijelu Babiu, plemstvo je1779. godine proglaeno u Bakoj upani-ji, a jo je prije toga iste godine plemikilist izdala omoska upanija.

Iz ove su porodice i Matija Babi(1776.1824.), pravnik i odvjetnik izZagreba koji je studirao politike i pravneznanosti u Jegri (mad. Eger). Ondje mu je1803. tiskana obrana teze, a u Peti je istegodine poloio odvjetniki ispit. Njegovsin Tito (1813.92.) bio je podupanVaradinske upanije, pristaa hrvatskoganarodnog preporoda, zastupnik uHrvatskom saboru (1848.,1861. i od 1878.)te u Ugarsko-hrvatskom saboru (1881.).Titov je sin bio Ljubo Babi, knjievnik, s

2

BABA-PUSTA

GrbporodiceBabi

umjetnikim imenom Ksaver andorGjalski (1854.1935.). Sin Titova drugogsina Ivana bio je slikar Ljubo Babi(1890.1974.).Lit.: Hrvatski biografski leksikon, I, Zagreb, 1983; A.Sekuli, Baki Hrvati, Zagreb, 1991; M. Szluha,Bcs-Bodrog vrmegye nemes csaldjai, Budapest,2002.

S. Bai

BABI,Alojzije (Gara,11.II.1925. Peuh,3. V. 1974.), kulturno-prosvjetni djelatniki dugogodinji ravnatelj Hrvatske osnovnekole u Peuhu. Osnovnu je kolu polaziou rodnom selu. Gimnaziju je pohaao uBaji i Somboru, a uiteljsku je diplomustekao u Budimpeti. Kao uitelj poeo jeraditi 1946. u Gari. Istodobno se ukljuio unacionalni pokret bakih Hrvata te u radAntifaistikog fronta Junih Slavena,zbog ega e 1949. godine biti otputen izslube, a zatim od madarskih vlasti osum-njien i osuen. Nakon pet godina zatvoraradi u zadrunoj prodavaonici u Baji, aposlije rehabilitacije odreen je za uiteljau hrvatskom selu Kamaru. Odavde je1957. preao u Budimpetu kao suradnikDemokratskog saveza Junih Slavena uMadarskoj. U Budimpeti se ponajviebavio organizacijskim pitanjima kolstvaHrvata, Srba i Slovenaca na podrujuMadarske. Godine 1959. imenovan jeravnateljem Hrvatske osnovne kole uPeuhu i na toj je dunosti ostao sve dosmrti.

Lit.: S. Krpan, Hrvatski uglednici u madarskomPodunavlju, Budimpeta, 1991.

M. Mandi

BABI, Matija (Bajmok, 20. XI. 1914. Virovitica, 8. I. 1999.), politiki djelatnik,odvjetnik. Sin Mate i Marije, ro.Skenderovi. Diplomirao na Pravnomfakultetu u Subotici. U meurau seukljuio u rad HSS-a. Bio je lan izaslan-stva te stranke iz Bake koje je posjetilo dr.Vladka Maeka 1936. u Zagrebu. Od 1947.radio je kao sudac u Kotarskom sudu uVukovaru, od 1957. bio je predsjednikKotarskog suda u Virovitici. G. 1961. otvo-rio je odvjetniki ured u Virovitici, ukojem je radio do umirovljenja 1977.Nakon sloma Hrvatskog proljea 1971.pred sudovima brani neke istaknutelanove pokreta, poput Stjepana Sulimanca.

J. Z. Pekanovi

BABI, Nikola (Bajmok, 22. II. 1900. Subotica, 23. II. 1971.), drutveni djelat-nik. Sin Stipana i Dominike, ro. Alaga.Jedan od osnivaa i istaknutih lanovaHSS-a u Bakoj. U vrijeme KraljevineSHS, odnosno Jugoslavije, proganjan isudski kanjavan zbog politikih aktivnos-ti. Na izborima 1939. bio je na listi HSS-a.Nakon rata bio je predsjednik NOOBajmok. Bio je jedan od osnivaa HKUD-aBunjevako kolo iz Subotice 1969. godinete lan njegova radnog predsjednitva.

J. Z. Pekanovi i N. Zeli

BABI, Stipan (Bajmok, 27. VIII. 1926. Budimpeta, 5. XI. 1994.), politiki i sport-ski djelatnik. Sin Nikole i Luce, ro.Beli. Osnovnu kolu zavrio u Bajmoku,a srednju ekonomsku u Subotici, nakonega radi u itarsko-mlinarskoj industrijina komercijalnim poslovima. Bio je jedanod osnivaa HKUD-a Bunjevako kolo izSubotice 1969. godine. Zbog angamana uMatici hrvatskoj 1970. i zauzimanja zanaela promicana tijekom Hrvatskog pro-ljea, nakon Karaoreva bio je ikaniran ismijenjen sa svih funkcija. Zbog egzisten-cijalne ugroenosti s obitelji odlazi najpri-

3

BABI

AlojzijeBabi

je u Kutinu, a zatim u Zagreb, gdje nas-tavlja raditi na komercijalnim poslovimasve do umirovljenja. Veliki je ugled uivaou sportskim krugovima, napose u nogome-tu, kao dugogodinji lan NK Dinamo izZagreba i povjerenik toga kluba zaVojvodinu. Pokopan je u Zagrebu.

J. Z. Pekanovi

BABI, Vera (Bajmok, 12. IX. 1948.),pravnica. Ki Stipana i Milice, ro.Turinac. Maturirala je 1967. u gimnaziji uSubotici, a diplomirala 1974. na Pravnomfakultetu Sveuilita u Zagrebu. Od 1974.do 1992. radi na viim pravnim i rukovod-nim poslovima u zagrebakome Grae-vinskom poduzeu DOM. Na prvimpostkomunistikim izborima u RepubliciHrvatskoj izabrana je za zastupnicu uHrvatskom saboru (1990.92.). U Ministar-stvu rada i socijalne skrbi obnaala jedunost pomonice ministra za podrujeradnih odnosa i trita rada (1992.94.),zamjenice ministra (1994.2000.), tepomonice ministra za meunarodnusuradnju te podruje rada i zapoljavanja(2000.03.). Obnaala je i dunosti pot-predsjednice Povjerenstva za jednakostspolova Vlade RH te potpredsjednicePovjerenstva za prava djeteta Hrvatske(1998.2000.). Kao predstavnica hrvatskeVlade sudjelovala je u uspostavi i ispunja-vanju meunarodnih obveza na podrujugospodarskih i socijalnih prava, dru-tvenog razvoja i socijalne politike u surad-nji s Meunarodnom organizacijom rada(ILO) i Komisijom za drutveni razvojEkonomskoga i socijalnog vijea UN-a(ECOSOC). Za svoj je rad dobila nekolikodravnih odlikovanja i priznanja (RedDanice hrvatske s likom Katarine Zrinske,Red hrvatskoga trolista, Spomenice Domovin-skoga rata, Spomenice Domovinske zahval-nosti te Spomen-medalje Vukovar).

J. Z. Pekanovi i N. Zeli

BABIJANOVI, Geza (Subotica, 22. IV.1942.), sudac i drutveni djelatnik. Gimnazijuje zavrio u Novom Sadu, gdje je idiplomirao na Pravnom fakultetu 1965.

Radio je kao tajnik Uiteljske kole uSrijemskim Karlovcima (1963.70.),nakon ega se zapoljava u subotikomsudstvu. Bio je sudac prvostupanjskih idrugostupanjskih sudova u Subotici, ajedno vrijeme i predsjednik Okrunogaprivrednog suda (1992.2000.). Bio je lanizbornih povjerenstava na opinskoj,pokrajinskoj, republikoj i saveznoj raziniod 1971., a kao predsjednik i lan opin-skih izbornih povjerenstava u Suboticiradio je od 1992. do 1996. Angairao se ina podruju kulture: bio je lan Orga-nizacijskog odbora Duijance 1968., jedanje od osnivaa HKUD-a Bunjevako kolo1971. i Obnoviteljske Bunjevake matice1996. Epigrame, aforizme i basne povre-meno je objavljivao u Rukoveti, Bunjeva-kim novinama i Subotikim novinama.Lit.: Ko je ko u Srbiji , Beograd, 1996.

G. Balija i A. ota

BABINE dijal. (babinje, u okaca ibabenje), 1. trodnevlje nakon djetetovaroenja, obuhvaalo je krtenje, posjetrodilji i uvanje djeteta. Djeca su bila kr-tavana obino drugog dana nakon roenja,a zbog visoke stope smrtnosti esto i istogdana. Kuma, majka, sestra ili tko drugi izbliske rodbine rodilji bi nakon togadonosili pripravljeno jelo u lijepoj koariciprekrivenoj vezenim pokrivalom, a dijetesu darivali novcem ili odijelcem.Novoroene se tri dana i tri noi nakonroenja posebno uvalo kako ga, premapukom vjerovanju, zli dusi ili vjetica nebi urekli ili odnijeli i umjesto njega ostavilitzv. podmee (lano dijete, lutka i sl.).Odatle dolazi i bunjevaka izreka zaduevno neuravnoteena ili oteena ov-jeka: treu no nedouvan; 2. obiteljskoslavlje u povodu roenja djeteta, obinoprve nedjelje nakon krtenja; 3. posjetrodilji i darivanje djeteta nakon krtenja,obino novcem koji mu se stavi u pokrivaili pod jastui. Nekad se to inilo 2-3dana nakon krtenja, a danas i nekolikotjedana poslije; 4. sveani ruak kojimladenkini roditelji prireuju zetu prvenedjelje nakon vjenanja.

BABI

4

Lit.: M. Evetovi, Kulturna povijest bunjevakih iokakih Hrvata (rukopis); A. Sekuli, Baki Hrvati,Zagreb, 1991; Hrvatska rije, 16-17, Subotica, 2003.

A. Stanti

BABO, 1. otac, starjeina porodice. Bu-njevci su oca najee oslovljavali bao ilibabo. No u jednoj porodici, osobito uzadrunoj, moe biti vie otaca i svaki jeod njih bao, ali je samo jedan babo, star-jeina porodice; 2. tzv. makov filko (gor-njak), najjaa karta u zabavnoj kartakojigri filkanje, koja se igra madarskim kar-tama uetvero. Gornjak je obino trea posnazi karta, iza kecema i kralja, ali jeovdje makov gornjak ili babo (Tell Vilmos)najjaa karta, jaa i od bilo kojeg aduta.

A. Stanti

BACHOV APSOLUTIZAM, razdobljeneoapsolutistike vladavine u HabsburkojMonarhiji nakon revolucije 1848.49.Nakon vojnog sloma madarskog rata zaneovisnost uslijedile su odmazde i pot-puno podreivanje svih sredinjoj vlasti.

Austrijsko je carstvo prvi put u povi-jesti postalo unitarnom dravom. U zemljisu ukinuti svi dotadanji privilegiji i uve-den je jedinstven upravni, porezni i trgov-aki sustav. Bachov je apsolutizam trajaosamo deset godina (1849.59.), a ime jedobio po Alexanderu Bachu, ministruunutarnjih poslova, iji su husari (straniinovnici) preplavili cijelu zemlju. Unatomnogobrojnim negativnim konotacijamavezanima za ovo razdoblje (unitarizam,germanizacija, andarmerija, socijalnetekoe), provedene su i mnoge vanedrutvene reforme (ukidanje feudalnih iuvoenje graanskih institucija, reorgani-zacija uprave). Nakon poraza austrijskevojske u Italiji kod Magente i Solferina1859. godine Franjo Josip odustao je odapsolutistikih i centralizacijskih tenja.

Za Bachova je apsolutizma upanijskisustav bio stavljen izvan snage, iz Ugarskeje izdvojen Erdelj, a stvorena je nova krun-ska oblast Vojvodstvo Srbija i TamikiBanat, u ijem su definiranju sudjelovali ipredstavnici Bunjevaca. Potkraj 1849. u

Beu je boravilo izaslanstvo na elu s od-vjetnikom Benom Makoviem koje jetrailo da i Subotica bude u sastavu noveoblasti, to se i dogodilo. Bunjevci su uovom periodu sudjelovali i u vlasti: kad jeKarlo Latinovi u srpnju 1848. daoostavku na mjesto drugog podupana,zamijenio ga je Ago Piukovi, kojega jeglavni carski povjerenik u Bakoj IsidorNikoli u rujnu 1849. imenovao zapodupana za upravne poslove. Tu jedunost obnaao do 1861. godine.Lit.: Pozornik Voivodstva Srbie, Zemun, 8. XII. 1849;I. Ivnyi, Szabadka szabad kirlyi vros trtnete, I,Szabadka, 1886; Bcs-Bodrogh vrmegye egyetemesmonografija, II, Zombor, 1896.

M. Grlica

BCS-BODROGH VRMEGYEITRTNELMI TRSULAT VK-NYVE (Godinjak Povijesnog drutvaBako-bodroke upanije), znanstveniasopis Povijesnog drutva Bako-bodroke upanije, koje je osnovalo 200lanova u Somboru 11.V.1883. Prvi pred-sjednik udruge bio je podupan EndreSchmausz, dopredsjednik Istvn Ivnyi,tajnik Edo Margali, a drugi tajnikTivadar Vrosi. Godinjak je tiskan uSomboru, a urednici su mu bili EdoMargali (1885.86.), Gbor Grosschmid

BCS-BODROGH VRMEGYEI TRTNELMI TRSULAT VKNYVE

5

Godinjak Povijesnog drutvaBako-bodroke upanije, Sombor, 1911.

(1887.94.), Gyula Duds (1895.97.),Lajos Roediger (1899.1900.) i KrolyTrencsnyi (1901.17.).

U nekoliko su se navrata autori uGodinjaku bavili Bunjevcima i okcima,osobito I. Ivnyi (A Jsics Pter audienci-ja Mria Terzia kirlynnl, 1/1886;Bunyevc nemessgnk, 1/1896), G.Grosschmid (Magyarhon npesedsnekttekintse, figyelemmel Bcs-Bodroghvrmegye trtnelemre, 1/1887), Gy.Duds (A bcskai nemes csaldok, 4/1893;A bcskai nemes csaldok sszersa,3/1897; A Vojnits csald sei, 3/1897; ALatinovics csald rgi birtokviszonyai,3/1897; A bcskai nemes csaldoksszersa, 3/1898; A bcskai nemescsaldok sszersa, 4/1898; A bcskainemes csaldok sszersa, 2/1899; A bun-yevcok trtnete, 4/1904), J. Kovachich(Az almsi Kovachich csald, 1/1898; Azalmsi Rudics csald trtnete, 3/1898),J. Hannig Karaksevits (Bcsi sokcnpszoks, 3/1907), A. Duds (KopunovitsGergely szentor Szabadka multjrl1820-ban, 1-2/1911), Gy. Popovics(Sizar, 4/1912), B. Bellosics (Adatok abcsbodrogmegyei sokcok trgyinprajzhoz, 1/1914), a od vanosti je ijedan rad nepoznatog autora (A borsdi skatymri Latinovits csald trtnete,4/1899). Rezultatima spomenutihistraivanja obilato su se koristili mnogipisci u svojim kasnijim radovima o povi-jesti Bunjevaca i okaca u Bakoj.

M. Grlica

BCSALMS Aljma

BCSBOKOD Biki

BCSBORSD Borot

BCSKA, 1. Tjednik mjeovitog sadrajakoji je na madarskom jeziku izlazio uSubotici u razdoblju od 1. I. 1871. do 29.III. 1873. U nepune tri godine izlaenjalista izmijenila su se trojica urednika: uroRadi (do 23. XII. 1871.), Dezs Hos i

Andrija Paukovi. Posebno je vana bilaurednika djelatnost ure Radia, profeso-ra povijesti i zemljopisa u subotikoj gim-naziji (1868.73.) i kasnijeg direktoragimnazije u Somboru (1873.86.). Dok jeon ureivao Bcsku, na njezinim su strani-cama itatelji upoznavani s pjesmamaBranka Radievia, s Mauranievimepom Smrt Smail-age engia, s bunje-vakim narodnim obiajima i s ciklusomjunoslavenskih pukih pjesama.

Primjerci novina uvaju se u Dravnojknjinici Szchenyi (Orszgos SzchenyiKnyvtr) u Budimpeti i KnjiniciMatice srpske u Novom Sadu.

2. Novine na madarskom jeziku, kojesu izlazile u Somboru 1878.1918. Isprvasu bile tjednik, a poslije su izlazile dvaputna tjedan. Nakon prestanka izlaenja listau Subotici Radi je 1878. pod istimimenom pokrenuo list u Somboru, koji jeureivao est godina nastavljajui urei-vaku politiku to ju je promovirao uSubotici. Osim njega, urednici su lista biliIstvn Molnr, Ern Balogh, SndorBittermann i Aladr Trr. Iz ovoga jeupanijskog, preteito politikoga glasilapoteklo vie vanih kulturnih inicijativa uSomboru, poput podizanja kazalinezgrade, osnivanja upanijskoga povi-jesnog drutva i dr.Lit.: Izloba 100 godina somborske tampe [katalog],Sombor, 1964; T. Kolozsi, Szabadkai sajt (1848-1919), Szabadka, 1973; S. Vasiljevi, ZnamenitiSomborci, Sombor, 1989; I. Szentgyrgyi i E. Baant,Subotika bibliografija 1870-1918, II, Subotica,1993.

M. Grlica

BCSZENTGYRGY uri

BA, staro mjesto i utvrda, danas sjediteistoimene opine u jugozapadnoj Bakoj,na cesti SomborBaka Palanka. Nalazi sena plovnoj rijeci Mostongi (86 km), koja jeu sustavu kanala DunavTisaDunav. Uzpoljoprivredu, u Bau danas postoji iprehrambena industrija. U mjestu ivi6087 st. (2002.), od kojih su najbrojnijiSrbi (4274), Hrvati (509) i Madari (418),dok opina ima 16.268 st., meu kojima

6

BCS-BODROGH VRMEGYEI TRTNELMI TRSULAT VKNYVE

najvie Srba (7596), Slovaka (3213),Hrvata (1389), Madara (992) i Jugos-lavena (805). Opini Ba pripadaju i selaBoani, Vajska i Plavna, koja imaju znat-niju hrvatsku populaciju.

Po Bau je cijeli kraj izmeu Dunava iTise sve do Baje dobio ime Baka. Ime jegrada slavensko, a znai pastir. Namjestu dananjega gradia postojalo jemanje naselje u rimsko doba. Avarskogroblje i groblje starih Slavena svjedoe dasu Slaveni osnovali novo naselje u ranomesrednjem vijeku. Nakon to su ga Madarizauzeli, zadrali su slavensko ime mjesta iutvrde. Od X. stoljea razvija se u vojno ipolitiko sredite, po kojem imena dobiva-ju novouspostavljena upanija i nad-biskupija: postao je upravno srediteBake upanije, a kad je sveti Ladislavosnovao Baku nadbiskupiju (1092.), Baje postao njezinim sjeditem. Poslije je biojedno od dvaju sjedita ujedinjene (1135.)Kalako-bake nadbiskupije. U Bau je1158. godine kralj Geza II. slavio Uskrs. UXIII. stoljeu crkvu i samostan gradeivanovci. Oni su u Bau imali bolnicu ukojoj su se lijeili i kriari i hodoasnici naputu u Svetu zemlju. Za vrijeme ugarsko-bizantskih ratova bizantski je car EmanuelKomnen kratko tijekom 1164. boravio uBau, ali vlast nije uspio uvrstiti te jegrad postao zboritem ugarskih postrojba

u borbama protiv Bizantinaca. Radi obranezemlje kralj Robert Karlo obnovio je1338.42. tvravu, koja je postala junaobrambena toka Madarskoga Kraljev-stva, dok je oko utvrde bilo razvijenonaselje. Kralj Matija Korvin esto jeboravio u trgovitu Bau i darivao ga, a tuje 1462. sazvao i dravni sabor. Nove jefeudalne povlastice Ba dobio 1494. odkralja Vladislava II., koji je u mjestu duljevrijeme ivio kao nadbiskupov gost. UBau je 1499. odran madarski dravnisabor, koji je imao sazvati vojnu protivTuraka. Turci su 1529. osvojili tvravuBa, nastradali su samostan i crkva, aEvlija elebi svjedoi da je crkvapretvorena u damiju. U tursko je dobaBa bio sjedite istoimene nahije.Bosanski su franjevci od Turaka dobilidoputenje da u Bau podignu kuu iobnove crkvu. Od sredine XV. stoljeasamostan vode franjevci observanti, kojisu skrbili o hrvatskom puku u Bau i okol-nim mjestima. Fra Marin Ibriimovi,beogradski biskup, imao je 1649. kriz-manike u Bau. Hrvati iz Donje Tuzle uvelikoj skupini dolaze 1686. S njima sudoli i franjevci iz Gradovrha, koji sudonijeli vie vrijednih knjiga i sliku MajkeBoje. Prvi kapetan osloboena Baa bioje uro Vidakovi. Hrvatima su se poslijepridruili i Srbi, koji e iz Baa biti prese-

7

BA

Ba

ljeni u pustaru Deronje, gdje i danas ivinjihovo potomstvo. Crkva je zajedno sasamostanom 1687. sruena, a 1699. opetobnovljena. Za Rkczijeve bune1703.11. teko su stradali tvrava, c rkvai samostan. Nakon ustanka, samostan icrkva su obnovljeni, ali se razoreni Banije mogao oporaviti te gubi na politikojvanosti, a sjedite se Bake upanije pos-tupno pomie u Baju i Sombor, u kojima jegospodarski ivot bio ivlji. Ba je 1719.postao trgovitem, a 1720. preao je u po-sjed kalako-bakog nadbiskupa pa sunjegovi stanovnici postali nadbiskupovikmetovi. Godine 1756. stanovnici su Baauglavnom Hrvati (Iliri) i neto Srba.Franjevci su uprav-ljali bakom upomsve do 1. I. 1766., kad je povjerena dr.Stjepanu Raniu, mjesnom kapelanu, kojije upom upravljao umjesto nadbiskupa. Uprvoj su se polovici XIX. stoljea u Banastanili Madari, Slovaci i napokonNijemci. Po materinskom jeziku u Bau je1900. popisano 1897 Nijemaca, 1413okaca i 3 Hrvata, 925 Madara, 49 Srba,48 Slovaka i 1 Talijan. Poslije Drugogasvjetskog rata Nijemci su bili prisiljeninapustiti gradi, a na njihovo su mjestodoli Srbi iz Bosne. Dananji Ba nije nisjena nekad jednoga od najljepih sred-njovjekovnih gradova Bake. O njegovuprijanjem sjaju svjedoe danas samosauvane znamenitosti.

Najvanije su znamenitosti u Baufranjevaki samostan i crkva. Crkvu SveteMarije podigli su ivanovci u XII. stoljeu idrali je do 1301., kad su je preuzeli fra-njevci konventualci. Crkva i samostan viesu puta razarani. Samostan je obnovljen1734.60., a crkva 1832. uz pomo nad-biskupa Petra Klobusiczkoga i zahvalju-jui darovima vjernika. Na samostanu seuoavaju ostaci romanike, kasniji gotikiprepravci i novi barokni dodaci, ali sunajstariji i stilski najzanimljiviji dijeloviprostrana romanska apsida (polukrunakapelica) te juni zid, na kojem su frag-menti gotikih fresaka iz XV. stoljea.etverokutni zvonik nekad je bio visok 40metara, a i danas je, iako je znatno nii,simbol mjesta. U bakom je samostanu udva maha (1731.33. i 1839.42.) djelova-

lo filozofsko uilite, a u nekoliko jenavrata u njemu bio i novicijat (1700.03.,1716.28., 1748.84., 1795.1839. i nakoncu od 1949. do 1952.). Od 1842. fra-njevci su u Bau vodili i puku kolu.Samostan raspolae bogatom i ureenomknjinicom, koja sadrava velik broj fra-njevakih filozofskih i teolokih priruni-ka i knjiga iz XVIII. stoljea. Smatra se daod svih knjinica franjevakih samostanana teritoriju bive Jugoslavije ona imanajbogatiji fundus knjiga. Razlog je to tosu knjige nabavljane za potrebe redovnikaduobrinika u novicijatu ili su ostale kaoostavtina nemalog broja franjevaca kojisu u Bau umrli.

Druga je znamenitost Baa tvrava.Podigao ju je Karlo Robert iskoristivi toto je kalako-baka nadbiskupija privre-meno ostala bez nadbiskupa i stvorivivelik obrambeni sustav od zidina, jarkovai straarskih graevina, iji se dijelovi idanas mogu vidjeti kod kapele svetogAntuna u umi. Najveu je obnovu tvraveizveo potkraj XV. stoljea nadbiskup PterVrdai, velik humanist, koji je dao produ-biti korito rijeke Mostonge i tako omoguione samo sigurniju obranu nego i plovidbudunavskih laa do samoga grada. Konanudogradnju i osiguranje na tvravi napravioje 1520-ih godina nadbiskup Pl Tomori.

Nakon osvojenja od Turaka tvrava jepostala sjeditem turske strae. Tvravu su

8

BA

Tvrava u Bau

1704. spalile Rkczijeve postrojbe, a pot-puno ju je 1705. razorio Fluk, carskikapetan tvrave. Do danas su sauvane triokrugle i jedna etvrtasta te glavnaDonon-sredinja kula, visoka vie od 20metara. Na jednoj od njih vide se rebrastitavanski svodovi od kamena u gotikomstilu.

U Bau se mogu vidjeti i ostacinekadanje bake katedrale sv. Pavla, ijeje temelje 1872. otkopao arheologHenszelmann, u blizini dananjega grob-lja. Izgorjela je zajedno s dragocjenimdokumentima Bakoga kaptola 1351. Baiz predturskih vremena uva i kapelu sve-tog Antuna u umi, koja je do danas stje-cite hodoaa, a sve do prve poloviceXX. stoljea oko nje se odravao i sajam.O turskoj prolosti Baa svjedoe ruevineturske kupelji u blizini upne crkve.Dananja upna crkva svetog Pavla lijepaje zgrada u kasnobaroknom stilu izgraena1773.80.

Od poetka sedamdesetih godina XX.stoljea u Bau su se u franjevakomsamostanu okupljali mladi katolici naduhovne obnove. S vremenom je iztih okupljanja nastao Dan mladih, koji seodrava svake godine 2. svibnja. Tom seprigodom u Bau okupi vie stotinamladih katolika iz cijele Subotikebiskupije koji vjeronauk pohaaju nahrvatskom jeziku: uenici 8. razreda osnovnekole, srednjokolci, radnika i studentskamlade.Lit.: Gy. Balog, A Bcs rmaikatolikus plbniaszzves emlkezete, Esztergom, 1867; I. Ivnyi,Bcs, Magyarorszg vrmegyi s vrosai, Bcs-

Bodrog vrmegye, I, szerkesztette S. Borovszky,Budapest, s. a.; B. nyi, Sokcok-bunyevcok s abosnyk ferencesek trtnete, Budapest, [1947]; S.Blaskowitz, Batsch, Geschichte einer tausendjhri-gen Stadt in der Batschka, Freilassing, 1965; A.Sekuli, Drevni Ba, Split, 1978; I. Topali,Katoliki kalendar za prostu 1979. godinu, RuskiKrstur, 1978; Enciklopedija Jugoslavije, I,Zagreb , 1980; P. Cvekan, Franjevci u Bau,Virovitica, 1985; Hrvatska enciklopedija, I, Zagreb,1999; Stanovnitvo. Popis stanovnitva, domainsta-va i stanova u 2002., knj. 1. Nacionalna ili etnikapripadnost. Podaci po naseljima, Beograd, 2003.

S. Bereti

BAALJMA Aljma

BAI, Antun (Bachich, Bacsich) (Vrbakod Slavonskog Broda, oko 1690. Naice, 12. XII. 1758.), graditelj franje-vake crkve u Budimu, pisac i provincijal.U Provinciju Bosnu Srebrenu stupio je1710. u Velikoj, a studij filozofije i teologi-je zavrio je u Italiji. Ondje je zacijelo pre-davao i filozofiju, jer se u domovinu vratios naslovom lector theologus, a 1720. uPetrovaradinu je bio profesor teologije nauilitu moralnog bogoslovlja. Bio je samos-tanski starjeina i upnik u Naicama(1725.27., 1735.36., 1748.49., 1752.53.),a rengradu (1729 .30 . ) i Bud imu(1730.32.). Sudjelovao je u upravnomvodstvu pokrajinske zajednice BosneSrebrene kao definitor (1732.35.), kustodprovincijala F. Lastria (1741.45.), nam-jesnik provincijala u Prekosavlju (1729.),namjesnik provincijala za cijelu BosnuSrebrenu (1753.) i posljednji provincijalprije odjeljivanja samostana u Slavoniji iPodunavlju u posebnu Provinciju sv. IvanaKapistranskoga (1754.57.). Kao samos-tanski starjeina uredio je unutarnjostcrkve u Naicama i sagradio samostan, a uBudimu je poeo gradnju nove crkve tepodigao suknaru. Na poticaj F. Lastriasabrao je biografske podatke o franjevci-ma Bosne Srebrene i sastavio NecrologiumBosnae Argentinae, koji su dijelom objavi-li . Benceti (Serafinski perivoj, 1912) iJ. Jeleni (1917).

Sa Stjepanom Vilovom zaetnik jehrvatske kontroverzistike literature spravoslavnim kranima na podrujuPodunavlja i Slavonije njegova Istina

9

BAI

Franjevaki samostan i crkva u Bau

katolianska prvo je takvo teoloko djelomeu Hrvatima na tom podruju. Preveoje i spis Marije Agredske Coronel Misticaciudad de Dios, koji je poslije njegovesmrti izdao I. Velikanovi (1773.) .Istraivanja su Baieva kontroverzis-tikog spisa i njegova utjecaja na razvojliterature tog tipa u Slavoniji i Podunavljupoela, a predstoje istraivanja o utjecajunjegova prijevoda na oblikovanje mari-janske pobonosti u hrvatskih katolika natom podruju.Djela: Istina katoliscanska illiti skazagnie uprav-glienija spasonosnoga xitka karstianskoga, Budim,1732; Xivot Majke Boxije, kraljice, i gospoje nasseprisvete Divice Marie, Peuh, 1773.Lit.: M. repel, Jakoiev spis Scriptores Interam-niae, Graa za povijest knjievnosti hrvatske 2,1899; J. Jeleni, Necrologium Bosnae Argentinae,Sarajevo, 1917; J. Jelini, Bio-bibliografija franjeva-ca Bosne Srebrenike, sv. 1. Zagreb, 1925; F. E.Hoko, Marijoljublje naih starih, Rijeka, 1992; V.Koi, Kontroverzistiko djelo Istina Katolics-anska (1732.) Antuna Baia, Fra Luka Ibriimovii njegovo doba. Zbornik radova, Jastrebarsko, 2001;F. E. Hoko, Franjevake visoke kole u kontinental-noj Hrvatskoj, Zagreb, 2002.

F. E. Hoko

BAI, Antun (Subotica, 9. V. 1887. Subotica, 3. VII. 1977.), slikar. Sin Paje iKriste, ro. Mikovi. Jo je u osnovnoj teu srednjoj koli uenika u privredi zami-jeena njegova sklonost likovnom izraava-nju. S potporom mecena iz zaviajaotputovao je u Zagreb, poloio prijamniispit i 1908. upisao se na Viu kolu zaumjetnost i umjetni obrt u Zagrebu.Profesori su mu meu ostalima bili R.Valdec, B. iko Sesija i M. K. Crni.Naobrazbu je nastavio 1911. na Akademijiu Mnchenu. Bez sredstava za ivot,izdravao se preslikavanjem djela poz-natih umjetnika. U Suboticu se vratio1912. iscrpljen i bolestan. Slikao jeportrete i preslikavao po narudbi, a baviose i fotografijom. Nakon izbijanja Prvogasvjetskog rata bio je mobiliziran, a u ruskoje zarobljenitvo pao 1917. U rodni se gradvratio 1918. te je poeo intenzivno slikati ifotografirati. S lokalnim slikarom GyulomSsem pokuao je 1920. odravati privatnuslikarsku kolu, ali bez uspjeha. Darovitostmu je sve vie kopnjela, a znanje oko-

tavalo, kao i drugima iz tzv. izgubljenegeneracije subotikih talenata. Zaposliose kao inovnik Uprave dravnih eljezni-ca, odakle je 1940. umirovljen. Do kraja seivota bavio kopiranjem, a izraivao je iportrete. Izlagao je na izlobi Baki umjet-nici (Subotica, 8.18. X. 1932.) u organi-zaciji Muzeja dr. Joce Milekia. Baievihradova ima u privatnom vlasnitvu, anekoliko je eksponata u zaviajnoj zbirciGradskog muzeja u Subotici.Lit.: Neven, 3, 9/1913, Subotica; Hrvatski biografskileksikon, I, Zagreb, 1983; T. Gajdos, Szabadkakpzmvszete, Szabadka, 1995.

B. Duranci

BAI, Ilona (Jelena), ro. Kolesarevi(Subotica, 21. V. 1927.), likovna peda-goginja, slikarica, dizajnerica tekstila.Uiteljsku je kolu zavrila u Subotici1949., a slikarski smjer na Vioj peda-gokoj u Beogradu 1955. Nakon udaje zaPavla Baia 1956. njezina se djelatnost uveoj mjeri okree hrvatskomu kulturnomkrugu u Subotici. Predavala je likovniodgoj u osnovnim kolama i Uiteljskojkoli u Subotici, a od 1967. bila je suradni-ca Centra za likovni odgoj djece i omla-dine Vojvodine u Novom Sadu. lanica jeUPIDIV-a (Udruge primijenjenih umjetni-ka i dizajnera Vojvodine) od 1982. Nakonumirovljenja 1983. intenzivira stvaralakuaktivnost.

Bavila se isprva slikarstvom, zatimkeramikom te napokon izradom tapiserija islikanjem na tekstilu (makrame, batik,svila). Prvi je put samostalno izlagala1959., a priredila je nekoliko izloaba.Sudjelovala je na mnogobrojnim kolek-tivnim nastupima likovnih pedagoga te naizlobama primijenjenih umjetnosti(Pore, Novi Sad, Sombor, Struga, SlovenjGradec, Mali Loinj, Ivanjica, Subotica,Gronjan, Segedin, Beograd, Grenoble idr.). Naglaavajui autentian izriajdjece, kao privrenica nove koncepcijelikovne pedagogije isticala se meu prvimposlijeratnim strunjacima. Kao svestranastvarateljica-dizajnerica kreirala je mnot-vo zapaenih ostvarenja. Dobitnica jenekoliko nagrada za postignua na obama

10

BAI

poljima svojeg djelovanja: Priznanje zadugogodinje unapreenje likovnog odgo-ja u Jugoslaviji, Banja Luka, 1978.;Rastava domae in umetne obrti prizna-nje za kvalitet, Slovenj Gradec, 1984.;Otkupna nagrada Likovnog susreta uSubotici 1985. i dr.

Djela: Magyar Sz, jvidk, 15. IV. 1964; Slikanjena tekstilu, u: Likovno vaspitanje danas (grupa auto-ra), Novi Sad, 1971; Slikanje na svili, Bilten, 4/1971,Novi Sad.Lit.: T. Gajdos, Szabadka kpzmvszete, Szabadka,1995; Kortrs Magyar Mvszeti Lexikon, Budapest,1999; O. Kovaev-Ninkov, Ilona Bai; GalerijaLikovnog susreta Subotica 2. septembar 2. oktobar2002. [katalog samostalne izlobe], Subotica, 2002.

B. Duranci

BAI, Mijo (Subotica, 11. IX. 1794. Subotica, 23. V. 1877.), visoki inovnikgradske uprave u Subotici. Bio je najprijepodbiljenik, a od 14. I. 1834. velikibiljenik i senator. Autor je oprotajnogagovora koji je u povodu izbora subotikogsuca ime Mukia za prisjednika (porotni-ka, sidnika) kraljevskog suda u Petiproitao u ime Magistrata i Pulgerskeopine 5. II. 1842. godine (govor jetiskan na madarskome i hrvatskome, odn.

ilirskom jeziku). Za glavnog suca izabranje 20. X. 1847. Na elu gradske admini-stracije ostao je do 23. V. 1848. Umro jekao ekonom (staratelj) upe sv. TerezijeAvilske.Djela: S. Mukics i M. Bacsich, Nagysgos MukicsSimeon urnak, szabad kirlyi Szabadka vrosafbrjnak, kirlyi vlt fel-trvnyszki lnkk lettkineveztetse utn ugyan e nemes vros tancshozs polgri kznsghez 1842-ik vi bjt-el h 5-knintzett bcsz beszde, hv tiszteli ltal rkemlkl kiadatvo, Szeged, 1842; Sh. Mukics i M.Bacsich, Njivoga velicsnstva gospodina ShimeonaMukics slobodne krljeve vroshi Subatice brova,posli kada krljevskga promine gornjega sd sid-nikom nazvan bishe, k-iste plemenite vrosi magis-trtu i pulgerskoj opchini, godine 1842 misecaveljcse dna 5-ga uptito oprshtnjaa govornje,po virni nyegovi shtovnici na vikovnu uspomenu, izmadxarskg na illrsko prinesheno i izdato,Szegedin, 1842.Izvor: Historijski arhiv Subotica, F:2. 4150/polg.1877.Lit.: I. Ivnyi, Szabadka szabad kirlyi vrostrtnete, I-II, Szabadka, 1886-1892; Szabadka sVidke, Szabadka, 24. V. 1877.

M. Grlica

BAI, Pajo (Subotica, 21. I. 1862. Subotica, 9. VIII. 1920.), SuradnikNevena, lan Puke kasine. Sin uke iKolete, ro. Kovai. Pred sudom uSegedinu priznao je navodno autorstvoteksta Narodnosno pitanje na zemaljskomsaboru, objavljenoga u treem broju mje-senika Neven iz 1902. godine. Svjestanrealne opasnosti da bude osuen nazatvorsku kaznu, uinio je to kako netkood malobrojnih prvaka subotikihBunjevaca ne bi dospio u zatvor. Nijedanod subotikih odvjetnika nije se prihvationjegove obrane te su Mijo Mandi iStania Neori, jedini koji su uz njega bilina suenju, angairali segedinskog odvjet-nika Reinera. Osuen je na globu od 200kruna i zatvorsku kaznu od 6 mjeseci, kojuje izdrao u segedinskom zatvoru Csillag.Nakon to su stanovnici subotike IV. i V.etvrti osnovali Zadrugu kranskihtroitelja 1905. godine, izabran je za nje-zina dopredsjednika.Lit.: Neven, Subotica, 3/1902, 10/1902, 10/1903,4/1904, 9/1905, 176/1920.

M. Grlica

11

BAI

Tiskani govori ime Mukia i Mije Baia,Segedin 1842.

BAI, Pavao (Subotica, 1. VIII. 1921. Subotica 22. VI. 1984.), knjievnik,glazbenik, skladatelj i glazbeni pedagog.Sin Martina i Tereze, ro. Stipanevi,unuk Paje Baia. Osnovnu i srednju koluzavrio je u rodnom gradu, a glazbenu jenaobrazbu stekao u glazbenom odjelusrednje vojne kole u Zagrebu 1941.48.Bio je lan orkestra Radio Zagreba 1950. iorkestra Zagrebakoga gradskog kazalitaKomedija 1951.55. Od 1955. ivi uSubotici i radi u Muzikoj koli kaoglazbeni pedagog, gdje predaje teoretskepredmete, klarinet i gitaru (iako je biosamouk, otvorio je gitarski odjel), a jednoje vrijeme bio i pomonik ravnatelja.Nakon povratka u Suboticu razvio je sves-tranu stvaralaku djelatnost na podrujuglazbe i knjievnosti.

Bio je osniva i lan Ansambla za starumuziku. Skupina je osnovana 1973., inilisu je Mtys Lvay (blok-flaute i frulice),Mirko Molnar (violonelo) i Pavao Bai(gitara), a rad su poeli s programskimnaslovom Od siringe do saksofona. Od1976. nastupaju pod nazivom Ansambl zastaru muziku, a pridruuju im se IldikKomjti (sopran) i Laura Lvay (flauta). Utom su sastavu nastupali na mnogim emi-nentnim mjestima u tadanjoj Jugoslaviji,

poput crkve sv. Donata u Zadru na Ljetnimmuzikim veerima, zatim u Opatiji,Beogradu i dr., a snimali su i za TV NoviSad. P. Bai bio je lan ansambla doodlaska u mirovinu, a osim klarineta svi-rao je i gitaru.

U sklopu glazbene aktivnosti bavio se iskladanjem: Duet za dva klarineta (1968.),Ti odlazi (1967.), Pisma o kosi (1970.),Prelo (1970.), Pozdrav (1971.), Kompozicijaza solo-gitaru, album (1974.), Sonata zagitaru u tri stavka, album (1975.), Sonataza violinu i gitaru u dva stavka (1976.),Deset lakih komada za gitaru, (1981.).Glazbenu je kritiku objavljivao u Suboti-kim novinama (1957.64.) i beogradskimasopisima Savremeni akordi (1961.),Zvuk (1963., 1965.) i Pro musica (1967.,1969., 1977.). Glazbena je publicistika unjegovu stvaralatvu zastupljena znan-stvenom raspravom Pere Tumbas Hajo umjetnik tamburice (Subotica, 1969.).

Pisao je djeje igrokaze, za koje jeskladao i scensku glazbu: San male Vesne(praizvedba u Novom Sadu 1959.), Brzivlak je stao (praizvedba u Varadinu1963.), Miki i druina (praizvedba uSubotici 1963.), Novogodinja no (premi-jere u Zadru i Varadinu 1964.), Uzbuna uzoolokom vrtu (praizvedba u Varadinu1966.). Predstave su mu izvoene i uTitogradu i Senti. Osobito je uspjean bionjegov kazalini komad Salaari silomvaroani, za koji je takoer napisao i scen-sku glazbu, a praizveden je u Subotici1965. U rukopisu je ostao i neizvedenkazalini komad Ispod vrata mana, a uruci tana.

Pisao je humoristino-satirine lanke,pod pseudonimom i naslovom Pismomalog Jovice, objavljivao ih je uSubotikim novinama (1962.-65.). Prvupripovijetku Ludi Pipe objavio je u listuNovela film (Zagreb, 1954.), poslije ihobjavljuje u Hrvatskoj rijei (1954.55.),Rukoveti (1955.56.), Depnome maga-zinu (1956.57.) i Subotikim novinama(1957.59., 1962., 1963.). Tiskana mu je izbirka Smrti uprkos (Subotica, 1970.).

12

BAI

Pavao Bai

Pisao je i satiru u stihovima, koju jeobjavio u dvije samostalne knjige pjesama(Stihovana satira, Subotica, 1967. i Otropero od gume, Subotica, 1969.), a bio je isuautor zbirke Mozaik (1967.). Poeziju zadjecu objavljivao je u Narodnim novinama(Budimpeta, 1969.70.).

Baieva vezanost uz zaviaj silno seodrazila u njegovu skladateljskome iknjievnom radu.Djela: Mozaik (suautori B. Bede, J. Kopilovi iM. Molcer), Subotica, 1967; Stihovana satira,Subotica, 1967; Otro pero od gume, Subotica 1969:Pere Tumbas Hajo umjetnik tamburice, Subotica,1969; Smrti uprkos, Subotica, 1970; Kompozicija zasolo-gitaru (album), 1974; Sonata za gitaru u tristavka (album), 1975; Sonatina za violinu i gitaru udva stavka, 1976.

Lit.: Hrvatski biografski leksikon, I, Zagreb, 1983;[L. Merkovi], In memoriam, Rukovet 4/1984,Subotica; B. Gabri, Sto godina od smrti PavlaBaia (1921.-1984.), Subotika Danica (nova);Kalendar za 1995. godinu, Subotica, 1994; B.Gabri, Pavao Bai (1921.-1984.), Glas ravnice, 52,Subotica, 1995.

N. Skenderovi i H. Tikvicki

BAI, Slaven (Subotica, 16. III. 1965.),pravni povjesniar i odvjetnik. Diplomiraoje na Pravnom fakultetu u Novom Sadu1988., magistarsku radnju Povelje i statutislobodnih kraljevskih gradova u Ba-bodrokoj upaniji obranio je na Pravnomfakultetu u Beogradu 1992., a stupanj dok-tora znanosti stekao je na Pravnom fakul-tetu u Osijeku radom Povjerenstveni statu-ti Subotice, Sombora i Novoga Sada sosvrtom na hrvatske slobodne kraljevskegradove 2002. Bio je asistent na Pravnomfakultetu u Novom Sadu 1989.94., aposlije radi u odvjetnitvu u Subotici.

Znanstvene i strune lanke objavlji-vao je u asopisima u Subotici (Rukovet,ig, Klasje naih ravni, SubotikaDanica), Novom Sadu, (Zbornik Pravnogfakulteta u Novom Sadu, Glasnik Advokat-ske komore Vojvodine, PESA, Habitus),Beogradu (Arhiv za pravne i drutvenenauke), Zagrebu (Zbornik Pravnog fakul-teta u Zagrebu, Maruli), Osijeku (Pravnivjesnik Pravnoga fakulteta u Osijeku) i

Budimpeti (Hrvatski kalendar). Povre-meno je pisao strune lanke i suraivao uGlasu ravnice, igu, Zvoniku, Hrvatskojrijei i Subotikim novinama. lan je ured-nitva Glasnika Advokatske komoreVojvodine od 1997. Za knjigu Iz prolostigradskog prava Novog Sada, Sombora iSubotice dobio je posebno priznanjeKulturno-prosvjetne zajednice Subotica za1998. Vaniji pseudonimi: Josip Horvat,Bruno Skenderovi, Vladimir Horvat,V. H., V. H. B.Djela: Povelje slobodnih kraljevskih gradova NovogSada, Sombora i Subotice, Subotica, 1995; Izprolosti gradskog prava Novog Sada, Sombora iSubotice, Subotica, 1998.

P. Vukovi

BAKA, podruje izmeu Dunava i donjeTise, bez izrazite granice prema sjeveru.Ime je dobila po mjestu Bau, nekoupanijskome i crkvenom sreditu. Nazapadu, jugu i istoku granica joj je prirod-na, a sjevernom se granicom najee smat-ra granica nekadanje Bako-bodrokeupanije crta Baja-Jankovac-Kelebija-Martono. Zauzima vie od 10.000 kmpovrine i ima vie od 1.100.000 st.

Povijest. Na podruju Bake postojemnogobrojni arheoloki nalazi iz razliitihrazdoblja, poevi od neolitika, rimskogdoba pa do seobe naroda. U drugoj polovi-ci VI. stoljea na podruje Bake najprijesu se nastanili Avari, a zatim i Slaveni. UBakoj je bilo i sjedite avarske drave,koju je sruio Karlo Veliki u franako-avarskom ratu (791.796.). Od kraja IX.do polovice X. stoljea Baku su postupnoosvajali Madari i nakon zauzimanja uveliupanijski sustav. Sreditem je upanijepostao Ba. Juni dio dananje Bakezauzimala je Baka upanija, sa sjeditemu Bau, a sjeverni Bodroka upanija, sasjeditem u Bodrogu (pokraj dananjegaBakog Monotora). U tursko je dobaBaka bila u sastavu Segedinskogsandaka, koji je pak bio dio Budimskogpaaluka. Tada se ovamo naseljavahrvatsko i srpsko stanovnitvo na mjestoizbjegloga madarskoga, a kao duobri-

13

BAKA

nici Hrvata djeluju bosanski franjevci.Baka je osloboena od turske vlastitijekom Velikoga bekog rata (1683.99.),u kojem su sudjelovali i hrvatski vojnigraniari iz Bake. Nakon rekonstituiranjaupanijskog sustava Baka i Bodrokaupanija spojene su u jednu Bako-bodroku upaniju. Postupni gospodarskioporavak Bake traje tijekom cijelogaXVIII. stoljea, a uvjetovan je daljnjimpomicanjem turske granice i kolonizaci-jom, napose Nijemaca. Borbe tijekom1848. i 1849. nisu mimoile ni Baku, ahrvatsko je stanovnitvo bilo na stranimadarskih snaga. Baka je bila dijelom

Vojvodstva Srbije i Tamikog Banata1849.60., osim manjega jugoistonogdijela, koji je bio u sastavu Vojne granice.Nakon Austro-ugarske nagodbe dolazi dojaka vala madarizacije drugih naroda, alii do pojave bunjevakoga narodnog pre-poroda. Politiki je Baka podijeljenanakon Prvoga svjetskog rata, kad jeKraljevini SHS pripao vei dio Bake(8653 km), a manji je sjeverozapadni dio,tzv. Bajski trokut, ostao u Madarskoj(1628 km). Tadanja je podjela ostala svedo danas, osim u vrijeme Drugoga svjet-skog rata, kad je cijela Baka bila u sas-tavu Madarske.

14

BAKA

Karta Bake iz 1952.

Fiziko-geografska obiljeja. Bakaje dio prostrane Panonske nizine s malimrazlikama u nadmorskim visinama od 75do 143 m. U njoj se izdvajaju Subotikapjeara, Baka lesna zaravan i Titelskibrijeg, lesne terase koje okruuju nave-dene zaravni te aluvijalne ravni Dunava iTise. U lesnim zaravnima i na lesnimterasama dominira ernozem, a u polojimaaluvijalna tla. U Subotikoj je pjearihumusni i isti pijesak. Slatinastih tala imamalo.

Klima je u Bakoj, prema Kppenovojklasifikaciji, umjereno topla vlana, sasrednjom godinjom temperaturom od10,5 C.

Velike granine rijeke Dunav i Tisa uprolosti su intenzivno meandrirale i izlije-vale se, ali regulacijom su nestale opasnos-ti od poplava. Ima i nekoliko kraih rijeka:Plazovi, Mostonga, Kire, ik, Jegrika iKrivaja. Na granici pijeska i lesa nalazi senekoliko eolskih jezera, od kojih sunajvea Paliko i Ludako. Od XVIII. sto-ljea prokopano je vie kanala: Velikibaki kanal, koji spaja Dunav i Tisu, kopanje izmeu 1793. i 1802. (123 km); Malibaki kanal, koji vodi od Malog Stapara doNovog Sada (68 km); a nakon Drugogasvjetskog rata i veliki hidrosistem Dunav-Tisa-Dunav (njegova je duljina u Bakoj110 km).

Preoravanjem stepe i isuivanjem mo-vara i ritova tijekom posljednja dva i polstoljea iz osnove je izmijenjena prirodnavegetacija. Umjesto stepe danas prevla-davaju oranice, u poljima su se ouvaleritske ume, a u Subotikoj se pjearinalaze i vonjaci, vinogradi, bagremove iborove ume.

Stanovnitvo. Prema prvome cjelovi-tom popisu stanovnitva iz 1869. u Bakojje ivjelo 507.723 stanovnika. U vojvoan-skom je dijelu Bake 1921. bilo 735.117st., 1971. 960.001 st., a 2002. 1.022.488 st. U posljednjim desetljeimanajvee poveanje stanovnitva biljeegradovi, dok sela stagniraju ili imajudepopulaciju (to je odlika i nekih grado-va).

Vano je obiljeje Bake etnika aro-likost, uvjetovana golemim i viestoljet-nim migracijama. Nakon dolaska uPanoniju madarska su plemena zateklaetniki nediferencirano slavensko stanovni-tvo. Do turskog je perioda bilo hrvatskih isrpskih migracija i u ovaj dio ugarskogPodunavlja. Za turskih se osvajanjamadarsko stanovnitvo povuklo u sjev-erne, neokupirane dijelove. Iako je nase-ljavanje slavenskog puanstva teklo itijekom turske vladavine, intenzitet tihseoba pojaao se nakon protjerivanjaTuraka. Najpoznatije su seobe Hrvata-Bunjevaca 1687. i Srba 1690. TijekomXVIII. i XIX. stoljea intenzivno su kolo-nizirani Nijemci, zatim Madari te manjeskupine Slovaka, Ukrajinaca i idova izraznih krajeva Habsburke Monarhije.

Nakon Prvoga svjetskog rata ujugoslavenskom je dijelu Bake provoe-na planska kolonizacija iz tzv. pasivnihplaninskih podruja. Rezultati jugoslaven-skog popisa iz 1921. pokazuju da su,prema materinskom jeziku, 35,51%stanovnitva inili Madari, 33,55% Srbi iHrvati, 23,64% Nijemci te 7,30% ostali.Rimokatolikoj je vjeri pripadalo 61,09 %puanstva, pravoslavnoj 21,75%, evan-gelikoj 13,42%, a preostalih je 3,74% pri-padalo drugim religijama ili su bili bezkonfesije. Nakon Drugoga svjetskog ratadolo je gotovo do potpunog protjerivanjaNijemaca iz jugoslavenskoga dijela Bake(u manjoj mjeri i iz madarskog dijela) ivelike kolonizacije stanovnitva iz ratomopustoenih i tzv. pasivnih krajeva Hrvat-ske, Crne Gore, Bosne i Hercegovine,june Srbije i nekih drugih podruja.Spontane imigracije tekle su tijekom cije-loga socijalistikog razdoblja, a intenzitetje migracija bio osobito pojaan u raz-doblju raspada SFRJ. Prema popisu iz1971. Srbi su inili 43,11% stanovnitva,Madari 32,44%, Hrvati 9,60%, Slovaci3,80%, Crnogorci 3,24%, Rusini 1,73%.Prema popisu iz 2002. Srba ima 559.700(54,74%), Madara 221.882 (21,70%),Hrvata 38.889 (3,80%) i Bunjevaca19.612 (1,92%), neizjanjenih 33.288(3,26%), Crnogoraca 31.394 (3,07%),

15

BAKA

Jugoslavena 30.463 (3,02%), Slovaka28.058 (2,74%), Rusina 13.220 (1,29%) teostalih 45.565 (4,46%). Danas najvei diovojvoanskih Hrvata ivi u Bakoj.

U madarskom su dijelu Bake prom-jene etnike strukture nakon Prvoga svjet-skog rata bile uvjetovane ponajprije jakomasimilacijom. Broj je etnikih Hrvata uvojvoanskom i madarskom dijelu Bakevei od broja onih koji su se izjasnili kaoHrvati, a teko je usto utvrditi toan brojosoba koje su se u Vojvodini izjasnile kaookci.

Naselja. Najmanje su naseobine napodruju Bake salai. U prvo su vrijemeimali stoarsku funkciju, ali preoravanjempanjaka zamjenjuju je ratarskom.Poetkom XX. stoljea samo je okoSubotice bilo oko 11.000 salaa, dok 1953.u cijelome vojvoanskom dijelu Bakeima 16.270 salaa s 57.325 stanovnika.Socijalistika je poljoprivreda u Madar-skoj praktiki rezultirala nestankom salaau Bajskom trokutu, dok su se u jugos-lavenskom dijelu Bake salai zadralizbog opstanka sitnih posjeda. Broj je pre-ostalih salaa danas teko utvrditi jer sumnogi naputeni i srueni. Najvie ih je idanas oko Subotice. Uoravanjem salaanastala su neka sela, npr. urin i MalaBosna.

Seoska naselja u Bakoj veinom nas-taju planski nakon protjerivanja Turaka.Morfoloki su vrlo slina, preteito pra-vokutnog tlocrta sa irokim ulicama kojese kriaju pod pravim kutom. Premapodacima iz 2002., u 141 selu u vojvoan-skom dijelu Bake ivi 382.782 stanovni-

ka ili 37,4% ukupnog stanovnitva (2715stanovnika po selu). Najvie sela imajuopine Baka Topola (22), Subotica (17) iSombor (15). Najvei broj Hrvata ivi uSonti (2966), Bakome Monotoru (2043)i Donjem Tavankutu (1234 i jo 787 osobakoje su se izjasnile kao Bunjevci). Umadarskom dijelu Hrvati su se najvieouvali u Santovu, Kamaru, Bikiu iGari.

Gradovi u Bakoj nisu puno stariji odseoskih naselja. Iako su neki postojali jo usrednjem vijeku, svoj ivot obnavljaju teknakon protjerivanja Turaka. Tada gradovidobivaju statusna obiljeja, od kojihnajvei postaju slobodnim kraljevskimgradovima (Novi Sad 1748., Sombor1749. i Subotica 1779.) Sva su ta tri gradau doba eliberacije bila poljoprivrednanaselja jer su se nalazila u izrazitopoljoprivrednim regijama. U prvoj polovi-ci XIX. stoljea razvijaju se u gradovimaobrt i trgovina, a u drugoj polovici poinjerazvoj industrije, koja se osobito inten-zivno razvija u XX. stoljeu. Jaanjemekonomske moi gradovi postaju i sreditaprosvjete i kulture. Morfoloka se slikagradova mijenja, grade se kue i ulice,kopaju se bunari, isuuju movare...Tipian panonski grad postaje sve slinijieuropskom gradu naeg doba. Najvanijisu gradovi u Bakoj Novi Sad s 191.405 st.(Hrvata 3519), Subotica s 99.981 st.(Hrvata 10.424 i Bunjevaca 10.870),Sombor s 51.471 st. (Hrvata 3197 iBunjevaca 2222) i Baja s 37.916 st., premapopisu iz 2002.

Gospodarstvo. Tijekom XVI., XVII.pa i prve polovice XVIII. stoljea Baka jebila rijetko nastanjen i slabo iskoriten pre-dio u kojem je stepsko stoarstvo iniloglavnu gospodarsku granu. Nakon velikihkolonizacija, osobito Nijemaca, stepe supretvarane u plodne oranice te je poljodjel-stvo postalo vanije od stoarstva. Odukupne poljoprivredne povrine Bakedanas vie od 90% ini obradivo zemljite(ostalo su panjaci, a veoma malo povrinezauzimaju bare, trstici i ribnjaci). Odukupnih obradivih povrina oko 95% ineoranice i vrtovi, a ostalo su vonjaci i

16

BAKA

Baki sala

vinogradi te livade. Povoljna klima ihidroloke prilike, uz plodno tlo, omogu-uju intenzivnu zemljoradnju, pri emu suglavne kulture itarice penica i kukuruz(oko 75%). Od industrijskih biljakanajvie su zastupljeni suncokret i eernarepa. Vinograda i vonjaka najvie ima naterenima Subotike pjeare. Livada ipanjaka sve je manje i nalaze se na slabi-je plodnim, esto zaslanjenim zemljitima.Osim plodna tla, prirodna su bogatstvaBake nafta i zemni plin te lesna glina.

Na prostoru Bake najrasprostranjenijaje prehrambena, a zatim i tekstilna indus-trija. I druge industrijske grane imajutradiciju, poevi od industrije graevnogmaterijala (opeka, crijep), do metalne,strojarske, kemijske i elektroindustrije.Industrijska su poduzea razmjetena pocijelom teritoriju, osobito u veim gra-dovima. Tradicionalno postoji i obrtni-ka djelatnost. Povlaenje trianonskegranice 1921. negativno je utjecalo nagospodarstvo u pograninim podrujima,osobito u Somboru, Subotici i Baji, ipretvorilo ih u periferiju dviju drava

Baka ima gustu mreu prometnica(ceste, pruge, plovne rijeke i kanali).Najvanije su pruga i autocesta koje spaja-ju Budimpetu, preko Subotice i NovogSada, s Beogradom. Vaan prometni smjervodi i od Bezdana do Beeja (cesta, el-jeznica, Veliki baki kanal). Cestovna ieljeznika veza od Subotice i Somboravodi prema Hrvatskoj, no nakon oteenjamosta u ratu eljezniki promet prekoDunava jo nije obnovljen. Rijeni promettee Dunavom i Tisom. Nekad vaankanalski transport zbog zaputenostikanalske mree i dotrajalosti plovnogparka slab je i nerentabilan. Zbog gospo-darske stagnacije neke su lokalne eljezni-ke pruge zatvorene, dok su druge zastar-jele, a mnoge su lokalne ceste u vojvoan-skom dijelu Bake zaputene.

Najvanija su trgovaka sredita NoviSad i Subotica, a najpoznatije je turistikosredite Pali.Lit.: J. Markovi, Geografske oblasti SFRJ, Beograd,1967; B. Bukurov, Fiziko-geografski problemiBake, Beograd, 1975; B. Bukurov, Odabrani radovi,

Novi Sad, 1976; B. Bukurov, Baka, Banat i Srem,Novi Sad, 1978; Enciklopedija Jugoslavije, I,Zagreb, 1980; T. egota, Klimatologija za geografe,Zagreb, 1988; B. upurdija, Stambena arhitekturasubotikih salaa, majura i poljoprivrednih kombina-ta, Novi Sad, 1993; j magyar lexikon, Budapest,2000; Popis stanovnitva, domainstava i stanova u2002. : Stanovnitvo : Nacionalna ili etnika pripad-nost, Beograd, 2003.

M. ani i S. Stanti

BAKA, konjiki klub u Subotici.Osnovan je u lipnju 1891. pod imenomSzabadkai Lverseny Egyeslet (Subo-tika udruga za konjske utrke), no orga-niziranih je konjikih natjecanja u Suboticibilo i prije. Prve su utrke organizirane jo1841., a nakon toga ih je svake godine do1848. (osim 1845.) organiziralo Drutvoza konjske utrke, utemeljeno premaakcionarskom sustavu.

Novu su Subotiku udrugu za konjskeutrke osnovali entuzijasti odgajivai i lju-bitelji konja. Prvu je utrku Udruga priredi-la u listopadu 1892. Odravane su galop-ske utrke, preskakanje prepona i daljinskazaprena vonja na 15 km, dok se natje-canja kasaa pojavljuju potkraj XIX. sto-ljea. Utrke su odravane na prostoru izadananje tvornice Zorka sve do 1916.godine, kad je Udruga prestala djelovatijer su mnogi natjecatelji i grla bili mobi-lizirani. U ovom je razdoblju bila poznataergela porodice Vojni. Iz nje su izlazilagalopska, a poslije i kasaka grla, koja suodnosila nagrade na petanskim i drugimhipodromima u Ugarskoj. Najistaknutiji suodgajivai i natjecatelji bili: andor Vojnist., andor Vojni ml., imon Vojni,Gedeon Rohonczy, Rudolf Pletzger, grofAlbert Pejaevi, Mikls Szokonyi, ImreDob, Antun Peji Tukuljac, LovroVujkovi Cvijin i dr.

U Kraljevini SHS subotiki su ljubiteljikonjikog sporta, uz potporu konjikih iartiljerijskih asnika, 1920. obnovili radkonjikoga kluba pod imenom Subotikokolo jahaa Kralj Aleksandar. Prvi je pred-sjednik bio divizijski general MilivojDimitrijevi, a tajnik edomir Rizni.Izmeu dvaju ratova konjiki je sport biouglavnom organiziran po uzoru na Dunav-

17

BAKA

sko kolo jahaa Knez Mihajlo u Beogradu.Meu obnoviteljima i natjecateljima uklubu isticali su se Julije Lelbach, velepos-jednik i vlasnik ergele na pustari Zobnatica,ud. Mirka Kalmara, vlasnica ergele uZobnatici, zatim Beno Vujkovi, EdeVarga i Kroly Vermes.

Svoje prve utrke Drutvo prireuje 10.X. 1920. na starom trkalitu iza Zorke.Subotiko kolo jahaa njegovalo jekasake i galopske utrke, preskakanje pre-pona i vonju zaprega.

Na Palikoj je cesti izmeu dvijuvojarna 1931. izgraeno novo trkalite stribinom za 700 gledatelja i s pomonimobjektima. Kolo je jahaa ondje na godinuprireivalo 5-6 utrka sve do Drugogasvjetskog rata. Najvanija su subotikagrla bila iz tada poznatih staja JulijaLelbacha, porodice Vojni i KrolyaVermesa. Subotika su grla uspjeno sud-jelovala na trkalitima u Beeju, NovomSadu, Osijeku, Slavonskom Brodu,Zagrebu, Beogradu, Budimpeti i drugdje.Za Drugoga svjetskog rata konjiko drut-vo nastavlja svoju djelatnost pod prvotnimimenom Szabadkai Lverseny Egyeslet.Organiziralo je 3-4 utrke na godinu nahipodromu na Palikoj cesti. Na programusu bile kasake, galopske i preponskeutrke te voltiiranje i utrke dvoprega.Najistaknutiji je odgajiva u to doba bioJulije Lelbach.

Poslije rata konjiko je drutvo obnovi-lo djelatnost pod nazivom Drutvo za ko-njiki sport Baka, a poetkom 1954. klubje dobio sadanji naziv, Konjiki klubBaka. Prvi je predsjednik kluba bioFranjo Duli-Barna, tajnik Kalor Duli, alanovi upravnog odbora Stipan Duli,Ivan Juri, edomir Rizni Utrke su seodravale na improviziranom trkalitu nalivadi dananjega hipodroma kod Sombor-ske kapije. Godine 1955.56. ureena jenatjecateljska staza i izgraeni su osnovnipratei objekti, a 1980. zapoeta je etapnaizgradnja novog hipodroma. DanasKonjiki klub Baka posjeduje lijep hipod-rom, a u njegovu se radu osobito njegujekasaki sport.

Klub je nakon Drugoga svjetskog rataorganizirao mnogobrojna domaa, meu-narodna i revijalna natjecanja, meu koji-ma se istiu Jugoslavenski kasaki derbi(1956., 1962., 1987., 1991.,1995. i 2001.),Prvenstvo Vojvodine u preskakanju pre-pona (1958.), Prvenstvo Jugoslavije iPrvenstvo Vojvodine u kasakom sportu(1989.), Prvenstvo Jugoslavije za dvogod-ce (1996.) i dr. Klub na godinu prireuje uprosjeku 10-12 trkaih dana (utrka) uzsudjelovanje 80-100 natjecateljskih grla ujednome trkaem danu. Najpoznatije suutrke Duijanca (uvrtena je u program1970., a 1992. proglaena je meunarod-nom utrkom), Osloboenje grada iSubotika milja.

U poslijeratnom razdoblju lanovikluba osvajali su 13 puta Jugoslavenskikasaki derbi: Stipan Duli (1951., 1953. i1956.), Stipan Vukov (1980.), AndrijaWachler (1992.), Antun Orai (1993.),Branimir Muki (1995., 1996. i 1997.),Zvonko Bogdan (1998.) i Veljko Mai(1999., 2002. i 2003.). Meu najvanijiminozemnim klupskim rezultatima istie seetvrto mjesto Zvonka Bogdana u Beu1997. godine u utrci Hunyadi, jednoj odnajpoznatijih europskih utrka. Najus-pjeniji vlasnici grla meu lanovimakluba jesu staja Hico u vlasni tvuJudi te Cskny, Stipan Duli, IvicaMuki, Stipan Vilov, Antun Orai,Andrija Wachler, Lszl Bernyi...

Povijest Konjikoga kluba Bakanakon Drugoga svjetskog rata izdvaja tajklub u red najboljih konjikih klubova uzemlji.

18

BAKA

Subotiki hipodrom danas

Izvor: Arhiv Konjikog kluba Baka.

Lit.: Szabadkai Lverseny Trsasg Knyvecskje,Szabadka, 1846; Bcsi gyepknyv Alapszablyai,Szabadkn, 1847; Neven, Subotica, 1920; BcskaiHrlap, Szabadka, 1920; Zemljodilski kalendar zapristupnu godinu 1924., Subotica, 1923; Zemljodilskikalendar za prostu godinu 1926., Subotica, 1925; Asport enciklopdija, II, Budapest, 1928; J. oki,Subotica pre i posle osloboenja, Subotica, 1934;Bcsmegyei Napl, Szabadka, 1941; I. Pluhr,Magyarorszgi sportegyesletek trtnete, Budapest,1942; Dlvidki Magyarsg, Szabadka, 1942, 1943;Prvi Jugoslovenski almanah, Beograd, 1958; Povijestsporta, 8, Zagreb, 1971; Enciklopedija fizike kultureJugoslavije, I, Zagreb, 1977; Politika, Beograd, 11.VIII. 2002.

A. Zomborevi

BAKA, sportsko drutvo iz Subotice, svie klubova i sekcija, od kojih je najpoz-natiji nogometni klub, jedan od prvih uAustro-Ugarskoj i najstariji na prostorubive Jugoslavije.

1. Nogometni klub. Sportski se ivot uSubotici poetkom XX. stoljea najvierazvijao u sklopu drutva Szabadkai SportEgylet (Subotiko sportsko drutvo) i nje-govih mnogobrojnih sekcija: za atletiku,gimnastiku, biciklizam, veslanje, klizanje,maevanje, plivanje. Premda je nogomet uSuboticu stigao jo 1896., Drutvo za taj

sport nije pokazalo dovoljno sluha te se1901. skupina nezadovoljnih akademiarai aka (Zoltn Wagner, Gyula Gruber, JocoMamui, Zoltn Grubor, Ferenc Sfrny,Ferenc Szilberleitner, Ivan Sari, uroStanti i drugi) izdvojila i 3. VIII. 1901.osnovala novi klub: Bcska SzabadkaiAthletikai Club (Subotiki atletski klubBaka), za koji su kao klupske boje prih-vaene crvena i bijela. Prvi je predsjednikkluba bio Kroly Zambely, inae ravnateljplinare, a poasni predsjednik andorVojni ml., veleposjednik.

Prvu je utakmicu Baka odigrala 11.VIII. 1901. u Osijeku protiv Footballkluba (zapravo sekcije) Hrvatski sokol(rezultat je bio 1:1), a u Subotici je prvujavnu utakmicu igrala 2. IX. 1901. protivRamblera reprezentacije sveuilitaracaiz Budimpete (1:6). U prvih je nekolikogodina Baka na godinu igrala 5-6 pri-jateljskih i propagandnih utakmica sklubovima iz Budimpete, Segedina,Arada, Temivara, Baje...

U slubeno prvenstvo Madarske,koje je 1901. ustanovljeno za klubove izBudimpete, klubovi iz unutranjostiukljueni su u sezoni 1908./09. i to takoto su bili podijeljeni u etiri podruja:juno, erdeljsko, karpatsko i preko-

dunavsko. Prvaci pojedinih podrujameusobno su se poslije ogledali

u jednostrukom kup-sistemu, anajbolji se za ampiona

Madarske borio s najboljimpetanskim klubom.Baka jeu prvenstvima juneMadarske etiri putabila prvak (1908./09.,1911./12., 1912./13. i1919.), a u sezonama1909. /10. i 1910./11.zauzela je drugo, odnosnotree mjesto. Najvei je

uspjeh Baka ostvarila usezoni 1912./13., kad je

osvojila tree mjesto u dravii dala dva reprezentativca,

Antuna Copka i Remiju Marcikiastarijega.

19

BAKA

Momad Bake 1912./13.

U Kraljevini SHS klub je 1920. nazivpromijenio u Jugoslavensko atletikodrutvo Baka, a u ljeto iste godine pristu-pa Jugoslavenskomu nogometnom savezu(JNS), osnovanomu travnja 1919. uZagrebu. JNS je 1920. ovlastio Baku daorganizira Nogometni podsavez za Baku iBanat sa sjeditem u Subotici. Uz suboti-ki, tada su postojali jo beogradski, zagre-baki, ljubljanski, sarajevski i splitski pod-savez. U subotikom je podsavezu Bakaosvajala prvenstvo u natjecateljskimsezonama 1920./21., 1921./22., 1922./23.,1924./25., 1925./26., 1929./30. i 1931./32.U razdoblju od 1923., kad je odrano prvodravno prvenstvo, do 1939. Baka jetriput igrala u zavrnici (1923., 1925. i1926.), koja je bila organizirana kao kupprvak podsavez. Najvei je uspjehpostigla 1925. zauzevi etvrto mjesto uzemlji, nakon to je u polufinalu izgubilaod zagrebakoga Graanskoga (0:2).

O 25. obljetnici kluba na terenu kodSomborske kapije izgraena je nova tribi-na za 1000 gledatelja. Proslava obljetniceodrana je 3.6. VI. 1926. uz sudjelovanjeklubova BSK iz Beograda, HAK iz

Zagreba, MTK iz Budimpete i Viktorija-ikov iz Praga.

U sezoni 1926./27. dominacijuBake u Podsavezu rui ojaani

mjesni rival SAND (Subotikoatletiko nogometno drut-vo), koji je nekoliko putabio prvak podsaveza, ali jeBaka i p ak usp j e l azadrati primat. U perio-du od 1935. do 1939.Baka je imala i vlastitoglasilo, Subotiki portskilist. Najistaknutiji igrai

Bake u meuratnom raz-doblju bili su reprezentativ-

ci Andrija Kujundi-ia iRemija Marciki-Kapetan,

zatim Beno Cvijanov, koji je vieputa igrao za B-sastav dravne

reprezentacije, te Nesto Kopunovi-Netoj, koji je nekoliko puta bio pozivan napripreme reprezentacije. Os im nj ih ,istaknuti igrai bili su i Grgo efi,Dezider lezak i Koloman Gubi, koji subili reprezentativci Subotikoga nogomet-nog podsaveza.

Nakon mnogobrojnih nesporazuma isukoba u Subotikome nogometnom pod-savezu, Baka je 1939. istupila iz njega ipristupila Hrvatskomu portskom savezute promijenila naziv u Hrvatski portskiklub Baka. Iste godine postaje lanicomHrvatsko-slovenske lige (osim nje posto-jala je i Srpska liga), a godinu dana poslijeHrvatske lige (Slovenija je osnovala svojuligu). U njima je postigla skromne rezul-tate.

Za vrijeme rata nove vlasti na elokluba postavljaju povjerenitvo. Klubu jevraeno prvotno ime Szabadkai Athleti-kai Klub Bcska, a natjee se u III.madarskoj ligi i nalazi se u gornjem dijelutablice.

Poslije Drugoga svjetskog rata Baka,prema sugestiji novih vlasti, mijenja 1945.ime u Hrvatsko fiskulturno drutvoGraanski, a ve godinu dana poslije opetpo nalogu u Fiskulturno drutvo Sloboda.U gradu je 1945. osnovana i nogometna

20

BAKA

Momad Bake 1925.

sekcija pri Sportskom drutvu eljezniaraSpartak, iz koje e poslije izrasti FKSpartak, klub koji gradske vlasti do danasprivilegiraju.

Prvo prvenstveno natjecanje unogometu poslije rata poelo je u jesen1945. razigravanjem za osnivanje I. lige.Sloboda u skupini s klubovima izSubotice, Sombora, Sente i Bake Topoleosvaja prvo mjesto, ali je odlukom poli-tikih vlasti prvenstvo poniteno. Uponovljenom razigravanju u proljee1946. mjesni rival Spartak bio je uspjeni-ji i tako stekao pravo razigravanja za I.ligu, nakon kojega je postao i prvoliga. Uproljetnom dijelu sezone 1948./49.gradske vlasti rasputaju Slobodu. Manjije broj igraa preao u mjesni Spartak, aostali su otili u druge gradske klubove,najvie u FK Bratstvo.

Udruivanjem FK Bratstvo i FKTekstilac 1950. osniva se Sportsko drut-vo Zvezda, kojemu pristupa veina igraanekadanje Slobode, pa se i navijai prik-lanjaju ovom klubu, koji se nastavlja naBakinu tradiciju. FK Zvezda 1969. islubeno mijenja ime u FK Baka. Otadse Baka stabilizirala uglavnom navojvoanskoj razini, gdje se natjee spromjenljivim uspjehom. Na lokalnoj jerazini bila uvijek u drugom planu, izafavoriziranog Spartaka.

Od 1920-ih godina do danas Bakukarakterizira kontinuirani rad s mladima,zbog ega je u klubu niknuo velik brojdobrih igraa, od kojih su najbolji poslijeodlazili u druge vee klubove, odlokalnog FK Spartak do vie domaih(Crvena Zvezda, Partizan, Rijeka,Mornar i dr.) i inozemnih klubova(Ferencvros i dr.) Najistaknutiji su igraiu poslijeratnom razdoblju reprezentativciTihomir Ognjanov-Bato, Ante Rudinski iJosip Zemko.

U najnovijem razdoblju klupske povi-jesti vano je spomenuti obiljeavanje 70.i 100. obljetnice nastanka kluba i uspjeh uKupu Jugoslavije. U sklopu obiljeavanja70. obljetnice 1971. organiziran je inogometni turnir na kojem su, uz Baku,

sudjelovali i budimpetanski Ferencvros,zagrebaki Dinamo i sarajevski eljezniar.Tada je tiskana i prva monografija kluba.Najvei natjecateljski uspjeh u razdobljunakon Drugoga svjetskog rata bio je plas-man u osminu finala Jugoslavenskogakupa 1974., kad je protivnik Bake bila uto doba najjaa jugoslavenska momad,splitski Hajduk. Na subotikome Grad-skom stadionu 11. IX. 1974. pred 12.000gledatelja pobijedio je Hajduk s 2:0. Naturniru u povodu proslave 100. obljetnicepostojanja kluba, osim Bake, sudjelovalisu FK Vojvodina (Novi Sad), FK Mladost(Apatin) i FK Hajduk (Kula).

Tijekom 1990-ih godina utemeljen jeSportsko-poslovni centar Baka u bliziniigralita. Od 2001. godine klub nosi imeBaka 1901.

2. Osim nogometnog kluba, u okvirudrutva djelovalo je i nekoliko drugih sek-cija, a najvanije su od njih lakoatletska,enska rukometna i koarkaka.

Atletika. U prvim godinama atletikomsu se bavili samo nogometai. Prvo velikonatjecanje organizirano je 1902. na Paliu,a u njemu su sudjelovali i natjecatelji izPete. Bakini su natjecatelji u 10 prog-ramskih disciplina osvojili 6 prvih, 3 drugai 1 tree mjesto. Do izbijanja Prvoga svjet-skog rata atletiari su sudjelovali u vienatjecanja, a meu njima se osobito istiedravno prvenstvo Madarske na Paliu1905. Baka je tada sudjelovala s desetnatjecatelja. Gyula Gruber bio je prvak utranju na 100 jardi, Andrija Kozla ubacanju kugle, a Stipan Mamui drugi uskoku u vis. Nakon Prvoga svjetskog rata

21

BAKA

Momad Bake 1939.

na cross-country prvenstvu Vojvodine uBekereku (danas Zrenjanin) 1925. osvo-jeno je prvo mjesto u ekipnoj i pojedi-nanoj konkurenciji. Nakon stagnacije1927.30. deseci novih natjecateljaponovno oivljavaju atletiku. No sekcijase ponovno poela osipati 1938. i mnogisu atletiari tada preli u novoosnovaniSLAK (Subotiki lakoatletski klub).

Poslije Drugoga svjetskog rata JakovKopilovi, kao trener i natjecatelj, iLjudevit Vujkovi Lami-Moco, kao pred-sjednik sekcije u okviru Fiskulturnogdrutva Sloboda, opet organiziraju atletskirad. Tijekom nekoliko godina na repub-likim i dravnim prvenstvima osvojeno jevie ampionskih titula, ekipnih i pojedi-nan ih (Tomo Malagursk i , TerezaIvankovi-Cuca), osobito u juniorskojkonkurenciji i u cross-coutryju, ali i meuseniorima i u drugim atletskim disciplina-ma. Tereza Ivankovi, Marija Skenderovii Milan Serec pozvani su 1948. u momaddravne reprezentacije radi sudjelovanjana Balkanskim igrama u Beogradu, ali jenatjecanje otkazano zbog rezolucijeInformbiroa.

Rukomet. Poetkom 1946. osnovanaje sekcija za veliki rukomet u sklopu FDSloboda. Inicijatori su bile dotadanjeigraice hazene (igre sline rukometu).U poetku su se natjecale s mjesnim riva-lom Radnikim, zatim na nekolikolokalnih turnira, a nekoliko je igraica nas-tupalo i za reprezentaciju Subotice naprvom prvenstvu Jugoslavije u velikomrukometu u Zagrebu 1948.

Koarka. Sekcija je osnovana u pro-ljee 1946. Ekipu su inili uglavnomuenici hrvatsko-srpske gimnazije, koji suve imali znanja i uvjebanosti. Najvanijisu uspjeh bile pobede u Zagrebu nadtadanjim prvoligaima Mladost i Zagreb.

Ostale sekcije (boksaka, ahovska,kuglaka i teniska) djelovale su s prom-jenljivim uspjehom na opinskim ipodrunim natjecanjima. Ukidanjem FDSlobode u proljee 1949. prestao je radsvih njezinih sekcija.

3. Budui je ponikla u Gatu, tradi-cionalno bunjevakom dijelu Subotice,Baka je od postanka imala izraen bunje-vaki karakter, koji se osobito ogledao ulanstvu i upravi. U vrijeme KraljevineSHS, odnosno Jugoslavije, i na Bakoj suse prelamale lokalne nacionalno-politikeborbe: vlast je, zbog izrazito hrvatskihobiljeja kluba, nastojala da ga oslabi i iza-zove razdore. Upravo je na Bakinu igra-litu 1936. odrana sredinja proslava 250.obljetnice doseljavanja Bunjevaca uugarsko Podunavlje, a kulminacijanacionalnih osjeaja u Bakoj bilo je njezi-no istupanje iz Srpske lige i prikljuenjeHrvatsko-slovenskoj ligi 1939. Hrvatski jekarakter Baka zadrala i tijekom Drugogasvjetskog rata te nakon njega, ali u netoizmijenjenim okolnostima, uvjetovani-ma panmadarskom, odnosno komunis-tikom ideologijom. Proslava 70. obljetniceBake 1971. godine bila je i svojevrsnareafirmacija hrvatstva ovoga kluba, ali suse nakon sloma Hrvatskog proljea nega-tivne politike posljedice jo godinamaosjeale te je nacionalna komponentaoslabjela. Od kraja 1980-ih Baka gubihrvatski karakter u cijelosti, a u velikojmjeri i bunjevaki. Vlasti su redovitofavorizirale druge gradske klubove, koji suprofesionalno suprotstavljani Bakoj, arazlozi za to nisu bili samo sportski. Tek seposljednjih godina nastoje reafirmiratitradicionalne i nogometne i bunjevakevrijednosti, koje su devastirane tijekom1990-ih godina. Poloaj je Bake u junos-lavenskim, odnosno u srpskim okvirima uvelikoj mjeri ovisio o snazi hrvatstva subo-tikih Bunjevaca.Lit.: Mohcs s Vidke, Mohcs, 28. VII. i 18. VIII.1901.; Bcskai Ellenr, Szabadka, 1901-04;Szabadkai Kzlny, Szabadka, 1901-08; BcsmegyeiNapl, Szabadka, 190518; Jugoszlv sportlet,Szabadka, 1920-39; J. Frank, Jugoslavenskisportalmanah sportskih klubova Jugoslavije, NoviSad, 1928; A sport enciklopdija, Budapest, 1928;Subotiki portski list, Subotica, 1935-39; Neven,Subotica, 1936; Klasje naih ravni, 4, Subotica,1936; I. Pluhar, Magyarorszgi sportegyesletektrtnete, Budapest, 1942; Prvi jugoslavenskialmanah, Beograd, 1950; A. Zomborevi i dr.,Baka 1901-1971., Subotica, 1971; Enciklopedijajugoslavenskog nogometa, prir. M. Deli, Zagreb,[1974]; Enciklopedija fizike kulture, I, Zagreb,

BAKA

22

1975; Povijest sporta, 52, Zagreb, 1982; M.Brustulov i dr., Sport u Subotici 19441984 SportletSzabadkn, Subotica, [1984]; K. Petkovics, Rgiszabadkai jtkok, jvidk, 1985; Fudbalski klubBaka 1901-1991, Subotica, 1991; Povijest porta,100, Zagreb, 1994; B. Mrki, Poeci sporta na tluVojvodine, Novi Sad, 1996; N. Jockovi, Sto godinafudbala u Srbiji, Beograd 1996; ig, 56-62, Subotica,1996-97; Bcskai [sic!] Atltikai klub Bcska Fudbalski klub Baka 2001, Subotica, 2001; M.ovi, Pria o lopti, Zagreb, 2001.

A. Zomborevi

BAKA, nogometni klub pri Hrvatskomeprosvjetnom domu (HPD) u Somboru.Premda je utemeljen 1945. kao nogometnasekcija pri fiskulturnom odjelu HPD-ana elu s uiteljem Franjom Pavletiem,ve se iste godine na redovitoj skuptiniDrutva spominje djelovanje Nogometnogkluba Baka. Klupske su mu boje bilecrvena i bijela.

Prvu je utakmicu klub odigrao nepu-nih mjesec dana nakon osnutka Drutva:1. VII. 1945. u Monotoru s izabranicimaUSAOV-a (Ujedinjenog saveza antifais-tike omladine Vojvodine). U poetnom jerazdoblju momad igrala uglavnom pri-jateljske utakmice s ekipama nieg ranga,sa sindikalnim ekipama te s momadima izokolnih mjesta. Bili su u njoj uglavnomuenici srednjih kola. Klub se natjecao uprvenstvu Somborskog okruga, koje jeutemeljeno 1946. godine. Trener je klubabio Matija Bogdan, vratar Ivan Bogii, anajpoznatiji nogometai bili su: MatijaKarajkov, Franjo Hermann, ula Pareti,Nandor Eustahio, Stipan Eustahio, StipanGuni, Mijo Eustahio, usika Egard,Istvn Bala i Mesli Tordi.

Zbog promjena u lokalnoj politicifinanciranja sporta, Opinski fiskulturniodbor Fiskulturnog saveza Vojvodinepotkraj 1940-ih ini pritisak na Drutvo daraspusti nogometnu momad s obraz-loenjem da Odbor nema sredstava i da suklubovi osnovani pri kulturno-umjet-nikim drutvima nelegalni. Usprkos pro-tivljenju lanova Drutva i samoga kluba,u planu rada Drutva za 1950. godinu NKBaka vie ne postoji.Izvor: Arhiv HKUD-a Vladimir Nazor, Sombor.

Lit.: F. Matari, Monografija Drutva, Sombor, 1986;Miroljub, Sombor, 4/1999; Miroljub, Sombor,4/ 2003.

J. Z. Pekanovi i A. Zomborevi

BAKA APOSTOLSKA ADMINIS-TRATURA (lat. Administratura apostoli-ca Baiensis), crkveno podruje uteme-ljeno nakon Prvoga svjetskog rata napodruju Bake koje je pripalo junos-lavenskoj dravi. Kako su nakon 1918.gotovo dvije treine teritorija nekadanjeKalako-bake nadbiskupije ule u sastavKraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, pre-kinuta je veza sveenika i vjernika iz togdijela Bake s nadbiskupom u Kalai te jeSveta Stolica 1923. uspostavila apostolskuadministraturu. Za apostolskog admini-stratora imenovan je 28. II. 1923. LajoBudanovi, upnik subotike upe sveteTerezije, a 1. V. 1927. godine posveen jeza naslovnog biskupa cisamenskoga.Administratura je bila izravno podloenaSvetoj Stolici, a njezinim je sjeditempostala Subotica. Ubrzo je u njoj oivioplodan vjerniki ivot, a uvajui tradicijunekadanje nadbiskupije, poela se razvi-jati posve neovisno od onog dijela nad-biskupije koji je ostao u Madarskoj.Uspostavljen je zbor biskupskih savjetni-ka, a biskup Lajo Budanovi vodio jeadministraturu u skladu s najsuvremenijimpastoralom u katolikom svijetu. Podig-nute su mnoge nove crkve, kupljene i ure-ene bogomolje, ustanovljene nove upe ivikarije, a neke su crkve proirene. Bis-kupija je postala sve plodnija duhovnimzvanjima, djelovale su u njoj mnogobrojneudruge vjernika, a nastale su i nove. Bis-kup Lajo Budanovi osnovao je djeakosjemenite 1924., najprije u Bau, a 1937.u Subotici, pod imenom Paulinum. Slao jena studij najdarovitije sveenike kako bi seosposobili za nastavnike gimnazijskihpredmeta. Proirio je i nekadanji upnidom upe svete Terezije u Subotici kakobi bolje odgovarao potrebama biskupskogdoma. Mnogi su subotiki sveenici bili naslubi u biskupijama u kojima nije bilodovoljno sveenika. Na poticaj SveteStolice odrana je 1936. Baka biskupijska

23

BAKA APOSTOLSKA ADMINISTRATURA

sinoda, iji je plod Baki zakonik crkvenikodeks Apostolske administrature. Natemelju konkordata izmeu KraljevineJugoslavije i Svete Stolice Baka je apos-tolska administratura trebala postatisamostalnom i neovisnom biskupijom. Nokako beogradske vlasti konkordat na krajunisu potpisale, pravno je i dalje ostala dioKalako-bake nadbiskupije.

S ulaskom madarske vojske u Baku1941. apostolska je administratura ponov-no postala dijelom nekadanje nadbiskupi-je, ali kao poseban teritorij. Dekretombudimpetanskoga apostolskog nuncija 1.VI. 1941. mons. Lajo Budanovi ovlastije apostolskog administratora predaokalakom nadbiskupu Gyuli Zichyju.Nakon nadbiskupove smrti apostolski jeadministrator postao pomoni biskupGyz Horvth. Kalaki nadbiskupi GyulaGlattfelder i Jzsef Grsz za dananju susubotiku biskupiju postavili posebnoganadbiskupskog povjerenika dr. Jzsefajjasa (Ikotia), koji je imao sjedite uSubotici.

Nakon to je 1944. obnovljena trianon-ska granica, dekretom od 20. XII. 1944.kalaki je nadbiskup privremeno dokinuoslubu nadbiskupskog povjerenika temons. Laju Budanovia imenovao gene-ralnim vikarom za dio nadbiskupije kojimse upravljalo kao apostolskom adminis-traturom. Dekretom Apostolske nuncija-ture u Beogradu od 13. VI. 1946. Suboticaje opet postala sjeditem Bake apostolskeadministrature, a biskup Budanovi dobioje sva prava, ovlasti i dunosti rezidenci-jalnog biskupa. No ve su poela deset-ljea okrutnih progona. Mnogo je sveeni-ka bilo u tamnicama, na prisilnom radu, abilo je i sveenika koji su nakon okrutnogmuenja ubijeni na oigled svojih vjerni-ka. Najvei je dio vjernika, redovnica isveenika njemake narodnosti, nakonodvoenja u logore i na prisilni rad, prog-nan iz Jugoslavije. Zbog novonastalih pri-lika i nove dravne granice biskupiju sunapustili ili su se slubom nali izvanpodruja administrature i neki sveenici.Broj sveenika, redovnica i vjernikadrastino je opao. Apostolski administrator

mons. Lajo Budanovi i sam je doiviofiziko zlostavljanje u Somboru, a stajao jena elu Bake apostolske administraturesve do svoje smrti 16. III. 1958.

Drugi je apostolski administrator biomons. Matija Zvekanovi, koji je 13. XI.1955. imenovan, a 25. II. 1956. u Suboticiposveen za naslovnog burcenskog bisku-pa. Nakon smrti svojeg prethodnika 16.III. 1958. imenovan je bakim apostolskimadministratorom. Premda je biskupZvekanovi na elu biskupije stajao utekim vremenima, podigao je novodjeako sjemenite i sveeniki dom.Osnivao je nove upe i blagoslivljao novecrkve. Administratura se opet poela razvi-jati i napredovati. Nastojanjem biskupaMatije Zvekanovia Baka je apostolskaadministratura bulom PraeclarissimaPauli, koju je izdao papa Pavao VI. 25. I.1968., prerasla u samostalnu biskupiju podimenom Subotika biskupija, a mons.Zvekanovi 8. II. 1968. imenovan je prvimsubotikim biskupom.

Na teritoriju Bake apostolske adminis-trature 1937. ivjelo je 480.568 katolika.Prema podacima s popisa iz 1931., napodruju je administrature bilo 194.483pravoslavna vjernika, 95.555 protestanata,13.562 idova i 6187 pripadnika ostalihvjerskih zajednica. U upama administra-ture propovijedalo se madarski, hrvatski injemaki, a u upi u Seleni i slovaki.Godine 1941. administratura je imala459.610 vjernika, a na teritoriju koji jezauzimala ivjelo je 196.103 vjernikaSrpske pravoslavne crkve, 95.792 protes-tanta, 18.610 ostalih krana, 969 musli-mana, 13.812 ostalih. Administratura jeimala 219 sveenika, 25 bogoslova i 98sjemenitaraca. Shematizam iz 1961. go-vori o 388.702 katolika i 98 sveenika.Pokazuje to da je vie od 70.000 vjernikanjemake narodnosti zajedno sa svojimsveenicima protjerano iz biskupije.Shematizam Subotike biskupije iz 1991.spominje 363.920 vjernika i 103 sveeni-ka. Danas Subotika biskupija ima jomanje vjernika jer su se zbog rata uHrvatskoj i Bosni i Hercegovini iselili

24

BAKA APOSTOLSKA ADMINISTRATURA

deseci tisua osoba. Umanjenju brojavjernika pridonosi i stalno opadanje priras-ta stanovnitva.Lit.: K. Draganovi, Opi ematizam Katolike crkveu Jugoslaviji, Sarajevo, 1939; Schematismus cleriAdministaturae Apostolicae Bachiensis ad annumChristi 1941, Subotica, 1941; Schematismus cleriApostolicae Baiensis administraturae (ABA) adannum Christi 1961, Subotica, 1961; M. Zvekanovi,Schematismus primus Dioecesis Suboticanae adannum Domini 1968 qui est annus fundationisDioecesis, Subotica, 1968; S. Kos, Pravni doprinosLaje Budanovia ureenju Apostolske administra-ture, Subotika Danica : kalendar za 1986., Subotica,1985; Schematismus Dioecesis Suboticanae adannum Domini 1991, Subotica 1991.

S. Bereti

BAKA FILATELIJA, filatelistikiasopis iz 1921. godine. Izdavalo ga jeFilatelistiko drutvo Baka, osnovano 8.X. 1920. u Subotici, koje je isprva (od 16.X.) bilo jedanaesta podrunica Hrvatskogafilatelistikog drutva u Zagrebu, nakonSarajeva, Tuzle, Zemuna, Osijeka, Brodana Savi, Siska, Mostara, Ljubljane iKarlovca. Osamostalilo se nakon to jeMinis ta rs tvo unutarn j ih pos lovaKraljevine SHS 9. IV. 1921. odobriloPravila Drutva. Ubrzo nakon togaFilatelistiko drutvo Baka u svibnju1921. izdaje prvi broj svojeg asopisaBaka filatelija. Izala su samo dva broja,ali nijedan nije sauvan.Lit.: Bcsmegyei Napl, Szabadka, 26. I. 1936.

Lj. Vujkovi Lami

BAKA GALERIJA, izlobena zbirkaumjetnina otvorena 2. V. 1949. u namjen-skoj zgradi doma uglednog kolekcionaradr. Jovana Milekia (1899.1978.)nasuprot ulazu u Zooloki vrt na Paliu.Izloena zbirka bila je dio Bakog muzeja,koji je Mileki 1926. otvorio u palaiManojlovi na korzu u Subotici. Bogata jeumjetnika kolekcija, uz djela vanijihsrpskih kipara i slikara, sadravala iradove Jelene ovi, Stipana Kopilovia,Angeline Makovi i Luke elmia tedrugih umjetnika iz Bake. Baki muzej iBaka galerija bile su prve institucije kojesu otkupljivale djela umjetnika bunjeva-kih Hrvata iz Subotice. Galerija na Paliu

bila je otvorena svega nekoliko godina,zatim je zbog neadekvatnih uvjetaprezentacije zatvorena. Godine 1999.ostavtinu je preuzela Galerija Maticesrpske u Novom Sadu. Dio umjetnikezbirke (npr. nekoliko kapitalnih djelaStipana Kopilovia) nalazi se u Gradskommuzeju u Subotici.Lit.: B. Duranci, Baka galerija dr. Jovana Milekia[feljton], Subotike novine, 14. V. 16. VII. 1995; S.Stojanovi, Galeriju je trebalo sauvati, Rukovet,12/1991, Subotica.

B. Duranci

BAKA HRVATSKA, neformalni nazivza podruja Bake naseljena u znatnijojmjeri hrvatskim stanovnitvom. Prvi se putjavlja 1938. godine, a oznaava podrujeest sjevernobakih kotara (okruga) koji suse nalazili u sklopu tadanje Vojvodine.Naziv su navedene godine u javnosti pro-movirali lanovi Drutva bakih Hrvata izZagreba, na ijem se elu nalazio okakiHrvat podrijetlom iz Bukina (danasMladenovo) dr. Josip Andri. U spomenu-tim su kotarima Hrvati (Bunjevci i okci)inili gotovo 90% slavenskog stanovnit-va. Naziv je postao posebno aktualannakon to je sklopljen sporazum izmeumonarhistikih vlasti i HSS-a oko stvara-nja Banovine Hrvatske te se upravo u raz-doblju od 1939. do 1941. u sjevernojBakoj i Baranji intenzivno vode razgo-vori oko prikljuenja Baranje i tih estkotara Banovini Hrvatskoj, dok je ostatakBake trebao pripasti Banovini Srbiji.Ideju stvaranja Bake Hrvatske sasreditem u Subotici u to vrijeme podupirunarodni zastupnik i kraljevski senatorJosip ido Vukovi, sveenik BlakoRaji te, uz ve spomenutog dr. JosipaAndria, bunjevaki sveuilitarci izZagreba, sveenik i pjesnik Aleksa Kokite knjievnik Marko ovi. Nakon slomaKraljevine Jugoslavije navedena ideja nes-taje s bake politike scene jer sumadarske vlasti u razdoblju od 1941. do1944. godine u Bakoj uspostavile predtri-anonsku granicu i pripojile je svojojdravi, iako je sam naziv i tijekom ratarabljen u zagrebakom Drutvu bakihHrvata.

25

BAKA HRVATSKA

Nakon Drugoga svjetskog rata komu-nistike su vlasti, na elu s Milovanomilasom, pri razgranienju izmeu repub-lika Srbije i Hrvatske stvorile AutonomnuPokrajinu Vojvodinu, u kojoj su se nali inavedeni sjevernobaki kotari. U njima jenakon protjerivanja njemakog stanovnit-va etnika struktura meutim bila bitnopromijenjena. Od suvremenika nazivBaka Hrvatska rabi osobito esto AnteSekuli, koji ga je i oivio poetkom 1990-ihgodina, iako je pojam, u uvjetima raspadajugoslavenske federacije, dobio netodrukiju konotaciju: podsjeanje na posto-janje autohtone hrvatske manjine u ovomdijelu Vojvodine, odnosno Srbije.Lit.: J. Andri, Slavlje Bake Hrvatske u Zagrebu,Subotike novine, 19, Subotica, 1940; M. ovi,Baka Hrvatska, Subotike novine, 51, Subotica,1940 (prilog Kultura); A. Sekuli, Baki Hrvati,Zagreb, 1991.

K. Bui

BAKA NAHIJA, osmansko-turskovojno-upravno podruje, jedna od prvotnihsedam nahija Segedinskog sandaka.Obuhvaala je sedamdesetak sela, a prvi seput spominje u turskim defterima (popisi-ma) iz 1560-ih godina. Ondje je navedenoda Bakoj nahiji pripadaju i mjesta Ba,Bukin te Sonta (Gornja i Donja).

Kao i u drugim krajevima Panonskenizine kojima su zavladali Turci,madarsko se stanovnitvo uglavnompovuklo u sjevernija, neokupirana podru-ja, a na njihovo je mjesto dolazilo hrvatskoi s r p s k o s t a n o v n i t v o i z B o s n e ,Hercegovine, Dalmacije i Slavonije. Takoje slavensko (hrvatsko i srpsko) puanstvo,koje je bjealo od Turaka ili je pak dolazi-lo zajedno s njima radi ekonomskog isko-ritavanja zemljita, dospjelo i u okolicuBaje. Srpsko se stanovnitvo naseljavalojo i kao najamna turska vojska (mar-to loz i ) . U seobama bunjevakog iokakog puka veliku su ulogu imalibosanski franjevci, koji su vodili iduhovnu skrb nad katolicima tijekomturske vladavine Bakom. Krani suuglavnom ivjeli kao poljodjelci i stoari,a muslimansko stanovnitvo u varoima.

Fra Marin Ibriimovi, beogradski biskup,krizmao je 1649. vjernike u Bau i Bukinutijekom obilaska june Ugarske.

Baka je nahija prestala postojati spovlaenjem Turaka iz Bake tijekomVelikoga bekog rata (1683.99.).Lit.: I. Istvn, Gy. Duds, A XVIII. szzad trtnete,u: Bcs-Bodrogh vrmegye egyetemes monografija,I, Zombor, 1896; B. Unyi, Sokcok-Bunyevcok s abosnyk ferencesek trtnete, Budapest, [1947];Historija naroda Jugoslavije, II, Zagreb, 1959; O.Zirojevi, Upravna podela dananje Vojvodine iSlavonije u vreme Turaka, Zbornik za istoriju, sv. 1,Novi Sad, 1970.

S. Bai

BAKA TOPOLA Topola

BAKA UPANIJA, jedna od trijuupanija (uz Bodroku i Csongrdsku)koje su isprva obuhvaale teritorij Bake.Ustrojena je jo za prvoga madarskogkralja Stjepana I., a prvi joj je poznati veli-ki upan bio Vid (1055.74.). Sve do padapod tursku vlast upanijsko je sjedite bilatvrava Ba, po kojoj su cijela upanija ipodruje dobili i ime. Povijest Bakeupanije usko je povezana s povijeuBake, poslije Kalako-bake nadbiskupi-je. upanija i cijelo podruje pod tursku suvlast potpali 1541.

S pres tankom turske v ladav inemadarsko je plemstvo poelo obnavljatiupanijski ivot te su potkraj XVII. st. uBakoj, izuzimljui teritorij koji je postaodijelom Vojne granice, ponovno uteme-ljene Baka (1698.) i Bodroka upanija.No izmeu dviju upanija esto su izbijalisukobi jer se nisu tono znale prijanjegranice Bodroke upanije. UstanakFerenca Rkczija (1703.11.) to jepodruje ponovno uinio nestabilnim te ninova vlast nije funkcionirala. Nakonustanka obje su upanije rekonstituirane(Baka upanija 1712.), ali su sukobiizmeu njih nastavljeni. Sjedite noveBake upanije nije bilo tono odreeno, aupanijske su skuptine najeeodravane u Baji i Somboru. Sve do 1775.veliki su upani Bake upanije bili kala-ki nadbiskupi.

26

BAKA HRVATSKA

Dok se Baka upanija, s teritorijemuveanim za neka podruja koja su prijepripadala Bodrokoj i Csongrdskojupaniji, organizacijski uvrivala,bodroki su upani vodili borbu za stvarnooivljavanje svoje upanije, ali bez uspje-ha. Radi konanog prekida teritorijalnogspora dviju upanija 1729. odreeno je nji-hovo spajanje u jednu upaniju. Cijeli pro-ces uspostave nove Bako-bodrokeupanije zavren je 1802.Lit.: Bcs-Bodrogh vrmegye egyetemes monografi-ja, I-II, Zombor, 1896.

S. Bai

BAKI ALJMA Aljma

BAKI BREG (BRIJEG) Bereg

BAKI BUNJEVCI, 1. dio hrvatskesubetnike skupine Bunjevaca koji nase-ljava sjevernu Baku. Dio je Bunjevacatijekom XVI. i XVII. st. s prostoraDalmacije, Hercegovi