lekcija 02 - egipatska civilizacija

5/26/2018 Lekcija 02 - Egipatska Civilizacija

1/7

LEKCIJA 02-

EGIPATSKA

CIVILIZACIJA

Prof. Ivica Mandui


2/7

1

EGIPATSKA CIVILIZACIJA

Povijest Egipta prouava pomona znanost poznatapod nazivom " Egiptologija ", a poeci joj seu na kraj18.st. kada je Napoleon u svoj pohod na Egipat poveo i

znanstvenike. Jedan od njih, Jean Francois Champollion,uspio je deifrirati egipatsko pismo hijeroglife,koristei se

pronaenom kamenom ploom, tzv. " ploa iz Rosette "nakojoj je isti tekst zabiljeen hijeroglifima, demotskim pismomi alfabetom.

Temeljni izvor za egipatsku povijest je lista vladara

koju je sastavio egipatski sveenik Maneto (4/3 st. B.C.), aon je podijelio egipatsko kraljevstvo na 30 dinastija i

nekoliko veih razdoblja (Arhajsko razdoblje; Stara Drava;Prvo meurazdoblje; Srednja Drava; Drugo meurazdoblje

i Nova Drava). Pisao je na grkom jeziku za potrebeMakedonaca koji su zavladali Egiptom (Aleksandar Veliki).

Za razliku od Eufrata i Tigrisa, Nil je vrlo pouzdana

rijeka, koja je svoje obale naplavljivala u vrijeme kada je to

najpogodnije za poljoprivredne aktivnosti naplavljuje ulipnju, a voda se povlai tijekom listopada. Tijekom tograzdoblja poplava, Nil za sobom ostavlja bogati sloj plodne

crne zemlje u pravo vrijeme za zimsko sijanje itarica. Nil jeosiguravao Egipane i sjajnom mogunou komunikacije itransporta. Rijeka tee prema sjeveru i osigurava lakou plovidbe u tom smjeru, a istodobnoglavni vjetrovi puu prema jugu, to osigurava brodovima mogunost plovidbe kontra struje.

Nije stoga udno to se uz stariEgipat dodaje naziv "dar Nila".Egipat je bio znatno izoliraniji od

ostalih starih civilizacija, posebno

onih u Mezopotamiji, a kao

rezultat takve izoliranosti,

egipatska civilizacija mogla se

slobodnije razvijati bez straha od

osvajaa, ili mijeanja kultura toje karakteriziralo civilizacije

Mezopotamije.

Za razliku od narodaMezopotamije, Egipani su bilivrlo optimistinipo pitanju svojesudbine. Vjerovali su da su

blagoslovljeni od svojih bogova,

koji im alju tako redovite poplave i plodnu zemlju. U Mezopotamiji su zato nastali prvizakoni, da bi na umjetni nain stvorili red iz kaosa, a Egipani su jednostavno odravali tajsvoj steeni red, pa im zakoni nisu bili potrebni, jer zato mijenjati neto to je tako savrenouspostavljeno.

Arhajsko razdoblje i Stara Drava ( 31002200. g B. C. )Preddinastijski Egipat bio je podijeljen u dva kraljevstva: Gornji Egipat (uz dolinu

Nila, uzvodno) i Donji Egipat (uz deltu Nila).Menes (poznat i po imenu Narmer) koji je

Slika 1: Kamen iz Rosette nakojem su zapisana djela faraona

Ptolomeja (2.st.B.C.) na tri

razliita pisma, to je omoguilokonano deifriranje hijeroglifa.Bez tog kamena znaenjetekstova antikih Egipanamoda bi jo uvijek ostalaza onetka.

Slika 2:Nil kao ila-kucavica Egipta. Osigurava plodnu zemlju islui kao lavna trans ortna ruta.


3/7

2

ivio oko 3000. B.C. kao vladar Gornjeg Egipta, ujedinio je Gornji i Donji Egipatte utemeljiosvoju prijestolnicu u Memfisu. Glavni izvor koji nam govori o ujedinjenju Egipta je paleta za

minkanje kralja Narmera. Cijela je zemlja centralizirana u rukama kralja koji je uivaovlast kakvu je danas teko zamisliti. Dok su narodi Mezopotamije vjerovali da su njihovekraljeve bogovi izabrali kao svoje sveenike, Egipani su bili uvjerenja da njihovi kraljevi

jesu bogovi, koji su na zemlju doli donijeti red, istinu i pravdu, dakle ono ve spomenutoblagostanje Egipta, koje se moe objasniti pojmom ma'at (o tome neto kasnije). Takav oblik

vlasti u kojem je vladar bog naziva se

teokratska monarhija. Kraljevi su u doba

Stare Drave predstavljani kao sinovi tadaglavnog boga Raa ili boga Sunca. Zaivota kralj je bio Horus (bog Neba), anakon smrti postaje Oziris(bog Podzemlja

). Ispod kralja bila je hijerarhija sveenika iinovnika od guvernera provincija dolokalnih skupljaa poreza. Sastav

egipatskog drutva popunjavali su radnici,seljaci i robovi.

Kad god bi kraljevi-bogovi imali

viak financija, a to je tijekom StareDrave bilo pravilo, jer su imali monopolna svu trgovinu i poreze na sve proizvode

doline Nila, pokuali bi dokazati svojuveliinu gradnjom monumentalnihgrobnica piramida, koje su postale

spomenici njihove slave i besmrtnosti sve do danas. Imhotep, savjetnik kralja Djoseraiz III

dinastije, projektirao je i izgradio prvu piramidu u Sakkari, koja jo pokazuje utjecajzigurata s podruja Mezopotamije, ali za razliku od zigurata, koji su graeni od cigle,piramide su graene kamenom. Stara Drava dosegla je svoj vrhunac u vrijeme IV. dinastije,a simbole tadanjeg bogatstva i moi

predstavljaju kraljevske piramide, na

lokalitetu Giza (blizu dananjegKaira): Keopsova (najvea kamenagraevina 147m, potpuno savrenih

proporcija), Kefrenova i

Mikerinosova, a pokraj njih stoji

Velika Sfinga kao uvarica grobnica,

vjerojatno predstavlja Kefrena. Naizgradnji piramida radili su seljaci prije

sezone sijanja itarica, kada je Nilnaplavljivao, pa su bili slobodni (eto,

da im ne bude dosadno).

Srednja Drava ( 2200 1600 g. B. C. )Stara Drava zavrava u anarhiji koja je u egiptologiji poznata kao Prvo

Meurazdoblje.To je vrijeme kada propada centralna uprava zbog mnogih razloga, a jedan

od glavnih je porast nezavisnosti mnogih lokalnih namjesnika, koji su postali gotovosamostalni vladari na svom podruju. Krizu su dodatno produbljivali i upadi stranaca iz Delte

Slika 3: Stepeniasta piramida u Sakkari, djelograditelja Imhotepa za svog kralja-boga Djosera iz III

dinastije.

Slika 4:Velika ili Keopsova piramida. Savrenstvo egipatskograditel stva.


4/7

3

(sinajski beduini). A opem kaosu pridonijela je i klimatska promjena, koja je uzrokovalavelike sue, pa vie nije bilo bogatih naplavina Nila, to je uzrokovalo propast usjeva, pojavugladi i oajniku potragu za hranom. Zbog takvih dogaanja, u to e vrijeme nastati tzv.literatura krize, ali o tome neto vie u nastavku teksta.

Ureenu situaciju

ponovno uspostavljajukraljevi XI. dinastije,

kojima je centar grad

Teba i to uz pomomonog tebanskog

sveenstva. Vrhovni bog

u Tebi bio je Amon

(nevidljivo sveprisutno

boanstvo), koji se ( da

bi cijeli Egipat bio

zadovoljan ) udruuje sabogom Sunca Ra, te takonastaje novi nacionalni

bog u Egiptu AmonRa, koji e ostati glavno

boanstvo u Egiptu svedo kraja. U njegovu astvladari Srednje Drave

poeli su izgradnjuvelianstvenog hrama u

Karnaku, a tovanje novog boga izraeno je i u imenima vladara XII. dinastije, kada aketvorica kraljeva nose ime AMENemhet.

Postojanost Srednje Drave razorena je upadom Hiksau 18.st.B.C.. Povjesniari jonisu u potpunosti sigurni tko su bili Hiksi (tako su ih Grci nazivali), a sami Egipani nazivalisu ih " kraljevi-stranci ".Pretpostavlja se da su bili zapadnoazijski narod sa prostora Palestine

i Sirije. Vladavina Hiksa trajala je od XII.XVIII. dinastije i to se razdoblje u egipatskojpovijesti naziva Drugo Meurazdoblje. Hiksi su bili vrlo pristojni osvajai koji su tovaliegipatske bogove, gradili im hramove , ali bili su nepoeljni samo zato to su stranci.Egiptu su donijeli i naprednu vojnu tehnologiju, prije svega bojna kola koje vuku konji,

modernije lukove i strijele to je kasnijim egipatskim vladarima omoguilo voenje ofenzivnepolitike.

Nova Drava ( 1600 1000. g. B. C. )Od XVIII.dinastije vladari iz Tebe uspostavljaju ponovno centralnu vlast iorganiziraju Egipat kao vojnu dravu. Proirili su vlast prema Maloj Aziji, gdje su doli usukob sa drugim velikim kraljevstvom razdoblja Bronanog doba Hetitima. Faraoni NoveDrave nisu se vie uzdali u geografsku izolaciju, da bi osigurali kontinuitet Egipta, ve su seaktivno ukljuili u ofenzivne ratove ne bi li tako stvorili teritorijalne barijere izmeu Egipta i

potencijalnih osvajaa. Osvajaka politika ipak e donijeti velike promjene Egiptu, jer eutjecaj s podruja Plodnog polumjeseca ui u Egipat. Egipani e se susresti s novim

jezicima, religijama, , velika bogatstva doi e ponajvie u ruke sveenicima velikihhramova, koji e postati bogati kao faraoni i sl.

Iz doba XVIII. dinastije potjee i jedna od najpoznatijih vladarica u povijesti

Hatepsut, koja je na vlast dola dravnim udarom, koji je opravdala tvrdnjom da je toAmonova elja (navodno je Amon osobno posjetio njenu majku, pa je tako zaeta mala

Slika 5: Hram Amona u Karnaku. U stvari to je velianstven komplekshramova koji se alejom sfinga spajaju s drugim kompleksom hramova u

Luxoru. Svaki vladar je neto nadograivao, tako da se hramski kompleksgradio od Stare do Nove Drave.


5/7

4

Hatepsut). Ona je bila ker Tutmozisa I., a udala se za njegovog sina Tutmozisa II. kojeg jeimao sa drugom enom, a on je pak sa enom iz harema imao sina Tutmozisa III.koji je biolegalni nasljednik prijestolja, ali mu je Hatepsut oduzela vlast. Nije vodila ratove (tadanje

pravilo da kralj osobno hoda na elu vojske, a ona je ipak ensko), ali je poduzimala estetrgovake ekspedicije, posebno u Punt (vjerojatno dananja Somalija). Punt je za Egipane

bio Orientmitska zemlja blagostanja odakle su stizali mnogi proizvodi koje Egipani nisupoznavali.Sjeanje na sebe Hatepsut je osigurala izgradnjom velianstvenog hrama u Dolinikraljeva (Deir el Bahra), koji se sastoji od dva trijema: trijem boanske Hatepsut itrijem ekspedicije u Punt.

Nakon njene smrti Tutmozis III. dao je izbrisati njeno ime sa svih spomenika. Sam

Tutmozis III. poznat je po brojnim (17) vojnim ekspedicijama, nakon ega se Egipat proiriona Siriju i Palestinu, a Tutmozis III postao najmoniji vladar svijeta.

Tijekom Nove Drave, tradicionalni odnos izmeu kralja-boga i njegovog sveenstvapoeo se mijenjati. Amonovi sveenici postajali su sve bogatiji i moniji, a sveenicimaOzirisa popularnost je posebno rasla kod bogatijih Egipana, kojima su oni osiguravali

besmrtni ivot, naravno za dobru lovu. U takvim uvjetima pojavio se momak koji je sve te

tendencije elio promijeniti. Amenofis IV, elio je odbaciti sva boanstva u cijelom Egiptu, iuvesti tovanje jednog boga, kojeg je nazvao Atonsunev disk. Sam faraon je promijenio

ime u Aknaton(slava Atonu), a

njegova prekrasna enaNefertiti, za koju se sumnja da

je igrala znaajnu ulogu ustvaranju kulta Atona, mijenja

ime u Nefernefruaton (najljepe

od najljepeg je Aton). Centar

vladavine preseljen je iz Tebe u

novo podignuti grad Aketaton

(Atonovo obzorje). Svoje

podanike slao je irom Egiptada sa spomenika briu Amon-Raovo ime, jer sada je Aton

stvoritelj svega, a sam faraon je

njegov sin. Mnogi su se

povjesniari pitali koji sumotivi bili glavni za takvu

dramatinu vjersku inovaciju,jer je Aknatonova vjerska

reforma u stvari prva

monoteistika religija nasvijetu. Da li je Aknaton bio

pod utjecajem idova koji suboravili u Egiptu? Da li je

razlog bio politike naravi, tj. smanjivanje moi Amonovog sveenstva? Ili je moda faraonmalo "otiao na kvasinu"? Vjerojatno neemo nikada saznati njegov glavni motiv, ali su

posljedice zato poznate. U svojoj vjerskoj zanesenosti, zanemario je dravnu politiku, to sunajbolje iskoristili Hetiti i zauzeli mnoga podruja u Siriji. Reformirana religija umrla

je zajedno sa Aknatonom, a sljedei faraon to najbolje pokazuje promjenom imena

Tutankatonu Tutankamon(poznat je posebno po grobnici u Dolini kraljeva koja je ostalanetaknuta, tj. pljakai je nisu otkrili), a centar uprave ponovno je vraen u Tebu i timeAmon-Raovo sveenstvo opet preuzima vodeu ulogu u Egiptu.Aknatonovo i Atonovo ime

Slika 6: Oputeni obiteljski portret Aknatona, Nefertiti i njihovih

troje djece. Obadvoje imaju kraljevski ureene frizure, to sugeriraprilinu jednakost, a to je bilo dosta neobino i zato takva injenica ideu prilog onima koji tvrde da je Nefertiti u stvari bila "gazda u kui."Sunev disk je nad njima, i svojim zrakama im daje blagoslov, a oni toprenose na ostali narod.


6/7

5

brisano je sa spomenika, a sam Aknaton u egipatskoj predaji ostao je poznat kao " kriminalac

iz Aketatona ".

Sreivanje stanja i uzlet Nove Drave dogaa se u vrijeme XIX. dinastije i faraonaRamzesa II., koji u dogovoru s Hetitima dijeli interesne sfere u Palestini i Siriji. Taj dogovor

s Hetitima bio je prvi zabiljeeni diplomatski sporazum. Primirje s Hetitima omoguava

Ramzesu II da vrijeme i novac troi na graditeljske pothvate. U Karnaku(blizu Tebe) dao jesagraditi dvoranu stupova posveenu Amon-Rau, a u Abu Simbelu sagradio je hramusjeen u ivoj stijeni posveen Ramesidima.

Egipatska religijaVelika pobonost uvelike je diktirala nain ivota obinog Egipanina, jer bez

vjerovanja u boansku dimenziju svojih kraljeva teko bi podnosili mnoge javne obveze, aposebno gradnju piramida. Usprkos rairenom miljenju da su piramide gradili robovi, ustvari su ih gradili obini ljudi za svoga kralja, odnosno boga (kao to su stoljeima kasnijekrani darovali vrijeme i novac za izgradnju velebnih katedrala).

Egipatsku religiju vrlo je teko sumirati zbog njenih estih varijacija u vremenu iprostoru, te zbog njenog sinkretizma tj. kombiniranje meusobno oprenih vjerovanja,principa, itd. Npr., u egipatskoj mitologiji vjerovalo se da je nebo krava, ili ga dre bogovi, ilistupovi, ili je nebo pak, boica rastegnuta preko zemlje i nitko se nije zabrinjavao oko tihsuprotnosti. Karakteristika egipatske religije je i u njenoj tendenciji prema henoteizmu tj.oboavanje jednog boga, ali se pri tome ne negira postojanje i ostalih bogova . Najvaniji

egipatski bog bio je Ra, sunce, ali je

osim njega postojalo mnotvoboanstava u ljudskom, ivotinjskomili mjeovitom obliku. Osim Ra

vaniji bogovi su jo bili: ThotbogMjeseca i mudrosti; Nut boicaNeba; Ptah i Atum bogoviStvoritelji; Oziris bog

poljoprivrede, vegetacije i gospodar

zagrobnog ivota (svaki kralj nakon

smrti postaje Oziris); Horus Ozirisov sin i bog Neba (kralj za

ivota predstavlja Horusa). Mit oOzirisu i Horusu jedan je od

najznaajnijih egipatskih mitova.

Za razliku od narodaMezopotamije, Egipani su vjerovaliu zagrobni ivot. Svi kraljevi imoniji sveenici gradili su sigrobnice te ih ukraavali slikama isvetim tekstovima i punili ih

dragocjenostima koje e koristiti nadrugom svijetu. Posebno su brinuli za tijelo nakon smrti, pa su zato razvili postupak

balzamiranja (mumije). Vjerovali su da se dua ba,koja je besmrtna ponekad eli vratiti utijelo, pa je zato balzamiranje tijela bilo neophodno.

U vrijeme Srednje Drave zagrobni ivot se demokratizirao, tj. svatko tko je mogao

platiti zagrobne tekstove, (molitve i rituali koji su bili klju za vjeni ivot) mogao je provestizagrobni ivot kao bog, tj. postati Oziris. Klju za uspjeni zagrobni ivot bio je takoer i tzv.

Slika 7: Primjer egipatskog razmiljanja o zagrobnomivotu. Bogata obitelj nalazi se na izletu u lovu na ptice, gdjesvatko nalazi svega u izobilju, to je u stvarnom ivotu gotovonemogue. Ispod amca plivaju ribe tako debele da to spada uribiki raj. ak i obiteljska maka ulovi tri ptice odjednom.


7/7

6

posljednji sud. Vagano je srce pokojnika, a kao protu uteg sluilo je pero, simbol ma'at,(ma'atje u Egiptu bila odreena etika ravnotea, tj. ma'at je bilo stanje uspostavljeno voljom

bogova, u kojem je sve na svom mjestu, a poremetiti ga moe najee ljudsko nepotivanje

volje bogova, i zato se umrlima sudi) ako bi srce prevagnulo, to je bio znak grjenog ivotapreminuloga za to je morao biti kanjen u zagrobnom ivotu.

Umjetnost i znanostEgipani su bili sjajni graditelji, arhitekti i

inenjeri. Savrenstvo su postigli posebno ugradnji kamenom. Osim piramida posebno bi se

mogli izdvojiti kameni hramovi iz Nove Draveod kojih je najpoznatiji Ramsesov hram u Abu-

Simbelu, izdubljen u ivoj stijeni, ispred kojeg suetiri kolosalna kipa Ramesida.

Egipatska literatura bila je poznata po

svojoj razliitosti, od religijskih tekstova dopravih knjievnih djela. Doba kriza u vrijemeSrednje Drave uzrok je nastanku specifine "literature krize ", kada su nastala tri poznata

teksta: " alopojka Ipu-ura "; " Razgovoroajnika sa svojom duom " i " ProroanstvaNefer-rohua ". U Egiptu su nastali i najstariji

zapisi pravih pria i bajki, a jedna od najpoznatijihje "Sinuheova pria". Ureligijskim tekstovima najznaajniji su "tekstovipiramida"; "tekstovi sarkofaga " i "knjige

mrtvih" (koje su pisane na papirusu), u kojima su

napisane formule i molitve koje omoguujupokojniku da prijee u vjeni ivot. U vrijeme IIIi IV dinastije vlast egipatskih kraljeva bila je

apsolutna, pa oni nisu imali potrebe za bilo kakvim maginim formulama koje bi imosiguravale zagrobni ivot. Od V dinastije zapoinje proces stvaranja paralelizma vlastiizmeu velikih sveenika boga Sunca Raau Heliopolisui kralja. U takvoj situaciji kralj gubineto od apsolutne moi pa mu je potrebna pomo sveenikaprilikom prelaska u zagrobniivot. (Sveenici su uvjeravali da su vladari V dinastije sinovi boga Raa i stanovite damekoja je bila ena jednog Heliopolskog sveenika). Pomo sveenika oituje se u sastavljanjutekstova ritualakoje kralj izgovara na odreenim mjestima u svojoj buduoj grobnici. To su

poznati tekstovi piramida, a prvi puta su zapisani u piramidi kralja Unasa iz V dinastije.

Tekstovi piramida su u stvari i prvi veliki zbornik religijske knjievnosti.Egipatsko pismo najpoznatije je po hijeroglifima ili " svetim urezima ", jer je topismo preteno koriteno za ukrasne natpise u piramidama, na sarkofazima, zidovimahramova..U svakodnevnom ivotu najvie se pisalo na papirusu(od tuda naziv za papir),

pojednostavljenim oblikom pisma, tzv. hijeratsko ili sveeniko pismo, a kasnije jojednostavnijim demotskimili pukim pismom.

Egipani su bili i dobri matematiari, mogli su odrediti " pi", rjeavati jednadbe sadvije nepoznanice, itd. Imali su vrlo precizan kalendar, sa godinom od 365 dana (odredili su

ga promatranjem zvijezde Sirius), a Julije Cezarprenio je taj kalendar u Rim, korigiran na

3651/4dana preivio je do danas.

Slika 8: Hram u Abu - Simbelu koji je daosagraditi Ramses II. Cjelokupni hram je u XX st.

uz financijsku podrku UNESCO-a prebaen na

viu razinu zbog gradnje Asuanske brane naNilu.

lekcija 02 - egipatska civilizacija

Documents