lecenje vida prirodnim putem

Upload: nenad-radukin

Post on 10-Feb-2018

456 views

Category:

Documents


31 download

TRANSCRIPT

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    1/108

    1

    LEENJE VIDAna prirodan nain

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    2/108

    2

    Naslov originala: Yoga for Your Eyes: Natural VisionImprovement Exercises, by Meir Schneider

    Prevod: Stevan TomoviDistribucija: Metaphysica, 011/292-0062

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    3/108

    3

    Dr Meir najder

    LEENJE VIDAprirodnim putem

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    4/108

    4

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    5/108

    BOLJI VID, ZDRAVIJE OIVeina nas zna da moemo poboljati

    svoje zdravlje i iveti due tako to emo sezdravo hraniti, redovno vebati, kloniti sestresa i pravilno odmarati. Meutim, kad su

    u pitanju nae oi, kao da smo naueni da tunema pomoi. Retko ko veruje da postoji bilota to moe poboljati na vid i nae oi ui-niti zdravijim. Ipak, injenica je da je ono topomae zdravlju naeg tela, isto tako dobro iza nae oi.

    Oko nije tek neko mehaniko orue. Po-put svih drugih delova tela, i ono potpuno za-visi od stanja naeg uma. Danas je pakpopularan stav, za koji ne postoje nikakvi do-kazi, da se vid moe samo pogorati, a da senikako ne moe poboljati. Statistika poka-

    zuje da ljudi sa loim vidom nikada nisu po-boljali svoj vid kasnije u ivotu; njihov vid sesamo sve vie pogorava. Ali, ova statistika bise umnogome promenila da smo ueni kakoda vodimo rauna o zdravlju svojih oiju, i jo

    5

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    6/108

    vanije, da smo znali da sami moemo po-boljati svoj vid.

    TA JE VID?

    Vid predstavlja sveukupnost oseaja, opa-anja i poimanja. Moemo rei da naa mre-njaa poseduje oko 126 miliona elijaosetljivih na svetlost, koje stvaraju oko mili-jardu slika svakog minuta. Mozak ne moe odsvih njih da stvori jednu jasnu sliku, ve vriselekciju: on zapravo odluuje koliki deo slikeete videti, a koliki ne. Funkcija mozga je ve-likim delom u tome koliko e va vid biti

    dobar ili lo.Zapadnjaka medicina tei ka tome da ig-norie postojanje ovih sloenih interakcija iz-meu oiju i mozga. Ona se najvie bavileenjem simptoma. Ako imate kataraktu, le-kari e vam otkloniti soivo. Ako imate visok

    oni pritisak, oni e ga ublaiti. Ako imate lovid, dae vam naoare. Oni ne zalaze dubljeu uzroke takvih stanja.

    Ipak, kratkovidost, na primer, oito je re-zultat mentalnog stresa i injenice da vamozak svet vidi kao neko maglovito mesto.

    6

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    7/108

    Veina kratkovide dece dou u takvo stanje utreem razredu osnovne kole, kada prvo-

    bitno uzbuenje polaska u kolu opada i kadapoinju da uviaju nepromenljive kolskeablone u godinama koje su pred njima. Onikoji ne ponu da nose naoare tada, uglav-nom ponu onda kada krenu na fakultet, ka-da je neizvesna budunost pred njima i

    naizgled vene studije.S druge strane, dalekovidost se obino jav-

    lja kod 40-ogodinjaka i 50-ogodinjaka, kadaje najvea stopa razvoda brakova i kada seljudi pitaju: Da li bih mogao da ivim nekimdrugaijim ivotom? Nakon trideset godinarada sa problemima vida, nemam nikakvesumnje u to da je oni vid deo vaeg mental-nog stanja. Samo odbacivanje naoara nemoe da pobolja va vid, ve se morate po-zabaviti svojim celokupnim mentalnim,

    emocionalnim i fizikim stanjem.

    Uzroci loeg vida

    Problemi sa vidom se obino ogledaju utome to se ili bliski ili daleki objekti slabijevide. Fiziki in gledanja stvari koje su blizu

    7

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    8/108

    razlikuje se od onog kod gledanja istih naveoj udaljenosti. Pogledajmo za primer kako

    kamera funkcionie. Kada svetlosni zraci odposmatranog objekta dostignu soivo ka-mere, oni moraju da se saberu tako da se fo-kusiraju na film iza soiva. Da bi se to uradilo,treba da dobro podesite razdaljinu izmeufilma i soiva. U suprotnom, objekat nee biti

    fokusiran tano na film i slika e biti zamag-ljena.

    Na isti nain i vae oko treba da saberesvetlosne zrake objekta koji posmatrate i daih fokusira na mesto iza soiva. Umesto filmami imamo mrenjau jednu mreu nervnihelija koja svetlosne zrake pretvara u neuron-sku informaciju. Ona se putem optikog ner-va alje do mozga. Kao to kamera menjarastojanje izmeu soiva i filma, tako i oko,samo to ono menja oblik soiva.

    Kada je cilijarni mii, koji podrava so-ivo, oputen, soivo je relativno ravno iomoguuje gledanje udaljenih objekata. Akada je objekat koji posmatrate blii od estmetara, taj mii se gri i soivo poprima vie

    8

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    9/108

    sferian oblik. Ovaj proces se naziva akomo-dacija (pogledati sliku 1).

    Kako neka osoba vidi, smatra se, zavisi odjo jednog faktora oblika one jabuice.Nepravilan oblik one jabuice smatra seuzrokom dva najea problema sa vidom:miopija i hiperopija. Miopija (kratkovidost)znai da osoba ne moe jasno videti udaljene

    objekte, jer je njena ona jabuica previe ho-rizontalno izduena. Zbog toga soivo ne

    9

    Slika 1. Kako funkcionie oko: kada je objekat blizu,

    soivo menja oblik i postaje vie sferino.

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    10/108

    moe da fokusira svetlosne zrake od udalje-nih objekata na mrenjau (pogledati sliku 2),

    dok to moe kad je re o bliim objektima.Hiperopija ili hipermetropija (dalekovidost)znai da osoba ne moe jasno videti bliskeobjekte. U tom sluaju ona jabuica je pre-vie suena. Svetlosni zraci od udaljenih ob-jekata se fokusiraju na ispravan nain, ali

    soivo ne moe da sabere zrake pre nego tostignu do mrenjae. Kada bi mogli da jeprou, zraci bi se verovatno fokusirali izamrenjae (videti sliku 3).

    Prethodni pasusi dali su opis uslova podkojim nastaje lo vid. Ali zbog ega nastajuba takvi uslovi? Jednom reju, odgovor je na-

    10

    Slika 2. Miopija nastaje jer je ona jabuica previehorizontalno izduena. Soivo ne moe da fokusira

    udaljene objekte na mrenjau, te je slika zamagljena.

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    11/108

    prezanje (stres). Oi su osetljive na stres po-put svih drugih delova tela i na slian nain

    reaguju. Dve komponente vizuelnog stresa dugotrajno, napregnuto gledanje bliskih ob-jekata i vrenje radnji koje zahtevaju velik in-telektualni napor esto se javljaju istovre-meno u koli i na poslu. Pojavom kompjuteraproblem se jo vie iskomplikovao, stvorivi

    jednu vizuelnu/umnu ponavljajuu defor-maciju zvanu sindrom kompjuterskog vida(computer vision syndrome ili CVS). Njenisimptomi su: napregnutost oiju, opti umor,bol u vratu i ramenima, suve oi i potekoepri koncentraciji. Sam kompjuterski ekran

    11

    Slika 3. Hiperopoija nastaje jer je ona jabuica pre-vie suena. Soivo fokusira bliske objekte za mre-

    njae, te je slika zamagljena.

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    12/108

    predstavlja vizuelni stresor. Poto oko ni nakoji nain ne moe da odredi fokusno rasto-

    janje kompjuterskih piksela, ono se nae utakvom stanju da cilijarni mii neprestanopodrhtava bez ikakve svrhe. Vizuelni stresCVS-a moe da prouzrokuje miopiju ili da jepogora.

    Mnoge od naih akcija i reakcija kao i

    vei deo nae memorije rezultat su mental-nih slika, svesnih i podsvesnih slika dogaajakoje imaju za nas odreen emocionalni zna-aj. Nae oi postaju napregnute ak i ondakada se te slike nalaze samo u naoj glavi. Svidogaaji na koje se one odnose nalaze se unaem mozgu, iji su sastavni deo i oi. Zbogtoga, i zato to koristimo oi ta god da ra-dimo, oi snano reaguju na nae misli i ose-anja. Poto rade bez prekida i sa naporom,one su takoe veoma osetljive na fiziki bol i

    umor.Lo vid nastaje iz sloenih uzajamnih dej-stava uma i tela. To je razlog zbog koga kadponemo da radimo na poboljanju svog vidatreba da oprezno pristupimo takvom zadat-ku. To je takoe i razlog to tada poinjemo

    12

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    13/108

    otkrivati stvari o sebi kojih do tada nismo bilisvesni.

    DR VILIJAM H. BEJTS OFTALMOLOG VIZIONAR

    Moda ste negde uli za Bejtsovu metodu:serija vebi za poboljanje vida bez upotrebe

    naoara. Njen tvorac je dr Vilijam H. Bejts.Roen je 1860. godine i diplomirao je na Ko-ledu za lekare i hirurge Kornel univerzitetau svojoj 35. godini. Tri godine kasnije, bio jestaista u Kolumbija bolnici u Njujorku iradio kao lekar za uho, nos, grlo i oi (tada je

    to bila jedna struka). Dr Bejts je radio kaoasistent, ali je otputen nakon to je vie putapodsticao svoje kolege lekare da ostave na-oare, za koje im je glavni oftalmolog oneklinike u bolnici rekao da moraju da ih nose.

    Dr Bejts je koristio jedan instrument koji

    se zove retinoskop. Njime je mogao da pos-matra i najmanje promene na povrini oka ina taj nain da odredi prirodu i veliinu prob-lema sa vidom svojih pacijenata. Tokommnogo godina, posmatrao je oi stotine pa-cijenata pri najrazliitijim aktivnostima,

    13

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    14/108

    emocionalnim i fizikim stanjima. Tada jeprimetio da njihove oi drugaije izgledaju

    kada rade neto to vole nego onda kada radeneto to ne vole; kada su umorni, zabrinutiili zbunjeni; i kada su skoncentrisani, uzbu-eni, motivisani ili oputeni.

    Jedno od otkria dr Bejtsa je to da se jas-noa vida menja kod iste osobe sa dobre

    na lou i obrnuto, u zavisnosti od njenog fi-zikog i emocionalnog stanja. Zakljuio je david nije nepromenljiva kategorija, ve da seneprestano menja. Verovatno ste i iz linogiskustva primetili da vam je vid u nekim si-tuacijama bolji nego u drugim. Dr Bejts je bioprvi oftalmolog koji je napravio naunu stu-diju o ovom fenomenu. Njegovo istraivanjeukazuje na to kako nastaje lo vid ili kako semoe pogorati svakodnevnim stresom. Ta-koe je dokazao da se ti problemi mogu reiti

    promiljenim i ispravnim negovanjem vida.Dr Bejts je preminuo 1931. godine, pro-vevi svoj ivot u ispitivanju i razvijanju me-tode kojom bi se otklonila nepotreban patnjaljudi koji imaju probleme sa vidom. Ostao jenajpoznatiji po saoseanju i brizi za svoje pa-

    14

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    15/108

    cijente. Kada je jednom ugledao malo dete samalenim naoarima, dr Bejts je rekao: Ova-

    kav prizor uinie da i aneli zaplau.Vebe iz knjige Leenje vida - prirodnimputem zasnovane su na Bejtsovoj metodi, uzodreeno doterivanje i dodatke nastalih na-kon skoro tri decenije mog rada na leenjusopstvenog slepila i pomaganju drugih koji

    imaju problema sa vidom. Ove metode su sepokazale efektivnim u ispravljanju svih ref-raktivnih problema sa vidom (svaki problemkoji se tie putanje svetlosti u oku), razro-kosti, slabovidosti i slinih problema. One nemogu uvek skroz otkloniti neku bolest oka, alipomau nastanku zdravijih oiju koje su ot-pornije na bolesti i sposobnije da se same iz-lee od svakog reverzibilnog stanja.

    VEZA IZMEU UMA I TELABritanski pisac Oldus Haksli bio je uspenistudent i veliki oboavalac metode dr Bejtsa.Nakon to je primenjivao njegove vebe da bise izleio od svog deliminog slepila, Hakslije napisao knjigu Umetnost gledanja (The

    15

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    16/108

    Art of Seeing). U njoj je gledanje opisao kaoproces sastavljen od tri elementa, koji uklju-

    uju oi, mozak i um. Rekao je da se gledanjesastoji iz sledeih stvari:Opaanje elije osetljive na svetlost pri-

    maju informacije o spoljanjoj sredini putemsvetlosnih zraka oko jedne milijarde bitovavizuelnih podataka po sekundi.

    Selekcija um ne moe da se bavi svim vi-zuelnim podacima koji dolaze do oiju, testoga usmerava oi samo na odreen broj po-dataka.

    Poimanje selektovani vizuelni podaci seregistruju i tumae u mozgu.

    Poboljanje vida iziskuje razumevanje slo-ene interakcije izmeu oiju i uma. Takoemoramo nauiti kako da um usmerimo daradi u nau korist, a ne protiv nas. A jedna odnajveih prepreka koju moramo prevazii

    jeste uverenje da se vid nikada ne moe po-boljati. Takvo uverenje moe uzrokovati dane prepoznamo ili ne priznamo poboljanjesvog vida kada se ono stvarno dogodi ili nasmoe ubediti da jednostavno u odreenim si-

    16

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    17/108

    tuacijama neemo moi dobro da vidimo, teda ne treba ni pokuavati.

    Nekada se na vid moe pogorati jer oe-kujemo da tako bude, u situacijama kada ose-amo da e neto izazvati naprezanje naihoiju. U vezi s tim, dr Bejts je napravio ekspe-riment sa svoja dva pacijenta: jednim sa od-linim vidom i drugim sa loim vidom. Tre-

    balo je da samo gledaju u zid. Tokom eks-perimenta dr Bejts je pomou retinoskopaposmatrao promene na povrini njihovihoiju. Koliko god dugo da su gledali u zid, nijebilo promene na njihovim oima. Ali kada jedr Bejts na zid postavio optometrijsku tablu,oi pacijenta sa loim vidom su se potpunoizmenile, a njegovi oni miii su se snanogrili. Pacijent sa dobrim vidom je iskusiosamo male promene na oima, jedva pri-metne. Prvi pacijent je odmah, nesvesno pri-

    menio svoju naviku naprezanja da bi videoslova sa table.Da biste poboljali vid, treba da promenite

    svoj nain razmiljanja o gledanju, kao i samnain gledanja. To jeste delimino teak za-datak. Vizuelne navike se ponekad teko me-

    17

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    18/108

    njaju; vie smo vezani za svoj naviknuti naingledanja skoro od bilo ega drugog. Razlog

    tome verovatno je taj to se naa memorijaprevashodno sastoji od vizuelnih informa-cija. Kada smo jednom videli neto na odre-en nain, mi ga ba takvog zapamtimo ipamtimo ga nadalje kao takvog po svom se-anju. Mi itekako zavisimo od svog vida, po-

    gotovo oni koji imaju dobar vid. Kada takviljudi izgube svoj dobar vid, oni proivljaja-vaju pravu traumu i menjaju sav svoj pogledna ivot. U stvarnosti, takvi ljudi imaju veli-kog potencijala da povrate svoj dobar vid, jerse njihova memorija sastoji od otrih, jasnihvizuelnih informacija.

    Memorija i imaginacija su najvrednijasredstva za poboljanje vida koja posedujeum. Na njih ete naii u mnogim vebama okojima se govori u ovoj knjizi. Sve to smo

    ikada u ivotu jasno videli moe se upotrebitikao stimulacija za poboljanje vida. Svi zna-mo da je lake jasno videti stvari koje su nampoznate. Na primer, neku nepoznatu re, ko-ja se sastoji od nama poznatih slova, u po-etku emo tee proitati nego neku poznatu

    18

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    19/108

    re. Tako, moemo koristiti vebe vizueliza-cije kako bismo iskoristili tenju naeg uma

    za povezivanjem jasnog vida sa onim to namje poznato. Takoe koristimo vizuelizaciju iliimaginaciju da stvorimo uslove koji nama od-govaraju. Na primer, kada zamiljamo pot-punu tamu ispred sebe, optiki nerv reagujekao da stvarno vidimo takvu tamu, te na taj

    nain prestaje da radi i odmara se.Poput svake druge mone prirodne sile,

    tako i um moe da pomogne ili odmogne.Moe nas ubediti da se vid nikada ne moepoboljati ili nam moe dati sve to je pot-rebno za njegovo poboljanje.

    VAE OI I VA MOZAK

    Najvaniji organ za vid je mozak. Oi i mo-zak se ak sastoje od iste vrste tkiva. Naeosetljive oi reaguju i na najmanje mogue

    hemijske promene u mozgu, ukljuujui ione koje nastaju kao posledica odreenogemocionalnog ili mentalnog stanja. Teorijekoje uzrok problema sa vidom trae u samojstrukturi oka nemaju mnogo dokaza, jer negovore o dubokim vezama izmeu uma i tela

    19

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    20/108

    koje uzrokuju te strukturalne promene. Kon-vencionalna oftalmologija smatra da funkcija

    zavisi od strukture; zbog toga oni problemesa vidom uglavnom lee instrumentima ilioperacijama koje menjaju strukturu oka. Me-utim, istina je da sav vid kree od misli. Vaemisli odreuju kako e vam oi funkcionisati,a nain na koje one funkcioniu menja nji-

    hovu strukturu. Ako nauite kako da prome-nite svoj nain razmiljanja, moete takoepromeniti i strukturu vaeg oka.

    Kolika je kontrola mozga nad funkcijomvida vidi se iz toga to on daje smisao onimstvarima koje samo oko ne moe da protu-mai. Na primer: fizika nam kae da iako minormalno vidimo objekte koje posmatramo,oni su naopake okrenuti na naem soivu imrenjai. Oi ne poseduju finkciju da sameokrenu sliku u ono to mi vidimo kao nor-

    malno. Mozak je taj koji treba sve da uredi, dastvori red u svetu. Sledei zaujui eksperi-ment ilustruje ovu tvrdnju na veoma ivopi-san nain.

    Jednoj grupi pilota su date posebne na-oare zbog kojih su sve oko sebe videli nao-

    20

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    21/108

    pake. Posle nekoliko dana, njihovi mozgovisu ispravili vid, i opet su sve mogli da vide

    normalno, ak i kroz te naoare. Dve sedmicekasnije prestali su sa noenjem naoara, ionda su bez njih sve oko sebe videli nao-pake. Neki od pilota su zapravo proivelinervni slom; ipak, vremenom, svima se vrationormalan vid bez upotrebe naoara.

    Zapadnjaka medicina ne tretira ovu og-romnu povezanost vida i mentalnog stanja.Leenje simptoma pomou operacija, nao-ara i slinog moe samo privremeno pomoiljudima da bolje vide, ali ubrzo potom dolazido slabljenja vida. A takvi oblici leenja odr-avaju na snazi mit o neizleivosti vida, kojivas udaljava od toga da samoleenjem po-boljate isti. Samoleenje ne samo da je po-moglo hiljadama ljudi, ve je i mnogo boljeod konvencionalnog leenja kada je re i o

    vidu i o poboljanju sopstvenog zdravlja.

    VAE OI I VAE EMOCIJE

    Vid isto tako ima dosta povezanosti i saovekovim emocionalnim stanjem. Skorosvaki klijent sa kojim sam radio iskazivao je

    21

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    22/108

    snane emocije ponekad i vrlo snana emo-tivna stanja tokom terapije poboljanja nje-

    govog vida. Za razliku od toga, vid se uvekprivremeno pogoravao pri snanim negativ-nim emocijama. Ovo vai i za ljude sa dobrimvidom. Ako emocionalni stres due traje, te-ta naneta oima moe ostati trajna.

    Pogoranje vida esto nastaje zbog odsus-

    tva volje za pomnim sagledavanjem stvarioko sebe. Nae oi tada gube sposobnost dapogled pomeraju sa jednog detalja na dru-gi, to za posledicu ima zamrznuti pogledzbog kojeg se nae oi strahovito napreu. Ami, pak, kad smo pod nekim emocionalnimstresom, poslednje to elimo da uradimojeste da sagledamo sve detalje situacije ukojoj smo se nali. Tada je izgleda manje bol-no ako sakrijemo pogled od realnosti kojuproivljavamo. Na vid tako postaje nejasan

    u elji da nas zatiti u emocionalnom smislu.Naalost, naa tipina reakcija u takvoj situa-ciji jeste da napreemo svoje oi da se pona-aju kao i u obinim situacijama. Mi uzima-mo naoare da nosimo ili neke jae lekove.

    22

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    23/108

    Ako istegnete lea jer ste pokuali da po-dignite teak teret, neete sigurno samo uzeti

    pojas za lea i nastaviti isto da inite. Ipak,ovo je upravo ono to mi inimo sa svojimoima. Radi zdravlja vaih oiju na due sta-ze, bolje je dopustiti da imate slabiji vid to-kom kraeg vremenskog perioda. To vremese koristi za odmor i ishranu vaih oiju, tela

    i uma. Moda u savremenom svetu brzogtempa ivljenja ovo izgleda kao teko ostva-rivo ali, ako ignoriete upozorenja koja vamgovore o problemu sa vaim fizikim i emo-cionalnim stanjem, rizikujete da zauvek ote-tite sposobnost ispravnog funkcionisanjavaeg tela. Ako budete negovali svoj oni vidtokom tog kriznog perioda, on e povratitisvoj prvobitni kapacitet kada sve stvari u va-em ivotu krenu na bolje.

    23

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    24/108

    OSNOVE LEENJA VIDA NA

    PRIRODAN NAINNai preci su dobro koristili sva svoja ula,

    zajedno sa ulom vida. Gledali su u daljinu imogli su da primete tamo i najmanji pokretperifernim vidom. Njihove oi su se nepres-

    tano pomerale sa jednog detalja na drugi, odbliskih do dalekih objekata.Naalost, naa dananja realnost nije ni

    blizu takvog stanja. ivot nas otvrdnjava. Ka-da vredno radimo, mi napreemo svoje telo igrimo se. Kada itamo ili radimo na kom-

    pjuteru, nas ne zanima ega ima u ostalomdelu prostorije. Dane na poslu provodimo zu-rei u stvari nekoliko centimetara ispred svognosa. Dnevno svetlo nas zaslepi kada iza-emo napolje nakon to smo ceo dan radiliunutra; napreemo se da vidimo u mraku.

    Nabrojane loe vizuelne navike dovode donastanka zamrznutog pogleda: zurenje kojenam u sutini ometa povei deo vidnog polja.Pritom ne koristimo pun kapacitet i otrinusvog vida koje posedujemo, tako da se vreme-nom mozak navikne na takvo ponaanje i fik-

    24

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    25/108

    sira oko samo za taj prostor. Na taj nain sestvara tzv. predviena realnost, kada oeku-

    jemo da vidimo samo odreene stvari i to natano odreene naine. Tako nam ona na-mee vizuelnu memoriju kojom transformienaa dotadanja vizuelna iskustva.

    Putem ove knjige nauiete kako da kodsebe razvijete ono to ja nazivam lake oi:

    oi kojima moe sve da se gleda. Ovaj kon-cept lakih oiju nastao je od ljudi koji su sebavili borilakim vetinama. Pod tim izrazomoni podrazumevaju vrstu vida koja vam jepotrebna da biste mogli videti istovremenotri svoja protivnika koja dolaze iz razliitihpravaca. Sa onim zamrznutim pogledommogli biste samo da gledate jednog po jed-nog, to bi veoma brzo dovelo do vaeg po-raza.

    Lake oi se potpuno razlikuju od toga. Nji-

    ma se moe obuhvatiti cela jedna prostorija,ceo jedan predeo, bez ikakvog naprezanja is-tih. Gledanje lakim oima je slino tome kadaidete u neku etnju iz pukog zadovoljstva upokretanju sopstvenog tela, dok nesvesno sa-gorevate svoje kalorije i jaate svoje miie.

    25

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    26/108

    Lake oi upijaju sve stvari oko sebe, a ne po-kuavaju da ih uhvate; one se odmaraju, a

    ne napinju se. Kod lakih oiju, proces gle-danja je isto toliko vaan koliko i ono to segleda. Oito da je ovakav pristup ivotu mno-go bolji od onog na koji je veina nas navikla.

    JEDINSTVO SA VAIM OIMA

    Savremeni ovek bi trebao da razvije eljuza ujedinjavanjem sa iskustvom, a ne da po-kuava da se odvoji od njega. esto puta u i-votu pokuavamo da se udaljimo od stvar-nosti, postajui bezoseajni, potiskujui svoja

    oseanja ili elei da zaustavimo vreme kakone bismo morali da se suoimo sa potencijal-nim nelagodnim promenama. Jedinstvo sasvojim oima znai biti jedno sa svojim oi-ma: kuda one gledaju, tu smo i mi.

    Kada postanemo jedno sa svojim oima,

    mi odbacujemo svoje predrasude i elimo daznamo ta nae oi stvarno proivljavaju. Po-injemo da obraamo panju na njih, da pri-meujemo kada su umorne ili iziritirane. Kaoto bismo se ophodili prema svakom dobromprijatelju, tako treba i prema oima: odma-

    26

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    27/108

    ramo ih kada su naporno radile, a lagano ihtreniramo kada su postale slabe ili oteene.

    Sve vebe u knjizi su zasnovane na ovimnaelima, zajedno sa sledeim uputstvimakoja treba proitati tokom dana ili kad godvebate. Primenite sledee sugestije i vide-ete da e vae oi na neverovatan nain rea-govati na panju koju im poklonite. Nikada i

    ni pod kojim uslovima se ne napreite dabiste neto videli. Nemogue je naterati sebeda bolje vidite naprotiv, ako to budete inili,unitiete sav napredak koji moete postiivebama. Umesto toga, obratite panju naono to moete videti i to upotrebite kakobiste bolje radili vebe:

    - Pustite da va vid bude onakav kakavjeste. Ako je zamagljen, ne pokuavajte da gauinite jasnijim. Jednostavno, radite sa onimto vam je na raspolaganju, i pronaite koji

    mentalni, fiziki i emocionalni inioci utiuna promene vaeg vida. (Uzgred, ne morateda menjate te inioce; dovoljno je da posta-nete svesni koji su inioci u pitanju i prirodniproces promena e sam zapoeti.)

    27

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    28/108

    - Ne terajte sebe da radite vebe koje vamne prijaju. O svakoj sumnji koju imate popri-

    ajte sa svojim oftalmologom, i sopstvenomprocenom i intuicijom prilagodite programvebi linim potrebama.

    - Postavljanje ciljeva unapred moe do-vesti do razoaranja i frustracije. Pravljenjeplana o vremenu kada treba doi do pobolj-anja vida je kontraproduktivno. Pronaitesvoj tempo rada i drite se njega; ovo je si-gurno najbri nain za poboljanje vida.

    - Upamtite da oi interaguju sa vaim te-lom. Ako vas bole lea, vrat vam je napregnut

    ili se ne hranite dobro, vae oi e reagovatina to gubljenjem svoje funkcije. Iskoristiteovaj program leenja vida radi opteg obnav-ljanja svog tela, uma i duha.

    OSNOVNA NAELA LEENJA VIDA NA

    PRIRODAN NAINPostoje mnogi naini kojim moete po-

    moi svojim oima. Neke od tehnika sluesamo za tano odreen deo funkcije vida,neke slue za zdravlje oiju, dok druge za vae

    celokupno zdravlje. Idealno je kada dnevno28

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    29/108

    vebanje obuhvati sva ova tri elementa, ali dabiste to bolje razumeli ovaj program, grupi-

    saemo sve vebe u tri osnovne kategorije:- Relaksacija- Prilagoavanje svetlosti- Podeavanje vaeg vida

    Relaksacija

    Oi su organi koji najvie rade, i ljudi kojiih mnogo koriste bre postanu umorniji oddrugih. Ovo delimino objanjava kako jedandaktilograf ne kraju radnog vremena moebiti umoran isto koliko i jedan drvosea. Svo-

    je oi koristimo svakog trenutka dok smobudni obino oko 17 sati dnevno.Zamislite u kakvom stanju bi bili vai mi-

    ii ako biste ih koristili bez prestanka, svevreme dok ste budni. Ako kao veina nasimate posao koji zahteva da neprekidno i

    uporno koristite svoje oi, zamislite samo ka-ko bi se osealo vae telo ako biste hodali ceodan, svaki dan, i to pod nekim tekim tere-tom. Tako otrpilike izgleda pritisak na naeoi.

    29

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    30/108

    Moda mislite da svoje oi odmarate ne-koliko sati tokom spavanja. injenica je da se

    tokom veeg dela sna nae oi ne odmaraju udovoljnoj meri. Dok sanjamo, optiki nerv sestimulie i nae oi se pomeraju ispod kapa-ka. Ustanovljeno da se mnogi ljudi ovako po-naaju nekoliko sati tokom noi. Pored toga,mnogi ljudi se ne odmaraju dok spavaju, ve

    odravaju aktivnost tela, naroito njegovoggornjeg tela i lica.

    Idealno je kada biste mogli da poboljatesvoj vid - i njegovom upotrebom i odmorom.Sve to radite sa oima treba da slui njimana dobro. Jedna od najvanijih stvari kojumoete uraditi jeste da jednostavno dejstvu-jete protiv stvari koje obino tete vaimoima. A najlaki nain da to postignete jesteputem relaksacije.

    Vae oi su sastavni deo vaeg tela. Nemo-

    gue je odmarati oi dok vam je ostatak telanapregnut. To je razlog to ovaj program-leenja vida zapoinje samomasaom i dru-gim tehnikama relaksacije.

    30

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    31/108

    Prilagoavanje svetlosti

    Svetlost je prevozno sredstvo svih vizuel-nih informacija do vaih oiju. Ljudi koji naj-vei deo svog vremena provode radei napolju na blistavoj, prirodnoj svetlosti, imaebolji vid od onih koji su skoro stalno u kui.To je tako jer su ovi prvi naviknuti a i odgo-vara im jae svetlo. Oni primaju i koristesvetlost u svoj njenoj punoi. to vie vre-mena provedemo pod slabim, neprikladnimi vetakim osvetljenjem, nae oi e teemoi da se izbore sa prirodnom svetlou.

    Tada e nam normalni sunevi zraci izgledatikao da nam je neko uperio reflektor u lice.To se delimino deava zbog toga to kada

    smo u zatvorenom prostoru mi prisiljavamosvoje zenice da stalno budu rairene; one seire to je mogue vie kako bi primile svu

    svetlost koju mogu primiti. Oni miii seonda skupljaju kako bi smanjili bol od od-sjaja. Mnogi ljudi se stoga danas etaju sa na-oarima za sunce ili stalno i nesvesno mir-kaju oima kako bi se zatitili od prejakeprirodne svetlosti.

    31

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    32/108

    mirenje donekle pomae oima, ali priv-remeno. Meutim, na due staze, njegovi

    efekti su vrlo tetni za vid. Ono uzrokuje da seoni miii stalno gre, to dalje menja oblikone jabuice. Takoe i velikim delom sma-njuje periferno vidno polje, prisiljavajui oida ostanu fiksirane za vrlo mali prostor. Na-oare za sunce su u ovom sluaju od pomoi

    isto koliko i invalidska kolica za osobu kojaima slabe miie noge: one nam pruaju tre-nutno olakanje, ali na kraju slue samo dajo vie oslabe sposobnost oiju da se izborisa svetlou.

    Naravno, ja ne kaem da treba da se za-uvek otarasite svojih naoara za sunce. Mo-da e vam zatrebati ako se naete u situacijida vozite kola prema zapadu tokom zalaskasunca. Ali, ako redovno budete radili pouputstvima iz ove knjige, bie vam sve manje

    potrebne. Vae oi e tada primati vie svet-losti, sa sve manje tegoba. Vae zenice epostati fleksibilnije, moi e brzo i lako da seire i skupljaju, inei prelazak iz tamnog usvetlo manje bolnim. Neete vie mirkati i

    32

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    33/108

    vae vidno polje e se proiriti. Vie vas neezaslepljivati dnevna svetlost.

    Podeavanje vaeg vida

    Ljudi sa loim vidom uglavnom ine dvepogrene stvari koje dovode do neuravnote-ene upotrebe oiju: doputaju da jedno okoima dominantniju ulogu i koriste se samocentalnim vidom, dok zanemaruju periferni.Ovakvo ponaanje je naravno nesvesna rad-nja, ali se ono moe promeniti svesnim treni-ranjem.

    Veina nas ima jedno oko koje je bolje od

    drugog. Oni koji pate od miopije znaju za ovupojavu, zato to lek koji uzimaju obino viepomae jednom oku. Kada jedno oko ima do-minantniju ulogu, to je isto kao kada bismokoristili samo nekoliko miia za odreeniposao koji iziskuje upotrebu celog tela. Sla-

    bije oko koje se manje koristi postaje jo sla-bije, a jae oko radi dobro bez prestanka, svedok i ono ne pone gubiti svoju snagu.

    Rad sa perifernom vidom je tesno povezansa uravnoteenjem izmeu jaeg i slabijegoka. Kada gledamo ispred sebe sa oba oka,

    33

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    34/108

    lako je nesvesno dopustiti da jedno oko obav-lja sav posao. Meutim, kada se koristimo pe-

    rifernim vidom, mi time stvaramo vidno poljeza svako oko pojedinano, te emo tako i lak-e primetiti ako jedno oko ne funkcioniekako treba. Vebanje sa perifernim vidom ta-koe pomae da se odbace loe navike kojeste moda usvojili pri preteranom korienju

    samo centralnog vida. Jo jedan odlian raz-log to treba upranjavati periferni vid jestetaj da se time poboljava nono osmatranje upotrebljavaju se pritom iste elije mre-njae.

    Savremena optometrija samo 70% perifer-nog vida smatra za normalan drugim rei-ma, veina nas ne iskoriava 30% svog vida.Drevni Rimljani su imali zabave u amfiteat-rima u kojima su njihovu panju odvlaili ob-jekti sa razliitih mesta u irokom vidnom

    polju. Za dananje vrste razonode uglavnomje potrebno da gledate pravo ispred sebe: utelevizor, bioskopsko platno ili pozornicu.Preterana upotreba tog centralnog vida uzro-kuje povien oni pritisak: tenost stie u okobre nego to ono moe da se osui, poste-

    34

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    35/108

    peno stvarajui pritisak na optiki nerv. Dru-go ime za ovo stanje jeste glaukom.

    OPREZ: MOLIM VAS PROITAJTEOVO PRE NEGO TO PONETE SA

    VEBAMA

    Ako se budete drali uputstava iz oveknjige sve e ii na bolje. Ovde opisane vebenemaju nikakvih neeljenih dejstava, niti na-nose tetu drugim delovima tela i uma. Me-utim, treba biti malo oprezan pri vebama,radi zatite oiju. Ako ne obratite panju na

    dole navedena upozorenja, neete uspeti daiskoristite sve prednosti ovog programa. Mo-lim vas, uvek pre nego to ponete sa veba-ma, izdvojte malo vremena da proitate ovopoglavlje, makar tokom prvih nekoliko dana.Onda kada se vae oi bude privikle na ove

    nove aktivnosti, vi ete se sami, automatski,kloniti kontraproduktivnih i rizinih radnji.

    - Molim vas, skinite svoje naoare, na-oare za sunce ili kontaktna soiva dok bu-dete radili bilo koju od vebi.

    35

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    36/108

    - Ako nosite naoare ili kontaktna soiva,ne oekujte da ih se otarasite u toku nekoliko

    dana. Vremenom ete osetiti da vam trebaslabija dioptrija, a mogue da vam vie i neetrebati; ipak, treba da ih koristite kad mirite(kiljite) ili se napreete tokom nekog rada iliitanja. Ako u vaoj vozakoj dozvoli pie damorate nositi naoare, nosite ih sve dok ne

    budete poloili test za vid. U drugim sluaje-vima, probajte po malo da gledate bez na-oara ili soiva, kako budete nastavili sa prog-ramom.

    - Pri vebi izlaganja suncu iz ove knjige

    treba da svoje lice upravite prema suncu.Uvek pritom treba da skoro potpuno zatvo-rite oi (da budu poluotvorene), jer ak ninajzdravije oi ne mogu da izdre toliku ja-inu svetlosti. Svrha ove vebe jeste da na-vikne vae zenice da se lako prilagoava jakoj

    svetlosti i potpunoj tami. Za to vreme, nep-restano okreite svoju glavu ili gornji deo telaza celih 180 stepeni, kako biste spreili ote-enje mrenjae.

    - Nikad se ne izlaite suncu preko stakla bilo da je re o soivu ili prozoru. Sve vrste

    36

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    37/108

    stakla uveavaju intenzitet sunevih zraka,to moe da oteti vae oi.

    - Ako tokom vebe izlaganja suncu po-nete da oseate glavobolju, muninu ili vrtog-lavicu, odmah prestanite sa vebom i sklonitese sa sunca moda je svetlost previe jaka zavas ili moda je vae telo dehidriralo.

    - Ako imate glaukom, vebu dlanovanjaograniite na 4-5 minuta. U suprotnom, mo-e doi do povienja onog pritiska. Moete,pak, raditi tu vebu u kratkim intervalima, alivie puta dnevno.

    - Molim vas da shvatite da vebe koje bu-

    dete nauili nisu samo mehanikog karak-tera, a da za to vreme moete razmiljati obilo emu. Ovo je rad koji ukljuuje um i telo,koji e doprineti dubokim promenama u va-im vizuelnim navikama u vaem sveukup-nom nainu posmatranja sveta oko sebe.Obratite panju na to kako se vae oi oseajutokom vebi. Vano je da vebe radite obaz-rivo, kako biste postepeno razvili oseaj pokojem ete znati ta vaim oima treba u od-reenom trenutku.

    37

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    38/108

    OPUTANJE TELA

    Nemogue je opustiti neki deo svog tela na primer, oi dok su ostali delovi napeti.Zbog toga je veoma vano da pre nego to po-nete sa programom leenja vida iz ove knji-ge, uvek odradite bazine vebe oputanja.

    Tokom svih vebi opisanih u ovom prog-ramu, treba da diete polako i duboko kroznos. To pomae i mentalnom i fizikomoputanju, a takoe obogauje vau krv ki-seonikom koji je potreban vaim oima da bifunkcionisale na najboljem moguem nivou.

    Prvo, isprepletite svoje prste; palevi dabudu okrenuti prema vama. Onda, poniteda kruite rukama, ispruajui ih koliko naj-vie moete, ali bez naprezanja. Uradite ne-koliko krugova u smeru kazaljke na satu, apotom nekoliko u suprotnom smeru.

    Stanite okrenuti prema zidu i ispruiteruke tako da vam laktovi budu pravi, a dla-novi da stoje ravno prema zidu. Iz tog polo-aja se naginjite prema zidu, pomerajuigrudi napred-nazad 10-15 puta. Laktovi trebada ostanu pravi. Radite tako da vae grudi vo-

    38

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    39/108

    de pokret, a ne trbuh, ramena ili vrat. Tokomvebe, vae grudi e se nai u tri razliita po-

    loaja: ispupenom, neutralnom i uvue-nom. Zadrite se pri svakom od poloaja,lagano pomerajui glavu pri svakom od njih.

    Potom se udaljite od zida i ponovo ispre-pletite prste, samo sada da vam plaevi buduokrenuti od vas. Ponovite vebe kruenja koje

    ste ve radili.

    SAMOMASAA

    Masaa treba da bude deo svakodnevnenege vaih oiju. Naroito je blagotvorno

    tokom sredinje faze vebe sa oima vide-ete da se postiu mnogo bolji rezultati u nje-nom drugom delu, nakon masae. Masaastvara oseaj lakoe pri gledanju i poveavadotok krvi ka oima. Ova uputstva su za sa-momasau, ali profesionalna terapija masa-

    om je jo bolja. Ako imate masera, recite muo ovim uputstvima.

    Uradite to vie sledeih vebi pre negoto ponete sa vebama za oi. Kada radite nasvom vidu, potreban je visok nivo svesti, i od

    39

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    40/108

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    41/108

    postane jo vei. Utroite bar nekoliko mi-nuta za svaki deo lica, primeujui kakav

    oseaj imate pri dodiru i kakav efekat onostvaruje. Moete iskustiti veliki napon ili bol,povrnu ukruenost, ugodan oseaj olakanjaili utrnulost (to isto spada u oseaj).

    Ponite od vilice. Masirajte sve, od bradeputem viline kosti, do predela oko i iza uiju.

    Pritom moete otvarati i zatvarati usta da bise jaki vilini miii istezali i oputali. Ovo vasmoe naterati da zevate, to slobodno i mo-ete da uinite; ono deluje veoma oputajueza vae lice. Masirajte celo lice, istovremenojednom rukom jednu, drugom ruku drugustranu.

    Onda, masirajte predeo od nosne kosti,preko jagodica do slepoonica. inite topreko jagodica, sve od nosa do uiju. Osetitemiie kako se oputaju ispod vaih prstiju.

    Pronaite bolne take i masirajte ih krunimpokretima vrhovima prstiju, sa malo jaimpritiskom.

    Masirajte i od nosne kosti ka obrvama,iznad, ispod i direktno njih. Kako to inite,veoma blago istegnite kou i miie ispod nje.

    41

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    42/108

    Kada budete ponovo radili ovo sa masaomlica, postepeno poveavajte broj tih istezanja.

    Masirajte predeo iznad obrva najmanje 20puta i isto toliko same obrve. Nemojte masi-rati predeo ispod supraorbitalnih kostiju(kostiju gde se nalaze obrve).

    Osetite ljebie na obrvama dok masirate.Miina napetost e se pod vaim prstima

    oseati kao tvrd, ilav ili vlaknast predeo. Ma-sirajte ga krunim pokretima vrhovima prs-tiju. Bolne take oko obrva su esto prisutnekada postoji naprezanje oiju kod miopije,glaukoma ili problema sa mrenjaom. Moguse pojaviti i iznad nosa kada jedno oko imadominantniju ulogu.

    Masirajte odreeno vreme i predeo iz-meu obrva, jer on postaje veoma napregnutusled ina posmatranja. Potom masirajte i-rim pokretima svoje elo, kao i malim kru-

    nim pokretima svoje slepoonice, samo ve-oma blago (nemojte ih pritiskati previe).Nastavite sa masaom od slepoonica kaskalpu, pritom zamiljajui da napetost ot-klanjate od svojih oiju.

    42

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    43/108

    I na kraju, masirajte ceo skalp velikimkrunim pokretima celom povrinom ruke, i

    potom vrhovima prstiju. Pritiskajte naborekoe na skalpu, poev od mesta koja su najo-putenija pa nadalje. Na ovom predelu mo-ete slobodno jae masirati. Probajte da i-nite tako kao da odvajate skalp od svoje lo-banje. Zahvatite svoju kosu i blago je povu-

    cite. Lagano proeljajte kosu rukom.

    OPUTANJE VRATA, GLAVE I RAMENA

    Bilo bi poeljno da budete u leeem po-loaju za sledee vebe, jer se vae telo bolje

    oputa kada se previe ne suprotstavlja siliZemljine tee. Inae, moete ih raditi i u se-deem ili stojeem poloaju.

    Zatvorite oi i opustite svoje lice naroitovilice, jer one automatski postaju napregnutetokom dublje koncentracije. Okrenite glavu

    na stranu i neno vrhovima prstiju prolazitepreko jedne strane vrata, tj. bonog pregibaavrata (mii) koji polazi od uveta i zavrava sekod grudne i kljune kosti. Ovaj mii snosivelik deo tereta glave, te je njegovo oputanjeod vitalnog znaaja za zdravlje vaih oiju.

    43

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    44/108

    Boni pregiba vrata moe postati napregnutkao i bilo koji drugi mii (neki ljudi ga me-

    aju sa jednom kosti kada ga dodiruju), takoda mu treba posvetiti posebnu panju.Masirajte taj mii celom duinom, lini-

    jom kojom oseate napetost. Opipajte, dodi-rujte i masirajte u poetku nenije, a ondasve jae kako mii poinje da omekava. Ve-

    rovatno ete pritom pronai nekoliko bolnihili napregnutih mesta. Ne dirajte previe tamesta, jer su ona verovatno toliko bolna da ese samo odupirati dubljoj masai. Umestotoga, masirajte ih neno, a jae onaj predeooko njih. Onda okreite glavu sa jedne nadrugu stranu da biste videli da li postoji raz-lika izmeu njih. Uvidite tu razliku i potomponite sa masaom druge strane vrata.

    Zamislite da vam neko pridrava glavu i daje pomera umesto vas, tako da se ona veoma

    lagano i neno pomera sa jedne na drugustranu. Dopustite da ode na stranu u tolikojmeri da moete osetiti istezanje vratnih mi-ia sa strane, vilice i ramena. Kada vrat po-ne da vam se oputa, ponite polaganootvarati usta. Otvorite ih irom to vie mo-

    44

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    45/108

    ete bez naprezanja, i potom pustite da sezatvore, pritom i dalje pomerajui glavu sa

    jedne na drugu stranu. Obratite panju kojise miii pokreu tokom ove vebe: osim vi-lice, gde jo oseate istezanje?

    Uz pomeranje glave i otvaranje usta po-nite i da trepete, polako i ritmino. Ovo jeujedno i odlina veba za koordinaciju, jer

    vam se glava, vilice i oni kapci pomeraju is-tovremeno, samo pri razliitim brzinama.Ako vam je teko da ovo radite, probajte da sene usredsreujete na tu potekou, ve na sveono to oseate u razliitim delovima tela to-kom rada. Radite tako nekoliko minuta i vi-dite da li ste doiveli neko olakanje odnapetosti lica i oiju. Ako ne, vidite da li ose-ate samu napetost. Mnogi ljudi sve vremeimaju tu napetost, ali nikad je ne osetestvarno. Pored toga, tako moe doi do po-

    goranja vida.Kada ste malo opustili vratne miie, mo-ete poeti sa kruenjem glave. Vano je prvoopustiti vrat, jer ako radite sa napregnutimvratom, moe doi do vrtoglavice ili mu-nine. Kruite glavom polako, pravei male

    45

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    46/108

    krugove. Ako ovo inite u leeem poloaju,ne morate dizati glavu da biste uinili pun

    krug. Samo zamislite da ocrtavate pun krugsvojom bradom ili nosem; to e biti isto tolikovaljano.

    Moda ete hteti da brzo ponete sa veli-kim krugovima, pokuavi da otklonite nape-tost koju oseate u vratu i ramenima. Prob-

    lem sa ovakvim inom je u tome to ga vaetelo tada doivljava kao stres, i odupire mu se.Zbog toga, ponite sa malim krugovima.

    Dodirnite najvii prljen koji moete do-segnuti, onde gde se spajaju lobanja i vrat, izamislite da je on centar krugova koje pravitesvojom glavom. Ti neni pokreti ne samo daoputaju vratne miie, ve i kimene prlje-nove oslobaaju napetosti, inei pokretevrata lakim i tenijim. Napravite najmanje100 ovih laganih, malih krugova, i ne zabora-

    vite da promenite smer kruenja glavom pos-le svakih 10-15 krugova.

    46

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    47/108

    VEBE ZA OI

    PODEAVANJE MIIA OKO VAIHOIJU

    Prva tehnika je osmiljena sa ciljem da po-vea fleksibilnost i snagu miia oko vaihoiju, i da ih osposobi za pomeranje sa lako-

    om u svim pravcima.Ponite tako to ete oba oka istovremeno

    vrteti u krug. Ako vam to predstavlja pote-kou, moete pratiti prst ispred oiju i kruitinjime, mada je bolje da to inite bez ove po-moi. Takoe, pomerajte oi levo-desno igore-dole. Ako vam bilo ta bude naroitoteko, radite polako ovu vebu.

    Vrhovima prstiju dodirnite svoje elo napredelu odmah iznad oiju dok radite vebu.Da li oseate kako vam se miii pomeraju?

    Pa, ne bi trebalo. Pokuajte da ih opustite, iradite vebu sve dok ti miii ne prestanu dase pomeraju. Moda bi samo trebalo da pra-vite manje kolutove oima; u stvari, proveritekoliko male moete da inite.

    Potom, zatvorite oi i slobodno zamiljajte

    da vam se oi vrte u krug, bez ikakvog napre-47

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    48/108

    zanja. Moe pomoi ako zamislite toak kojise kotrlja ili gramofonsku plou koja se vrti.

    Onda otvorite oi i ponovo ih vrtite u krug,samo ovog puta zamiljajte da se samo zeniceokreu u krug.

    Dalje. Zatvorite oi i nastavite sa vebom,ali zatvorenih kapaka. Ovo moda bude tee,poto su pokreti tada mnogo vie ogranieni.

    Blago dodirnite kapke dok radite vebu i ose-tite pokrete ispod njih. Vidite da li vam jetokom vebe ostali deo lica napet. Ako je tosluaj, pokuajte da ga opustite. Posle ovogabie vam mnogo lake da radite istu vebuotvorenih oiju.

    DLANOVANJE

    Ova veba od izuzetnog znaaja e vas to-liko opustiti da e pojaati efekat svih ostalihvebi. Ona e da:

    - odmori va optiki nerv- opusti va nervni sistem- povea cirkulaciju oko vaih oiju.Pasivni odmor vaih oiju tokom spavanja

    nije dovoljan da bi ih mogao potpuno opus-titi. Vaem oku je potrebna svesna, aktivna

    48

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    49/108

    relaksacija koja se postie dlanovanjem. Nemoete nikad uiniti previe dlanovanja ili ga

    previe dugo primenjivati, osim u sluaju daimate glaukom ili povien oni pritisak (videtipoglavlje Oprez). U svim ostalim sluaje-vima, radite vebu dlanovanja najmanje 15-30 minuta nekoliko puta dnevno.

    Skinite sat i nakit sa svojih ruku. Zamraite

    sobu i sednite za sto na jastuetu. Ako elite,moete i sesti na pod oslonjeni na zid, stavi-vii laktove na svoja kolena. Takoe, moetei da legnete na bok, stavivi jednu ruku i glavuna jastuk. Za lakat druge luke uzmite jo je-dan jastuk. Poenta svega je da drite ruke naoima bez naprezanja bilo kog dela tela i bezpritiska na oi i lice.

    Zagrejte ruke tako to ete ih istrljati jednuo drugu ili o grudi, stomak ili butine. Opustiteramena i protresite ih malo. Zatvorite oi.

    Stavite neno svoje ruke na lice tako da vamdonji deo dlana bude na jagodicama, i po-krijte oi dlanovima. Ruke zapravo ne trebada vam dodiruju oi.

    Sada ponite da zamiljate mrkli mrak is-pred sebe. U stvari, moi ete to da uradite

    49

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    50/108

    samo ako vam je optiki nerv oputen. Kakobudete napredovali u dlanovanju, biete sve

    blii tom cilju. Pokuavajte da vidite samotamu, a kako god ona izgledala, bie u redu.Samo nemojte preterivati u tome. Kontrapro-duktivno je da se napreete tokom dlano-vanja.

    Zamislite da se sve polako pretvara u ta-

    mu. Ako elite, moete poeti od sebe. (Ako,iz bilo kojeg razloga, ne volite crnu boju, za-menite je sa nekom drugom tamnom, mra-nom ili tamnoplavom.) Skroz se opustite,pustite na volju svojoj mati, i vidite kako seoseate. Moete zamisliti da su vae oi crneboje ili da vam je glava takva. Kao i va vrat,grudi, stomak, pa butine, kolena, listovi, sto-pala. Sve stvari u vaoj sobi postaju crne.Tama se iri i izvan sobe, celu kuu obuhvata,iri se sve vie i vie. Ceo svet se obavija u

    crnu boju. Slobodno sami smislite ta e sesve pretvoriti u crno. Neka vam to bude po-put igre.

    U isto vreme, oslukujte svoje disanje. Di-ite kroz nos duboko, polako i ravnomerno.to budete sporije disali, tim bolje. Dok tako

    50

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    51/108

    zamiljate da je sve oko vas crne boje, osetitekako se va trbuh i lea ire dok udiete, od-

    nosno, skupljaju kad izdiete. Treba da izdi-ete sporije nego to udiete. Zamislite sadada su vam oi oputene. Osetite kako vam segrudi, srednji deo lea i rebra ire i skupljajudok diete. Onda isto tako ini i va vrat. (Pos-toji velika razlika izmeu onog to stvarno

    oseate i to samo zamiljate samo se opus-tite i ne brinite da li vam se vrat stvarno iri iskuplja.)

    Zamislite/osetite kako vam se glava iri iskuplja dok diete. Postoje lagani, ritmikipokreti kostiju vae lobanje tokom disanja.Nastavite samo da diete duboko, neno,ugodno. Zamislite da vam se karlica iri iskuplja dok diete; zatim vae butine; ondakolena. Ubrzo e ono to zamiljate i oseatepostati jedno te isto. Zamislite sad da vam se

    prsti na rukama i nogama skupljaju i ire dokdiete. Vidite kako se oseate nakon to ste uzpomo disanja opustili sve ove delove tela.

    Sada, nastavivi radnju sa disanjem, po-nite polako da otklanjate svu onu tamu kojuste zamislili, poev od spoljneg sveta, preko

    51

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    52/108

    sobe, pa sve od stopala do gornjih delova tela.I dalje se vae celo telo iri i skuplja tokom di-

    sanja. Sklonite ruku sa oiju i ponite da trep-ete polako. Ako vam oi suze, to je dobarznak, jer naprezanje tei da izazove suvouoiju.

    Tokom dlanovanja moda budete osetilibolno hronino naprezanje oiju koje poku-

    avate da otklonite. Ako se to desi, ne initenita dok ne proe bol.

    Rezultati dlanovanja se razlikuju od osobedo osobe. U koliko god maloj ili velikoj meriste uspeli da otklonite napregnutost, nainiliste odlian korak ka ivotu sa zdravim oima.

    Emocionalni efekti dlanovanja

    Moda budete proli kroz snaan emocio-nalni otpor prema dlanovanju, naroito akoistovremeno radite dlanovanje i duboko raz-

    miljate. To je sastavni deo svakog otporaprema relaksaciji, koji stvara zabrinutost kodoveka. To je oseaj kada mislite da ako pos-tanete malo neobazrivi da e se desiti netoneoekivano i strano zbog toga nismo ni-kad sigurni, postojani: plaimo se mraka, na

    52

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    53/108

    primer, ili smo uznemireni kad smo sami. Tajoseaj moe biti tako ukorenjen u nama da ga

    ne moemo prevazii samo tako to sebeumirujemo u mislima.Ako vas tako spopadne neko negativno

    oseanje, najbolje je da onda ponete sa ve-bom disanja. Ova veba se sastoji u tome danapravite 10 dubokih udisaja/izdisaja kroz

    nos (kao i uvek). Dok diete, dopustite sebi dabudete onakvi kakvim se tada oseate. To-kom tog disanja, recite sebi da je biti zabri-nut, besan ili nestrpljiv neto to se lakootklanja. Recite sebi da sve ono to mislite dane valja kod vas, da e se lako reiti. Posletoga nastavite sa dlanovanjem. Jo jednodobro reenje jeste da imate nekog pored kojie se brinuti oko vas i masirati dok vi raditedlanovanje, pogotovu onda kada ponete satrodnevnim dlanovanjem (videti dodatak A).

    Koliko esto treba primenjivatidlanovanje?

    Petominutno dlanovanje je korisno za od-maranje oiju tokom pauze od nekog rada iliitanja. U drugim sluajevima, treba raditi

    53

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    54/108

    dlanovanje najmanje 20 minuta odjednom, iako je moguno, 45-60 minuta dnevno, od-

    jednom ili u vie navrata tokom dana. Obinoje potrebno 15 minuta da se oi u potpunostiodmore, a trebalo bi i da najmanje nekolikominuta (to vie, to bolje) ostanete u takvomrelaksirajuem poloaju i uivate. Ako smat-rate da imate ozbiljnijih problema sa vidom,

    radite vebu dlanovanja due.Nemojte da radite dlanovanje na due vre-

    me ako posle toga treba da uradite milion ne-kih poslova, zato to su velike anse da ondaneete moi da se skroz opustite; takoe nijedobro ni da radite dlanovanje onda kada steprevie umorni, osim ako vam nije cilj daodmah nakon toga zaspite. Probajte da pro-naete zlatnu sredinu, kada niste ni is-crpljeni, niti zabrinuti zbog poslova koji vasekaju. Odredite neki poseban termin za dla-

    novanje, i estitajte samom sebi ako budeteradili dlanovanje due od predvienog vre-mena to je mera koliko ste uspeli da se re-laksirate.

    54

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    55/108

    Treptanje

    Ova jednostavna, ali mona veba:- isti i masira vae oi- odmara ih od rada koji trai da gledate

    veoma bliske objekte- oslobaa napetosti oko oiju- otklanja tetnu naviku zurenja.Veina ljudi sa loim vidom izgubila je

    sposobnost za lakim i estim treptanjem.Moete primetiti da su oni koji nose tanke na-oare skloni zurenju bez treptanja. Oni vero-vatno i mire i gledaju onim namrgoenim

    pogledom. Dr Bejts je rekao da moete ili damirite ili da vidite dobro, ali ne oboje. Ovaveba treptanja e vam pomoi oko mirenjai otkloniti naviku zurenja, da biste mogli ola-ko da prelazite pogledom s jednog objekta nadrugi, bez zamrznutog pogleda.

    Diite duboko. Ponite polako i neno daotvarate i zatvarate oi. Uverite se pritom davam se elo ne bora. Ako se ono ne pomera,znai da dobro radite vebu treptanja, da steoputeni. Koristite ogledalo da biste bili si-gurni da otvarate i do kraja zatvarate oi pri

    55

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    56/108

    svakom treptaju, ili neka vam pomogne pri-jatelj koji sa vama radi ove vebe za oi.

    Zatvorite svoje desno oko i pokrijte ga des-nom rukom. Prsti pritom treba neno da do-diruju oni kapak. Ponite da polako trepetelevim okom. Zamislite da trepavice pokreukapak gore-dole, i da se kapak ponaa viekao neki lenji putnik. Ili, zamislite nekog kako

    vam neno podie kapak prstima za trepavi-ce, a onda ga puta da se sam pod silom gra-vitacije ponovo i polako spusti. Prstima leveruke dodirujte trepavice levog oka da bistestekli oseaj da one, a ne vae elo, pomeraoni kapak.

    Masirajte prstima leve ruke predeo elaiznad levog oka. Ponite da to radite tako toete vrhovima prstiju dodirnuti palac. Onda,otvorite aku, i tako ponovo.

    Probajte da trpete tako lagano da prsti

    desne ruke ne osete nikakav pokret desnogonog kapka. Za to e moda biti potrebnovremena, ali to vie budete inili ovako, obaoka e vam biti oputenija.

    Potom ponovite istu vebu sa desnimokom, dok drite pokrivenim levo oko.

    56

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    57/108

    Kao i sve druge vebe iz ove knjige, i trep-tanje treba da radite svesno i bez naprezanja.

    Pored toga to je treba raditi nekoliko putadnevno, treba treptati ee tokom dana.Probajte da to inite bez napora, esto ali neprebrzo, stalno ali ne na silu.

    Pokuajte da trepete, a ne da mirite on-da kada vas zaslepljuje prejako svetlo, poto

    mirenje ne samo da stee one miie, ve ifokusira svetlost na oi na jedan bolan i kod-ljiv nain. Upamtite da treba esto treptatikada u neto gledate due vreme, kao na pri-mer pri vonji ili kad ste za kompjuterom.

    TESTIRANJE VAEG VIDA

    Napredak u radu sa vebama iz ove knjigezavisi prevashodno od vaeg linog truda i za-paanja. Ne postoji neki ekspert sa stranekoji e moi da izmeri va napredak i izrei da

    li napredujete i u kolikoj meri. Vi morate daodredite svoju poetnu taku, isto kao tojedan roditelj obelei visinu svog deteta nadovratku; a posle toga, povremeno proveritekoliko ste napredovali u odnosu na tu taku.

    57

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    58/108

    Tradicionalni nain testiranja vida jestepomou optometrijske table, kao to je Sne-

    lenova optometrijska tabla, prikazana u ovojknjizi. Meutim, za nas koji smo provelimnogo vremena u kancelariji oftalmologa,sam pogled na takvu tablu moe biti tolikostresan da e zamrznuti na vid u panici.Ako vam je takav oseaj poznat, napravite

    sopstvenu tablu. Koristite pritom crtee, slikeiseene iz asopisa, osueno cvee ili simbolekoji za vas imaju neko posebno znaenje. Je-dino to je neophodno da uradite jeste daono malo lii na pravu optometrijsku tablu: uprvom redu stavite stvari iste veliine; u dru-gom manje od prethodnih, ali jednake meusobom; i tako sve redom, s tim da svaki redispod sadri stvari manje veliine od onih izgornjeg reda, dok tako ne napravite 6 redova.

    Okaite svoju tablu par metara ispred

    sebe, na tolikoj razdaljini da moete videti 1-3 reda sa lakoom, a ostale redove tee. Tablabi trebalo da stoji vertikalno (to jest, na zidu,a ne na stolici ili slikarskom nogaru), na visinikoja odgovara vaim oima dok vi sedite ili

    58

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    59/108

    stojite. Zabeleite koji najnii red moete davidite jasno.

    To e biti merilo vaeg napretka tokomprimene vebi iz ove knjige. Nakon svakevebe ili nakon svakog seta vebi idite dosvoje table da biste proverili ima li promena.

    STIMULISANJE PERIFERNOG VIDA

    Veina nas se previe koristi centralnimvidom. To dovodi do oteenja ute mrlje:mesto blizu centra mrenjae i zona najjas-nijeg vida. Prevelika upotreba centralnog vidadovodi do dubokog naprezanja miia lica,

    naroito onih od ela i vilice. Rad sa perifer-nim vidom moe da smanji to naprezanje.Sledee vebe blokiraju va centralni vid i

    stimuliu periferni vid za oba oka, bilo istov-remeno, bilo pojedinano. Da biste to uinili,bie vam potrebni mali crni pravougaonici

    (prikazani su u naem video-snimku, pogle-dajte link na kraju knjige). Ako ih nemate,jednostavno, napravite ih tako to ete iseitri komada crnog kola-papira duine oko 5centimetara. Jedan treba da je 3,8 centime-tara irok, drugi 7,6, i trei, najvei 12,7 cen-

    59

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    60/108

    timetara. Uzmite zatim komad duple lepljivetrake i uz pomo nje zalepite spomenuti pra-

    vogaounik za sam vrh svog nosa.Zalepite najmanji pravougaonik izmeuoiju. Sednite i pomerajte glavu levo-desno.Gledajte pravo u papir dok maete rukama ilipomerate prste sa obe strane glave, blizuuiju. Tako se stimuliu periferne elije.

    Sada zavorite oi i zamislite sebe kako ma-ete rukama i kako se soba polako pomeralevo-desno, kao to vam se inilo dok ste ra-dili vebu malopre. Pokuajte da zamislite dase stvarno soba tako pomera, a ne vaa glava.

    Otvorite oi i ponovite prvi deo vebe.Ruke pomerajte na razliite naine: u krug,

    60

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    61/108

    gore-dole, levo-desno. Nastavite da zami-ljate kako se vae periferno vidno polje iri.

    Da biste bili sigurni da koristite oba oka upodjednakoj meri, uvek dobro obratite pa-nju na ono to svakim okom pojedinanomoete videti. Povremeno zatvorite oi i za-mislite da sa oba oka perifernim vidom viditesve potpuno i jasno.

    Skinite onaj pravougaonik, pokrijte desnooko desnom rukom, i dok gledate pravo is-pred sebe, stimuliite periferni vid levog oka,tako to ete pomerati prste svuda oko svogvidnog polja. (Periferni vid levog oka nijesamo ono to se nalazi s leva, ve i iznad,ispod i s desne strane lica.) Ponovite isto to sadrugim okom.

    Ponovo zalepite najmanji pravogaounikizmeu oiju. Sada lagano pomerajte glavugore-dole, i pritom zamiljajte da se soba po-

    mera, a ne vaa glava, i to u suprotnom smeruod vaih pokreta. Tako, zamiljajte da se sobapomera gore kad vaa glava ide dole, a kadglava ide gore, da se soba pomera dole. Istouinite dok naginjite ceo gornji deo tela na-pred-nazad.

    61

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    62/108

    Potom ponovite ove vebe sa pavougaoni-kom srednje veliine; onda sa najveim, pa

    opet sa ovim srednje veliine. I na kraju,upotrebite ponovo najmanji pravougaonik.Posle toga, verovatno ete osetiti da vam seperiferni vid poboljao, i stoga e vam onajnajmanji pravogaounik izgledati jo manjinego onda kada ste ga prvi put upotrebili.

    Moete takoe iskoristiti kretanje automo-bila za ovu vebu, pod uslovom da niste vinjegov voza. Zalepite crni pravogaounik navrh nosa i gledajte pravo u njega; va mozake se brzo umoriti od takvog gledanja i po-ee da obraa vie panje na ono to se kreesa vae leve i desne strane. Ako se vozite vo-zom, probajte da sedite tako da budete okre-nuti u suprotnom smeru od smera kojim sevoz kree. To e uiniti da budete jo svesnijikretnje oko vas.

    Veliki zamah

    Svrha ove vebe jeste da povea osetljivostna pokrete za vreme posmatranja. Ako se re-dovno primenjuje, ova veba e:

    62

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    63/108

    - otkloniti naviku naprezanja dok se netoposmatra

    - stimulisati periferni vid- integrisati vidno polje (naroito znaajnoza ljude sa veoma slabim vidom).

    Stanite tako da vam rastojanje izmeunogu bude vee od irine kukova, malo vieod pola metra. Drite prst na otprilike 25 cen-

    timetara ispred nosa, i gledajte u njega. Gle-dajte sve vreme u prst dok ga skroz pomeratena obe strane, a pomerajte i glavu tako davam prst uvek bude tano ispred nosa. Dokgledate u prst koji pomerate, zamislite da sesve kree u suprotnom smeru, kao da gledatekroz prozor voza koji se kree. Povremenoprekinite sa aktivnom vebom, zatvorite oi izamiljajte ono to ste radili do tada: da seprst pomera ka jednoj strani, a da se sve dru-go kree u suprotnom smeru. Zatim nastavite

    sa aktivnom vebom.Sada pomerajte ceo gornji deo tela za-jedno sa glavom. Telo u stranu pomerajte to-liko da vam se peta dalje noge podie sa zem-lje.

    63

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    64/108

    Potom stavite prst horizontalno ispredsebe, pomerajte gore-dole, i pratite ga oimai glavom, isto kao to ste radili dok je bio uvertikalnom poloaju. Kada glavu pomerategore, sve se pomera u suprotnom smeru, i

    obratno. Nastavite sa takvim pokretima, di-ite duboko i polako, i trepite.

    Sada kombinujte pomeranje prsta u hori-zontalnom i vertikalnom poloaju, tako danapravite veliki zamah u obliku slova U.

    Onda, opet drite prst u vertikalnom polo-64

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    65/108

    aju. Sve vreme ga pratite i drite ispred nosa.Kada ga pomerate levo uvis, okrenite se kanjemu i protegnite se u tom pravcu to vie,potom se nagnite skroz napred, i onda se po-novo protegnite, samo na desnu stranu. (Po-

    jedini ljudi vole da promene prst koji se pratikad dou do polovine vebanja. Probajte obanaina i radite ono to vam najvie odgovara.)Moda biste ak i hteli da zabacite glavu una-zad i malo da savijete lea, ka levoj i desnoj

    strani.65

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    66/108

    Posle toga se vratite u prvobitan poloaj,sa horizontalnim velikim zamahom. Moda

    e vam tada biti lake da vidite stvari koje sekreu u suprotnom smeru od vaeg. Zavritevebu kratkotrajnim dlanovanjem.

    POMERANJE

    Normalno oko ini mnoge jedva primetnepokrete u toku jedne sekunde. Ti pokreti sezovu sakadni pokreti, od francuske rei sac-cade to znai trzaj. Moda ste primetili dasu oi ljudi sa izuzetno dobrim vidom estoblistave i kao prodornog pogleda. Takvo sta-

    nje je posledica ovih neprekidnih malih po-kreta oiju, koji ne samo da doprinose bistrinivida, ve i njegovoj jasnoi i otrini. Bilo da jepomeranje automatski ili namerni pokret,pokreti su nevidljivi za posmatraa. Vae oie samo izgledati spremno i ivahno.

    Svrha sakadnih pokreta jeste da aktivirautu mrlju deo oka najodgovorniji za otar,detaljni vid. (Taka u kojoj je vid najjasniji,fovea, sredinji je deo ute mrlje.) Kada gle-damo bilo kojim delom oka koji nije utamrlja, gubimo najvei deo svoje sposobnosti

    66

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    67/108

    za detaljan vid. Poto je uta mrlja veomamala, ona u svakom trenutku vidi samo male

    delove vidnog polja, mada ih vidi do najsitni-jih detalja. Zbog toga normalno oko pravistalne, male, brze pokrete kako se uta mrljapomera da bi odgovorila na neprestan dotokvizuelnih informacija.

    Kada vid pone da se pogorava, sakadni

    pokreti su sporiji, vei i rei. Vid se zamag-ljuje poto se detalji gube ili skroz nestaju.Ovakva zamrznutost vida moe nastati iz fi-zikih i/ili emocionalnih uzroka.

    Vebe pomeranja slue da obnove prirod-ne slobodne pokrete ute mrlje. Kao to isamo ime kae, poenta je da pomerate ciljnutaku gledanja, imitirajui inae normalnesakadne pokrete oka. Iako u poetku to mo-rate sami svesno initi, vremenom e to pos-tati automatski pokret bez napora, kako i

    treba da bude sa jednim zdravim okom.U ovoj vebi pomeranja klju do uspehajeste da posmatrate lakim okom, to znaida treba da gledate samo ono to moete vi-deti, dakle, bez naprezanja ili pokuavanja davidite neto konkretno to tada ba i ne mo-

    67

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    68/108

    ete. Ne pokuavajte da u potpunosti sagle-date odreeni detalj. Umesto toga, dopustite

    svojim oima i umu da upiju svaki detalj kojimoete videti, bez naprezanja da vidite onekoje u tom trenutku ne moete. Ako fiksiratepogled na neto to pokuavate da vidite, vavid e se zamrznuti i pomeranje e prestati.

    Za one koji nose naoare, bilo koja diop-

    trija da je u pitanju, spomenuti lak pogledje od naroitog znaaja. Sa naoarama ste senavikli da vidite svaki detalj koji god poelite.Sada se morate odvii od toga bar privre-meno. Morate se odvii potrebe da gledateneto pre nego to poboljate svoj vid.

    Vae oi se mogu umoriti tokom vebe po-meranja, ali ne zato to je ona sama po sebinaporna, ve zato to tada vi upranjavatesvoje stare navike naprezanja dok gledate.Ako doe do zamora, nakratko zastanite sa

    vebanjem. Radite dlanovanje, izlaite oisuncu ili ih zatvorite i zamiljajte bilo koji lepoblik kretanja: recimo, morske talase, gale-bove koji lete u krug ili oblake koji krstare ponebu. Pustite da se va um kree u tim sli-kama minut-dva, a onda pokuajte da nasta-

    68

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    69/108

    vite sa takvim elegantnim, lakim pokretima,kada otvorite oi i ponete opet da gledate.

    Koliko esto treba primenjivatipomeranje?

    Kada ponete da radite vebe za oi, trebada odvojite najmanje 20 minuta dnevno sa-mo za ovu vebu pomeranja. Krajnji cilj je dapomeranje uinite automatskom funkcijomsvojih oiju.

    Vebe sa pomeranjem

    Kad god moete, kad se god setite, pome-

    rajte oi sa jedne take na drugu, gledajui ubilo ta. Umesto da gledate u jedno drvo, gle-dajte u posebne delove od kojih se sastojidrvo, i potom preite sa krupnijih detalja nagledanje onih sitnijih. Ne zaboravite da trep-ete i duboko diete, to ee moete; to e

    pomoi vaim oima da se slobodnije i s la-koom pokreu. Moda ete biti iznenaenisa koliinom detalja koju ete moi da vidite.Iako ne mora odmah da bude vidljivog po-boljanja sa vaim vidom, moi ete da vidite

    69

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    70/108

    bolje jednostavno zbog toga to svesno pos-matrate stvari oko sebe.

    Bilo bi dobro kada biste pravili beleke oonim stvarima koje ne moete videti najjas-nije. Recimo, moda ete moi jasno da viditedrvo, njegove grane i listove, ali ne moete vi-deti ilice i onu strukturu lista. Slobodno pre-lazite pogledom preko lista, posmatrajui

    njegov oblik, boju i sve drugo to vam dozvo-ljava va vid. Ne brinite o tome da li ete usvoj jasnoi videti taj list. Samo ga gledajte igledajte, kao da ste neko ko po prvi put po-seuje planetu Zemlju i razgleda stvari nanjoj. Ne napreite se da vidite, ve samo do-pustite svojim oima da gledaju ono tomogu. Zatim, zatvorite oi i probajte da se se-tite svih detalja kojih moete, i zamislite ihtako da odudaraju od svoje okoline, poza-dine. Zamislite list da je svetle boje, ako je po-

    zadina tamne; da je raznobojan, ako je po-zadina bela; kako ide ka vama, a pozadina seudaljava; ili na bilo koji drugi nain kojimete ga izdvojiti od okoline, pozadine.

    Pribliite sebi detalje onog to posmatrate.Uzmite neku fotografiju koja vam je draga i

    70

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    71/108

    stavite je dovoljno blizu, toliko da moete vi-deti sve njene detalje bez naprezanja; onda,

    pomerajte oi sa jedne take na drugu. Akoposmatrate neije lice, fokusirajte svoju pa-nju na njegovo jedno oko i posmatrajte svakutrepavicu, svaku obojenu taku na duici oka.Podelite njegovo elo na etvrtine, potom naosmine, i tako sve do najmanjeg mogueg

    detalja koji moete da vidite. Zatvorite oi iprisetite se svih detalja koje ste gledali, a ondaih otvorite i potraite nove detalje.

    Posle nekog vremena, moi ete da prime-tite vee razlike izmeu razliitih detalja. Kodnekih ljudi, ova promena nastaje momen-talno, dok kod nekih za par meseci. Vremeuopte nije bitno. Vano je nauiti da se videdetalji.

    Pomeranje i optometrijska tabla

    Da biste koristili optometrijsku tablu izovog prirunika zajedno sa vebom pome-ranja, treba da je okaite o neko drvo, ograduili potansko sandue. Ako nosite naoare ilikontaktna soiva, skinite ih. Udaljite se odtable toliko da moete videti prva tri ili etiri

    71

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    72/108

    reda sa veim znakovima, a da ostale redovene vidite najjasnije. itajte red sa najmanjim

    znacima, koji moete videti jasno. Opustitese, diite duboko i trepite.Crtajte svojim oima, to jest, pratite po-

    gledom konture svakog slova. Povremeno po-dignite ruke i blizu uiju pomerajte prste, ka-ko biste stimulisali periferni vid i olakali na-

    pore centralnom vidu. Posle svakog proita-nog slova zatvorite oi i zamiljajte sledee:slovo je izrazito crne boje i lako uoljivo, nje-gove ivice su otre i jasne, a pozadina je izra-zito bele boje. U svom umu, pratite konturetog slova. Iste modane elije koje su aktivnepri imaginaciji (zamiljanju), aktivne su i kodgledanja. Na ovaj nain vi terate svoj mozakda pobolja vid.

    Smanjite naprezanje oiju tokom vebetako to ete ih izlagati suncu (videti poglavlje

    o vebi izlaganja suncu). Zatvorenih oijuusmerenih ka suncu, pomerajte glavu levo-desno 100 puta, s tim da posle svakog 30. pu-ta stanete i nakratko radite dlanovanje. Po-tom otvorite oi i proverite da li su vam slovasa table jasnija.

    72

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    73/108

    Sada, pogledajte red na tabli koji je tri redanii od ovog koji ste malopre gledali. Ne po-

    kuavajte da proitate slova iz tog reda. Nekavae oi budu samo malo radoznale, pro-uavajte ta slova koliko je tamna boja tihslova, koliki je prostor izmeu svakog od njih.Potom ponovo smanjite naprezanje oiju di-sanjem, treptanjem i pomeranjem prstiju kod

    uiju. Naglas izgovorajte broj slova tog reda:slovo, prazan prostor, slovo, prazan prostor,itd. Zatvorite oi i nakratko zamislite ono toste malopre videli, samo na jasniji nain. Po-gledajte potom ponovo u taj red, a onda uprvi red koji treba da itate. Da li ih malo jas-nije vidite? Ako da, pogledajte u sledei redispod. Da li ga sada moete videti bolje?

    Radite tako red po red. Kada zavrite sajednim redom, odmorite svoje oi tako toete gledati u prvi red i shvatiti koliko jasno

    moete videti slova. Prihvatite da neto nemoete videti jasno i uivajte u detaljima shvatiete da ih moete razlagati i osvojiti,kao to sam ja to uinio. Nastavite da se pre-ma slovima odnosite kao da su to neki nepoz-nati objekti pridoli iz svemira; prouavajte

    73

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    74/108

    njihovu tamnu boju, oblik i prazan prostor iz-meu njih. Vae oi e tada biti oputenije i

    ivlje.Kada je loe vreme napolju, radite ovuvebu u kui. Umesto izlaganja suncu, mo-ete raditi vebu dlanovanja, kako biste sma-njili naprezanje oiju.

    ITANJEPrvi znak koji ukazuje na probleme sa vi-

    dom obino se primeti kada itate neku knji-gu i shvatite da treba da je odaljite od ili prib-liite ka sebi kako biste mogli lepo da vidite

    slova. Da bi odredio kolika je otrina vaegvida, oni lekar e od vas zatraiti da proitateslova sa optometrijske table.

    itanje je jedna od najosetljivijih stvari zakratkovide osobe. Tipina kratkovida osobavoli da ita, i to bi radila dok joj oi ne bi is-

    pale, samo kada bi vreme i ivot to dopu-tali. Ono to malo nas oboavaoca knjiga znajeste to da je itanje naporna fizika aktivnostjednog para veoma osetljivih organa. Mi sezaitamo dok na um prima informacije iz

    74

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    75/108

    neke knjige, ali pritom zaboravljamo kolikotekoa se stvara naim oima.

    itanje je potecijalno veoma opasno ponae oi, poto su one stvorene tako da stalnoposmatraju neto to je blizu i neto to je da-leko od nas. Ipak, itanje ne mora imati te-tan efekat; zapravo, itanjem moete pobolj-ati svoj vid. Vebe itanja stimuliu naviku

    pomeranja oiju, to naroito pomae kodkratkovidosti, astigmatizma i dalekovidosti.

    Zatita oiju tokom itanja

    Naim oima najee ne teti sam in i-

    tanja, ve nae loe navike pri itanju. Evo ne-koliko optih pravila ijim ete pridrava-njem moi da ak i due itate bez potekoa:

    - Nikad ne itajte pri previe jakom ili pre-vie slabom svetlu. Loe osvetljenje e umo-riti vae oi bre nego bilo ta drugo. Vae oi

    e vam same rei da li je svetlo dobro: sve totreba da uradite jeste da obratite panju nanjih. Ako vam je teko da itate, najpre trebaproveriti da li je osvetljenje kakvo treba dabude.

    75

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    76/108

    - Isto kao to bi pravili pauze tokom nekogtekog fizikog rada, tako i svoje oi treba da

    odmarate od itanja. Najmanje svakih 20 mi-nuta stanite sa itanjem i radite vebu dlano-vanja oko 5 minuta.

    - Stalno trepite da ne biste zurili ili davam se oi ne sue. Ako vas oi peku tokomili nakon itanja, to je moda zbog toga to ste

    se toliko zaitali da ste zaboravili da trepnete.Podseajte sebe da trepete to vie.

    - Koliko god je to moguno, izbegavajte daitate ono to sadri teko itljiva slova. Mno-go toga je tampano sa slovima koja su tolikonejasna, mala, zbijena ili razvuena, da kodsvakog izazovu naprezanje oiju. Izbegavajtetakve stvari. Ako imate potekoa sa onim tomorate da proitate, kao to su pravni doku-menti ili telefonski imenici, ne napreitesvoje oi; itajte to onda kada su vam oi od-

    morne, i pri odgovarajuem osvetljenju.- Diite. Iako moete mislima biti odsutni,vae telo je i dalje tu, a vaim oima je vienego ikad potreban kiseonik. Postoji tenjakod mnogih da zadre dah za vreme itanja,kao to je sluaj kod mnogih aktivnosti; stoga,

    76

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    77/108

    podseajte sebe da diete isto toliko esto ko-liko treba i da trepete.

    itanje i pomeranje

    esto upranjavanje brzog itanja vreme-nom moe dovesti do oteenja vida. Pri br-zom itanju pokuavate da upijete itavereenice odjednom ili ak itave pasuse. Nataj nain nesvesno imitirate vid ljudi koji pateod kratkovidosti: pravite velike, neravnomer-ne skokove i pokuavate da odjednom upi-jete veliko vidno polje. Zapamtite da utamrlja obuhvata samo mali prostor za gleda-

    nje. Prisiljavanje oiju da gutaju itave ree-nice u jednom zalogaju oteava utoj mrlji dau potpunosti uestvuje u tom procesu a na-ravno, to je manje aktivna vaa uta mrlja,bie zamagljeniji va vid. (Veba pomeranjakod razliitog fonta slova moe vam pomoi

    da bolje vidite detalje i da izotri va vid, kaoto je objanjeno u dodatku B. Videti ispodsva uputstva.)

    77

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    78/108

    itanje naopake

    Uzmite ovu knjigu i okrenite je naopake,pa itajte ovu stranicu polako slovo po slovo,doputajui svojim oima da lagano i oprez-no prate oblik svakog slova ponaosob. Dok toradite, neprekidno trepite. Ovime ete pos-tati svesniji slova koja posmatrate, usredsre-ujui se na fiziki in posmatranja, a ne sa-mo na znaenje odreene rei. Takoe eteovako postati svesniji toga kako se vae oiponaaju tokom itanja svesnost koju obi-no izgubimo kada se udubimo u ono to i-

    tamo. Ako vam ovo teko pada, to je samoznak da ova veba ima izuzetnog efekta navas.

    Pomeranje sa razliitom veliinom slova

    Pomeranje sa razliitom veliinom slova

    vam daje mogunost da posmatrate stvarioputeno i sa dobrim fokusiranjem. Iskoris-tite pasuse sa razliitom veliinom slova izdodatka B na kraju knjige. Prvo treba da ski-nete kontaktna soiva, odnosno, naoare.Najvanije je da ostanete oputeni, jer vae

    78

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    79/108

    oi funkcioniu mnogo bolje kada nema ne-potrebnog naprezanja. Umesto da se napre-

    ete da vidite, zadrite neutralno stanje uma,i dopustite onome to gledate da se pojavi is-pred vas.

    Naite neko mirno mesto; poeljno je dana tom mestu sunevi zraci mogu da padajuna stranicu koju itate. Ako ste kratkovidi,

    drite stranicu knjige ispred sebe na tolikojudaljenosti da najkrupnija slova moete itatiskoro sa lakoom. Ako je ta udaljenost veaod duine jedne ruke, zalepite stranicu na zidili okaite na osvetljenu stranu ograde ako stenapolju. Ako ste dalekovidi, drite stranicublizu sebe onoliko koliko vam to odgovara.

    Ponite sa gledanjem teksta sa veim slo-vima, jedno po jedno. Dopustite da vae oipolako preu preko svakog slova, da detaljnopregledaju njihov oblik i prazne prostore oko

    njih. Tako se va mozak bolje fokusira nastvari oko sebe, zbog pomnog posmatranjatih ivica, kontura i praznih prostora.

    Nakratko zatvorite oi i zamislite u glavijedno slovo ali neka ima otrije ivice, dabude tamnije, podebljano, i da pozadina bu-

    79

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    80/108

    de jasnija. Otvorite oi i vidite da li je jasnijeono to gledate ispred sebe. Verovatno e biti.

    Nakon to ste proitali nekoliko redova, pre-ite na tekst sa malo manjim slovima, koje nemoete ba najbolje videti. Drite se te stra-nice. Ne brinite se o tome da li je moete pro-itati. Ispitajte svaki vama nepoznat, zamag-ljen objekat, jedan po jedan. Gledajte u kon-

    turu, ivice i prostore. Uivajte u toj nepozna-nici.

    Obrnite stranicu naopake i pokuajte dagledate u iste redove. Ovo e pomoi da rep-rogramirate svoje vizuelne navike, posle togaete videti bolje, nego da ste samo gledali nauobiajen nain. Ponovo zatvorite oi i za-mislite da je stranica koju gledate izrazito be-le boje, a da su slova izrazito crne boje. Izgo-vorite naglas: Stranica je bela, slova su crna.Potom otvorite oi i vidite da li su slova malo

    jasnija. Vratite se onda na prvi tekst i vidite dali vam njegova slova deluju vea i jasnija. Ve-rovatno hoe.

    Zastanite sa vebom i proverite da li suvam se oi umorile. Potrebno im je mnogoodmora kada se radi na reprogramiranju vi-

    80

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    81/108

    zuelnih navika. Nekoliko puta lagano i du-boko udahnite, i polako izdahnite. Sada, trep-

    ite oima minut-dva, istovremeno nenomasirajui slepoonice. Ako su vam oi i daljeumorne, nakratko uradite vebu dlanovanjai onda pogledajte negde u daljinu, analizira-jui i najmanji detalj koji moete da vidite gledanje u daljinu odmara oi.

    Sada preite na tekst sa jo manjim slo-vima; ponovo preite pogledom preko sva-kog zamagljenog slova ponaosob, gledajteoblik, ivice, prostore, zamislite slova kao dasu jasna i potom proverite da li ih bolje vidite.Potom se vratite na tekst sa najveim slovima.Verovatno e vam biti lake da ga itate islova e izgledati vee nego onda kada ste tekpoeli sa ovom vebom. Kada posmatrateneku stranicu ili ekran, trudite se da gledateu one manje celine na koje vae oko slabo ob-

    raa panju. Polako, bez naprezanja da sevidi, prelazite pogledom s jedne take nadrugu.

    81

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    82/108

    Pomeranje/mahanje sa optometrijskom

    tablomOva i sledea veba pomae vam da akti-

    virate i ono slabije oko, tako da pri gledanjupostoji ravnotea u upotrebi kod oba oka.One takoe potpomau ravnoteu u upotrebikod centralnog i perifernog vida.

    Uzmite najmanji pravougaonik koji stekoristili pri vebi sa perifernim vidom i zale-pite ga izmeu svojih oiju. Stavite optomet-rijsku tablu na zid. Okrenite glavu malo ustranu tako da na tablu gledate svojim slabi-

    jim okom. (Da biste bili sigurni da li ste lepostali, na trenutak zatvorite slabije oko. Tadabi svojim boljim okom trebalo da vidite onajmali papirni pravougaonik, a da ne viditetablu.)

    Brzo maite rukom ili paretom papira is-

    pred svog boljeg oka. to se tie slabijeg oka,ponovite onu vebu sa pomeranjem i opto-metrijskom tablom koju ste pre radili: gleda-jui u slova koja se nalaze nekoliko redovaispod onog kojeg moete jasno videti, pro-uavajui njihovu crnu boju i konture, kao i

    82

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    83/108

    belinu pozadine, potom zatvarajui oi i za-miljajui da su slova jasno vidljiva; a onda ih

    otvorite i proverite da li malo bolje vidite ista.

    Pomeranje/zamahivanje sa razliitomveliinom slova

    Radite istu vebu kao malopre, samo saslabijim okom gledajte u dodatak B (na krajuknjige), a ne u optometrijsku tablu. Ako nemoete itati slova koja su u tom dodatku,onda uzmite neku knjigu ili neto u kojoj senalazi tekst sa jo veim slovima. itajte takavtekst oko 5 minuta. Ponite i zavrite vebu

    dlanovanjem, ili posmatranjem kroz prozordetalja u daljini.

    itanje i periferni vid

    Kada itate, piete ili radite bilo ta tozahteva upotrebu samo centralnog vida, od-

    lino bi bilo da tada stimuliete periferni vidmahanjem, pomeranjem ruku sa obe straneglave. Takvi pokreti oslobaaju vas napre-zanja pri itanju.

    U mnogim prilikama preoptereujemocentralni vid, a zanemarujemo periferni: pre-

    83

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    84/108

    pune gradske ulice, uske trake autoputa,kompjuter, knjige i slino sa sitnim i teko it-

    ljivim slovima sve to teti naem vidu ismanjuje nae horizonte. Vebe sa perifer-nim vidom su jedan od naina da se izboritesa tim problemom.

    Stvaranje prilagodljivosti za gledanje na

    blizu i na dalekoPronaite neko svoje omiljeno mesto

    odakle olako moete da gledate u daljinu. Vrhbrda ili bilo kojeg objekta bi bio odlian izbor.Gledajte u najudaljeniju taku na horizontu,

    i prelazite pogledom sa jednog mesta nadrugo, kao da oima crtate konture onoga togledate. Moda ete zbog daljine moi samoda vidite njihove delimine oblike, boje i ja-inu osvetljenosti. Dopustite svojim oima dauivaju u posmatranju, kao kada biste pos-

    matrali neki apstraktni crte.Onda, posmatrajte neto to je blie va-

    ma, a pritom i dalje pomerajte oi sa jednetake na drugu. Moda e detalji koje gledatebiti malo jasniji, ali zapamtite da ne smete dafiksirate pogled na nekom od njih, niti da se

    84

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    85/108

    napreete da vidite. Samo uivajte u njima ineka vae oi budu oputene i prijemive. Po-

    navljajte ovaj proces pomerajui svoj fokusna objekte koji su vam blii, sve dok ne do-ete do prostora koji je tik pred vama: pro-zorska daska, hrpa lia na zemlji ili vaastopala. Kada doete dotle, posmatrajte i naj-sitniji detalj koji moete primetiti. Zapamtite

    da tokom ove i svih drugih vebi sve vremetrepete, diete i da odrite oi oputenim.

    Zatim, ponovite vebu, samo obrnutim re-dom, postepeno posmatrajui objekte odonih koji su vam najblii do najudaljenijetake. Nekoliko puta ponovite celu ovu ve-bu.

    IZLAGANJE SUNCU

    Izlaganje suncu je glavna veba za ospo-sobljavanje vaih oiju da mogu izdrati, pri-

    miti dnevnu svetlost veina nas je tu spo-sobnost izgubila, jer previe vremena provo-dimo u zatvorenom prostoru. Ovu vebu ra-dite danju, kada sunevi zraci dijagonalnopadaju na vae oi i kada svetlost nije previejaka. Generalno gledano, idealno vreme je

    85

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    86/108

    pre 10 sati ujutru i posle 4 popodne; ipak, ovovreme ne vai za sve zemlje i sva godinja

    doba. Kada je veoma toplo, koristite kremu zasunanje da biste zatitili kou.Sednite ili stojite napolju ili kod otvorenog

    prozora (zapamtite: nikad se ne izlaite sun-cu preko stakla). ZATVORITE OI. Okrenutiprema suncu, pomerajte glavu levo-desno

    tako da vam brada dotainje jedno, pa drugorame. Zamislite da vam neko pridrava glavui da je umesto vas okree. Diite duboko i po-lako. Svoju glavu treba da pomerate:

    - neprekidno, bez prestanka- to je moguno sporije, kao da je lenja,

    od jednog do drugog ramena (brada da do-segne rame, ne uho)

    - bez naprezanja, okreite do punih 180stepeni (veina ljudi e morati da okree celugornju polovinu tela da bi uradila pokret)

    Pomerajte tako glavu najmanje 30 puta, is-tovremeno oputajui svoje oi. Zamiljajteda se vae oi i glava kupaju u sunevojsvetlosti. Osetite kako prodire kroz celo vaetelo, kako obavija vau glavu i mozak, kakoprolazi kroz va potiljak, lea i noge.

    86

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    87/108

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    88/108

    dlanovanja; uvek je korisno prekinuti izla-ganje suncu vebom dlanovanja. Ne samo da

    se time oi odmaraju, ve se tako i poveavaprilagodljivost duica oiju.Vai oni miii se moda budu opirali

    svetlou u poetku, ak i ako su vam oi zat-vorene. Pokuajte da vidite da li oseate na-prezanje u oima ili oko njih, i neka se vai

    miii opuste. Takoe osetite jainu svetlostikoja dolazi do vaih zatvorenih kapaka i viditekoja je njena boja na kapcima moe bititamnocrvena, narandasta, uta do svetlo-bela. Ako vidite zelenu boju, to znai da vamse oi napreu. U tom sluaju bi trebalo daprestanete sa sunanjem, da radite malo dla-novanja i onda da se opet vratite vebi.

    Koliko dugo se treba izlagati suncu?

    Moja preporuka je da treba raditi ovu ve-

    bu u proseku 20 minuta dnevno. Moete jeraditi u vie delova od po 5-15 minuta, za-visno od toga koliko su se vae oi prilagodilejakom svetlu. Ne dozvolite da vam oi posta-nu umorne ili napregnute; ako se to desi,obavezno radite dlanovanje dok se ne od-

    88

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    89/108

    more. Takoe, hladna kompresija kada sestavi na zatvorene oi ima blagotvorno i osve-

    avajue dejstvo.NAPOMENA: Nakon poduavanja i ve-banja izlaganja suncu sa doslovno hiljadamastudenata, nisam primetio nijedan sluaj daje takva veba nanela tete neijim oima.Meutim, neki lekari veruju da izlaganje sun-

    cu moe doprineti nastanku katarakte. Akovas to brine, molim vas, porazgovarajte sasvojim oftalmologom o vebi izlaganja suncu.Ako vam va lekar brani da radite ovu vebu,raspitajte se oko naunih istraivanja urae-nih na temu povezanosti oteenja oiju isunca. Sami uzmite da ih itate, i ako i daljeniste sigurni, molim vas da ne radite ovuvebu.

    Varijacija izlaganja suncu

    Nakon 10-minutnog sunanja, probajte sasledeom varijacijom. Masirajte svoje obrveda biste poveali koliinu svetlosti koja do-pire do vaih oiju. Zatvorite oi i stavite ka-iprst i srednji prst na desnu obrvu, a da vamruka bude uzdignuta tako da sunevi zraci

    89

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    90/108

    mogu slobodnu da padaju na desno oko.Potom polako okrenite glavu na levu stranu,

    pritom lagano pomerajui prste na gore. Po-kret glavom dovodi do toga da vai prsti, kojisu pasivni, zategnu obrvu. Vrhovi prstiju bitrebalo da neno povuku, razvuku obrvu.Oko treba da ostane zatvoreno.

    Pomerajte glavu skroz nalevo, a potom na

    drugu stranu, nekoliko puta. Onda, uradite toisto, samo sa levom rukom i levim okom,okreui se prvo na desnu stranu. Trebaemalo vebanja da bi se moglo lepo uraditi. Nezaboravite da diete duboko, sporije i opu-teno. Ponovite ove pokrete nekoliko puta, ra-dite dlanovanje i onda se vratite na prvobitnuvebu izlaganja suncu.

    GLEDANJE IZNAD GLAVE (SKAJING)

    Svrha skajinga je slina kao ona kod sun-

    anja; da omogui oima i mozgu da sa lako-om primaju svetlost. Ovo je dobra zamenaza vebu sunanja kada je vreme oblano.

    Okrenite se od mesta gde bi moglo daizae sunce, u sluaju da izae, i usmeritepogled prema nebu otvorenih oiju. Jednu

    90

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    91/108

    ruku stavite na zadnju stranu vrata, drugu naelo, ali tako da ruka na elu ne blokira svet-

    lost koja dopire do vaih oiju. aka na vratutreba da bude skupljena, kao pesnica, a ovadruga da bude ispruena, tako da koatimpredelom ispod prstiju jako pritiskate elo.

    Sada, pomerajte glavu levo-desno, pritomdrei ruke u prvobitnom poloaju. Samo po-

    merajte glavu, ne ruke. Kako pomerate glavu,ruke treba da pruaju mali otpor, tako da sestvara efekat malo jae masae vrata i ela.Ovime se pojaava cirkulacija i relaksacijalica, vrata i oiju.

    Radite dlanovanje jedan minut i onda sevratite na vebu izlaganja suncu.

    IZDVAJANJE VREMENA ZA VAE OI

    Upitali su dr Bejtsa: Zato toliko dugotreba raditi vebe za oi? On je odgovorio da

    mi stalno neto radimo sa oima, na ovaj ilionaj nain. Mi radimo sa njima tako da ilistvaramo onaj zamrznuti pogled ili radimona njima tako da postaju ivahnije. On jepreporuivao da iskoristimo priliku da svojeoi uinimo ivahnijim.

    91

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    92/108

    U svakoj situaciji postoji mogunost zaboljim nainom korienja oiju. Ima mnogo

    prilika tokom dana kada moemo da uveba-vamo nove vizuelne navike. Kada ekamo au-tobus; kada stojimo u redu u banci; tokomzastoja u saobraaju sve ove situacije mo-ete iskoristiti za rad na svojim oima.

    Idealno bi bilo da programu vebi iz ove

    knjige posvetite najmanje jedan sat dnevno.Ipak, smatram da ako provedete i nekolikominuta dnevno vebajui, da ete dobiti va-ljane rezultate, kao na primer: smanjeno na-prezanje oiju, jasniji vid, i veu sposobnostpomeranja fokusa, a da se pritom ne gubi najasnoi.

    Iz sopstvenog iskustva znam da ljudi kojirade ove vebe na propisan nain i posveujuim vremena koliko bi trebalo, da oni moguvrlo brzo popraviti manje probleme sa vi-

    dom, a vrlo lo vid se vidno poboljava tokommalo dueg perioda. est je sluaj da do po-boljanja doe odmah nakon prvog seta ve-bi, ali potrebno je due vremena da bi se tapoboljanja zadrala. Brze promene vida na

    92

  • 7/22/2019 Lecenje Vida prirodnim putem

    93/108

    bolje nagovetavaju predstojee velike pro-mene.

    ZAKLJUAKNajvaniji korak koji treb