310

Slađana Milonković i

Pirpška Čaki

REČNIK VLASTITIH IMENA

STYLOS

311

A A. = Aulus, -i, m. Aulo, rimsko ime App. = Appĭus, -ĭi, m. Apije, rimsko ime Abās, -antis, m. Abant, kralj u Argu; adi.

Abantēus Abantov; Abantĭădēs, -ae, m. Abantov potomak

Abdēra, -ōrum, n. Abdera, grad u Trakiji; Abdērītēs, -ae, m. Abderanin

Abella, -ae, f. Abela, grad u Kampaniji Abŏrīgĭnes, -um, m. Aborigini, prvobitni

narod u Laciju; prastanovnici Absyrtus, -i, m. Apsirt, Medejin brat Ab ydus, -i, f. Abid, grad na Helespontu Acădēmīa, -ae, f. akademija, filozofska

škola u Atini; Acădēmĭcus, adi. aka-demski

Acădēmĭci, -orum, m. akademici, pristali-ce Platonove filozofije

Acădēmus, -i, m. Akadem, grčki heroj Acămās, -antis, m. Akamant, Tezejev i Fe-

drin sin Acanthō, -ūs, f. Akanta, Sunčeva majka Acanthus, -i, f. Akant, grad na Halkidiku Acarnānes, -um, m. Akarnjani, stanovnici

grčke pokrajine Akarnanije Acarnānĭa, -ae, f. Akarnanija Acastus, -i, m. Akast, brat Alkestin Acca, -ae, f. Aka, Kamilina drugarica Accĭus, -ĭi, m. Akcije, ime rimskog roda Acē, -ēs, f. Aka, feničanski grad Acerrae, -ārum, f. Acera, grad u Kampa-

niji Acesta, -ae, f. Acesta (dan. Segesta), grad

na Siciliji Acestēs, -ae, m. Acest, sicilski kralj Achaei, -ōrum, m. Ahajci; Achaeus, adi.

ahajski; Achāĭa, -ae, f. Ahaja Achaemĕnēs, -is, m. Ahemen, Kirov deda;

Achaemĕnĭus, adi. ahemenski, persij-ski

Achaeus, -i, m. Ahaj, praotac Ahajaca Acharnae, -ārum, f. Aharna, mesto u Ati-

ci; Acharnānus, adi. aharnanski Achātēs, -ae, m. Ahat, Enejin drug

Achĕlōus, -i, m. Aheloj (dan. Aspropota-mos), reka u Grčkoj; Achĕlōĭus, adi. ahelojski

Achĕron, -ontis, m. Aheront, reka u pod-zemlju

Achillēs, -is, m. Ahil, grčki junak; Achil-lēus, adi. Ahilov, Achillīdēs, -ae, m. potomak Ahilov

Achīvus, adi. = Achaeus, Achīvi, -ōrum, m. Ahivci, Grci pod Trojom

Acīlĭus, -ĭi, m. Acilije, ime rimskog roda; Acīlĭānus, adi. Acilijev

Acis, -ĭdis, m. Acis, reka na Siciliji; pastir Acmōnĭa, -ae, f. Akmonija, grad u Frigiji;

Acmōnēnses, -ĭum, m. Akmonci Acrae, -ārum, f. Akra, grad na Siciliji Acraeus, adi. poštovan na vrhovima, epi-

tet Jupiterov i Junonin Acrăgās, -antis, m. Akragant, grad na Si-

ciliji, v. Agrigentum Acrĭsĭus, -ĭi, m. Akrisije, kralj u Argu;

Acrĭsiōnēus, adi. Akrisijev; Acrĭsiōnĭ-ădēs, -ae, m. Akrisijev potomak

Acrŏcĕraunĭa, -ōrum, n. Akrokeraunija, rt u Egiptu

Acrŏcŏrinthus, -i, f. Akrokorint, korint-ska tvrđava

Actaeōn, -ōnis, m. Akteon, Kadmov unuk Actaeus, adi. atički, primorski; Actaei,

-orum, m. Atičani; Actaea, -ae, f. Ati-njanka

Actĭum, -ĭi, n. Akcij, Akcijum, rt i grad u Akarnaniji; Actĭăcus i Actĭus, adi. ak-cijski

Actor, -ŏris, m. Aktor, Enejin drug; Actŏ-rĭdēs, -ae, m. potomak Aktorov

Acūlĕo, -onis, m. Akuleon, rimski nadimak Adelphoe, -ōrum, m. Braća, naslov jedne

Terencijeve komedije Adiăbēnē, -ēs, f. Adijabena, oblast u Asi-

riji; Adiăbēnus, adi. adijabenski Adiātŏrix, -ĭgis, m. Adijatorig, komanski

kralj Admētus, -i, m. Admet, kralj u Tesaliji Adōneus, -ĕi ili Adōnis, -ĭdis, m. Adonis Adrămyttēum, -i, n. Adramitij, grad u

Misiji

312

Adrăna, -ae, f. Adrana, reka u Germaniji Adrastus, -i, m. Adrast, kralj u Argu Adrĭa, v. Hadrĭa Adrūmētum, -i, n. Adrumet, grad u se-

vernoj Africi Aduătŭca, -ae, f. Aduatuka, eburonska

tvrđava Aduătŭci, -ōrum, m. Aduatuci, germanski

narod u Galiji Aeaea, -ae, f. Eja, ostrvo čarobnice Kirke;

Aeaeus, adi. ejski Aeăcus, -i, m. Eak, kralj eginski; Aeăcĭ-

dēs, -ae, m. Eakov potomak; Aeăcĭdēi-us, adi. koji pripada Eakovićima

Aeās, -antis, m. Eant, reka u Grčkoj Aebūtĭus, -ĭi, m. Ebucije, ime rimskoga

roda Aecae, -ārum, f. Eka, grad u Apuliji Aecŭlānum, -i, n. Ekulan, grad u Samniju Aeētēs, -ae, m. Ejet, otac Medejin; Aeētĭ-

as, -adis, f. Medeja Aegae, -ārum, f. Egeja, grad u Makedoniji Aegaeōn, -ōnis, m. Egeon, gigant; morski

bog Aegaeus, adi. egejski; (măre) Aegaeum

Egejsko more Aegātes, -ĭum, f. Egatska ostrva Aegeus, -ĕi, m. Egej, kralj atinski; Aegī-

des, -ae, m. Egejev potomak Aegiălĕus, -i, m. Egijalej, Medejin brat Aegĭmŏrus, -i, f. Egimor, ostrvo kod Kar-

tagine Aegīna, -ae, f. Egina, ostrvo između Atike

i Argolide; Aegīnētae, -ārum, m. Egi-njani

Aegĭnĭum, -ĭi, n. Eginij, grad u Makedo-niji

Aegīsos, -i, f. Egis, grad u Meziji, na Du-navu

Aegisthus, -i, m. Egist, Tijestov sin, ubica Agamemnona

Aegĭum, -ĭi, n. Egij, grad u Ahaji; Aegĭ-ēnsis, -e, adi. egijski; Aegĭēnses, -ĭum, m. Egijani

Aeglē, -ēs, f. Egla, jedna od Najada, vode-nih nimfi

Aegos flūmen, Egos, reka i grad na Her-sonesu

Aegyptus, -i, f. Egipat, zemlja; Aegyptĭă-cus i Aegyptĭus, adi. egipatski; Aegyp-tĭus, -ĭi, m. Egipćanin

Aegyptus, -i, m. Egipat, mitološka ličnost Aelĭus, adi. Elije, rimski rod Aëllō, -ūs, f. Aelo, ime jedne Harpije Aemĭlĭus, adi. Emilije, stari patricijski

rimski rod; Aemĭlĭānus, adi emilijski; Aemĭlĭāna, -ōrum, n. Emilijana, rim-sko predgrađe

Aemōna, -ae, f. Emona (dan. Ljubljana) Aenārĭa, -ae, f. Enarija, vulkansko ostrvo

kod Kampanije Aenēa, -ae, f. Eneja, grad na Halkidici;

Aeneātes, .-um, m. Enejani Aenēās, -ae, m. Eneja, sin Anhisa i Vene-

re; Aenĕădēs, -ae, m. Enejević; Aenē-is, -ĭdis, f. Enejida, Vergilijev ep

Aeniānes, -um, m. Enijani, narod u južnoj Tesaliji

Aenōna, -ae, f. Nin u Dalmaciji Aenos, -i, f. En, 1) grad u Trakiji; 2) m.

reka u Reciji (dan. In); Aenĭus, adi. enski; Aenĭi, -ōrum, m. Enjani

Aeŏles, -um, m. Eoljani, jedno od tri glav-na grčka plemena; Aeŏlĭa, -ae, f. Eolija

Aeŏlus, -i, m. Eol, 1) bog vetrova; 2) je-dan Trojanac; 3) Helenov sin; Aeŏlĭ-des, -ae, m. Eolović

Aequi, -ōrum, m. Ekvi, italski narod na granici Lacija

Aërŏpē, -ēs, f. Aeropa, majka Agamem-nona i Menelaja

Aërŏpus, -i, m. Aerop, brdo u Iliriji Aesar, -ăris, m. Ezar, reka u Italiji Aeschĭnēs, -is, m. Eshin, grčko ime Aeschўlus, -i, m. Eshil, pisac grčkih trage-

dija; Aeschўlēus, adi. eshilski, Eshilov Aescŭlāpĭus, -ĭi, m. Eskulap, bog lekar-

ske veštine Aesernĭa, -ae, f. Esernija, grad u Samniju Aesis, -is, m. Ezis, reka u Umbriji Aesōn, -ŏnis, m. Eson, Jasonov otac; Acsŏ-

nĭdēs, -ae, m. Esonov sin = Jason Aesōpus, -i, m., Ezop, Ezop grčki basno-

pisac; Aesōpēus i Aesōpīus, adi. ezop-ski, Ezopov

Aesŭla, -ae, f. Ezula, gradić u Laciju

313

Aethălĭa, -ae, f. Etalija, grčko ime za ostr-vo Ilvu (dan. Elba)

Aethĭŏpes, -um, m. Etiopljani (uopšte crnci); Aethĭŏpĭa, -ae, f. Etiopija; crna-čka zemlja

Aethra, -ae, f. Etra, Tezejeva majka Aetna, -ae, f. Etna, vulkan na Siciliji Aetōli, -ōrum, m. Etoljani; Aetōlĭa, -ae, f.

Etolija, oblast u Grčkoj; Aetōlĭcus, adi. etolski; Aetolis, idis, f. Etolka; Aetō-lĭus (hēros) = Diomed

Afrānĭus, -ĭi, m. Afranije, 1) rimski pisac komedija; 2) Pompejev pristalica

Afri, -ōrum, m. Afrikanci; Afer, -fra, -frum, adi. afrički; Afrĭcānus, adi. afrički; Africus, adi. afrički; Afrĭcus, -i, m. jugozapadni vetar

Agămēdes, -is, m. Agamed, mitološka lič-nost

Agămemnon, -ŏnis, m. Agamemnon, mi-kenski kralj; Agămemnŏnĭus, adi. Agamemnonov, agamemnonski

Agăthŏcles, -is, m. Agatokle, sirakuški tiranin

Agăthyrna, -ae, f. Agatirna, grad na Sici-liji

Agăthyrsi, -ōrum, m. Agatirsi, skitski na-rod

Agāvē, -ēs, f. Agava, Kadmova ćerka, mitološka ličnost

Agedincum, -i, n. Agedink, grad u Galiji Agelastus, -i, m. Agelast (Koji se nikad

ne smeje), rimsko porodično ime Agēnor, -ŏris, m. Agenor, Kadmov otac;

Agēnŏrĕus, adi. Agenorov, agenorski; Agĕnŏrĭdes, -ae, m. Agenorov potomak

Agēsĭlāus, -i, m. Agesilaj, spartanski kralj Agis, -ĭdis, m. Agis, ime nekih spartanskih

kraljeva Aglăŏphon, -ontis, m. Aglaofont, grčki

slikar Aglaurus, -i, f. Aglaura, Kekropova ćerka Agnōnĭdes, -ae, m. Agnonid, atinski go-

vornik Agōnālĭa, -ĭum, n. agonalije, svetkovina

boga Janusa; Agōnālis, e. adi. agonal-ski

Agrĭgentum, -i. n. (grčki Acrăgas) Agri-gent, grad na Siciliji

Agrippa, -ae, m. Agripa. porodično ime nekih poznatih Rimljana

Agrippīna, -ae, f. Agripina. 1) Kaligulina majka; 2) Neronova majka

Agrippīnēnses, -ium. m. Agripinci, sta-novnici grada Colōnĭa Agrippīnēnsis (dan. Keln)

Agyīeus, -ĕi ili -ĕos, m. Agijej, nadimak Apolonov

Agўrĭum, -ĭi, n. Agirij, grad na Siciliji; Agўrĭnēnses, ĭum, m. Agirci

Ahāla, -ae, m. Ahala, rimsko porodično ime

Aharna, -ae, f. Aharna, grad u Etruriji Ahenobarbus, -i, m. Ahenobarb (Crveno-

bradi), rimsko porodično ime Aiax, -ācis, m. Ajaks, Ajant, ime dvojice

slavnih grčkih junaka pod Trojom Alba, -ae, f. Alba, ime nekih gradova; Alba

Longa, grad u Laciju; Albānus, adi. albanski; Albāni, -ōrum, m. Albanci

Albānĭa, -ae, f. Albanija, oblast na Kaspij-skom moru

Albinus, -i, m. Albin (Beli), nadimak rim-ske porodice

Albĭnŏvānus, -i, m. Albinovan, ime nekih Rimljana Albīnus, -i, m. Albin, rimsko porodično

ime Albis, -is, m. Laba, reka u Germaniji (dan.

Elba) Albĭus, -ĭi, m. Albije, ime rimskog roda Albŭnĕa, -ae, f. Albuneja, ime jedne nim-

fe i sumpornog izvora Alburnus, -i, m. Alburn, brdo u Lukaniji Alcaeus, -i, m. Alkej, grčki lirski pesnik Alcămĕnes, -is, m. Alkamen, grčki vajar,

Fidijin učenik Alceus, -ĕi, m. Alkej, Heraklov deda; Al-

cīdes, -ae, m. Alkejević = Herakle Alcĭbĭădes, -is, m. Alkibijad, slavni atin-

ski političar i vojskovođa Alcĭdămas, -antis, m. Alkidamant, grčki

govornik Alcĭnŏus, -i, m. Alkinoj, feački kralj

314

Alcmaeo(n), -ŏnis, m. Alkmeon, mitolo-ška ličnost

Alcmēna, -ae, f. Alkmena, Heraklova majka

Alco, -ōnis, m. Alkon, mitološka ličnost Alecto, -ūs, f. Alekto, ime jedne Furije Alĕmanni, -ōrum, m. Alemani, savez ger-

manskih plemena Alēsia, -ae, f. Alezija, grad u Galiji Alexandrīa, -ae, f. Aleksandrija, grad u

Egiptu; Alexandrīnus, adi. aleksandrij-ski; Alexandrīni, -ōrum, m. Aleksan-drinci

Alfēnus, -i, m. Alfen, rimski pravnik Alfĭus, -ĭi, m. Alfije, ime rimskog roda Algĭdus, -i, m. Algid, brdo u Laciju Algĭdum, -i, n. Algid, gradić u Laciju Allĭa, -ae, f. Alija, reka u Laciju Allŏbrŏges, -um, m. Alobrožani, galski

narod; Allobrŏgĭcus, adi. alobroški Almo, -ōnis, m. Almon, potok kod Rima Alōeus, -ĕi, m. Aloej, gigant; Alōīdae,

-ārum, m. Alojevići (Efijalt i Ot) Alpes, -ĭum, f. Alpi; Alpĭci, -ōrum, m. Al-

pinci; Alpīnus, adi. alpski Alphēus, -i, m. Alfej, 1) reka na Pelopo-

nezu; 2) rečni bog Alsĭum, -ĭi, n. Alzij, grad u Etruriji; Alsi-

ēnsis, -e, adi. alzijski Alyattes, -is, m. Alijat, lidijski kralj, Kre-

zov otac Amalthēa, -ae, f. Amalteja, nimfa koja je

odgojila Jupitera Amărynthis, -ĭdis, f. Amarinćanka, nadi-

mak Dijanin Amāsis, -is, m. Amazis, egipatski kralj Amăthūs, -untis, m. Amat, Amatunt, 1)

junak; 2) grad na Kipru Amāzon, -ŏnis, f. Amazonka; Amāzŏnĭ-

us, adi. amazonski Ambarri, -orum, m. Ambari, galski narod Ambiāni, -ōrum, m. Ambijani, belgijski

narod Ambĭŏrix, -īgis, m. Ambioriks, eburonski

poglavica Ambĭvărīti, -ōrum, m. Ambivarićani, bel-

gijski narod

Ambrăcĭa,- ae, f. Ambrakija (dan. Arta), grad u Epiru; Ambrăciēnsis, -e adi. ambrakijski; Ambrăciēnses, -ĭum, m. Ambrakijci; Ambrăcĭus (sĭnus) Am-brakijski zaliv

Amĕrĭa, -ae, f. Amerija, grad u Umbriji; Amĕrīnus, adi. amerijski

Amīnaeus, adi. aminejski, iz Amineje, oblasti u Kampaniji

Amīsia, -ae, f. Amizija, 1) reka u Germa-niji (dan. Ems); 2) tvrđava na toj reci

Amĭternum, -i, n. Amitern, grad u sabin-skoj zemlji; Amĭternīni, -ōrum, m. Amiternjani

Ammon, -ōnis, m. Amon, egipatsko i li-bijsko božanstvo

Amphĭărāus, -i, m. Amfijaraj, heroj u Argu Amphictўŏnes, -num, m. amfiktioni, savez

manjih plemena u Grčkoj Amphīon, -ŏnis, m. Amfion, Niobin muž;

Amphiŏnĭus, adi. amfionski, Amfio-nov

Amphĭpŏlis, -is, f. Ampfipolj, grad u Ma-kedoniji; Amphĭpŏlĭtānus, adi. amfi-poljski

Amphĭtrītē, -ēs, f. Amfitrita, Neptunova žena, boginja mora

Amphĭtrўo, -ōnis, m. Amfitrion, tebanski kralj, Alkmenin muž

Amūlĭus, -ĭi, m. Amulije, kralj u Albi Longi Amyntās, -ae, m. Aminta, ime nekih ma-

kedonskih kraljeva Anăcharsis, -ĭdis, m. Anaharzis, skitski

filozof Anăcrĕon, -ontis, m. Anakreont, grčki lir-

ski pesnik Anās, -ae, m. Ana (dan. Gvadijana), reka

u Španiji Anaxăgŏras, -ae, m. Anaksagora, grčki

filozof Anaxarchus, -i, m. Anaksarh, grčki filozof Anaxĭmander, -dri, m. Anaksimandar,

grčki filozof Anaxĭmĕnes, -is, m. Anaksimen, grčki fi-

lozof Anchīses, -ae, m. Anhiz, Enejin otac; An-

chīsēus, adi. Anhisov, Anchīsĭădes, -ae, m. Anhisov potomak, Eneja

315

Ancōna, -ae, f. Ankona, grad na Jadran-skom moru

Ancus, -i, m. Anko, rimski kralj Ancyra, -ae, f. Ankira (dan. Ankara), grad

u Galatiji; Anc yrānus, adi. ankirski Andes, -ĭum, m. i Andecāvi, -ōrum, m.

Andi, galsko pleme Andriscus, -i, m. Andrisk, makedonski rob Andrŏmăchē, -ēs, f. Andromaha, Hekto-

rova žena Andrŏmĕda, -ae, f. Andromeda, Perseje-

va žena Andrŏnīcus, -i, m. Andronik, grčko ime Andros, -i, f. Andar, jedno od kikladskih

ostrva Anĭo, -ōnis i -ēnis, m. Anion (dan. Teve-

rone), reka u Laciju Annius, -ĭi, m. Anije, ime rimskog roda Antaeus, -i, m. Antej, gigant, sin Zemlje Antemnae, -ārum, f. Antemna, sabinski

grad Antēnor, -ŏris, m. Antenor, Trojanac Antĭcўra, -ae, f. Antikira, ime triju grčkih

gradova Antĭgŏnē, -ēs, f. Antigona, Edipova ćerka Antĭgŏnus, -i, m. Antigon, ime nekih

sirijskih i makedonskih kraljeva Antĭlŏchus, -i, m. Antiloh, Nestorov sin Antĭmăchus, -i, m. Antimah, grčki epski

pesnik Antiŏchīa, -ae, f. Antiohija, 1) grad u Siriji;

2) grad u Kariji; Antiŏchēnses, -ĭum, m. Antiohijci

Antĭŏchus, -i, m. Antioh, ime mnogih si-rijskih kraljeva

Antĭpăter, -tri, m. Antipatar, 1) makedon-ski vojskovođa; 2) ime nekih filozofa

Antĭphătes, -ae, m. Antifat, 1) lestrigon-ski kralj; 2) Enejin pratilac

Antisthĕnes, -is, m. Antisten, osnivač ki-ničke filozofske škole

Antĭum, -ĭi, n. Ancij, grad u Laciju Antōnīnus, -i, m. Antonin, ime rimskih

careva; Antoninĭānus, adi. antoninski Antōnĭus, -ĭi, m. Antonije, rimsko ime;

Antōniānus, adi. antonijski, Antoni-jev; Antōniāni, -ōrum, m. Antonijeve pristalice

Anўtus, -i, m. Anit, jedan od Sokratovih tužilaca

Apella, -ae, m. Apela, ime mnogih jevrej-skih oslobođenika, kasnije pojam Jevreja

Apelles, -is, m. Apel, grčki slikar Apennīnus, -i, m. apeninske planine u

Italiji Aphărĕus, -ĕi, m. Afarej, 1) kralj u Mese-

niji; 2) jedan kentaur Apĭŏlae, -ārum, f. Apiola, grad u Laciju Apis, -is, m. Apis, sveti bik kod Egipćana Apollo, -ĭnis, m. Apolon, bog proricanja,

poezije i muzike, sunca Apollōnĭa, -ae, f. Apolonija, ime nekih

gradova; Apollōnĭātae, -ārum, m. Apo-lonjani

Appĭus, -ĭi, m. Apije, rimsko ime; Appĭ-us, adi. Apijev, apijski; Appĭānus, adi. Apijev, apijski

Apŭlēius, -i, m. Apulej, ime rimskog roda Apūlĭa, -ae, f. Apulija, oblast u donjoj Ita-

liji Aquĭlēia, -ae, f. Akvileja, Oglej, grad u

gornjoj Italiji Aquĭlo, -ōnis, m. Akvilon, mitološka lič-

nost, otac Kalaisa i Zeta, muž Oritijin Aquīnum, -i, n. Akvin, grad u Laciju Aquītānĭa, ae, f. Akvitanija, oblast u Ga-

liji; Aquītānus, adi. akvitanski; Aquī-tāni, -ōrum, m. Akvitanci

Arăbes, -um, m. Arapi; Arăbs, -bis, adi. arapski; Arăbi, -ōrum, m. Arapi

Arachnē, -ēs, f. Arahna, mitološka prelja Arar ili Arăris, -is, m. Arar, reka u Galiji Arātus, -i, m. Arat, grčki pesnik Araxes, -is, m. Araks, ime dve reke u Aziji Arbēla, -ōrum, n. Arbela, mesto u Asiriji Arcădĭa, -ae, f. Arkadija, oblast u Grčkoj;

Arcădes, -um, m. Arkađani Arcĕsĭlas, -ae, m. Arkesilaj, grčki filozof Archĕlāus, -i, m. Arhelaj, grčki filozof Archĭas, -ae, m. Arhija, grčki pesnik Archĭlŏchus, -i, m. Arhiloh, grčki pesnik Arch ytas, -ae, m. Arhita, grčki filozof Arctos, -i, f. 1) Veliki i Mali medved (sa-

zvežđe); 2) Severni pol Arctūrus, -i, m. Arktur, najsvetlija zvez-

da u sazvežđu Volara

316

Arduenna (silva), -ae, f. Ardenska šuma Arēŏpăgus, -i, m. Areopag, 1) brežuljak u

Atini; 2) vrhovni sud u Atini na tom brežuljku

Arĕthūsa, -ae, f. Aretuza, 1) izvor; 2) nimfa Arēus, -i, m. Arej, grčki filozof Argīlētum, -i, n. Argilet, deo grada Rima Argĭnūsae, -arum, f. Arginuze, tri ostrva

kod Eolide Argō, -ūs, f. Argo, mitski brod; Argonau-

tae, -ārum, m. Argonauti Argos, n. (samo nom. i acc.); pl. Argi,

-ōrum, m. Arg, oblast na Peloponezu; Argīvus, adi. argivski; Argīvi, -orum, m. Argivci

Argus, -i, m. Arg, mitski stooki čuvar Arĭadna, -ae, f. Arijadna, kći Minoja Arīmĭnum, -i, n. Arimin (dan. Rimini);

grad u Umbriji; Arīmĭnēnses, -ium, m. Ariminjani

Ariobarzănes, -is, m. Ariobarzan, persij-sko ime

Arīōn, -ŏnis, m. Arion, grčki pevač i svi-rač u kitaru

Ariŏvistus, -i, m. Ariovist, kralj Sveva Aristaeus, -i, m. Aristej, mitološka ličnost Aristarchus, -i, m. Aristarh, aleksandrij-

ski gramatičar Aristīdes, -is, m. Aristid, 1) atinski držav-

nik; 2) grčki ljubavni pesnik Aristippus, -i, m. Aristip, grčki filozof Aristo, -ōnis, m. Ariston, ime dvojice grč-

kih filozofa Aristŏdēmus, -i, m. Aristodem, 1) tragi-

čki glumac; 2) tiranin u Kumi Aristŏgīton, -ŏnis, m. Aristogiton, slavni

Atinjanin Aristŏphănes, -is, m. Aristofan, pesnik

stare grčke komedije Aristŏtĕles, -is, m. Aristotel, grčki filozof Aristus, -i, m. Arist, grčki filozof Armĕnĭa, -ae, f. Jermenija, oblast u Maloj

Aziji; Armĕnĭus, -ĭi, m. Jermenin; Ar-mĕnĭus, adi. jermennski

Armĭnĭus, -ĭi, m. Arminije, poglavica ger-manskog plemena Heruska

Arnus, -i, m. Arno, reka u Italiji

Arpi, -ōrum, m. Arpi, grad u Apuliji; Ar-pīnus, adi. arpski; Arpīni, -ōrum, m. Arpinjani

Arpīnum, -i, n. Arpin, grad u Laciju Arrētĭum, -ĭi , n. Arecij (dan. Areco), grad

u Etruriji; Arrētīnus, adi. arecijski; Arrētīni, -orum, m. Arećani

Artaxerxes, -is, m. Artakserks, ime per-sijskih kraljeva

Artĕmīsĭa, -ae, f. Artemizija, kraljica u Kariji koja je podigla Mauzolej

Arverni, -ōrum, m. Arvernjani, galski na-rod

Ascănĭus, -ĭi, m. Askanije, Enejin sin Asclēpĭădes, -ae, m. Asklepijad, lekar i uči-

telj govorništva Ascra, -ae, f. Askra, grad u Beotiji Asĭa, -ae, f. Azija; Mala Azija; Asĭātĭcus,

adi. azijski; maloazijski Asĭnĭus, -ĭi, m. Azinije, ime rimskog roda Aspāsĭia, -ae, f. Aspazija, Periklova žena Assărăcus, -i, m. Asarak, trojanski kralj Assўrĭa, -ae, f. Asirija; Assўrĭus, adi. asir-

ski; Assўrĭus, ĭi, m. Asirac Astartē, -ēs, f. Astarta, feničanska boginja Astўăges, -is, m. Astijag, medski kralj Astўănax, -actis, m. Astijanakt, Hektorov

sin Atella, -ae, f. Atela, grad u Kampaniji; Atel-

lānus, adi. atelanski; Atellānus, -i, m. Atelanac

Athēnae, -ārum, f. Atina, grčki grad; Athē-niēnsis, e, adi. atinski; Athēniēnses, -ĭum, m. Atinjani

Athos ili Athon, -ōnis, m. Atos, planina na Halkidiku, (dan. Sveta gora)

Atlās, -antis, m. 1) Atlas, planina u Mau-retaniji; 2) Atlant, div koji na rameni-ma drži nebeski svod; Atlantēus, adi. atlantski, Atlantov

Atrĕbătes, -um, m. Atrebati, pleme u Ga-liji

Atreus, -i, m. Atrej, Agamemnonov i Me-nelajev otac

Attălus, -i, m. Atal, ime pergamskih kra-ljeva

Attĭca, -ae, f. Atika, oblast u Grčkoj; Attĭ-ce, adv. atički

317

Aufĭdĭus, -ĭi, m. Aufidije, ime rimskog roda Aufĭdus, -i, m: Aufid, reka u Apuliji, (dan.

Ofanto) Avgusta, -ae, f. Augusta, 1) u carsko vre-

me nadimak careve žene; 2) ime nekih gradova, npr. Augusta Vindelĭcōrum Augzburg

Augustus, -i, m. Avgust, nadimak rimskih careva; Augustus, adi. avgustovski, Avgustov

Aulis, -ĭdis, f. Aulida, grad u Beotiji Aulus, -i, m. Aulo, rimsko ime Ausŏnes, -um, m. Auzoni, italska pleme-

na na zapadnoj obali Italije; Ausonia, -ae, f. Auzonija

Avārĭcum, -i, n. Avarik, galski grad Aventīnus, i, m. Aventin, jedan od sedam

rimskih brežuljaka Avernus, -i, m. Avernsko jezero i ulaz u

podzemlje; Avernus i Avernālis, -e, adi. avernski

Axŏna, -ae, f. Aksona, reka u Galiji (dan. Ena)

B Băbўlon, -onis, f. Vavilon; Băbўlōnĭa, -ae,

f. Vavilonija; Babўlōnĭus, adi. vavi-lonski; Băbўlōnĭus, ii, m. Vavilonac

Bacchānālĭa, -ĭum, n. Bahanalije, svetko-vina Bahova

Bacchus, -i, m. Bah, bog vina Bactra, -ōrum, n. Baktra, glavni grad u

Baktrijani Baetis, -is, m. Betis, reka u Španiji, (dan.

Gvadalkivir) Bāiae, -ārum, f. Baje, kampanski grad; Bā-

iānus, adi. bajski Bălĕāris, -e, adi. balearski; Bălĕāres, -ium,

m. Balearci; Bălĕārĭcus, adi. balearski Barcās, -ae, m. Barka, kartaginsko ime;

Barcīnus, adi. Barčin; Barcīni, -ōrum, m. potomci Barke

Bassăreus, -i, m. Basarej, pridev Bahov Bătāvi, -ōrum, m. Batavi, germanski narod

Belgae, -ārum, m. Belgi; Belgĭcus, adi. belgijski; Belgĭum, -i, n. Belgija

Bellŏvăci, -ōrum, m. Belovaci, galski na-rod

Bĕnĕventum, -i, n. Benevent, grad u Italiji Bĕrĕnīcē, -ēs, f. Berenika, egipatska kra-

ljica Bestia, -ae, f. Bestija (Zver), rimsko poro-

dično ime Bĭās, -antis, m. Bijant, grčki mudrac Bibracte, -is, n. Bibrakta, grad u Galiji Bīthyni, -ōrum, m. Bitini; Bīthynĭcus i

Bīthynus, adi. bitinski; Bīthynĭa, -ae, f. Bitinija

Bĭton, -ōnis, m. Biton, grčko ime Bĭtŭrĭges, -um, m. Biturigi, galski narod Bocchus, -i, m. Bokh, mauritanski kralj Boeōti, -orum, m. Beoćani; Boeōtĭa, ae, f.

Beotija; Boeōtĭus, adi. beotski Bŏii, -ōrum, m. Boji, galski narod Bŏmilcar, -ăris, m. Bomilkar, kartaginski

vojskovođa Bŏna Dĕa, -ae, f. Bona Dea, rimska bogi-

nja zemlje i plodnosti Bonna, -ae, f. Bona, grad u Germaniji (dan.

Bon) Bŏnōnĭa, -ae, f. Bononija (dan. Bolonja) Bŏrўsthĕnes, -is, m. Boristen, reka u Sar-

matiji (dan. Dnjepar) Bospŏrus, -i, m. Bosfor, moreuz između

Evrope i Azije Brennus, -i, m. Bren, galski vođa Briărĕus, -ĕi, m. Brijarej, storuki div Brĭgantes, -um, m. Briganti, britanski

narod; Brigantĭcus, adi. brigantski Brīsēĭs, -ĭdis, f. Briseida, mitološka ličnost Brĭtannĭa, -ae, f. Britanija (Engleska);

Brĭtannĭcus, adi. britanski; Brĭtannus, -i, m. Britanac

Brixĭa, -ae, f. Briksija, grad u Italiji (dan. Breša)

Brohus, -i, m. Broh (Zubat), rimsko poro-dično ime

Brundisĭum, -ĭi, n. Brundizij (dan. Brin-dizi); Brundĭsīnus, adi. brundizijski; Brundĭsīnus, -i, m. Brundizijac

Bruttĭi, -ōrum, m, Brutiji, stanovnici juž-ne Italije; Bruttius, adi. brutijski

318

Brūtus, -i, m. Brut (Životinjski glup) na-dimak rimske porodice u rodu Junija

Būcĕphălus, -i, m. Bukefal, konj Aleksan-dra Velikoga

Burdĭgăla, -ae, f. Burdigala, grad u Galiji (dan. Bordo)

Būsīrĭs, -ĭdis, m. Buzirid, egipatski kralj Byzantĭum, -ĭi, n. Vizant; Byzantĭus, adi.

Vizantski; Byzantĭus, -ĭi, m. Vizantinac

C C. = Gāius, Gaj, rimsko ime Cn. = Gnaeus, -i, m. Gnej, rimsko ime Cācus, -i, m. Kako, mitološka ličnost Cadmus, -i, m. Kadmo, osnivač Tebe; Cad-

mēus, adi. Kadmov, kadmejski; Cad-mēa, -ae, f. tebanska tvrđava

Cădurci, -ōrum, m. Kadurci, galsko pleme Caecĭlĭus, -ĭi, m. Cecilije, ime rimskog roda Caecĭna, -ae, m. Cecina, ime rimske po-

rodice Caecŭbum, -i, n. Cekub, vinorodno polje

u Kampaniji; Caecŭbus, adi. cekupski Caelĭus, ĭi, m. Celij, 1) ime rimskog roda;

2) rimski brežuljak; Caeliānus, adi. celijski

Caenīna, -ae, f. Cenina, grad u Laciju; Caenīnus, adi. ceninski; Caenīnēnses, -ĭum, m. Ceninci

Caere, n. indecl. Cera, grad u Etruriji Caesar, -ăris, m. Cezar (bujne kose, Ko-

sati), rimsko porodično ime roda Julija; Caesărĭānus, adi. Cezarov, cezarski; Caesărĭāni -ōrum, m. Cezarove prista-lice

Caesărēa, -ae, f. Cezareja, grad u Kapa-dokiji, Mauritaniji, Palestini

Cāiēta, -ae, f. Kajeta, grad i rt u Kampa-niji (dan. Gaeta)

Călăbrĭa, -ae, f. Kalabrija, oblast u južnoj Italiji

Calchās, -antis, m. Kalhant, grčki prorok pod Trojom

Călēdŏnĭa, -ae, f. Kaledonija, oblast u Škotskoj

Cales, -ĭum, f. Kales, kampanski grad; Cā-lēnus, adi. kaleski

Călĭgŭla, -ae, m. Kaligula, nadimak rim-skog cara Gaja

Callĭcrătĭdas, -ae, m. Kalikratid, spartan-ski vojskovođa

Callĭmăchus, -i, m. Kalimah, grčki pe-snik

Callĭŏpē, -ēs, f. Kaliopa, jedna od devet muza

Calpurnĭus, -ĭi, m. Kalpurnije, ime rim-skog roda; Calpurniānus, i Calpurnĭ-us, adi. Kalpurnijev

Călypsō, -ūs, f. Kalipso, nimfa Cambyses, -is, m. Kambiz, 1) otac Kira

Starijeg; 2) sin Kira Starijeg Cămēna, -ae, f. Kamena, nimfa izvora;

proročica Cămillus, -i, m. Kamil, nadimak rimskog

roda Furija Campānĭa, -ae, f. Kampanija, oblast u

Italiji; Campānus, adi. kampanski; Campānus, -i, m. Kampanac

Cānĭdĭus, -ĭi, m. Kanidije, ime rimskog roda

Cănīnĭus, -ĭi, m. Kaninije, ime rimskog roda

Cannae, -ārum, f. Kana, grad u Apuliji; Cannēnsis, e, adi. kanski

Cantăbrĭa, -ae, f. Kantabrija, provincija u Španiji

Cănŭlēius, -i, m. Kanulej, ime rimskog roda

Căpĭtōlĭum, ĭi, n. Kapitol, jedan od se-dam rimskih brežuljaka; Căpĭtōlīnus, adi. kapitolski

Cappădŏcĭa, -ae, f. Kapadokija, zemlja u Maloj Aziji; Cappădŏces, -um, m. sta-novnici Kapadokije, Kapadokijci

Căprĕae, -ārum, f. Kapreja (dan. Kapri), ostrvo kod Napulja

Căpŭa, -ae, f. Kapua, grad u Kampaniji Căpys, -ўos, m. Kapis, mitološka ličnost Cārĭa, -ae, f. Karija, zemlja u Maloj Aziji;

Cārĭcus, adi. karijski; Cāres, ĭum, m. Karani

Carmentis, -is, f. Karmenta, proročica; Carmentālis, -e, adi. Karmentin

319

Carnĕădes, -is, m. Karnead, grčki filozof Carnūtes, -um, m. Karnuti, galsko pleme Carthāgo, -ĭnis, f. Kartagina, grad u Afri-

ci; Carthāgĭnĭēnsis, e, adi. kartaginski, punski; Carthāgĭnĭēnsis, -is, m. Karta-ginjanin

Cassandra, -ae, f. Kasandra, Prijamova ćerka, trojanska proročica

Cassĭus, -ĭi, m. Kasije, ime rimskog roda Castor, -ŏris, m. Kastor, mitološka lič-

nost, brat Poluksov Cătĭlīna, -ae, m. Katilina, poznati Rimlja-

nin; Cătĭlīnārĭus, adi. Katilinin Căto, -ōnis, m. Katon, nadimak rimskog

roda Porcija Cătullus, -i, m. Katul, rimski lirski pe-

snik, nadimak rimske porodice (Štene) Caucăsus, -i, m. Kavkaz, planina u Aziji Caudĭum, ĭi, n. Kaudij, samnitski grad;

Caudīnus, adi. kaudijski Cĕcrops, -ŏpis, m. Kekrop, mitološka lič-

nost; Cĕcrŏpĭus, adi. Kekropov; Ce-crŏpĭa, -ae, f, grad Atina; Cecrŏpĭdes, -ae, m. Kekropov potomak

Cĕlĕres, -um, m. rimski konjanici za vre-me kraljeva

Celtae, -ārum, m. Kelti, Gali Centaurus, -i, m. Kentaur, mitološka lič-

nost; Centaurēus, adi. kentaurski, Ken-taurov

Cēphissus, -i, m. Kefis, reka u Grčkoj Cēpĭo, -ōnis, m. Cepion (Prodavac crnog

luka), rimsko porodično ime Cĕraunĭi Montes ili Cĕraunĭa, -orum, n.

keraunske planine, Keraunija, planine u Epiru

Cerbĕrus, -i, m. Kerber, troglavi pas u podzemlju

Cĕres, -ĕris, f. Cerera, boginja useva; Cĕ-reālis, -e, adi. Cererin; Cĕreālĭa, -ĭum, n. Cererina svetkovina

Chaerōnēa, -ae, f. Heroneja, grad u Beo-tiji

Chălcis, -ĭdis, f. Halkida, grad na Eubeji; Chalcĭdĭcus, adi. halkidski, Chalcĭ-dēnsis, -is, m. Halkiđanin

Chaldaea, -ae, f. Haldeja, južna Vavilo-nija; Chaldăĭcus i Chaldaeus, adi. hal-dejski; Chaldaei, -ōrum, m. Haldejci

Chăron, -ontis, m. Haron, brodar u pod-zemlju, koji duše umrlih prevozi u Had

Chărybdis, -is, f. Haribda, opasan vir u sicilskom moreuzu

Chatti, -ōrum, m. Hati, germansko pleme Cherrŏnēsus ili Chersŏnēsus, i, f. Her-

son, Hersones, poluostrvo 1) trački na Helespontu; 2) taurski (dan. Krim)

Chĕrusci, -ōrum, m. Herusci, germansko pleme

Chĭmaera, ae, f. Himera, mitološko čudo-vište

Chĭus, -i, f. Hij, ostrvo u Egejskom moru Chīron, -ōnis, m. Hiron, jedan od Kentaura Christiānus, -i, m. hrišćanin, Christiā-

nus, adi. hrišćanski Christus, i, m. Hri-stos

Chrysēs, -ae, m. Hris, Apolonov svešte-nik; Chr ysēĭs, -ĭdis, f. Hriseida, njego-va ćerka

Cĭcĕro, -ōnis, m. Ciceron (Leblebija), rim-sko porodično ime roda Tulijevaca

Cĭlĭcĭa, -ae, f. Kilikija, zemlja u Maloj Aziji; Cĭlĭces, -um, m. Kilikijci; Cĭlĭ-cēnsis, -e, i Cĭlĭcĭus, adi. kilikijski

Cilnĭus, -ĭi, m. Cilnije, ime rimskog roda Cimbri, -ōrum, m. Kimbri, germansko

pleme Cĭmon, -ōnis, m. Kimon, poznati atinski

vojskovođa Cincĭus, -ĭi, m. Cincije, ime rimskog roda Cīnĕās, -ae, m. Kineja, Pirov poslanik Cingĕtŏrix, -igis, m. Cingetoriks, galski

knez Cinna, -ae, m. Cina, rimski nadimak Circē, -ēs, f. Kirka, čarobnica; Circaeus,

adi. Kirkin Cirta, -ae, f. Kirta, grad u Numidiji Cĭthaeron, -onis, m. Kiteron, planina u

Beotiji Claudĭus ili Clōdĭus, -ĭi, m. Klaudije, Klo-

dije, rimski rod; Clōdiānus, adi. Klo-dijev

Cleanthes, -is, m. Kleant, grčki filozof Clĕŏbis, -is, m. Kleobis, grčko ime

320

Clĕon, -ōnis, m. Kleon, poznati Atinjanin Clĕŏpatra, -ae, f. Kleopatra, 1) grčko ime;

2) egipatska kraljica Clīō, -ūs, f. Klio, jedna od devet muza Clisthĕnes, is, m. Klisten, atinski držav-

nik Clītus, -i, m. Klit, vojvoda Aleksandra

Velikoga Cloelĭus, -ĭi, m. Klelije, rimsko ime Clōthō, -ūs, f. Kloto, jedna od tri Parke Clўtaem(n)estra, -ae, f. Klitem(n)estra,

Agamemnonova žena Cnĭdus, -i, f. Knid, grad u Kariji; Cnĭdĭ-

us, adi. knidski Cŏcles, -ĭtis, m. Koklit, nadimak rimskog

junaka Horacija Cōc ytus, -i, m. Kokit, reka u podzemlju Cŏdrus, -i, m. Kodro, atinski kralj Coelĭus, ĭi, m. Celije, rimski rod Colchi, -ōrum, m. Kolhi, Kolhiđani narod

na Crnom moru; Colchĭcus, adi. kol-hidski; Colchis, -ĭdis, f. Kolhida

Collātĭa, -ae, f. Kolatija, sabinski grad; Collātīnus, adi. kolatijski

Cŏlōnēus, adi. kolonski, koji pripada brežuljku Kolonu kraj Atine

Cŏnon, -ōnis, m. Konon, poznati atinski strateg

Constantīnŏpŏlis, -is, f. Konstantinopolj, Carigrad

Consus, -i, m. Konsus, rimsko božanstvo; Consuālĭa, -ĭum, n. svetkovina u čast Konsusa

Cŏrax, -ăcis, m. Koraks, grčki učitelj go-vorništva u Sirakuzi

Corc yra, -ae, f. Korkira (dan. Krf), ostrvo u Jonskom moru

Corc yra Nĭgra, ostrvo u Jadranskom moru (dan. Korčula)

Cordŭba, ae, f. Korduba (dan. Kordoba), grad u Španiji

Cŏrinna, -ae, f. Korina, grčka pesnikinja Cŏrinthus, -i, f. Korint, grad na Pelopo-

nezu; Cŏrinthĭus, adi. korintski; Cŏ-rinthĭus, ĭi, m. Korinćanin

Cŏrĭŏli, -ōrum, m. Korioli, grad Volska; Coriolāni, -ōrum, m. Korioljani

Cornēlĭus, -ĭi, m. Kornelije, rimski rod

Cŏrōnēa, -ae, f. Koroneja, beotski grad; Cŏrōnēnsis, adi. koronejski; Cŏrōnēn-ses, -ĭum, m. Koronejci, Koronejani

Corsĭca, -ae, f. Korzika, ostrvo u Sredo-zemnom moru; Corsus, adi. korzikan-ski; Corsi, -ōrum, m. Korzikanci

Cŏrўbantes, -um, m. Koribanti, Kibelini sveštenici; Cŏrўbantĭus, adi. koribant-ski

Cŏ(o)s, -i, f. Kos, ostrvo u Egejskom moru; Cŏus, adi. koski; Cŏi, -ōrum, m. stanovnici Kosa, Košani

Cŏtys, -ўis, m. Kotis ime tračkih kraljeva Crassus, -i, m. Kras (Glupak), nadimak

rimske porodice Crătīnus, -i, m. Kratin, atički komedio-

graf Crătippus, -i, m. Kratip, grčki filozof Crĕmĕra, -ae, f. Kremera, reka u Etruriji Crĕon, -ŏntis, m. Kreont, mitološka lič-

nost Crēta, -ae, f. Krit, ostrvo u Sredozemnom

moru; Crēs, -ētis, m. Krićanin; Crē-tēnsis, -e i Cretaeus, adi. kritski

Crĕūsa, ae, f. Kreusa, 1) Jasonova žena; 2) Enejina žena

Crĭtĭas, -ae, m. Kritija, jedan od trideseto-rice tirana u Atini

Crĭtŏbūlus, -i, m. Kritobul, 1) Sokratov učenik; 2) lekar Aleksandra Velikog

Croesus, i, m. Krez, lidijski kralj Crŏto(n), -onis, m. Kroton, grad u južnoj

Italiji; Crŏtōniātes, ae, m. Krotonjanin, Krotonci; Crŏtōniēnsis, -e, adi. kro-tonski

Ctēsĭphon, -ontis, m. Ktesifont, atinski državnik

Cūmae, -ārum, f. Kuma, grad u Kampa-niji; Cūmānus, adi. kumski; Cūmā-nus, -i, m. Kumanac

Cunctātor, -ōris, m. Kunktator (Okleva-lo), nadimak G. Fabija Maksima, glav-nokomandujućeg protiv Hanibala

Cŭpīdo, -inis, m. Kupidon, bog ljubavi, Venerin sin

Curiātĭi, -ōrum, m. Kurijaciji, albanski rod Cŭrĭus, -ĭi, m. Kurije, rimski rod Curtĭus, ĭi, m. Kurcije, rimski rod

321

Cўbĕlē, ēs, f. Kibela, frigijska boginja Cўclădes, -um, f. Kikladi, grupa ostrva u

Egejskom moru Cўclops, -opis, m. Kiklop, mitološka

ličnost; Cyclōpĭus, adi. kiklopski Cyllēnē, -ēs, f. Kilena, planina u Arkadiji;

Cyllēnĭus, adi. kilenski, Merkurov na-dimak

C ymē, -ēs, f. Kima, grad u Eolidi; C yma-eus, adi. kimski; Cymaeus, -i, m. Kim-ljanin

Cўnĭcus, -i, m. kinik, pristalica kiničke fizozofije; adi. kinički

Cўnŏsarges, is, n. Kinosarg, atinska gim-nazija

Cўnoscĕphălae, -ārum, f. Kinoskefale, dva brežuljka u Tesaliji

Cynthus, -i, m. Kint, planina na ostrvu Delu; Cynthĭus i Cynthĭa, kintski (na-dimak Apolona i Dijane)

Cyprus, -i, f. Kipar, ostrvo u Sredozem-nom moru; Cyprĭus, adi. kiparski; Cyprĭa, -ae, f. Kipranka = Venera

Cypsĕlus, -i, m. Kipsel, korintski tiranin Cyrēnē, -ēs, f. Kirena, grad u Africi; Cy-

rēnaĭcus, adi. i Cyrēnēnsis, -e, adi. ki-renski; Cyrēnēnses, -ĭum, m. Kirenjani

Cyrus, -i, m. Kir, 1) osnivač persijske drža-ve; 2) Artakserksov brat

Cўthēra, -orum, n. Kitera, ostrvo pored Lakonije; Cўthĕrēĭus, adi. kiterski; Cў-thĕrēis, -ĭdis, f. Kiterka = Venera

Cyzĭcus, -i, f. Kizik, grad na Propontidi; Cyzĭcēni, -orum, m. Kizičani

D D. = Dĕcĭmus, Decim, rimsko ime Dācĭa, -ae, f. Dakija, (istočna Ugarska,

Erdelj i Rumunija); Dācĭus, adi. dački; Dāci, -ōrum, m. Dačani

Daedălus, -i, m. Dedal, grčki umetnik iz mitskog doba

Dalmătĭa, -ae, f. Dalmacija; Dalmătĭcus, adi. dalmatski; dalmatinski; Dalmătae, -arum, m. Dalmati; Dalmatinci

Dămascus, -i, f. Damask, grad u Siriji Dāmocles, -is, m. Damokle, grčko ime Dāmōn, -onis, m. Damon, grčko ime Dănăē, -ēs, f. Danaja, Persejeva majka;

Dănăēĭus, -ĭi, m. Persej Dănăus, -i, m. Danaj, praotac Grka; Dă-

năidae, -ārum, m. Grci; Dănăus, adi. danajski, grčki

Dānŭvĭus, -ĭi, m. Dunav (gornji deo) Daphnē, -ēs, f. Dafna, mitološka ličnost Dardănus, -i, m. Dardan, praotac Troja-

naca; Dardănĭus, adi. dardanski; Dar-dăni, -ōrum, m. Dardanci

Dārēus, -ĕi, m,. Darije, persijski kralj Dātis (acc. -in), m. Datis, persijski voj-

skovođa Dĕcĭus, -ĭi, m. Decije, rimski rod Dēĭănīra, ae, f. Dejanira, Heraklova žena Dēiŏtărus, -i, m. Dejotar, kralj u Galatiji Dēĭphŏbus, -i, m. Dejfob, Prijamov sin Dēlos, -i, f Del, ostrvo u Egejskom moru Delphi, -ōrum, m. Delfi, Apolonovo pro-

ročište; Delphicus, adi. delfski Dēmărātus, -i, m. Demarat, grčko ime Dēmētrĭus, -ĭi, m. Demetrije, Dimitrije,

grčko ime Dēmŏcrĭtus, -i, m. Demokrit, grčki filozof Dēmosthĕnes, -is, m. Demosten, grčki

govornik Dentas, -ātis, m. Dentat (Zubati), rimsko

porodično ime Deucălĭon, -ōnis, m. Deukalion, grčko

mitsko ime Diāna, -ae, f. Dijana, rimska boginja lova

i meseca Dĭcaearchus, -i, m. Dikearh, grčki filozof Dīdo, -ōnis i -us, f. Didona, osnivač Kar-

tagine i kartaginska kraljica Dĭo(n), -ōnis, m. Dion, grčko ime Dioclētiānus, -i, m. Dioklecijan, rimski car Diŏdŏtus, -i, m. Diodot, grčki filozof Diŏgĕnes, -is, m. Diogen, grčki filozof Diŏmēdes, -is, m. Diomed, grčki junak pod

Trojom Diŏnysĭus, -ĭi, m. Dionizije, grčko ime Dioscūri, -ōrum, m. Dioskuri, braća Ka-

stor i Poluks Dīphĭlus, -i, m. Difil, grčki komediograf

322

Dōdōna, -ae, f. Dodona, grad u Epiru; Dō-dōnaeus, adi. dodonski

Dŏlābella, -ae, m. Dolabela, nadimak rim-ske porodice roda Kornelija

Dŏlon, -ōnis, m. Dolon, trojanski uhoda Dŏmĭtiānus, -i, m. Domicijan, rimski car Dŏmĭtĭus, -ĭi, m. Domicije, rimski rod Dōres, -um, m. Dorci; Dōrĭcus, adi. dorski;

Dōrĭce, adv. dorski, na dorski način Drĕpănum, -i, n. Drepanon, grad na Sici-

liji (dan. Trapani) Drŭĭdae, -ārum, m. druidi, galski svešte-

nici Drūsus, -i, m. Druz, rimsko porodično ime Drўădes, -um, f. Drijade, nimfe šuma, gor-

ske vile Dūbis, -is, m. Dubis, reka u Galiji Dŭīlĭus, ĭi, m. Dulije, rimski rod Dyrrăchĭum, -ĭi, n. Dirahij (dan. Drač),

grad u Iliriji

E Eburnus, -i, m. Eburn (Od slonovače na-

činjen), rimsko porodično ime Ebūrōnes, -um, m. Eburoni, galsko pleme Ecbătăna, -ōrum, n. Ekbatana, glavni grad

u Mediji Edōni, -ōrum, m. Edonci, tračko pleme;

Edōnus, adi. edonski Elĕa, -ae, f. Eleja, grad u Lukaniji; Eleātĭ-

cus, adi. elejski; Eleātes, -ae, m. Eleja-nin

Elĭcĭus, -ĭi, m. Elicije, Jupiterov nadimak Elĭs, -ĭdis, f. Elida, oblast u Grčkoj; Elē-

us, adi. elidski; Eleus, -i, m. Eliđanin Elpēnor, -ŏris, m. Elpenor, Odisejev drug Elўsĭum, -ĭi, n. Elizij, boravište blaženih Endўmĭon, -onis, m. Endimion, lep mla-

dić iz grčke mitologije Enīpĕus, -i, m. Enipej, reka u Grčkoj Enna, -ae, f. Ena, grad na Siciliji; Ennēn-

sis, -is, m. Enjanin Ennĭus, -ĭi, m. Enije, rimski pesnik Epămīnondas, -ae, m. Epaminonda, po-

znati tebanski državnik

Ephĕsus, -i, f. Efes, grad u Maloj Aziji; Ephĕsĭus, adi. efeski; Ephĕsĭus, ĭi, m. Efežanin

Ephialtes, -is, m. Efijalt, grčki izdajnik Epĭcharmus, -i, m. Epiharm, grčki pisac

komedija Epĭcūrus, -i, m. Epikur, grčki filozof; Epĭ-

cūrēus, adi. epikurski; Epĭcūrēi, -ōrum, m. Epikurove pristalice

Epĭdaurus, -i, f. Epidaur (dan. Dubrov-nik)

Epimĕnĭdes, -is, m. Epimenid, poznati prorok i pesnik sa Krita

Epīrus, -i, f. Epir, oblast u Grčkoj; Epī-rēnsis, -e, adi. epirski; Epīrōtes, -ae, m. Epirci

Erătō, -ūs, f. Erato, jedna od devet muza Eratosthĕnes, -is, m. Eratosten, grčki ma-

tematičar Erĕbus, -i, m. Ereb, bog tame; carstvo

mrtvih Erĕchtheus, -ei, m. Erehtej, atinski kralj;

Erechthēus, adi. Erehtejev Erĕtrĭa, -ae, f. Eretrija, grad na Eubeji;

Erĕtriēnsis, -e, adi. eretrijski; Erĕtri-ēnsis, -is, m. Eretrijac

Erichthŏnĭus, -ĭi, m. Erihtonije, mitolo-ška ličnost

Erinnē, -ēs, f. Erina, grčka pesnikinja Eriph yla, -ae, f. Erifila, mitološka ličnost Eryx, -ўcis, m. Eriks, planina na Siciliji;

Erўcīnus, adi. erički Esquĭlĭae, -ārum, f. Eskvilin, jedan od se-

dam rimskih brežuljaka; Esquilīnus, adi, eskvilijski

Etĕŏcles, -is, m. Eteokle, Edipov sin Etrūrĭa, -ae, f. Etrurija, oblast u Italiji;

Etruscus, adi. etrurski; Etrusci, -orum, m. Etrurci

Euander, -dri, m. Euandar, mitološka lič-nost

Euboea, -ae, f. Eubeja, ostrvo u Egejskom moru

Euclīdes, -is, m. Euklid, 1) grčki filozof; 2) matematičar iz Aleksandrije

Eumĕnes, -is, m. Eumen, ime pergamskih kraljeva

323

Eumĕnĭdes, -um, f. Eumenide, boginje srdžbe, Furije

Eumolpus, -i, m. Eumolp, osnivač eleu-sinskih misterija; Eumolpĭdae, -ārum. m. Potomci Eumolpa, Eumolpidi, po-rodica sveštenika u Atini

Euphorbus, -i, m. Euforb, Trojanac Euphŏrĭon, -ōnis, m. Euforion, grčki pe-

snik Euphrātes, -is, m. Eufrat, reka u Aziji Eupŏlis, -ĭdis, m. Eupolid, grčki pisac ko-

medija Eurīpĭdes, -is, m. Euripid, grčki pisac tra-

gedija Eurōpa, -ae, f. Europa, 1) kći feničanskog

kralja; 2) (Evropa) deo sveta Eurōtas, -ae, m. Eurot, reka u Lakoniji Eurybĭădes, -is, m. Euribijad, lakedemon-

ski kralj Eurўdĭcē, -ēs, f. Euridika, Orfejeva žena Euxīnus Pontus, Crno more Euterpē, -ēs, f. Euterpa, jedna od devet

muza

F Făbĭus, -ĭi, m. Fabije, rimski rod Fabrĭcĭus, -ĭi, m. Fabricije, rimski rod Faesŭlae, -ārum, f. Fezule, grad u Etruriji;

Faesŭlānus, adi. fezulski Falcĭdĭus, -ĭi, m. Falcidije, rimski rod Fălĕrĭi, -ōrum, m. Faleriji, grad u Etruriji;

Făliscus, adi. falerijski, fališćanski Fălernus, adi. falernski; Fălernum sc.

vīnum, falernac, falernsko vino Faunus, -i, m. Faun, mitološka ličnost, ka-

snije šumski bog Faustŭlus, -i, m. Faustul, pastir koji je

odgojio Romula i Rema Făvōnĭus,-ĭi, m. Favonije, 1) topli zapad-

ni vetar; 2) rimsko ime Fĕrĕntīnum, -i, n. Ferentin (dan. Ferento),

grad u Italiji Ferĕtrĭus, -ĭi, m. Feretrije, Jupiterov nadi-

mak

Fērōnĭa, -ae, f. Feronija, staroitalska bo-ginja

Fescennīnus, adi. fesceninski Fīdēnae, -ārum, f. Fidena, grad u Laciju;

Fidēnas, -ātis, m. Fidenjanin, Fidenac Fĭdĭus, -ĭi, m. Fidije, Jupiterov nadimak Fimbria, -ae, m. Fimbrija (Koji nosi šiške),

rimsko porodično ime Flāmĭnĭus, -ĭi, m. Flaminije, rimski rod;

Flaminĭānus, adi. flaminijski Flāvĭus, -ĭi, m. Flavije, rimski rod Flōra, -ae, f. Flora, rimska boginja cveća i

proleća Florentĭa, -ae, f. Florencija, grad u Etru-

riji (dan. Firenca) Flūmentāna Porta, Rečna vrata, jedna od

vrata grada Rima kroz koja se dolazilo na Marsovo polje

Fontēius, -ēi, m. Fontej, rimski rod Formĭae, -ārum, f. Formije, grad u Laci-

ju; Formiānus, adi. formijski Franci, -ōrum, m. Franci; Francĭa, -ae, f.

Franačka zemlja; Francus, adi. frana-čki

Frīsĭi, -ōrum, m. Frizi, germansko pleme Fūfĭus, -ĭi, m. Fufije, rimski rod Fulvĭus, -ĭi, m. Fulvije, rimski rod Fūrĭus, -ĭi, m. Furije, rimski rod

G Găbĭi, -ōrum, m. Gabiji, grad u Laciju;

Găbīnus, adi. gabijski; Găbīnus, -i, m. Gabinajnin, Gabijac

Gabīnĭus, -ĭi, m. Gabinije, rimski rod Gādes, -ĭum, f. Gad (dan. Kadiz), grad u

Španiji; Gādītāni, -ōrum, m. Gađani Gaetūli, -ōrum m. Getuli, stanovnici da-

našnjeg Maroka; Gaetūlus i Gaetūlĭ-cus, adi. getulski

Gāius, i, m. Gaj, rimsko ime Gălătae, -ārum, m. Galati, keltsko pleme;

Gălătĭa, -ae, f. Galatija, oblast u Maloj Aziji

Gălătēa, -ae, f. Galateja, grčko ime

324

Galba, -ae, f. Galba (Trbušasti), rimsko porodično ime

Gălĭlaei, -orum, m. Galilejci, narod u Pa-lestini

Gallĭa, ae, f. Galija (dan. Francuska); Gal-lus, i, m. Gal (dan. Francuz); Gallĭcus, adi. galski (dan. francuski)

Gallus, -i, m. Gal, rimski porodični na-dimak

Gănges, -is, m. Gang, reka u Indiji Gănўmēdes, -is, m. Ganimed, peharnik

na Olimpu Gărumna, -ae, m. Garumna (dan. Garo-

na), reka u Galiji Gĕmōnĭae (sc. scalae), gemonske stepe-

nice na Kapitolu Gĕnăbum, -i, n. Genab (dan. Orlean), grad

u Galiji Gĕnăva, ae, f. Genava (dan. Ženeva), grad

u Helvetiji Gĕnŭa, -ae, f. Genua (dan. Đenova), grad

u Italiji Gergŏvĭa, -ae, f. Gergovija, grad u Galiji

(dan. Klermon-Feran) Germānĭa, -ae, f. Germanija; Germānus

i Germānĭcus, adi. germanski; Germā-ni, -ōrum, m. Germani

Gērўon, -ŏnis, m. Gerion, mitski kralj Gĕtae, -ārum, m. Geti, tračko pleme Gĭgas, -antis, m. Gigant; Gigantēus, adi.

gigantski Glaucus, -i, m. Glauk, morski bog Gordĭum, -ĭi, n. Gordij, grad u Frigiji Gorgĭas, -ae, m. Gorgija, grčki sofist Gŏrgo, -ŏnis, f. (češće u pl.), Gorgona,

čudovište u Hadovim dvorima Gŏrgŏ-nĕus, adi. Gorgonin

Gracchus, i, m. Grah (Čavka), rimsko po-rodično ime

Graecĭa, -ae, f. Grčka; Graecus, -i. m. Grk; Graecus, adi. grčki

Grāius v. Graecus Gўas, -ae, m. Gij, storuki div G yges, -is, m. Gig, lidijski kralj

H Hădrĭa, -ae, f. i Adrĭa, -ae, f. Adrija, ital-

ski grad; Hadriānus, adi. adrijski; Ha-drijan (ime cara); Hadriātĭcum (măre), Jadransko more

Haedŭi, -ōrum, m. Edui, galsko pleme Haemŏnĭa, -ae, f. Hemonija, staro ime za

Tesaliju; Haemŏnĭus, adi. hemonski, tesalski

Haemus, -i, m. Hem, planina u Trakiji, (dan. Balkan)

Hălĭcarnassus, -i, f. Halikarnas, grad u Kariji; Hălĭcarnassēnsis, -is, m. Hali-karnašanin

Hălys, -ўos, m. Halis, reka u Maloj Aziji Hămādrўas, -ădis, f. Hamadrijada, šum-

ska nimfa Hămilcar, -ăris, m. Hamilkar, kartaginsko

ime Hănnĭbal, -ălis, m. Hanibal, kartaginski

vojskovođa Hanno, -ōnis, m. Hanon, kartaginsko ime Harmŏdĭus, -ĭi, m. Harmodije, poznati

Atinjanin Harpălus, -i, m. Harpal, grčko ime Harpyĭa, -ae, f. Harpija, mitološko biće,

demon oluje Hasdrŭbal, -ălis, m. Hazdrubal, Haniba-

lov brat Hĕautontīmōrūmĕnos = Mučitelj samo-

ga sebe, naslov Terencijeve komedije Hēbē, -ēs, f. Heba, grčka boginja mladosti Hĕbraeus, adi. jevrejski Hĕbrus, -i, m. Hebar, reka u Trakiji (dan.

Marica) Hĕcātē, -ēs, f. Hekata, podzemna boginja

čarolija Hector, -ŏris, m. Hektor, Prijamov sin, tro-

janski junak Hĕcŭba, -ae, f. Hekaba, Prijamova žena Hĕcўra == Svekrva, naslov Terencijeve

komedije Hĕlĕna, -ae, f. Helena, Menelajeva žena Hĕlĕnus, -i, m. Helen, Prijamov sin Hĕlĭcon, -onis, m. Helikon, planina u Beo-

tiji; Hĕlĭcōnĭus, adi. helikonski

325

Hĕllē, -ēs, f. Hela, Friksova sestra, mito-loška ličnost

Hellespontus, -i, m. Helespont (dan. Dar-daneli); Hellespontĭus, adi. helespont-ski; Hellespontĭus, -ĭi, m. stanovnik Helesponta

Hēlōtae, -ārum, m. heloti, robovi u Sparti Helvētĭa, -ae, f. Helvetija (dan. Švajcar-

ska); Helvētĭus, adi. helvetski; Helvē-tĭus, -ĭi, m. Helvet

Hēphaestĭon, -ōnis, m. Hefestion, prija-telj Aleksandra Velikog

Hērāclēa, -ae, f. Herakleja, grad u Grč-koj; Heraclĕēnses, ium, m. Heraklejci, Heraklejani

Heraclītus, -i, m.-Heraklit, grčki filozof Hercŭlānĕum, -ĕi, n. Herkulanum, grad u

Italiji, zasut lavom vulkana Vezuva; Hercŭlānēnsis, -e, adi. herkulanski

Hercŭles, -is, m. Herkul (grč. Herakle), mitski junak; Hercŭlānĕus i Hercŭlĕ-us, adi. herkulski, Herkulov

Hercўnia silva, Hercinska šuma, skup ne-mačkih planina (dan. Švarcvald)

Herennĭus, -ĭi, m. Herenije, rimski rod Hermăgŏras, -ae, m. Hermagora, grčki

učitelj govorništva Hermes, -ae ili Herma, -ae, m. Hermes,

bog; u pl. herme, Hermesovai kipovi Hermĭŏnē, -ēs, f. Hermiona, ćerka Mene-

laja i Helene Hermus, -i, m. Herm, reka u Lidiji Hernĭci, -ōrum, m. Hernici (”gorštaci”),

pleme u Laciju Hērŏdŏtus, -i, m. Herodot, grčki istoričar Hēsĭŏdus, -i, m. Hesiod, grčki pesnik Hespĕrus, -i, m. zvezda večernjača, Ve-

černjača Hespĕrĭa, -ae, f. Hesperija, zapadna zem-

lja, Italija za Grke, Španija za Rimljane Hībēres, -um, m. Iberi, narod u Španiji Hĭbernĭa, -ae, f. Irska Hiĕro, -ōnis, m. Hijeron, sirakuški tiranin;

Hiĕrōnĭcus, adi. Hijeronov Hiĕrōnўmus, -i, m. Hijeronim, grčko ime Hiĕrŏsŏlўma, -ōrum, n. i -ae, f. Jerusalim;

Hiĕrŏsŏlўmārĭus, adi. jerusalimski Hīmĕra, -ae, f. Himera, grad na Siciliji

Hipparchus, -i, m. Hiparh, 1) Pisistratov sin; 2) grčki matematičar i astronom

Hippĭas, -ae, m. Hipija, 1) Pisistratov sin; 2) sofist

Hippŏcrătes, -is, m. Hipokrat, poznati grčki lekar

Hippŏcrēnē, -ēs, f. Hipokrena, izvor koji je kopitom otvorio Pegaz na Helikonu

Hippŏdămē, -ēs, f. Hipodamija, grčka mi-tološka ličnost

Hippŏlўtē, -ēs, f. Hipolita, amazonska kraljica

Hippŏlўtus, i, m. Hipolit, Tezejev sin Hippōnax, -āctis, m. Hiponakt, grčki jamp-

ski pesnik Hirpīni, -ōrum, m. Hirpini, samnitsko ple-

me u Italiji; Hirpīnus, adi. hirpinski Hirtĭus, -ĭi, m. Hircije, rimski rod Hispălis, -is, f. Hispal (dan. Sevilja), grad

u Španiji; Hispāliēnses, -ĭum, m. His-paljani

Hispānĭa, ae, f. Hispanija, Španija; Hispā-nĭcus, adi. hispanski, španski; Hispā-ni, ōrum, m. Hispani, Španci

Histrĭa, v. Istrĭa Hŏmērus, -i, m. Homer, grčki pesnik; Hŏ-

mērĭcus, adi. homerski Hŏrātĭus, -ĭi, m. Horacije, rimski pesnik Hortensĭus, -ĭi, m. Hortenzije, rimski go-

vornik Hostīlĭus, -ĭi, m. Hostilije, rimsko ime;

Tullus Hostilius, rimski kralj Hўăcinthus, -i, m. Hijacint, mitološka lič-

nost Hўădes, -um, f. Hijade, ime sazvežđa Hybla, -ae, f. Hibla, planina na Siciliji;

Hyblaeus, adi. hibalski, hiblejski Hўdaspes, -is, m. Hidasp, reka u Indiji Hўmen i Hўmĕnaeus, -i, m., 1) Himen,

bog svadbe; 2) himen, svadbena pesma Hўmettus, -i, m. Himet, planina u Atici;

Hўmettĭus, adi. himetski Hўperbŏrĕi, -ōrum, m. Hiperborejci, mit-

ski narod na severu; Hўperbŏrĕus, adi. hiperborejski

Hўpĕrīdes, -is, m. Hiperid, grčki govornik Hўpĕrīon, -onis, m. Hiperion, mitološka

ličnost, Helijev otac

326

Hўperm(n)estra, -ae, f. Hiperm(n)estra, Danajeva ćerka

Hyrcānĭa, -ae, f. Hirkanija, persijska pro-vincija; Hyrcānus, adi. hirkanski; Hyr-cāni, -ōrum, m. Hirkanci

Hystaspes, -is, m. Histasp, Darijev otac

I Iacchus, -i, m. Jakho, ime mističnom

Bahu Iādĕra, ae, f. Jadera (dan. Zadar), ilirski

grad Iānĭcŭlum, -i, n. Janikul, brežuljak u Rimu Iānus, -i, m. Janus, rimski bog prolaza i

vrata Iāpĕtus, -i, m. Japet, Titan, otac Promete-

jev i Atlantov Iāpyx, -ўgis, m. Japig, Dedalov sin; Iāpў-

gĭa, -ae, f. Japigija, južni deo Italije Iarba(s), -ae, m. Jarba, afrički kralj Iāson, -ŏnis, m. Jason, vođa Argonauta Ibēres,- um, m. Iberi, grčki naziv za Špan-

ce; Ibērus, adi. iberski; Ibērus, -i, m. Iber (dan. Ebro), reka; Ibērĭa, -ae, f. Španija; Ibērĭcus, adi. španski

Ibўcus, -i, m. Ibik, grčki pesnik Icărus, -i, m. Ikar, Dedalov sin Ida, -ae, f. Ida, 1) planina u Troadi; 2) pla-

nina na Kritu; Idaeus, adi. idski Idălĭum, -ĭi, n. Idalij, grad na Kipru; Idă-

lĭus, adi. idalijski Idŏmĕneus, -i, m. Idomenej, mitološka lič-

nost Ilerda, -ae, f. Ilerda (dan Lerida), grad u

Španiji; Ilĭum, -ĭi, n. ili Ilĭus, -ĭi, f. Ilij, Troja; Ili-

ăcus i Ilĭus, adi. ilijski; trojanski; Iliă-des, -ae, m. Trojanac

Ilĭas, -ădis, f. Ilijada IIiŏneus, -ĕi, m. Ilionej, Niobin sin Ilīth yĭa, -ae, f. Ilitija, boginja poroda Illўrĭa, -ae, f. i Illўrĭcum, -i, n. Ilirija;

Illўrĭcus i Illўrĭus, adi. ilirski; Illўrĭi, -ōrum, m. Iliri

Ilus, -i, m. Il, mitološka ličnost

Ilva, -ae, f. Ilva (dan. Elba), ostrvo Imbros, -i, f. Imbar, ostrvo u Egejskom

moru Inăchus, -i, m. Inah, mitološka ličnost;

Inăchĭus, adi. argivski ili grčki Indĭa, -ae, f. Indija; Indĭcus, adi. indijski;

Indus, -i, m. Indijac Indus, -i, m. Ind, reka u Indiji Indūtiŏmărus, -i, m. Induciomar, galski

vođa Inō, -ōnis ili -us, f. Inona, mitološka lič-

nost Intĕramna, -ae, f. Interamna, grad u Um-

briji; Intĕramnās, -ātis, adi. interamnij-ski; Intĕramnās, -ātis, m. Interamnjanin

Iō, -ūs ili -ōnis, f. Ija, mitološka ličnost, žena pretvorena u kravu

Iōnes, -um, m. Jonjani, jedno od četiri glav-na grčka plemena

Ionia, -ae, f. Jonija, oblast u Maloj Aziji; Ionius, adi. jonski

Iordānes, -is, m. Jordan, reka u Palestini Iōsēphus, i, m. Josif, jevrejsko ime Iphĭcrătes, is, m. Ifikrat, atinski vojsko-

vođa Iphĭgĕnīa, -ae, f. Ifigenija, Agamemnono-

va kći Iris, -ĭdis, f. Irida, glasnica bogova; duga Irus, -i, m. Ir, prosjak u Odisejevoj kući Isis, -ĭdis, f. Izida, egipatska boginja Isŏcrătes, -is, m. Isokrat, grčki govornik Issa, -ae, f. Isa (dan. Vis), ostrvo; Issaeus,

adi. isejski Ister, -tri, m. Istar, donji Dunav Isthmus, -i, m. Istam, Korintska prevlaka;

Isthmĭus, adi. istamski; Isthmĭa, -ōrum, n. Istamske igre

Istrĭa, -ae, f. Istra; Istrĭcus, adi. istarski; Istri, -ōrum, m. i Istrĭāni, -ōrum, m. Istrani

Itălĭa, -ae, f. Italija; Itălĭcus, adi. i Itălus, adi. italski; Itălĭcus, -i, m. i Itălus, -i, m. Italik

Ithăca, -ae, f. Itaka, ostrvo u Jonskom moru; Ithăcus i Ithăcēnsis, adi. itački

Itys, -ўos, m. Itis, mitološka ličnost Iūlĭus, -ĭi, m. Julije, rimski rod Iūnĭus, -ĭi, m. Junije, rimski rod

327

Iūno, -ōnis, f. Junona, rimska boginja Iuppĭter, gen. Iŏvis, m. Jupiter, rimski bog Iūra, -ae, f. Jura, planina u Galiji; Iūturna, -ae, f. Juturna, nimfa u Laciju,

Turnova sestra Ixīon, -ŏnis, m. Iksion, mitološka ličnost

K K. = Kaeso, -ōnis, m. Kezon, rimsko ime

L L. = Lūcĭus, -ĭi, m. Lucije, rimsko ime Lăbĕo, -ōnis, m. Labeon, rimsko porodi-

čno ime Lăbĕrĭus, -ĭi, m. Laberije, rimski rod Lăbiēnus, -i, m. Labijen, Cezarov legat Lăbўrinthus, -i, m. lavirint Lacaena, -ae, f. Lakedemonka Lăcĕdaemon, -ŏnis, m. Lakedemon ili

Sparta; Lăcĕdaemŏnĭus, adi. lakede-monski; Lăcĕdaemŏnĭus, -ĭi, m. Lake-demonac, Spartanac

Lăchĕsis, -is, f. Lahesa, jedna od tri Parke Lăco, -ōnis, m. Lakonac, Lakedemonac;

Lăcōnĭcus, adi. lakonski; Lăcōnĭca, -ae, f. Lakonija

Laelĭus, -ĭi, m. Lelije, rimski rod Lāërtes, -ae, m. Laert, Odisejev otac; Lā-

ërtĭus, adi. Laertov; Lāërtĭades, -ae, m. Laertović, Odisej

Laestrygŏnes, -um, m. Lestrigonci, mit-ski ljudožderi

Lāĭius, -i, m. Laj, kralj u Tebi Lāĭădes, -ae, m. Lajev potomak, Edip Lălăgē, -ēs, f. Lalaga, prijateljica Hora-

cijeva Lămĭa, -ae, m. Lamija, rimsko porodično

ime; Lămiānus, adi. lamijski Lampsăcum, -i, n. Lampsak, grad u Misiji;

Lampsăcēni, -ōrum, m. Lampsačani

Lămus, -i, m. Lam, mitski kralj Lestrigo-naca

Lānŭvĭum, -ĭi, n. Lanuvij, grad u Laciju; Lānŭvīnus, adi. lanuvijski; Lānŭvī-nus, -i, m. Lanuvljanin

Lāŏcŏon, -ontis, m. Laokont, trojanski sveštenik

Lāŏdămīa, -ae, f. Laodamija, mitološka ličnost

Lāŏmĕdon, -ontis, m. Laomedont, trojan-ski kralj

Lăpĭthae, -ārum, m. Lapiti, mitski narod; Lăpĭthaeus, adi. lapitski

Lār, Lăris, plur. Lăres, -um, m. Lari, kuć-ni rimski bogovi; prenes. kuća

Lārissa, -ae, f. Larisa, tesalski grad Lătĭum, -ĭi, n. Lacij, oblast u Italiji; Lătī-

nus, adi. latinski; Lătīnĭtas, -atis, f. 1) dobar latinski jezik, 2) latinsko građan-sko pravo

Lātō, -ūs, f. ili Latōna, -ae, f. Latona, grčka boginja; Lātōnia, Latonina ćer-ka, Dijana

Laurentum, -i, n. Laurent, grad u Laciju; Laurens, -entis, adi. laurentski

Lāvīnĭa, -ae, f. Lavinija, druga Enejina žena

Lāvīnĭum, -ĭi, n. Lavinij, grad u Laciju; Lāvīnĭus, adi. lavinijski

Lĕander, -dri, m. Leandar, mitološka lič-nost

Lēda, -ae, f. Leda, majka Kastora i Poluk-sa, Helene i Klitem(n)estre

Lĕmannus lăcus, Lemansko jezero (dan. Ženevsko jezero)

Lemnos, -i, f. Lemno, ostrvo u Egejskom moru

Lĕmŭres, -um, m. Lemuri, seni pokojni-ka; Lĕmūrĭa, -ōrum, n. svetkovina u čast Lemura

Lēnaeus, adi. lenejski; Bahov Lentŭlus, -i, m. Lentul (Aljkavi), rimsko

porodično ime Lĕon, -ontis, m. Leont, grčko ime Lĕōnĭdas, -ae, m. Leonida, spartanski kralj Lĕontīni, -ōrum, m. Leontini, grad na Si-

ciliji; Leontīnus, adi. leontinski; Leon-tīnus, -i, m. Leontinjanin

328

Lĕpĭdus, -i, m. Lepid (Giudavko), rimsko porodično ime

Leptis, -is, f. Leptis, dva grada u Africi; Leptĭtānus, adi. leptiski; Leptĭtānus, -i, m. Leptićanin

Lerna, -ae, f. Lerna, jezero u Argolidi; Lernaeus, adi. lernejski

Lesbos, -i, f. Lezb, ostrvo u Egejskom moru; Lesbiăcus, adi. lezbijski

Lēthē, -ēs, f. Leta, reka zaborava u pod-zemnom svetu

Leto v. Lato Leucădĭa, -ae, f. i Leucas, -ădis, f. Lev-

kada, ostrvo u Jonskom moru; Leucā-dĭus, adi. leukadski

Leucŏthĕa, -ae, f. Leukoteja, Kadmova ćerka, morska boginja

Leuctra, -ōrum, n. Leuktra. mesto u Beo-tiji; Leuctrĭcus, adi. leuktarski

Līber, -ĕri, m. Liber, bog plodnosti, ka-snije Bah; Lībĕrālĭa, -ĭum, n. Libera-lije, svetkovina u čast boga Libera

Lĭbĭtīna, -ae, f. Libitina, boginja sahranji-vanja

Lĭburnĭa, ae, f. Liburnija, ilirska zemIja, primorje od Raše do Krke; Lĭburni, -ōrum, m. Liburnjani; Lĭburnus, adi. liburnski; Lĭburna (nāvis) lađa brzo-plovka koju su koristili Liburnjani

Lĭbўa, -ae, f. Libija. oblast u Africi; se-verna Afrika: Lĭbўcus, adi. libijski; Lĭ-bўes, -um, m. Libijci

Lĭcĭnĭus, -ĭi, m. Licinije, rimski rod Lĭgārius, -ĭi, m. Ligarije, rimski rod Lĭger, -ĕris, m. Liger (dan. Loara), reka u

Galiji Lĭgŭres, -um, n. Liguri, narod u današnjoj

Đenovi i Pijemontu Lĭlўbaeum, -i, n. Lilibej, rt i grad na Sici-

liji Lingŏnes, -um, m. Lingonci, galsko pleme Lĭnus, -i, m. Lin, mitski pevač i muzičar Lĭpăra, -ae, f. Lipara, ostrvo kraj Sicilije

(dan. Lipari); Lĭpărēnsis, -e, adi. lipar-ski

Līris, -is, m. Liris, reka u Laciju Lissus, -i, m. Lješ, grad na Drimu u dana-

šnjoj Albaniji

Līvĭus, -ĭi, m. Livije, rimski rod Lŏcri, -ōrum, m. ili Lŏcrēnses, -ĭum, m.

Lokriđani; Lŏcris, -ĭdis, f. Lokrida (oblast u Grčkoj)

Lollĭus, -ĭi, m. Lolije, prijatelj Horacijev Londĭnĭum, -ĭi, n. Londinij (dan. London),

grad u Britaniji Lūcĕres, -um, m. ili Lūcĕrenses, -rensi-

um, m. Luceri, treće od tri plemena od kojih se sastojao rimski narod u najsta-rije doba

Lūcīlĭus, -ĭi, m. Lucilije, rimski rod Lūcīna, -ae, f. Lucina, rimska boginja po-

roda Lŭcrētĭlis, -is, m. Lukretil, planina u sa-

binskoj zemlji Lŭcrētĭus, -ĭi, m. Lukrecije, rimski pesnik Lūcullus, -i, m. Lukul (Šumarak), rimsko

porodično ime; rimski bogataš i rasipnik Lŭcŭmo, -ōnis, m. Lukumon, naziv za

etrurske poglavice Lugdūnum, -i, n. Lugdun (dan. Lyon),

grad u Galiji Lŭpercăl, -ālis, n. pećina posvećena bogu

Luperku; Lŭpercālĭa, -ĭum, n. Luper-kalije, Luperkova svetkovina

Lŭpercus, -i, m. Luperk, rimski bog Lūsītānĭa, -ae, f. Luzitanija (dan. Portu-

galija); Lūsītānus, adi. luzitanski; Lū-sītānus, -i, m. Luzitanac

Lūtētĭa, -ae, f. Lutecija (dan. Pariz), glav-ni grad Parižana (Parīsĭi), galskog ple-mena

Lўaeus, -i, m. Lijej, Bahov nadimak Lўcaeus, -i, m. Likej, planina u Arkadiji Lўcĭa, -ae, f. Likija, zemlja u Maloj Aziji;

Lўcĭus, adi. likijski, Lўcĭus, -ĭi, m. Li-kijac

Lўcurgus, -i, m. Likurg, spartanski zako-nodavac

Lydĭa, -ae, f. Lidija, zemlja u Maloj Aziji; Lydĭus, adi. lidijski, Lydus, -i, m. Li-đanin

Lysander, -dri, m. Lisandar, spartanski vojskovođa

L ysĭas, -ae, m. Lisija, atinski govornik Lysĭmăchus, -i, m. Lisimah, vojskovođa

Aleksandra Velikog

329

L ysippus, -i, m. Lisip, vajar u vreme Alek-sandra Velikog

L ysis, -ĭdis, m. Lisid, grčki filozof

M M. = Mārcus, -i, m. Marko, rimsko ime M`. = Mānĭus, -ĭi, m. Manije, rimsko ime Mam. = Māmercus, -i, m. Mamerko, rim-

sko ime Măcĕdŏnĭa, -ae, f. Makedonija; Măcĕdŏ-

nĭcus, adi. makedonski; Măcĕdo, -ŏnis, m. Makedonac

Măcer, -cri, m. Macer, rimsko ime Măchāon, -ŏnis, m. Mahaon, mitski lekar Măcrŏchīr, -īros, m. Dugoruki, nadimak

kralja Artakserksa Mactator, -ōris, m. Maktator (Koljač), na-

dimak rimske porodice Maeander, -dri, m. Meandar, reka u Jo-

niji; Maeandrĭus, adi. Meandrov Maecēnās, -ātis, m. Mecena, zaštitnik pe-

snika, Augustov prijatelj Maelĭus, -ĭi, m. Melije, rimski rod; Mae-

lĭānus, adi. Melijev Maenĭus, -ĭi, m. Menije, rimski rod Maeŏnĭa, -ae, f. Meonija, kraj u Lidiji;

Maeŏnĭus, adi. meonijski Maeōtis, -ĭdis, f. ili Pălus Maeōtis, Azov-

sko more Măgĕtŏbrĭga, -ae, f. Magetobriga, galski

grad Magnēsĭa, -ae, f. -Magnezija, oblast u Te-

saliji; Magnēs, -ētis, adi. magnetski Māgo, -ōnis, m. Magon, kartaginsko ime Māgontĭăcum, -i, n. Magontijak (dan.

Majnc), grad u Germaniji Māia, -ae, f. Maja, rimska boginja, Mer-

kurova majka Mălăca, -ae, f. Malaka (dan. Malaga), grad

u Španiji Mālĭăcus sinus, m. Malijski zaliv kod Te-

salije Māmercus, -i, m. Mamerko, rimsko ime

Māmertīni, -ōrum, m. Mamertinci, sta-novnici grada Mesane na Siciliji; Mā-mertīnus, adi. mamertinski

Mānīlĭus, -ĭi, m. Manilije, rimski rod Manlĭus, -ĭi, m. Manlije, rimski rod Mannus, -i, m. Man, germanski bog Mantĭnēa, -ae, f. Mantineja, grad u Arka-

diji Mantō, -ūs, f. Manto, tebanska proročica Mantŭa, -ae, f. Mantua (dan. Mantova),

grad u Italiji Mărăthon, -onis, m. Maraton, mesto u

Atici; Mărăthōnĭus, adi. maratonski Marcellus, -i, m. Marcel, rimsko porodi-

čno ime Mārcĭus, -ĭi, m. Marcije, rimski rod Marcŏmāni ili Marcomanni, -ōrum, m.

Markomani, germansko pleme Mārcus, -i, m. Marko, rimsko ime Mardŏnĭus, -ii, m. Mardonije, persijski

vojskovođa Mărĕōtis, -ĭdis, adi. mareotski, koji pripa-

da gradu Mareoti u Egiptu; Mărĕōtĭ-cum (vīnum), mareotsko vino

Margarita, -ae, f. Margarita (Biser), rim-sko porodično ime

Mărīca, -ae, f. Marika, italska nimfa Mărĭus, -ĭi, m. Marije, Gaj, rimski politi-

čar i vojskovođa Margus, -i, m. Marg (dan. Morava), reka

u Meziji Măro, -ōnis, m. Maron, rimsko porodično

ime Mărŏbŏdŭus, i, m. Marobod, markoman-

ski kralj Mārs, Mārtis, m. Mars, bog rata; Mărtiā-

lis, -e i Mārtĭus, adi. Marsov Marsi, -ōrum, m. Marsi, latinsko pleme;

Marsus i Marsĭcus, adi. marsiski Marsŏnĭa, -ae, f. Marsonija, (dan. Slavon-

ski Brod) Marsўas, -ae, m. Marsija, frigijski satir,

umetnik na fruli Mărus, -i, m. Mar (dan. Morava), reka u

Germaniji Măsinissa, -ae, m. Masinisa, numidski

kralj

330

Massăgĕtae, -ārum, m. Masageti, skitsko pleme

Massĭcus, adi. masički, koji potiče s brda Masika u Kampaniji; Massĭcum (vī-num), masičko vino

Massĭlĭa, -ae, f. Masilija (dan. Marsej), grad u Galiji

Mătīnus, adi. matinski, koji pripada brdu Matinu u Apuliji

Mātrŏna, -ae, f. Matrona (dan. Marna), reka u Galiji

Mattĭum, -ĭi, n. Matij, glavni grad Hata (dan. Marburg)

Mātūta, -ae, f. Matuta, rimska boginja ju-tra

Maurētānĭa, -ae, f. Mauritanija; Mauri, -orum, m. Mauri, Mavri; Maurus i Maurĭcus, adi. maurski, punski, afrički

Mausōlus, -i, m. Mauzol, karijski kralj; Mausŏlēus, adi. Mauzolov; Mausŏlē-um, -i, n. Mauzolej, grobnica Mauzo-lova

Mēdēa, -ae, f. Medeja, ćerka Ejeta, kol-hidskog kralja, žena Jasonova

Mēdĭa, -ae, f. Medija, oblast u Aziji; Mē-dĭcus, adi. medski; Mēdi, -ōrum, m. Međani

Mĕdiŏlānum, -i, n. Mediolanum (dan. Mi-lano), grad u Italiji

Mĕdūsa, -ae, f. Meduza, jedna od gor-gona

Mĕgaera, -ae, f. Megera, jedna od Furija Mĕgălŏpŏlis, -is, f. Megalopolj, grad u

Arkadiji; Mĕgălŏpŏlītānus, adi. mega-lopoljski; Mĕgălŏpŏlītānus, -i, m. Me-galopoljanin

Mĕgăra, -ae, f. Megara, 1) grad u Megari-di; 2) grad na Siciliji; Mĕgărēnses, -ium, m. Megarani

Mĕlampūs, -ŏdis, m. Melampod, 1) pro-rok i lekar; 2) Heraklov pratilac

Mĕlĕăger, -gri, m. Meleagar, mitološka ličnost

Mellissus, -i, m. Melis, 1) grčki filozof; 2) Mecenin oslobođenik

Mĕlĭta,-ae, f. Melita (dan. Malta), ostrvo u Sredozemnom moru; Mljet; Mĕlĭtēn-sis, -e, adi. melitski

Melpŏmĕnē, -ēs, f. Melpomena, jedna od devet muza

Memmĭus, -ĭi, m. Memije, rimski rod Memnon, -ŏnis, m. Memnon, mitološka

ličnost; Memnŏnĭus, adi. Memnonov Memphis, -is ili -ĭdis, f. Memfis, grad u

Egiptu Mĕnander, -dri, m. Menandar, grčki ko-

mediograf Mĕnăpĭi, -ōrum, m. Menapiji, galsko pleme Mĕnĕdēmus, -i, m. Menedem, grčko ime Mĕnĕlāus, -i, m. Menelaj, spartanski kralj Mĕnon, -ōnis, m. Menon, Platonov dijalog Mentor, -ŏris, m. Mentor, grčko ime Mercŭrĭus, ĭi, m. Merkur, rimski bog trgo-

vine i lukavstva, zaštitnik glasnika Mĕrŏē, -ēs, f. Meroja, ostrvo na Nilu Mĕrŏpē, -ēs, f. Meropa, Atlantova ćerka Mĕsŏpŏtămĭa, -ae, f. Mesopotamija, oblast

u Aziji Messăla i Messalla, -ae, m. Mesala, rim-

sko porodično ime Messālīna, -ae, f. Mesalina, žena cara Kla-

udija Messāna, -ae, i. Mesana (Mesina), grad

na Siciliji Messēnē, -ēs, f. Mesena, grad na Pelopo-

nezu Mĕtaurus, -i, m. Metaur, reka u Umbriji Mĕtellus, -i, m. Metel (Oslobođeni na-

jamnik), ime rimske porodice Mēthymna, -ae, f. Metimna, grad na ostrvu

Lezbu Mettĭus, -ĭi, m. Metije, rimsko ime Mĕzentĭus, -ĭi, m. Mezencije, mitsko ime Mĭcipsa, -ae, m. Micipsa, numidski kralj Mĭdas, -ae, m. Mida, mitski kralj u Frigiji Mīlētus, -i, f. Milet, grad u Kariji Mĭlo, -ōnis, m. Milon, 1) atleta iz Kroto-

na; 2) rimski političar Miltĭădes, -is, m. Miltijad, atinski vojsko-

vođa Mimnĕrmus, -i, m. Mimnermo, grčki pe-

snik Mĭnerva, -ae, f. Minerva, rimska boginja

mudrosti

331

Mīnōs, -ōis, m. Minoj, kralj i zakonodavac na Kritu; Mīnōis, -ĭdis, f. Minojeva ćer-ka, Arijadna

Mīnōtaurus, -i, m. Minotaur, mitološko čudovište, sa ljudskim telom i glavom bika

Minturnae, -ārum, f. Minturna, grad u La-ciju

Mĭnŭcĭus, -ĭi, m. Minucije, rimski rod Mīsēnum, -i, n. Mizenum, rt i grad u Kam-

paniji Mīsēnus, -i, m. Misen, pratilac Enejin Mĭthrās, -ae, m. Mitra, persijsko božan-

stvo Mĭthrĭdātes, -is, m. Mitridat, pontski kralj Mnēmon, -ŏnis, m. Mnemon, nadimak

persijskog kralja Artakserksa Mnēmŏsўnē, -ēs, f. Mnemosina, majka

muza Moenus, -i, m. Men (dan. Majna), reka u

Germaniji Moesĭa, -ae, f. Mezija, oblast u današnjoj

Srbiji i Bugarskoj; Moesi, -ōrum, m. Mežani

Mōgontĭăcum, v. Māgontĭăcum Mŏlo, -ōnis, m. Molon, nadimak grčkog

retora Apolonija iz Roda Mŏlossi, -ōrum, m. Mološani, pleme u

Epiru; Mŏlossis, -ĭdis, f. zemlja molo-ška; Molossĭcus, adi. mološki

Mŏbna, -ae, f. Mona (dan. Man), ostrvo između Irske i Engleske

Mopsus, -i, m. Mops, mitološka ličnost Mŏrĭni, -ōrum, m. Morini, pleme u sever-

noj Pikardiji Morphĕus, -i, m. Morfej, bog sna Mŏsa, -ae, f. Mosa (dan. Mez), reka u Ga-

liji Mŏsella, -ae, f. Mozela (dan. Mozel, reka

u Galiji Mūcĭus, -ĭi, m. Mucije, rimski rod Mulvĭus, adi. Mulvijev; pōns Mulvĭus,

Mulvijev most u Rimu Mummĭus, -ĭi, m. Mumije, rimski rod Mŭnātĭus, -ĭi, m. Munacije, rimski rod Munda, -ae, f. Munda, grad u Španiji Mūnўchĭa, -ae, f. Munihija, atinska luka Mūrēna, -ae, m. Murena, rimska porodica

Mūsa, -ae, f. muza, boginja lepih umetno-sti; ima ih devet

Mūsaeus, -i, m. Muzej, stari grčki pesnik Mŭtĭna, -ae, f. Mutina (dan. Modena), grad

u gornjoj Italiji Mўcălē, -ēs, f. Mikala, rt u Joniji Mўcēnae, -ārum, f. Mikena, prastari grad

u Argolidi; Mўcēnaeus, adi. mikenski; Mўcēnēnses, -ĭum, m. Mikenjani

Myrmĭdŏnes, -um, m. Mirmidonci, tesal-sko pleme pod vlašću Ahilovom

Myrtĭlus, -i, m. Mirtil, Hermesov sin Mysĭa, -ae, f. Misija; Mysĭus, adi. misij-

ski; Mysi, -ōrum, m. Mižani Mўtĭlēnae, -ārum, f. Mitilena, glavni grad

na ostrvu Lezbu

N N. = Nŭmĕrĭus, Numerije, rimsko ime Nābis, -is, m. Nabis, spartanski tiranin Naevĭus, -ĭi, m. Nevije, rimski pesnik Nāïas, -ădis, -f. Najada, nimfa reka i izvora Nantuātes, -um, m. Nantuati, galsko pleme Năpaea, -ae, f. Napeja, nimfa podolkinja Narbo, -ōnis, m. Narbon (dan. Narbon),

grad u Galiji Nāsīca, -ae, m. Nazika (Nosonja), nadi-

mak porodice Scipiona Nāsĭdĭus, -ĭi, m. Nazidije, ime rimskog

roda Nāso, -ōnis, m. Nazon, ime rimske poro-

dice Naupactus, -i, f. Naupakt (dan. Lepanto),

grad u Lokridi Nazărēni, -ōrum, m. Nazareni Naxus, -i, f. Naks, ostrvo u Egejskom

moru; Naxĭus, adi. s Naksa Nĕaera, -ae, f. Neera, grčko ime Neāpŏlis, -is, f. Neapolj (dan. Napulj),

grad u Italiji Nĕarchus, -i, m. Nearh, grčko ime Nēlĕus, -i, m. Nelej, kralj u Pilu, Nestorov

otac; Nēlēïus, adi. Nelejev

332

Nĕmĕa, -ae, f. Nemeja, mesto u Argolidi; Nĕmaeus, adi. nemejski; Nĕmĕa, -ōrum, n. Nemejske igre

Nĕmĕsis, -is i -ĕos, f. Nemeza, boginja pravde i odmazde

Neŏcles, -is, m. Neokle, Temistoklov otac Neoptŏlĕmus, -i, m. Neoptolem, Ahilov

sin Nĕpos, -ōtis, m. Nepot (Rođa), ime rim-

ske porodice Neptūnus, -i, m. Neptun, rimski bog mora;

Neptunius, adi. Neptunov Nērĕus, -ĕi, m. Nerej, morski bog Nĕro, -ōnis, m. Neron, 1) rimska porodi-

ca; 2) rimski car Nĕrva, -ae, m. Nerva (Žilavi) rimsko po-

rodično ime; rimski car Nĕrvĭi, -ōrum, m. Nervljani, galsko pleme;

Nĕrvĭcus, adi. nervljanski Nessus, -i, m. Nes, ime jednog Kentaura;

Nessēus, adi. Nesov Nestor, -ŏris, m. Nestor, junak pod Tro-

jom, govornik Nīcaea, -ae, f. Nikeja, grad u Bitiniji; Nī-

caeēnsis, -is, m. Nikejac Nīcānor, -ŏris, m. Nikanor, vojskovođa

Aleksandra Velikog Nīcĭas, -ae, m,. Nikija, 1) atinski govor-

nik, 2) grčko ime Nīcŏmēdes, -is, m. Nikomed, bitinski kralj Nīcŏmēdīa, -ae, f. Nikomedija, glavni

bitinski grad Nīcŏpŏlis, -is, f. Nikopolj, grad u Epiru i

u Jermeniji Nĭgĭdĭus, -ĭi, m. Nigidije, rimski gramati-

čar Nīlus, -i, m. Nil, reka u Egiptu; Nīlĭăcus,

adi. nilski Nĭnus, -i, f. Nin, grad u Asiriji Nĭnus, -i, m. Nin, asirski kralj Nĭŏbē, -ēs, i Nĭŏba, -ae, f. Nioba, Tanta-

lova ćerka; Nĭŏbēus, adi. Niobin Nīsus, -i, m. Nis, mitološka ličnost; Nīsa-

eus i Nīsēïus, adi. Nisov Nōbĭlĭor, -ōris, m. Nobilior (Plemeniti),

porodično ime roda Fulvijeva

Nōla, -ae, f. Nola, grad u Kampaniji; Nō-lānus, adi. nolski; Nōlānus, -i, m. No-ljanin

Nōmentum, -i, n. Noment, grad blizu Rima; Nōmentānus, adi. nomentanski

Nōrēia, -ae, f. Noreja (dan. Nojmarkt), norički grad

Nōrĭcum, -i, n. Norik, rimska provincija; Nōrĭcus, adi. norički

Nŏviŏdūnum, -i, n. Noviodun, ime više galskih gradova

Nūcĕrĭa, -ae, f. Nucerija, grad u Kampa-niji

Nŭma Pompĭlĭus, Numa Pompilije, drugi rimski kralj

Nŭmantĭa, -ae, f. Numantija, Numancija, grad u Španiji; Nŭmantīnus, adi. nu-mantijski, numancijski; Nŭmantīnus, -i, m. Numantinac

Nŭmĭdĭa, -ae, f. Numidija (dan. Alžir); Nŭmĭda, -ae, m. Numiđanin; Nŭmĭdĭ-cus, adi. numidski

Nŭmĭtor, -ōris, m. Numitor, albanski kralj (Alba Longa)

Nysa, -ae, f. Nisa, grad u Indiji; Nysaeus, adi. iz Nise; N ysaeus; -i, m. Nižanin

O Ocĕănus, -i, m. Okean, more i morski bog Octāvĭus, -ĭi, m. Oktavije, rimski rod;

Octāviānus, adi. Oktavijev Odyssēa, -ae, f. Odiseja, Homerov ep Oeāgrus, -i, m. Eagar, Orfejev otac; Oeā-

grĭus, adi. orfejski, trački Oebălus, -i, m. Ebal, mitski kralj u Sparti Oechălĭa, -ae, f. Ehalija, grad na Eubeji Oecŏnŏmĭcus, Gospodar, naslov Kseno-

fontovog dela Oedĭpus, -i i -odis, m. Edip, tebanski kralj Oenōtrĭa, -ae, f. Enotrija (Vinska zemlja),

starije ime jugoistočnog dela Italije; Oenōtrĭus, adi. italski, rimski

Oeta, -ae, f. Eta, planina u Tesaliji; Oeta-eus, adi. etski; Oetaeus, -i, m. = Herakle

333

Oīleus, -i, m. Ojlej, Ajantov otac; Oīlīdes, -ae, m. Ojlejev sin = Ajant

Olympĭa, -ae, f. Olimpija, oblast u Elidi; Olympĭus, adi. olimpijski; Olympĭum, -ĭi, n. hram olimpijskog Zevsa; Olym-pĭa, -ōrum, n. Olimpijske igre; Olym-pĭas, -ădis, f. olimpijada

Olympus, -i, m. Olimp, planina u Tesaliji, prebivalište nebeskih bogova

Olynthus, -i, f. Olint, grad u Trakiji; Olyn-thĭus, -ĭi, m. Olinćanin

Omphălē, -ēs, f. Omfala, mitološka lidska kraljica

Opīmĭus, -ĭi, m. Opimije, ime rimskog roda

Ops, Opis, f. Opa, boginja zemlje, simbol plodnosti

Opus, -untis, f. Opunt, grad u Lokridi; Opuntĭus, adi. opuntski; Opuntĭi, -ōrum, m. Opunćani

Orchŏmĕnus, -i, f. Orhomen, grad u Beo-tiji; Orchŏmĕnĭi, -ōrum, m. Orhome-njani

Orcus, -i, m. Ork, 1) podzemlje; 2) bog podzemlja

Orēas, -ădis, f. Oreada, planinska nimfa Orestes, -is, m. Orest, Agamemnonov sin;

Orestēus, adi. Orestov Orīon, -ōnis, m. Orion, 1) mitski lovac; 2)

sazvežđe Orphĕus, -i, m. Orfej, mitski pevač Osci, -ōrum, m. Osci, narod u Kampaniji Osīris, -is i -ĭdis, m. Oziris, egipatski bog Ossa, -ae, f. Osa, brdo u Tesaliji Ostĭa, -ae, f. Ostija, rimska luka, grad u

Laciju; Ostĭēnsis, -e, adi. ostijski Otho, -ōnis, m. Oton, ime rimske poro-

dice Ovĭdĭus, -ĭi, m. Ovidije, rimski pesnik Oxus, -i, m. Oks, reka u Aziji

P P. = Pūblĭus, -ĭi, m. Publije, rimsko ime Pactōlus, -i, m. Paktol, reka u Lidiji Pācŭvĭus, -ĭi, m. Pakuvije, rimski tragičar

Pădus, -i, m. Pad (dan. Po), reka u Italiji Paeān, -ānis, m. Pean, 1) nadimak Apolo-

na kao boga medicine; 2) pesma u Apo-lonovu čast

Paeligni, -ōrum, m. Peligni, italsko pleme Paeŏnĭa, -ae, f. Peonija, oblast u Makedo-

niji; Paeŏnes, -um, m. Peonjani Păgăsa, -ae, i Păgăsae, -ārum, f. Pagasa,

grad u Tesaliji; Păgăsaeus, adi. iz Pa-gase

Pălaestīna, -ae, f. Palestina, oblast u Aziji; Pălaestīnus, adi. palestinski; Pălaestī-nus, -i, m. Palestinac

Pălămēdes, -is, m. Palamed, Grk pod Tro-jom

Pălātĭum, -ĭi, m. Palatin, jedan od sedam rimskih brežuljaka; Pălātīnus, adi. pa-latinski

Păles, -is, f. Pala, zaštitnica stada i pastira; Pălīlis, -e, adi. Palin; Pălīlĭa, -ōrum, n. Palilije, svetkovina u Palinu čast

Pălĭnūrus, -i, m. Palinur, 1) Enejin kor-milar; 2) rt u Laciju

Pallas, -adis, f. Palada = Minerva; Pallă-dĭus, adi. Paladin; Pallădĭum, ĭi, n. paladijum, kip Paladin u Troji

Pallas, -antis, m. Palant, mitološka lič-nost; Pallantēus, adi. Palantov

Pamph ylĭa, -ae, f. Pamfilija, oblast u Ma-loj Aziji; Pamphylĭus, adi. pamfilski; Pamphylĭus, ii, m. Pamfilac

Pān, Pānos, m. Pan, šumski bog Pănaetĭus, -ĭi, m. Panajtije, stoički filozof Pănăthēnāĭcus, -i, m. Isokratov govor iz-

rečen na svetkovini Panateneja Pandātărĭa, -ae, f. Pandatarija, ostrvo u

Tirenskom moru Pandīon, -ŏnis, m. Pandion, atinski kralj,

mitološka ličnost Pannŏnĭa, -ae, f. Panonija, oblast između

Dunava i Save; Pannŏnĭcus i Pannŏ-nĭus, adi. panonski; Pannŏnĭi, -orum, m. Panonci

Pănormus, -i, f. Panorm (dan. Palermo), grad na Siciliji

Panthus, -i, m. Pantoj, mitološka ličnost

334

Paphlăgŏnīa, -ae, f. Paflagonija, zemlja u Maloj Aziji; Păphlăgō, -ŏnis, m. Pafla-gonac

Păphos, -i, Paf, 1) m. Pigmalionov sin, mitološka ličnost; 2) f. grad na Kipru; Păphĭus, adi. iz Pafa, kiparski

Păpīrĭus, -ĭi, m. Papirije, ime rimskog roda Parca, -ae, f. Parka Păris, -ĭdis, m. Paris, Prijamov sin Părīsĭi, -ōrum, m. Parižani, narod u Galiji Parma, -ae, f. Parma, grad u Italiji;. Par-

mēnsis, -e adi iz Parme Parmĕnĭdes, -is, m, Parmenid, grčki filo-

zof Parmĕnĭo, -onis, m. Parmenion, vojsko-

vođa Aleksandra Velikog Parnassus, -i, m. ili Parnāsus, -i, m. Par-

nas, planina u Fokidi; Parnāsĭus, adi. parnaski

Păros, -i, f. Par, ostrvo u Egejskom moru; Părĭus, adi. parski; Părĭus, -ĭi, m. Pa-ranin

Parrhăsĭus, -ĭi, m. Parazije, grčki slikar Parthĕnŏpe, -ēs, f. Partenopa, staro ime

za Napulj; Parthĕnŏpēius, adi. parte-nopski

Parthĭa, -ae, f. Partija, zemlja na jugoisto-ku Kaspijskog mora; Parthĭcus ili Part-hus, adi. partski; Parthi, -orum, m. Parti

Păsargădae, -arum, f. Pasargada, persij-ska prestonica

Pāsĭphăa, -ae, f. Pasifaja, Minotaurova majka, mitološka ličnost

Pătăvĭum, -ĭi, n. Patavij (dan Padova), grad u Italiji

Patroclus, -i, m. Patroklo, prijatelj Ahilov Pătulcĭus, -ĭi, m. Patulcije, nadimak Janu-

sov Paulus i Paullus, -i, m. Paul (Mališa), rim-

sko porodično ime Pēdŭcaeus, -i, m. Peducej, ime rimske

porodice Pēgăsus, -i, m. Pegaz, krilati konj, simbol

pesnika; Pēgăsēus, adi. Pegazov Pĕlasgi, -ōrum, m. Pelazgi, prastanovnici

Grčke Pēlĕus, -ei, m. Pelej, Ahilov otac, Pēlīdes,

-ae, m. Pelejev sin

Pĕlĭas, -ae, m. Pelija, kralj u Jolku, mito-loška ličnost

Pĕlĭon, -ĭi, n. Pelion, planina u Tesaliji Pella, -ae, f. Pela, grad u Makedoniji Pĕlŏponnēsus, -i, f. Peloponez, Moreja,

grčko poluostrvo; Pĕlŏponnesīăcus i Peloponnēsĭus, adi. peloponeski, Pĕ-lŏponnēsĭi, -orum, m. Peloponežani

Pēlūsĭum, -ĭi, n. Peluzij, grad u Egiptu Pĕnātes, -ĭum, m. Penati, rimski kućni bo-

govi Pēnĕlŏpa, -ae, f. Penelopa, Oisejeva žena Pēnēus, -i, m. Penej, reka u Tesaliji Penthĕus, -i, m. Pentej, tebanski kralj, mi-

tološka ličnost Pergămum, -i, n. Pergam, 1) trojanska tvr-

đava; 2) grad u Misiji; Pergămēnus, adi. pergamski

Pĕrĭpătētĭcus, -i, m. peripatetik; Pĕrĭpă-tētĭcus, adi. peripatetički, koji pripada Aristotelovoj filozofskoj školi

Persa, -ae, m. Persijanac; Persis, -ĭdis, f- i Persia, -ae, i. Persija; Persĭcus, adi. persijski

Persephŏnē, -ēs, f. v. Prozerpina Persepolis, -is, f. Persepolj, glavni persij-

ski grad Persĕus, -ĕi, m. Persej, sin Jupitera i Da-

naje; Persēius, adi. Persejev Pĕrŭsĭa, -ae, f. Peruzija (dan. Peruđa), grad

u Etruriji; Perusīnus, adi. peruzijski Pĕtrēius, -i, m. Petrej, Antonijev i Pom-

pejev legat Pĕtrōnius, -ĭi, m. Petronije, rimski pisac u

vreme Neronove vladavine Phaeāces, -um, m. Feačani, stanovnici

ostrva Sherije (dan. Krf); Phaeācĭus, adi. feački; Phaeācĭa, -ae, f. feačka zemlja

Phaedon, -ōnis, m. Fedon, Sokratov uče-nik

Phaedra, -ae, f. Fedra, Tezejeva žena, mi-tološka ličnost

Phaedrus, -i, m. Fedar, 1) grčki filozof; 2) rimski pisac basni

Phăëthon, -ontis, m. Faetont; 1) nadimak Sunca; 2) Helijev sin

Phălērum, -i, n. Faleron, atinska luka

335

Phăon, -ōnis, rn. Faon, mladić na Lezbu Pharnăces, -is, m. Farnak, pontski kralj Phăros, -i, f. 1) Far, ostrvce kod Aleksan-

drije; Phărĭus, adi. farski; 2) ostrvo Hvar

Pharsālus, -i, f. Farsala, grad u Tesaliji; Pharsālĭcus, adi. farsalski

Phĕrae, -ārum, f. Fera, grad u Meseniji i Tesaliji; Phĕraeus, adi. ferski; Phĕra-eus, -i, m. Feranin

Phĕrĕc ydes, -is, m. Ferekid, grčki filozof Phīdĭas, -ae, m. Fidija, atinski vajar Phĭlēmon, -onis, m. Filemon; 1) grčki pi-

sac komedija; 2) Baukidin muž, mito-loška ličnost

Phĭlippi, -orum, m. Filipi, grad u Make-doniji

Phĭlippus, -i, m. Filip, makedonski kralj; Philippēus i Philippĭcus, adi. Filipov, filipski

Phĭloctētes, -ae, m. Filoktet, Heraklov drug Phĭlŏlāus, -i, m. Filolaj, grčki filozof Phĭlŏmēla, -ae, f. Filomela, mitološka lič-

nost, pretvorena u slavuja Phĭlŏpoemen, -enis, m. Filopemen, ahaj-

ski vojskovođa Phīnĕus, -ei, m. Finej, 1) kralj u Trakiji;

2) Belov sin, mitološka ličnost Phintĭas, -ae, m. Fintija, Damonov prija-

telj Phlĕgĕthon, -ontis, m. Flegetont, jedna od

reka u podzemlju Phōcĭon, -ōnis, m. Fokion, atinski držav-

nik i vojskovođa Phōcis, -ĭdis, i. Fokida, oblast u Grčkoj;

Phōcăĭcus, adi. fokidski; Phōcēnses, -ĭum, m. Fokiđani

Phoebē, -ēs, f. Feba, 1) Dijana kao bogi-nja meseca; 2) žensko ime

Phoebus, -i, m. Feb, nadimak Apolona, boga sunca; Phoebēus, adi. Febov

Phoenīces, -um, m. Feničani; Phoenīcĭus, adi. feničanski; Phoenīcĭa, -ae, f. Feni-kija

Phŏrmio, -ōnis, m. Formion, čankoliz u istoimenoj Terencijevoj komediji

Phrăātes, -ae, m. Fraat, ime nekih part-skih kraljeva

Phrixus, -i, m. Friks, mitološka ličnost, Helin brat

Phrўgĭa, -ae, f. Frigija, oblast u Maloj Aziji; Phrўgĭus, adi. frigijski; Phrўges, -um, m. Frigijci

Phrynē, -es, f. Frina, zbog svoje lepote poznata hetera u Atini

Phthīa, -ae, f. Ftija, grad u Tesaliji; Phthīōtis, -ĭdis, f. Ftiotida, srednji deo

Tesalije Pīcēnum, -i, n. Picenum, oblast u Italiji Pictŏnes, -um, m. Piktoni, narod u Galiji Pīĕros, i-, m. Pijer, otac devet muza, mi-

tološka ličnost Pīnārĭus, -ĭi, m. Pinarije, ime rimskog roda Pindărus, -i, m. Pindar, grčki pesnik; Pin-

dărĭcus, adi. pindarski Pindus, -i, m. Pind, planina u Tesaliji Pīraeus, -i, m. Pirej, atinska luka Pīrĭthŏus, -i, m. Piritoj, kralj Lapita, Te-

zejev prijatelj, mitološka ličnost Pīsa, -ae, f. Piza, grad u Elidi; Pisaeus, adi.

pizijski Pīsae, -ārum, f. Piza, grad u Etruriji; Pīsā-

nus, adi. pizanski; Pīsānus, -i, m. Pi-žanin

Pīsistrătus, -i, m. Pisistrat, atinski vladar; Pīsistrătĭdae, -ārum, m. Pisistratovi sinovi

Pīso, -ōnis, m. Pizon, rimsko porodično ime

Pistōrĭum, -ĭi, n. Pistorij (dan. Pistoja), grad u Etruriji

Pittăcus, -i, m. Pitak, grčki mudrac Plăcentĭa, -ae, f. Placencija (Pjaćenca),

grad u Italiji Plānāsĭa, -ae, f. Planazija, ostrvo pored

Elbe Plăncĭus, -ĭi, m. Plancije, ime rimskog

roda Plătaeae, -ārum, f. Plateja, grad u Beotiji;

Plătaeēnses, -ĭum, m. Platejani Plăto, -ōnis, m. Platon, grčki filozof Plautĭus, -ĭi, m. Plaucije, ime rimskog

roda Plautus, -i, m. Plaut, rimski pisac kome-

dija

336

Plēĭas, -ădis, f. Plejada, jedna od sedam Atlantovih ćerki; u plur. sazvežđe Vla-šići

Plīnĭus, -ĭi, m. Plinije, 1) rimski rod; 2) dva značajna rimska pisca

Plūto, -ōnis, m. Pluto, bog podzemlja; Plū-tōnĭus, adi. Plutonov

Poeas, -antis, m. Pejant, Filoktetov otac; Poeantĭădes, ae, m. Filoktet

Poenus, -i, m. Punjanin; Pūnĭcus, adi. punski; Pūnĭce, adv. punski, na punski način

Pŏlĭtīa, Država, Platonovo delo Pollĭo, -ōnis, m. Polion, ime rimske poro-

dice Pollux, -ūcis, m. Poluks, Kastorov brat Pŏlўbĭus, -ĭi, m. Polibije, grčki istoričar Pŏlўcrătes, -is, m. Polikrat, vladar na ostrvu

Samu Pŏlўhymnĭa, -ae, f. Polihimnija, jedna od

devet muza Polўphēmus, -i, m. Polifem, jednooki Ki-

klop Pompēii, -orum, m. Pompeji, grad u Kam-

paniji; Pompēiāni, -orum, m. Pompe-jani

Pompēius, -ĭi, m. Pompej, ime rimskog roda

Pompĭlĭus, -ĭi, m. Pompilije, ime rimskog roda

Pompōnĭus, -ĭi, m. Pomponije, ime rim-skog roda

Pomptīnum, -i, n. Pomptin, predeo u La-ciju; Pomptīnus, adi. pomptinski

Pontus, -i, m. 1) Pont, Crno more; 2) oblast Pont; Pontĭcus, adi. pontski

Pŏpĭlĭus, -ĭi, m. Popilije, ime rimskog roda Poplĭcŏla, -ae, m. Poplikola (prijatelj na-

roda), nadimak Gaja Valerija Poppaeus, -i, m. Popej, ime rimskog roda Porcĭus, -ĭi, m. Porcije, ime rimskog roda Porsēna i Porsenna, -ae, m. Porsena, etrur-

ski kralj Pōrus, -i, m. Por, kralj u Indiji Pŏsīdōnĭus, -ĭi, m. Posidonije, grčki filo-

zof Postŭmĭus, -ĭi, m. Postumije ili Postum

(Pastorče), ime rimskog roda

Praeneste, -is, n. Prenesta, grad u Laciju Praxĭtĕles, -is, m. Praksitel, grčki vajar Prĭămus, -i, m. Prijam, trojanski kralj;

Prĭămēius, adi. Prijamov; Prĭămĭdes, -ae, m. Prijamov potomak

Prĭāpus, -i, m. Prijap, bog plodnosti Prŏcās, -ae, m. Proka, kralj u Albi Prŏclēs, -is, m. Prokle, spartanski kralj Procnē, -ēs, f. Prokna, mitološka ličnost,

pretvorena u lastavicu Prŏcrustes, -ae, m. Prokrust, mitski raz-

bojnik Prŏcŭlēius, -i, m. Prokulej, rimski vitez Prŏdĭcus, -i, m. Prodik, grčki sofist Prŏmēthĕus, -i, m. Prometej, Japetov sin;

Prŏmēthēus, adi. prometejski Prŏpertĭus, -ĭi, m. Propercije, rimski pe-

snik Prŏpontis, -ĭdis, f. Propontida, (dan. Mra-

morno more) Prosĕrpĭna, -ae, f. Prozerpina, boginja

podzemlja Prōtăgŏras, -ae, m. Protagora, grčki so-

fist Prōtĕsĭlāus, -i, m. Protesilaj, grčki junak

pod Trojom Prōtĕus, -i, m. Protej, morski bog Provincĭa, -ae, f. Provincija, rimska pro-

vincija u Galiji, (dan. Provansa) Prūsĭās, -ae, m. Prusija, kralj u Bitiniji Pseudŏlus, -i, m. Laža, naslov jedne Plau-

tove komedije Ptŏlĕmaeus, -i, m. Ptolemej, ime nekih

egipatskih kraljeva; Ptŏlĕmaeus, adi. Ptolemejev

Pūblĭcĭus, -ĭi, m. Publicije, ime rimskog roda

Pūblĭcŏla, v. Poplicola Pūpĭus, -ĭi, m. Pupije, rimski pisac trage-

dija Pŭtĕŏli, -ōrum, m. Puteoli, kampanski grad;

Pŭtĕŏlānus, adi. puteolski; Pŭtĕŏlā-nus, -i, m. stanovnik Puteola

Pydna, -ae, f. Pidna, grad u Makedoniji; Pydnaei, -ōrum, m. stanovnici Pidne

Pygmaeus, adi. pigmejski, patuljasti; Pyg-maei, mitski narod patuljaka u Africi

337

Pўgmălĭon, -ōnis, m. Pigmalion, 1) Age-norov unuk; 2) Didonin brat

Pўlădes, -ae i -is, m. Pilad, Orestov prija-telj Orestov; Pўlădēus, adi. Piladov

Pўlus, -i, f. Pil, mesenski grad P yrămus, -i, m, Piram, mitološka ličnost P yrēnaeus (saltus), Pireneji Pўrĭphlĕgĕton, -ontis, -m. Piriflegeton,

reka u podzemlju Pyrrha, -ae, f. Pira, Deukalionova žena Pyrrhus, -i, m. Pir, 1) Ahilov sin; 2) kralj

u Epiru Pythăgŏras, -ae, m. Pitagora, grčki filo-

zof; Pythăgŏrĭcus i Pythăgŏrēus, adi. Pitagorin, pitagorski; Pythagŏrĭcus, -i, m. i Pythăgŏrēus, -i, m. Pitagorejac, Pitagorin pristalica

Pythō, -ūs, f. Pito, staro ime za Delfe; Pythĭcus, adi. pitijski; Pythĭa, -ōrum, n. Pitijske igre

Q Q. = Quīntus, -i, m. Kvint, rimsko ime Quādi, -ōrum, m. Kvadi, germansko pleme Quintĭlĭānus, -i, m. Kvintilijan, rimsko

porodično ime Quīntĭus, -ĭi, m. Kvincije, ime rimskog

roda Quīntus, -i, m. Kvint, rimsko ime Quĭrīnālis (collis), -is, m. Kvirinal, jedan

od sedam brežuljaka u Rimu; Quĭrīnā-lĭa, -ĭum, n. Kvirinalije, svetkovina u čast Romula

Quĭrīnus, -i, m. Kvirin, ime Romula kao boga

Quĭrītes, -ĭum, m. Kviriti, naziv za rimske građane u miru

R R. = Rūfus, Ruf, rimski nadimak Răbīrĭus, -ĭi, m. Rabirije, ime rimskog roda Răcīlĭus, -ĭi, m. Racilije, ime rimskog roda

Raeti, -ōrum, m. Reti, narod u današjoj is-točnoj Švajcarskoj i u Tirolu

Ramnes, -ĭum, m., Ramnēnses, -ĭum, m. ili Ramnētes, -um, m. Ramni, drugo od tri plemena od kojih se sastojao rimski narod u najstarije doba

Răvenna, -ae, f. Ravena, grad u Italiji; Răvennās, ātis, m. Ravenjanin

Rēgillus, -i. m. Regil. 1) grad u sabinskoj zemlji; 2) jezero u Laciju; Rēgillēnsis, -e. adi. regilski

Rēgĭum, -ĭi. n. Regij. 1) grad u Cispadan-skoj Galiji (Ređo de Emilija); 2) grad u Kalabriji (dan. Ređo di Klabrija)

Rēgŭlus, -i, m. Regul. rimsko porodično ime

Rēmi, -ōrum. m. Remljani, galsko pleme u okolini današnjeg Remsa u Francu-skoj

Rĕmus, -i, m. Rem, Romulov brat Rhădămanthus, -i, m. Radamant, sudija

u podzemlju Rhamnus, -untis, f. Ramnunt, mesto u

Africi Rhĕa i Rĕa, -ae, f. Rea, staroitalsko žen-

sko ime; Rĕa Silvĭa, Rea Silvija majka Romula i Rema

Rhēnus, -i, m. Rajna Rhēsus, -i, m. Res, trački kralj, mitološka

ličnost Rhŏdănus, -i, m. Rodan (dan. Rona), reka

u Galiji Rhŏdŏpē, -ēs, f. Rodopi, planina u Trakiji

(dan. Rodopske planine); Rhŏdopēius, adi. rodopski = tracki

Rhŏdus ili Rhŏdos, -i, f. Rod, ostrvo blizu maloazijske obale; Rhŏdĭus, adi. rodo-ski; Rhŏdĭus, -ĭi, m. Rođanin, stanov-nik ostrva Roda

Rhoetēum, -i, n. Retej, rt i grad u Troadi Rōma, -ae, f. Rim: Rōmānus, adi. rimski;

Rōmānus, -i, m. Rimljanin; Rōmāna, -ae, f. Rimljanka

Rōmŭlus, -i, m. Romul, prvi rimski kralj Roscĭus, -ĭi, m. Roscije, ime rimskog roda Roxānē, -ēs, f. Roksana, ljubavnica Alek-

sandra Velikog Rŭbĭco, -ōnis, n. Rubikon, reka u Italiji

338

Rŭdĭae -arum, f. Rudija, grad u Kalabriji; Rŭdīnus, adi. rudijski; Rŭdīnus, -i, m. Rudijac

Rūmīna, -ae, f. Rumina, rimska boginja, zaštitnica dojilja; Rŭmīnālis, -e, adi. koji pripada Rumini

Rŭpĭlĭus, -ĭi, m. Rupilije, ime rimskog roda Rŭtīlĭus, -ĭi, m. Rutilije, ime rimskog roda Rŭtŭli, -ōrum, m. Rutuli, stari narod u La-

ciju

S S. ili Sex. = Sextus, Sekst, rimsko lično ime Ser. == Servĭus, Servije, rimsko lično ime Sp. == Spŭrĭus, Spurije, rimsko lično ime Săbaeus, -i, m. Sabejac; Săbaeus, adi. sa-

bejski, arapski Săbelli, -ōrum, m. Sabeli, staro ime za Sa-

binjane; Săbellus, adi. sabelski, sabin-ski

Săbīnus, -i, m. Sabinjanin; Săbīnus, adi. sabinski; Săbīnum, -i, n. sabinsko vino

Săguntum, -i, n. Sagunt, grad u Španiji; Saguntīnus, adi. saguntski; Saguntī-nus, -i, m. Sagunćanin

Sălămis, -īnis, f. Salamina, ostrvo u Sa-ronskom zalivu u Grčkoj; Sălămīnĭus, adi. salaminski; Sălămīnĭus, -ĭi, m. Sa-laminjanin

Sălĭi, -ōrum, m. Salijevci, kolegijum Mar-sovih sveštenika; Sălĭāris, -e, adi. sa-lijski

Sălīnātor, -ōris, m. Salinator, rimski nadi-mak

Sallustĭus, -ĭi, m. Salustije, 1) ime rimskog roda; 2) rimski pisac; Sallustiānus, adi. Salustijev

Salmōnĕus, -ĕi, m. Salmonej, kralj u Elidi, mitološka ličnost

Sălōnae, -ārum i Sălōna, -ae, f. Salona (dan. Solin), grad u Dalmaciji

Sămărŏbrīva, -ae, f. Samarobriva, galski grad (dan. Amien)

Samnĭum, -ĭi, n. Samnij, zemlja u Italiji; Samnītes, -ĭum, m. Samniti, Samnića-ni; Samnis, -ītis, adi. samnitski

Samos, -i, f. Sam, ostrvo u Egejskom moru; Sămĭus, -ĭi, m. stanovnik ostrva Sama, Samljanin

Sămŏthrācē, -ēs, f. Samotraka, ostrvo u Egejskom moru; Sămŏthrāces, -um, m. Samotračani

Santŏni, -ōrum, m. Santoni, galsko pleme Sapphō, -ūs, f. Sapfo, grčka pesnikinja;

Sapphĭcus, adi. sapfički Sardănăpālus, -i, m. Sardanapal, asirski

kralj Sardes i Sardīs, -ĭum, f. Sard, grad u Lidiji;

Sardiāni, -ōrum, m. stanovnici Sarda Sardĭnĭa, -ae, f. Sardinija, ostrvo; Sardĭ-

nĭēnsis, -e, adi. sardinski; Sardi, -ōrum, m. Sardinci

Sarmătae, -ārum, m. Sarmati, stanovnici današnje poljsko-ruske nizije

Sarpēdon, -onis, m. Sarpedon, Jupiterov sin, mitološka ličnost

Sāturnus, -i, m. Saturn, rimski bog useva; Sāturnĭus, adi. Saturnov; Sāturnĭus, -ĭi, m. Saturnov sin, Jupiter; Sāturnālĭa, -ōrum, n. Saturnalije, svetkovina u čast Saturna

Scaevŏla, -ae, m. Scevola (Levoruki), Mu-cijev nadimak

Scămander, -ri, m. Skamandar, reka u Troadi

Scylla, -ae, f. Scila, mitološko čudovište; Scyllaeus, adi. Scilin, scilski

Scyrus, -i, f. Skir, jedno od Sporadskih ostrva

Scўthae, -arum, m. Skiti; Scўthĭcus, adi. skitski

Sĕgesta, -ae, f. Segesta, grad na Siciliji; Sĕgestānus, adi. segestanski; Sĕgestā-nus, -i, m. stanovnik Segeste

Segūsĭāvi, -ōrum, m. Seguzijavi, galski narod

Sĕiānus, -i, m. Sejan, Tiberijev Ijubimac Sēius, -i, m. Sej, ime rimskog roda Sĕleucīa, -ae, f. Seleukija, ime više grado-

va u Aziji

339

Sĕleucus, -i, m. Seleuk, vojskovođa Alek-sandra Velikog

Sĕmĕlē, -ēs, f. Semela, Kadmova ćerka Sĕmīrămis, -ĭdis, f. Semiramida, asirska

kraljica Semprōnĭus,-ĭi, m. Sempronije, ime rim-

skog roda; Semprōnĭus, adi. Sempro-nijev, sempronijski (lēx)

Sēna, -ae, f. Sena (dan. Sijena), grad u Umbriji

Sĕnĕca, -ae, m. Seneka, 1) rimsko porodi-čno ime; 2) vaspitač cara Nerona

Sĕnŏnes, -um, m. Senoni, narod u Galiji Sĕptĭmĭus, -ĭi, m. Septimije, ime rimskog

roda Sēquăna, -ae, m. Sekvana, reka u Galiji,

(dan. Sena) Sēquăni, -ōrum, m. Sekvanci, galski narod Sĕrāpis, -is ili -ĭdis, m. Serapis, egipatsko

božanstvo Sēres, -um, m. Serani, narod u današnjoj

Kini; Sērĭcus, adi. serski; Sērĭca, -ōrum, n. svileno tkanje

Sergĭus, -ĭi, m. Sergije, ime rimskog roda Serranus, -i, m. Seran, nadimak Atilije-

vom rodu Sertōrĭus, -ĭi, m. Sertorije, Marijev prista-

lica; Sertoriānus, adi. Sertorijev Servīlĭus, -ĭi, m. Servilije, ime rimskog

roda Servĭus, ĭi, m. Servije, rimsko lično ime Sĕsōstris, -ĭdis, m. Sezostrid, egipatski

kralj Sestĭus, -ĭi, m. Sestije, ime rimskog roda Sestus, -i, f. Sest, grad u Trakiji Sĕvērus, -i, m. Sever, rimsko ime Sextĭus, ĭi, m. Sekstije, ime rimskog roda Sĭbylla, -ae, f. Sibila, proročica; Sibyllī-

nus, adi. Sibilin, sibilinski Sĭcāni, -ōrum, m. Sikanci, narod na Sicili-

ji; Sĭcānĭus, adi. sikanski Sĭcānia, -ae, f. Sicilija Sĭcŭli, -ōrum, m. Sikulci; Sĭcŭlus, adi. si-

kulski Sĭcўon, -ōnis, f. Sikion, grad na Pelopone-

zu; Sĭcўōnĭus, adi. sikionski Sīdon, -ōnis, f. Sidon, grad u Fenikiji; Sī-

dōnĭcus ili Sīdōnĭus, adi. sidonski; Sī-

dŏnes, -um ili Sīdōnĭi, -ōrum, m. Si-donci

Sīgambri, -ōrum, m. Sigambri, germansko pleme

Sīgēum, -i, n. Sigej, rt i grad u Troadi; Sī-gēus, adi. sigejski

Sīlānus, -i, m. Silan, nadimak roda Junije-vaca

Sīlēnus, -i, m. Silen, 1) Bahov pratilac; u pl. = stari satiri; 2) grčki istoričar

Sīlĭus, -ĭi, m. Silije, ime rimskoga roda Silvānus, -i, m. Silvan, rimski šumski bog Silvĭa v Rhea Silvĭus, -ĭi, m. Silvije, kralj u Albi Sĭmo, -ōnis, m. Simon, jevrejski poglavica Sĭmŏis, -oëntis, m. Simoent, reka u Troadi Sĭmōnĭdes, -is, m. Simonid, grčki pesnik;

Sĭmōnĭdēus, adi. Simonidov, simonid-ski

Sĭnon, -ōnis, m. Sinon, Grk pod Trojom Sĭnōpa, -ae, f. Sinopa, grad u Paflagoniji Sinuessa, -ae, f. Sinuesa, grad u Laciju Sĭpўlus, -i, m. Sipil, planina u Lidiji Sīrēnes, -um, f. Sirene, mitološka bića Sirmĭo, -ōnis, f. Sirmion, poluostrvo na

Gardskom jezeru Sĭrmĭum, -ĭi, n. Sirmijum (danas Sremska

Mitrovica) Sisenna, -ae, m. Sisena, rimski govornik i

pisac Sīsўphus, -i, m. Sizif, mitološka ličnost Sminthĕus, -ĕi, m. Smintej, Apolonov na-

dimak Smyrna, -ae, f. Smirna, grad u Joniji;

Smyrnaei, -ōrum, m. stanovnici Smirne Sōcrătes, -is, m. Sokrat, grčki filozof; Sō-

crătĭcus, adi. Sokratov, sokratski; Sō-crătĭci, -orum, m. Sokratove pristalice

Sŏlon, -ōnis, m. Solon, atinski zakonoda-vac

Sŏphŏcles, -is m. Sofokle, grčki pisac tragedija; Sŏphŏclēus, adi. Sofoklov

Sōphron, -ŏnis, m. Sofron, grčko ime Sōracte, -is, n. Sorakte, planina u Etruriji Sōsĭa, -ae, m. Sozija, ime roba Sōsĭus, -ĭi, m. Sozije, ime rimskog roda Sparta, -ae, f. Sparta, glavni grad Lakoni-

je; Spartānus, adi. spartanski; Spartā-

340

nus, -i, m. i Spartiātes, -ae, m. Sparta-nac

Spartăcus, -i, m. Spartak, vođa pobunje-nih robova

Sphīnx, -gis, f. Sfinga, mitološko čudovi-šte

Spōlētĭum, -ĭi, n. Spoletijum (dan. Spole-to), grad u Umbriji; Spōlētīnus, adi. spoletski; Spōlētīnus, -i, m. Spolećanin

Spurinna, -ae, m. Spurina, haruspik u Ce-zarovo vreme

Stăgīra, -ōrum, n. Stagira, grad u Make-doniji; Stăgīrītes, -ae, m. Stagiranin

Stătīlĭus, -ĭi, m, Statilije, ime rimskog roda Stātĭus, -ĭi, m. Stacije, ime rimskog roda Stĕrtĭnĭus, -ĭi, m. Stertinije, stoički filozof Stēsĭchŏrus, -i, m. Stesihor, grčki pesnik Sthĕnĕlus, -i, m. Stenel, mitološka

ličnost; ăvis Sthĕnĕleis = labud Strŏphădes, -um, f. Strofadi, dva ostrva u

Jonskom moru Strŏphĭus, -ĭi, m. Strofije, Piladov otac Str ymo(n), -onis, m. Strimon, reka u Tra-

kiji, (dan. Struma) Stўmphālus, -i, m. Stimfal, brdo i jezero

u Arkadiji Stўx, -ўgis, f. Stiks, reka u podzemlju;

Stўgĭus, adi. stigijski; paklen, grozan Sŭbūra, -ae, f. Subura, siromašna četvrt u

Rimu; Sŭbūrānus, adi. suburski Suēbi, -ōrum, m. Svevi, germansko pleme

Suēbus, adi. svevski; Suēbĭa, -ae, f. Svevija, zemlja Sveva

Suessa, -ae, f. Svesa, grad u Kampaniji; Suessānus, adi. svešanski

Suētōnĭus, -ĭi, m. Svetonije, 1) ime rim-skog roda; 2) rimski istoričar

Sulla, -ae, m. Sula, rimsko prodično ime; Sullānus, adi. Sulin; Sullāni, -ōrum, m. Suline pristalice

Sulmo, -ōnis, m. Sulmon, grad u Italiji; Sulmōnēnses, -ium, m. stanovnici Sul-mona

Sŭlpĭcĭa, -ae, f. Sulpicija, rimska pesniki-nja, jedina čiji nam je rad, bar donekle, sačuvan

Sŭlpĭcĭus, -ĭi, m. Sulpicije, ime rimskog roda

Sūsa, -ōrum, n. Suza, grad u Persiji Sўbăris, -is, 1) m. Sibaris, reka; 2) f. Si-

baris, grad Sўchaeus, -i, m. Sihaj, Didonin muž Sўēnē, -ēs, f. Siena, grad u Egiptu Symplēgădes, -um, f. Simplegade, dva

ostrva na ulazu u Crno more Sўphax, -ācis, m. Sifaks, numidski kralj Sўrācūsae, -arum, f. Sirakuza, grad na Si-

ciliji; Sўrācūsānus, adi. sirakuški; Sў-rācūsānus, -i, m. Sirakužanin

Sўrĭa, -ae, f. Sirija; Sўrĭăcus, adi. sirijski; Sўri, -ōrum, m. i Sўrĭi, -ōrum, m. Si-rijci

S yros, -i, f. Sir, jedno od Kikladskih ostrva; S yrĭus, adi. sirski

S yrtis, -is, f. Sirta, sprud na severnoj obali Afrike

T T. = Tĭtus, -i, m. Tit, rimsko ime Ti. = Tibĕrĭus, -ĭi, m. Tiberije, rimsko ime Tăcĭtus, -i, m. Tacit, rimski istoričar Taenărus, -i, m. i f. Tenar, rt i grad u La-

koniji; Taenărĭus, adi. tenarski Tăgus, -i, m. Tag, reka u Luzitaniji (dan.

Taho) Tălassĭo, svadbeni uzvik u Rimu Tămĕsis, -is, m. Temza, reka u Britaniji Tănăis, -is, m. Tanais, reka u Sarmatiji

(dan. Don) Tăntălus, -i, m. Tantal, mitološka ličnost Tărentum, -i, n. Tarent, grad u južnoj Ita-

liji; Tărentīni, -orum, m. Tarenćani Tarpēius, -i, m. Tarpej, ime rimskog roda Tarpēia, -ae, f. Tarpeja, Rimljanka izdaj-

nica Tarquĭnĭi, -ōrum, m. Tarkvinij, grad u

Etruriji; Tarquĭnĭus, adi. iz Tarkvinija; Tarquĭnĭēnsis, -e, adi. tarkvinijski; Tarquĭnĭēnsis, -is, m. čovek iz Tarkvi-nija

Tarrăcīna, -ae, f. Taracina, grad u Laciju Tarrăco, -ōnis, f. Tarakon (dan. Tarago-

na), grad u Španiji; Tarrăcōnēnsis, -e,

341

adi. tarakonski; Tarrăcōnēnsis, -is, m. Tarakonac, Tarakonjanin

Tarsus, -i, f. Tars, grad u Kilikiji Tartărus, -i, m. i Tartăra, -ōrum, n. Tar-

tar, deo podzemnog sveta za grešnike; Tartărĕus, adi. tartarski; podzemni; užasan

Tătĭus, -ĭi, m. Tacije, sabinski kralj Tauri, -ōrum, m. Tauri, skitsko pleme;

Taurĭcus, adi. taurski Taurus, -i, m. Taur, 1) planina u Aziji; 2)

reka u Aziji Tāўgĕtē, -ēs, f. Tajgeta, Atlantova ćerka,

jedna od Vlašića (Plejada) Tāўgĕtus, -i, m. Tajget, planini između

Lakedemona i Mesenije Tecmessa, -ae, f. Tekmesa, Ajantova žena Tĕgĕa, -ae, f. Tegeja, grad u Arkadiji; Tĕ-

gĕaeus, adi. tegejski; Tĕgĕātae, -ārum, m. Tegejani

Tĕlămon, -onis, m. Telamon, Ajantov otac; Tĕlămōnĭus, adi. Telamonov

Tēlĕgŏnus, -i, m. Telegon, sin Odiseja i Kirke

Tēlĕmăchus, -i, m. Telemah, Odisejev sin Tēlĕphus, -i, m. Telef, kralj u Misiji Tĕmpē, n. pl. (indecl.) Tempa, dolina u

Tesaliji Tenctĕri, -ōrum, m. Tenkteri, germansko

pleme Tĕnĕdos, -i, f. Tened, ostrvo pored Troje;

Tĕnĕdius, adi. tenedski; Tĕnĕdius, ĭi, m. Teneđanin

Tĕnus, -i, f. Ten, jedno od Kikladskih ostrva

Tĕōs, -i, f. Tej, grad u Joniji; Tēïus, adi. tejski; Tēïus, -i, m. Tejanin

Tĕrentĭus, -ĭi, m. Terencije, 1) rimski rod; 2) rimski pisac komedija

Tēreus, i, -m. Terej, kralj u Trakiji Tergeste, -is, n. i Tergestum, -i, n. Trst;

Tergestīnus, adi. tršćanski; Tergestī-nus,- i, m. Tršćanin

Termĭnālĭa, -ĭum, n. Terminalije, Termi-nova svetkovina

Termĭnus, -i, m. Termin, bog granica sta-rog Rima i privatnih poseda

Tēthys, -ўos, f. Tetija, morska boginja, Okeanova žena

Teucer, -cri, m. Teukro, prvi trojanski kralj; Teucrus, adi. trojanski; Teucri, -orum, m. Trojanci; Teucrĭa, -ae, f. Troada

Teutoburgĭēnsis saltus Teutoburška šuma u Germaniji

Teutŏni, -ōrum, m. i Teutŏnes, -um, rn. Tevtonci, germansko pleme

Thāïs, -idis, f. Taida, grčko ime Thălēs, -ētis ili -is, m. Tales, grčki filozof Thălīa, -ae, f. Talija, jedna od devet muza Thămўras, -ae, m. Tamira, Tamiris, trački

pevač Thapsus, -i, f. Taps, grad u Africi Thăsus, -i, f. Tas, ostrvo u Egejskom moru;

Thăsĭus, adi. taški; Thăsĭus, -ĭi, m. Ta-šanin

Thēbae, -ārum, f. Teba, beotski grad; Thē-bānus, -i, m. Tebanac

Thĕmis, -ĭdis, f. Temida, grčka boginja pravde i zakona

Thĕmistocles, -is, m. Temistokle, poznati Atenjanin; Thĕmistoclēus, adi. Temi-stoklov

Thĕŏcritus, -i, m. Teokrit, grčki pesnik Thĕŏdōrus, -i, m. Teodor, grčko ime Thĕŏdŏsĭus, -ĭi, m. Teodosije, 1) grčko

ime; 2) rimski car Thĕŏphănes, -is, m. Teofan, grčki istoričar Thĕŏphrastus, -i, m. Teofrast, grčki filo-

zof Thĕŏpompus, -i, m. Teopomp, grčki isto-

ričar; Thĕŏpompēus, adi. Teopompov Thērāmĕnes, -is, m. Teramen, jedan od

tridesetorice tirana u Atini Thermae, -ārum, f. Terme, grad na Sici-

liji; Thermĭtānus, adi. termski; Ther-mĭtānus, -i, m. Termljanin

Thermŏpўlae, -ārum, f. Termopili, klanac u Lokridi

Thersītes, -ae, m. Tersit, Ahajac pod Tro-jom

Thēseus, -ĕi, m. Tezej, mitski atinski kralj; Thēsēĭus, adi. Tezejev, tezejski

342

Thespĭae, -ārum, f. Tespija, grad u Beo-tiji; Thespĭēnses, -ium, m. stanovnici Tespije

Thespis, -is, m. Tespis, osnivač grčke tra-gedije

Thesprōtĭa, -ae, f. Tesprotija, oblast u Epiru; Thesprōtĭus, adi. tesprotijski; Thesprōtĭus, -ĭi, m. stanovnik Tespro-tije

Thessălĭa, -ae, f. Tesalija, grčka zemlja; Thessălus, adi. tesalski; Thessalus, -i, m. Tesalac

Thessălŏnīca, -ae, f. Tesalonika, grad u Makedoniji, (dan. Solun)

Thestŏrĭdes, -ae, m. Testorov sin, prorok Kalhant

Thĕtis, -ĭdis, f. Tetida, Ahilova majka Thŏas, -antis, m. Toant, 1) kralj u Tauriji;

2) kralj na Lemnu Thrācĭa, -ae, f. Trakija; Thrāces, -um, m.

Tračani Thrăsўbūlus, -i, m. Trasibul, poznati Ati-

njanin Trăsўmăchus, -i, m. Trasimah, grčki so-

fist Thūcydĭdes,- is, m. Tukidid, grčki istori-

čar Thūrĭi, -ōrum, m. Turij, grad u Lukaniji;

Thūrīnus, -i, m. Turijac Thўestes, -ae i -is, m. Tijest, Pelopov sin Tĭbĕris, -is, m. Tibar, reka u Italiji; Tĭbĕ-

rīnus, adi. tibarski Tĭbĕrĭus, -ĭi, m. Tiberije, 1) rimsko ime;

2) rimski car Tĭbullus, -i, m. Tibul, rimski pesnik Tībur, -ŭris, n. Tibur, grad u Laciju, (dan.

Tivoli); Tīburs, -rtis, m. Tiburanin Tīcīnum, -i, n. Ticin, grad na reci Ticinu Tīcīnus,- i, m. Ticin, reka u Italiji Tĭgellĭus, -ĭi, m. Tigelije, ime dvojice mu-

zičara Tigrānes, -is, m. Tigran, jermenski kralj Tigrānŏcerta, -orum, n. Tigranokerta, glav-

ni jermenski grad Tigŭrīni, -ōrum, m. Tigurini, helvetsko

pleme; Tigŭrīnus, adi. tigurinski Tīmaeus, -i, m. Timej, 1) grčki istoričar;

2) grčki filozof

Timāvus, -i, m. Timav, reka pored Trsta Timŏlĕon, -ontis, m. Timoleont, korintski

vojskovođa Tīmon, -ōnis, m. Timon, poznati atinski

mizantrop Tīmŏthĕus, -i, m. Timotej, 1) Kononov

sin; 2) muzičar iz Mileta Tīrĕsĭas, -ae, m. Tiresija, slepi prorok u

Tebi Tirĭdātes, -ae i -is, m. Tiridat, jermenski

kralj Tīryns, -nthis, f. Tirint, grad u Argolidi Tīsĭphŏnē, -ēs, f. Tisifona, jedna od Furija Tītan, -ānis. m. Titan; pl. Tītānes, -um, m.

i Tītāni, -ōrum. m. Titani, mitske lič-nosti; Tītānĭus, adi. titanski

Tīthōnus, -i. m. Titon, Aurorin muž, pre-tvoren u cvrčka

Tĭtiēs, -ĭum. m. ili Titiēnses, -ĭum, m. Ti-ciji, jedno od tri plemena od kojih se sastojao rimski narod u najstarije doba

Tĭtĭus, -ĭi, m. Ticije. ime rimskog roda Tĭtŭrĭus, -ĭi, m. Titurije, Cezarov legat Tĭtus, -i, m. Tit. 1) rimsko ime; 2) rimski

car Tĭtўos, -I, m. Titije, sin Jupitera i Geje Tītўrus, -i, m. Titir. ime pastira u Vergili-

jevim eklogama Tmōlus, -I, m. Tmol, planina u Lidiji Tŏlētum, -i, n. Tolet. grad u Španiji, (dan.

Toledo); Tŏlētāni, -ōrum, m. Toletan-ci, Toleđani

Tŏlōsa, -ae, f. Toloza. grad u Galiji, (dan. Tuluz); Tŏlōsānus, adi. tološki; Tŏlō-sātes, -ium. m. Toložani

Tŏmis, -ĭdis, f. i Tŏmi, -ōrum, m. Tomi, grad na obali Crnog mora; Tŏmĭtānus, adi. tomski; Tŏmītae, -ārum, m. stanovnici Toma

Tŏmўris, -is, f. Tomiris, skitska kraljica Trăbĕa, -ae, m. Trabeja, rimski pisac ko-

medija Trāchin, -īnis, f. Trahin. grad u Tesaliji;

Trāchīnĭus, adi. trahinski; Trāchīnĭae, -arum, f. Trahinjanke, naslov Sofoklo-ve tragedije

Trāiānus, -i, m. Trajan (Trojan), rimski car

343

Trăpĕzūs, -untis, f. Trapezunt, grad u Pontu Trăsĭmēnus (lăcus) Trazimensko jezero u

Etruriji Trĕbātīus, -ĭi, m. Trebacije, ime rimskog

roda Trĕbĭa,- ae, m. Trebija, reka u gornjoj Ita-

liji Trĕbōnĭus, -ĭi, m. Trebonije, 1) ime rim-

skog roda; 2) Cezarov legat u Galiji Trĭballi, -ōrum, m. Tribali, tračko pleme Trĭdentum, -i, n. Trident, (dan. Trento) Trīnăcrĭa, -ae, f. Trinakrija, staro ime za

Siciliju; Trīnăcrĭus, adi. trinakrijski Trinobantes, -ĭum, m. Trinobanti, britan-

sko pleme Trĭpŏlis, -is, f. Tripolis, ime više gradova Trĭptŏlĕmus, -i, m. Triptolem, otac zem-

ljoradnje i sudija u podzemnom svetu Trīton, -ōnis, m. Triton, morski bog, Nep-

tunov sin Trītōnĭa, -ae, f. v Palada Troezen, -ēnis, f. Trezen, stari grad u Ar-

golidi Trōĭlus, -i, m. Troil, Prijamov sin Trōiŭgĕna, -ae, m. i f. rođen u Troji Trŏphōnĭus, -ĭi, m. Trofonije, proročko

božanstvo u Beotiji Trōs, -ōis, m. Troj, kralj u Frigiji; Trōia,

-ae, f. Troja, grad; Troiānus, Trōĭus, Trōĭcus, adi. trojanski; Troiāni, -ōrum, m. ili Trōes, -um, m. Trojanci; Trōas, -ădis, f. Troada, zemlja

Tuisco, -ōnis, m. Tuiskon, praotac ljudi, sin zemlje kod starih Germana

Tullĭus, -ĭi, m. Tulije, rimski rod; Tulliā-nus, adi. Tulijev; Tulliānum, -i, n. donji deo rimske državne tamnice

Tullus, -i, m. Tul, rimsko ime Tŭnēs, -ētis, m. Tunet (dan. Tunis) Turdētāni, -ōrum, m. Turdetani, špansko

pleme Tŭrĭus, -ĭi, m. Turije, ime rimskog roda Tŭrnus, -i, m. Turno, rutulski kralj Tŭbrŏnes, -um i Tŭrŏni, -ōrum, m. Turo-

ni, galsko pleme Turpĭlĭus, -ĭi, m. Turpilije, ime rimskog

roda

Turrānĭus, -ĭi, m. Turanije, ime rimskog roda

Tusci, -ōrum, m. Tusci, Etrurci, stanovnici Etrurije; Tuscus, adi. tuščanski, etrur-ski

Tuscŭlum, -i, n. Tuskul, grad u Laciju; Tuscŭlānus, adi. tuskulski; Tuscŭlā-nus, -i, m. stanovnik Tuskula

Tuscŭlānum, -i, n. Tuskulanum, ime Ci-ceronovog imanja

T ydĕus, -ĕi, m. Tidej, Diomedov otac T ydīdes, -ae, m. Tidejev sin, Diomed Tyndăreus, -i, m. Tindarej, mitološka lič-

nost Tyndărĭdes, -ae, m. Tindarejev sin (Kastor

i Poluks); Tyndăris, -ĭdis, f. Tindareje-va ćerka (Helena ili Klitemestra)

Tўphōeus, -ĕi, m. ili Typhon, -ōnis, m. Tifon, jedan od giganata

Tўras, -ae, m. Tira, reka u Sarmatiji, (dan. Dnjestar)

Tyrrhēni, -ōrum, m. Tireni, praoci Etru-raca; Turrhēnus, adi. tirenski

Tyrrhēnum măre Tirensko more Tўrus, -i, f. Tir, grad u Fenikiji: Tўrĭus,

adi. tirski; Tўrĭus, -ĭi, m. stanovnik Tira Tyrtaeus, -i, m. Tirtej, grčki pesnik

U Ubĭi, -ōrum, m. Ubijci, germansko pleme;

Ubĭus, adi. ubijski Ucălĕgon, -ontis, m. Ukalegont, Trojanac Ulixes, -is, m. Uliks, latinsko ime za Odi-

seja Umbri, -ōrum, m. Umbri Umbrĭa, -ae, f. Umbrija, oblast u srednjoj

Italiji; Umber, -bra, brum, adi. umbrij-ski

Urănĭa, -ae, f. Uranija, jedna od devet muza

Urbīnum, -i, n. Urbinim (dan. Urbino), grad u Umbriji; Urbīnas, -ātis, m. Urbi-nac

Usĭpĕtes, -um, m. Uzipeti, germansko pleme

344

Utĭca, -ae, f. Utika, grad u Africi; Utĭcēn-sis, -e, adi. utički; Utĭcēnsis, -is, m. Uti-čanin

Uxellŏdūnum,- i, n. Ukselodunum, grad u Galiji

V Văcălus, -i, m. ili Văhălis, -is, m. Vahal

(dan. Val), zapadni rukavac Rajne Vaccaei, -ōrum, m. Vakcejani, špansko

pleme Văcūna, -ae, f. Vakuna, sabinska boginja Văga, -ae, f. Vaga, grad u Numidiji; Vagēn-

ses, -ĭum, m. stanovnici grada Vage Vălentĭa, -ae, f. Valencija, španski grad

(dan. Valensija) Vălĕrĭus, -ĭi, m. Valerije, ime rimskog

roda Vandăi, -ōrum, m. Vandali, germansko

pleme Vangĭōnes, -um, m. Vangionci, german-

sko pleme Vardaci, -ōrum, m. Vardeji, ilirsko pleme

u Dalmaciji Varguntēius, -i, m. Varguntej, rimski se-

nator Vărĭus, -ĭi, m. Varije, ime rimskog roda Varro, -ōnis, m. Varon (Krivonogi), 1) po-

rodično rimsko ime; 2) rimski vojsko-vođa; 3) rimski učitelj i pisac; Varro-niānus, adi. Varonov, varonski

Vārus, -i, m. Var, 1) porodično rimsko ime; 2) Avgustov vojskovođa

Vātĭcānus, adi. vatikanski Vătīnĭus, -ĭi, m. Vatinije, ime rimskog

roda Vēii, -ōrum, m. Veji, grad u Etruriji; Vēi-

ens, -entis i Vēientānus, adi. vejski; Vēiens, -entis, m. i Vēientānus, -i, m. stanovnik Veja

Vēiŏvis, -is, m. Vejovis, staro rimsko bo-žanstvo

Vēlābrum, -i, n. Velabrum, ulica i trg u Rimu

Vĕlĕda, -ae, f. Veleda, germanska proro-čica

Vĕlĭa, -ae, f. Velija, 1) deo grada Rima; 2) grad u Lukaniji; Vĕliēnsis, -e, adi. ve-lijski; Vĕliēnsis, -is, m. stanovnik Velije

Vĕlītrae, -ārum, f. Velitra, volščanski grad; Vĕlīternus, adi. velitrejski; Vĕlīternus, -i, m. stanovnik Velitre

Vellēius, -i, m. Velej, ime rimskog roda Vĕnāfrum, -i, n. Venafar, grad u Kampa-

niji; Vĕnāfrānus, adi. vanafarski Vĕnĕdi, -ōrum, m. Venedi (Vinidi, Vendi),

slovensko pleme na srednjoj Visli Vĕnĕti, -ōrum, m. Veneti; Vĕnĕtus i Vĕ-

nĕtĭcus, adi. venetski; Vĕnĕtus, -i, m. Venet

Vĕnĕtĭa, -ae, f. Venecija, oblast u gornjoj Italiji

Vĕnīlĭa, -ae, f. Venilija, nimfa, Turnova majka

Ventĭdĭus, -ĭi, m. Ventidije, ime rimskog roda

Vĕnus, -ĕris, f. Venera, boginja Ijubavi, Venerius, adi. Venerin

Vĕnŭsĭa, -ae, f. Venuzija, grad u Apuliji Vercellae, -ārum, f. Vercela, grad u gor-

njoj Italiji Vercingĕtŏrix, -igis, m. Vercingetoriks,

galski vojskovođa Vergĭlĭus, -ĭi, m. Vergilije, rimski pesnik Vērōna, -ae, f. Verona, grad u gornjoj Ita-

liji; Vērōnēnsis, -e, adi. veronski; Vē-rōnēnsis, -is, m. Veronjanin

Verres, -is, m. Ver, rimsko porodično ime; Verrīnus, adi. Verov

Vertumnus, -i, m. Vertumno, rimski bog promene

Vesĕris, -is, m. Vezeris, reka u Kampaniji Vĕsontĭo, -ōnis, m. Vezoncion, grad u Ga-

liji Vesta, -ae, f. Vesta, boginja domaćeg ognji-

šta; Vestālis, -e, adi. Vestin; virgo Ve-stālis Vestalka

Vĕsŭvĭus, -ĭi, m. Vezuv, planina u Italiji kod Napulja

Vienna, -ae, f. Vijena (dan. Beč), grad u Galiji

345

Vīmĭnālis collis, Viminal, jedan od sedam rimskih brežuljaka

Vindĕlĭci, -ōrum, m. Vindelici, keltsko pleme; grad Augusta Vindelicōrum = dan. Augzburg

Vipsānĭus, -ĭi, m. Vipsanije, ime rimskog roda

Virgĭnĭus, -ĭi, m. Virginije, ime rimskog roda

Vĭrĭāthus, -i, m. Virijat, vođa Luzitanaca Vĭrĭdŏmărus, -i, m. Viridomar, galski vođa Vistŭla, -ae, i. Visla, reka u današnjoj Polj-

skoj Vĭsurgis, -is, m. Vesera, reka u Germaniji Vĭtellĭus, -ĭi, m. Vitelije, ime rimskog

roda; Vĭtelliānus, adi. Vitelijev; Vĭtelliāni, -orum, m. Vitelijevi vojnici

Vŏcātes, -ĭum, m. Vokati, galsko pleme Vŏcōnĭus, -ĭi, m. Vokonije, ime rimskog

roda Vŏcontĭi, -ōrum, m. Vokonćani, galsko

pleme Vŏlăterrae, -ārum, f. Volatera, grad u

Etruriji; Vŏăterrānus, adi. volaterski; Vŏlăterrānus, -i, m. Volateranin

Volcānus, v. Vulcanus Volsci, -ōrum, m. Volsci, pleme u Laciju;

Volscus, adi. volščanski Volsĭnĭi, -ōrum, m. Volsinij, grad u Etru-

riji; Volsĭnĭēnsis, -e, adi. volsinijski; Volsĭnĭēnsis, -is, m. Volsinijanin

Voltumna, -ae, f. Voltumna, boginja etrur-skog saveza

Vŏsĕgus, -i, m. Vogezi (Vosges), planine u Galiji

Vulcānus, -i, m. Vulkan, rimski bog vatre; Vulcānĭus, adi. Vulkanov, vulkanski

Vultur, -ŭris, m. Vultur, brdo u Apuliji, Vulturnus ventus, jugoistočni vetar

Vulturnum, -i, n. Vulturnum, grad u Kam-paniji

Vulturnus, -i, m. Vulturn, reka u Kampa-niji

X Xanthippē, -ēs, f. Ksantipa, Sokratova

žena Xanthippus, -i, m. Ksantip, grčko ime Xanthus, -i, m. Ksant, ime više reka Xĕno, -ōnis, m. Ksenon, grčki filozof Xĕnŏcrătes, -is, m. Ksenokrat, Platonov

učenik Xĕnŏphănes, -is, m. Ksenofan, grčki filo-

zof Xĕnŏphon, -ontis, m. Ksenofont, grčki pi-

sac Xerxes, -is, m. Kserks, persijski kralj, Da-

rijev sin

Z Zăcynthus, -i, f. Zakint, ostrvo u Jonskom

moru Zăma, -ae, f. Zama, grad u Numidiji Zanclē, -ēs, f. Zankle, staro ime grada

Mesane Zēno, -ōnis, m. Zenon, grčki filozof Zeuxis, -is ili -ĭdis, m. Zeuksis, grčki slikar Zōpўrus, -i, m. Zopir, ugledan Persijanac

346

POJMOVNIK SRPSKIH REČI

347

A agri, 17 agronom, agronomija, 18 ako, si (veznik) 46, 88, 95 akutan, 83, 193, 296 ampula, 21 anatomija, 21 antibiotik, 23, 240 apotekar, 205

B baciti, 15, 44, 48 bez, 9, 24 bežati, 60, 65, 75 besmrtan, 16, 20, 126 biblioteka, 36 biljka, 21, 27, 34 biti, postojati, 9-13, 15-17, 23-26 bitka, boj, 9, 11, 22 bog, 32, 39, 59 božanstvo, 56, 80, 104 bogat, 9, 17, 20 bogatstvo, 37, 45, 66 boj, v. bitka bojati se, 73, 94, 108 bol, 42, 74, 77 bolest, 55, 74, 81 bolovati, 15, 69, 150 bolje, 73, 160, 212 borac, 18, 30, 36 borba, 46, 58, 59 boriti se, 35, 46, 59 boca, 151 brada, 15, 34, 35 braniti, 29, 44, 47 brat, 56, 61, 109 brašno, 59, 103, 151 brdo, brežuljak, 50, 52, 90 brz, 11, 17-19, 45 brzo, 45, 49, 57 briga, 15, 16, 70

brinuti se, 18, 44, 53 broj, 39, 45, 72 brojati, 179, 241 buka, 50, 113, 267 bura, 177, 219, 233 budnost, 302 budući da, 69, 142, 229 budućnost, 111, 125, 166

V vazduh, 16, 22, 31 valjan, 51, 153, 168 vaspitavati, 90 vaspitanje, 69, 84, 90 vatra, 18, 26, 41 vaš, 197, 300 vežbanje, 97, 164, 192 vek, 16, 24, 249 velik, 19, 21, 45 veterinar, 164, 309 venac, 66, 153, 175 veran, 81, 106, 207 vernost, 106, 147, 248 verovati, 10, 12, 68 već, 69, 88, 122 vid, 11, 28, 158 videti, opaziti, 14, 22, 46 vidljiv, 28, 62, 186 vino, 11, 40, 41 vinograd, 26, 178, 302 viroza, 303 virus, 166, 303 visok, 16, 19, 20 više, 21, 23, 32 više voleti, 23, 214, 215 vlada, 127, 212, 218 vladati, 10, 18, 87 voda, 21, 25, 28 vođa, 13, 23, 26 vojnik, 45, 53, 61 vojska, 17, 50, 97 voleti, 23, 82, 112 voće, 34, 35, 40 voćnjak, 26, 209

348

vrana, 66 vraćati se, 237-240, 243 vrata, 50, 73, 108 vredan, 13, 54, 58 vreme, 15, 16, 18 vrlina, 119, 216, 303 vrsta, 11, 14, 18 vrlo, 35, 44, 49 vrt, 120, 249, 303 vršiti, 13, 111, 113

G gavran, 67, 190 gadan, 66, 75, 80 gajiti, 195, 216 ginuti, 32, 39, 44 glava, 42, 67, 102 glad, 94, 103, 166 glas, 16, 17, 28 glasnik, 39, 70, 180 gledati, 28, 49, 60 gnev, 23, 36, 105 govor, 8, 11,12 govoriti, kazati, 17, 25, 29 govornik, 11, 49, 50 godina, 7, 16, 23 golem, 93, 136, 152 gorak, 10, 20, 129 gornji, 16, 31, 40 gospodar, 56, 87, 118 gospodarica, 49, 87, 118 gospodariti, 87, 127, 212 gost, 10, 11, 14 gostiti se, 94, 183 gostoljubiv, 95, 120 grad, 28, 30, 49 građanin, 49, 171, 188 građanski, 49, 76, 147 građevina, 15, 35, 281 graditi, 15, 26, 63 greh, 8, 74, 98 greška, 69, 94, 152 grešiti, 196 grmljavina, 289 grožđe, 193, 199, 225

groznica, 104, 170, 229 grom, 30, 36, 110 grob, 38, 58, 99 gubiti, 61, 74, 75

D da, sic, da… ŭt, quomĭnus, quĭn, (vezn. sa

konj.) 8, 9, 16 da li, nĕ (upitna rečca), 89, 175, 178 da ne, nē, ut nōn, quīn, quomĭnus, (vezn. sa

konj.) 9, 175, 176 daleko, 9, 153, 157 dati, davati, 7, 8, 12 dan, 37, 40, 43 danas, 119, 143, 205 dar, 50, 60, 66 dva, 36, 43, 49 dvadeset, 88, 231, 292 dvanaest, 88, 277, 292 dvaput, 36 delo, 11, 32, 35 devedeset, 178 devet, 178, 179, 292 deveti, 178, 180, 292 devetnaesti, 178, 292 devojka, 29, 41, 147 deliti, 55, 83, 84 demokratija, 210 deo, 24, 30, 45 deoba, 73, 79, 84 deset, 72, 73, 77 deseti, 73, 289 desni, 81, 114 dete, 18, 27, 99 dečak, 42, 191, 225 divan, 13, 39, 41 diviti se, 13, 92, 120 dijagnoza, 81 dobar, 18, 37, 50 dobro, 148, 25, 32 dobro (je), 242, 248 dobročinstvo, 17, 35, 125 dobroćudan, 35, 37, 146 dovesti, 12-14, 74 dogoditi se, 39, 55, 64

349

dozvoliti, 202 dok, 69, 72, 79 dolazak, 10, 12, 14 dolaziti, 17, 43, 54 doneti, 12, 17, 25 donji, 134, 233 dopadati se, 56, 208 dosadan, 26, 109, 115 dostojan, 58, 82, 150 doći, 14, 23, 32 drag, 9, 20, 43 drama, 102 drvo, 10, 19, 26 država, 49, 55, 127 držati, 12, 13, 26 drug, prijatelj, 21, 52, 53 drugarica, prijateljica, 55, 193, 261 drugi, 18-20, 46 družiti se, 294 dug, 16, 36, 67 dugo, 86, 88, 122 dugovati, 72 dužan biti, 72 duh, 22, 24, 31 duša, 22, 23, 42

Ž žalba, 61, 214, 230 žaliti se, 10 žalost, 15, 86, 113 želeti, 8, 25, 32 želudac, 20, 112, 123 želja, 22, 25, 70 željan, 25, 32, 58 žena, 13, 22, 55 ženski, 26, 104, 171 žetva, 166, 254 živ, 22, 94, 96 živeti, 100, 118, 152 život, 16, 22, 42 životinja, 22, 25, 35 žnjeti, 166 žrtvenik, 19, 25, 28 žrtvovati, 12, 68, 74

Z za, pro (predlog sa abl.), ad (predlog sa acc.)

10, 12, 19 zaborav, 8, 182, 183 zaboraviti, 74, 96, 182 zabrana, 141, 221, 300 zabraniti, 7, 12, 141 završetak, 202 završiti, 63, 72, 74 zadovoljan, 25, 63, 164 zadržati, 22, 30, 52 zajednički, 55, 57, 62 zakon, 41, 97, 103 zao, 127, 128, 134 zapaljenje, 22, 27, 37 zapovednik, 45, 87, 88 zapovednički, 126 zaposedati, 49 započinjati, 42, 54, 87 zaražen, 134 zarazan, 63, 134 zaratiti, 35, 134, 138 zatim, 75, 102, 132 zato što, quod (veznik sa indik. i konj.) 230,

231 zašto, cur (upitni prilog) 77, 170, 229 zahtev, 90, 180, 211 zahtevati, 78, 81, 90 zbaciti, 7, 60, 75 zbiti se, 58, 62, 77 zbog, 42, 44, 94 zvanje, 58, 147, 304 zvati, 24, 49, 50 zdrav, 130, 140, 248 zemaljski, 189, 281, 309 zemlja, tlo, 17, 19, 26 zemljoradnik, 18, 69 zima, 18, 37, 109 zimski, 37, 119, 197 zimovnik, 43, 119 zlatan, 31 zlato, 32, 107, 124 zlo, 8, 40, 78 znamenje, 8, 31, 127 znamenit, 21, 27, 37

350

znanje, 46, 51, 86 znati, 40, 87, 103 značaj, 53, 68, 106 zreo, 39, 163, 225 zub, 73, 77, 121

I i, 30, 175, 177 iako, 95 igra, 18, 41, 55 igrati se, 19, 52, 124 iz, 63, 81, 87 izabrati, 14, 43, 61 izazvan, 96 izbeći, 95 izvor, 31, 42, 96 izvršiti, 59, 90, 200 izvršenje, 200 izgleda, čini se, 302 izgubiti, 8, 21, 63 izlaziti, 54, 174, 189 izmešati, 13, 164, 167 iznenada, 78, 108, 128 izuzetan, 97 ili, 20, 32 imati, 18, 40, 48 ime, 133, 178, 215 imenovati, 47, 61, 68 ipak, 19, 30, 46 ispod, 135, 268, 269 isti, 11, 15, 113 istina, 234, 242, 299 istinit, 46, 260, 299 istorija, 119, 164 istoričar, 119, 242, 253 istraživanje, 84, 95, 98 istraživati, 23, 51, 62 istrajan, 203-205, 279 ići, 12, 18, 20

J ja, ego, 81, 94, 166

jabuka, 161 javiti, 74, 162, 180 jad, 15-17, 70 jaje, 190 jak, 14, 16, 27 jasan, 24, 41, 50 jačina, 106, 108, 161 jedan, 18-20, 177 jedva, 15, 19, 88 jedini, 260, 262, 292 jezik, 91, 92, 115 jesen, 31 jer, cum (veznik sa konj.) 93, 94, 174 jesti, 66, 90, 94 još, etĭam (veznik) 12, 88, 94 još ne, nondum (prilog) 88, 175, 178 junak, 118, 303

K K, ka, ad (predlog sa acc.) 11, 14, 181 kada, quando (prilog) 69, 229, 230 kazati, reći, 81, 119, 157 kazniti, 14, 22, 72 kajati se, 191 kakav, 69, 176, 191 kamo sreće, 294 kamen, 21, 35, 40 kao, 11, 12, 15 kašika, 51 kvariti, 77, 151 kičma, 53 kiša, 125, 177, 209 knjiga, 40, 44, 46 ko, quis? 231 kod, apud (predlog sa acc.) 25, 29, 47 koji, qui, quae, quod (odnosna zam.) 89 koji? qui, quae, quod (upitna zam.) 89, 231 koji (od dvojice), ŭter, ŭtra, ŭtrum, 20 koliko, 189, 194, 229 komedija, 55, 251, 261 konzul, 63, 70, 103 kopno, 64, 259, 280 korak, 12, 115, 116 koristan, 110, 157, 178 koristiti, 17, 102, 220

351

koriti, 10, 22, 55 kositi, 166, 253, 283 kralj, 239, 245 kraljevati, vladati, 239, 271 kratak, 22, 37, 47 koza, 42 kuvar, 51, 66 kuvati, 66 kukavica, 69, 123, 172 kukavičluk, 123 kći, 106, 174, 225 kuća, 15, 60, 59

L lav, 154 lak, 17, 45, 93 lako, 98, 102, 154 lasta, 119 levi, 151, 252, 260 lek, 163, 164, 192 lekar, 92, 164, 177 lenj, 79, 123, 133 lenjost, 79, 123, 133 lep, 56, 57, 73 lepota, 41, 73, 85 leto, 16 lečenje, 11, 34, 50 lečiti, 70, 163, 164 list, 46, 70, 86 lice, 28, 62, 66 lobanja, 41, 67 luk, 19, 26, 38 luka, 211

LJ ljubav, 16, 21, 35 ljubiti, 21, 72, 82

M

mada, quamquam (veznik sa ind.) 278 ma koliko, quamvis (veznik sa konj.) 229 mali, 195 malo, 9, 16, 154 malobrojan, 135 marljivo, 63, 70, 82 marljivost, 82, 133, 150 maslina, 187 materija, 166 medicina, 206, 309 menjati, 172, 175, 296 mesec, 142, 158, 165 mesto, 156, 254, 261 mir, 15, 190, 196 mirisan, 186 misao, 26, 51, 62 misliti, 16, 26, 45 mišić, 172 mišljenje, 23, 26, 97 mlad, 13, 147, 148 mladež, mladost, 13, 148 mleko, 53, 150 mnogi, 19, 56, 171 mnoštvo, 45, 47, 52 moj, 166 molba, 51, 78, 90 molitva, 183, 217, 274 moliti, 14, 20, 56 morati, 72 more, 16, 19, 20 mornar, 50, 175 moć, 22, 26, 32 moćan, 56, 107, 171 moći, 95, 117, 209 mrav, 108 mržnja, 145, 186, 260 mrziti, 80 mrtav, 96, 122, 129 mudar, 11, 86, 140 mudrost, 250 muž, 55, 60, 163 muzika, 172, 276 muka, trud, 16, 56, 68 mučiti, kinjiti, 17, 68, 84

352

N na, in (predlog sa acc. i abl.) 11, 12, 19 navika, 29, 63, 139 navići, 63 nada, 264 nadati se, 99, 264 nadmašiti, 23, 212, 215 nazivati, 24, 304 naime, 93, 94, 143 napad, 127-129, 132 napadati, 30, 134, 138 napisati, 54, 57, 58 napor, 56, 63, 150 napolje, 95, 108 napredak, 131, 219, 220 napredovati, 131, 219, 220 narav, 117, 135, 170 narediti, 127, 214, 252 narod, 113, 174, 208 nauka, 84, 212, 252 naučiti, 12, 58, 86 naš, 178 ne, ne (negacija) non 175, 177, 178 nebo, 16, 33, 40 nebrojen, 137, 258 nevin, 43, 125, 128 nevolja, 14, 17, 22 nego, quam (sveza) 18, 19, 23 negovati, 53, 70, 109 nedavno, 168, 178, 179 neznanje, 123, 127, 128 ne znati, 87, 117, 123 neiskusan, 123, 127, 134 nežan, 76, 107, 153 neko, nešto, 12, 19, 54 nemar, 78, 123, 131 nemaran, 85, 131, 132 nemati, 43, 91, 132 nepravda, 65, 137 neprijatelj, 14, 120, 136 neprijateljski, 64, 86, 115 nerv, 176 ne hteti, 123, 166, 178 nerad, 79, 201, 246 nered, 137, 204, 289 ni, 8, 132, 176 nijedan, 176, 177, 179

nikad, 32, 147, 293 niko, 176, 291 ništa, 177 nov, 54, 178, 179 novac, 16, 26, 28 noga, 68, 205, 300 nos, 174 nositi, 23, 25, 34 noć, 177, 179, 259 nuditi, 74, 190, 216

NJ njegov, 276 njen, 276 njiva, 17, 26, 254 njihov, 276

O oblik, 59, 97, 102 običaj, 40, 63, 86 obično, 104, 208, 210 objava, 77, 221 objaviti, 74, 77, 145 obrađivati, 27, 53, 64 obrazovanje, 69, 171 obrazovati, 59, 94, 108 obuzdavati, 238 obući, 133, 273 ovaj, 44, 119, 146 ognjište, 41, 108 od, a, ab (predlog sa ablativom) 7, 89, 212 o da, o kad bi, kamo sreće, utinam, prilog

294 odakle, 292 odvraćati, 9, 26, 73 odluka, 31, 62, 63 odlučiti, 42, 45, 46 odmah, 11, 59, 64 odneti, 28, 65, 78 oženiti se, 87, 163, 294 ozdravljenje, 243, 250 označiti, 54, 73, 77

353

oko, 11, 47, 158 omladina, 105, 148 on, -a, -o, 146 onamo, 93, 124, 146 opasan, 20, 22, 28 opasati, 10, 47, 48 opasnost, 28, 84, 201 operacija, 187 opkoliti, 21, 48, 49 opljačkati, 79, 95, 97 opominjati, 13, 24, 54 opravdan, 97 oprostiti, 8, 57, 58 oproštaj, 8, 154, 298 optužiti, 67, 74, 132 organ, 193 osam, 185 osamdeset, 185 osamnaesti, 185 osveta, 209, 291, 303 osvojiti, 42, 80, 99 osim, 9, 11,19 osloboditi, 8, 85, 94 osmi, 185 osnovati, 56, 58, 59 ostaviti, 21, 44, 57 ostali, 19, 46, 239 ostati, 88, 162, 201 ostrvo, 140 osuditi, 12, 58, 72 otac, 113, 193, 194 otadžbina, 195 otvoriti, 11, 24, 75 otkriti, 11, 24, 56 otok, 186, 268, 288 otrov, 11, 104, 163 očekivati, 99, 188, 216

P pada kiša, 78, 127, 209 pametan, 40, 66, 86 pamtiti, 164, 237, 279 pas, 41 pasti, 10, 15, 39 pastir, 27, 195

pevanje, 41, 42, 57 pevati, 41, 49, 57 pedeset, 231 pesma, 41-43, 164 pesnik, 53, 106, 209 peršun, 24, 205 pet, 231 peti, 231 petnaest, 230, 231 pilula, 207 pisati, 56, 253, 284 pisac, 56, 58, 253 pismo, 51, 93, 154 pitanje, 143, 229, 246 pitati, 143, 229, 246 planina, 169, 249 plašiti se, 196, 244, 286 pleme, 113, 174, 189 plod, 105, 110, 187 plodan, 19, 104, 105 pluća, 152, 226 pljačkati, 55, 98, 213 po, per (predlog sa akuzativom) 89, 198, 254 po drugi put, iterum 146, 254 pobeda, 153, 192, 288 pobediti, 80, 95, 99 pobednik, 72, 273, 301 poginuti, v. pasti, 9, 39, 73 pogrešiti, 76, 150, 186 podeliti, 57, 78, 82 podražavati, 14, 125, 203 podnositi, 88, 105, 195 poznati, 46, 89, 178 pokazati, 11, 24, 51 poklon, 61, 87 pokloniti, 58, 87, 115 pokušaj, 56, 98, 201 pokušati, 30, 61, 98 polako, 190, 254, 265 polje, 41, 247, 262 pomagati, 13, 29, 32 pomešati, 13, 17, 54 pomorski, 50, 175 pomoć, 12-14, 17 popaliti, 80, 204 popiti, 12, 53, 89 poraz, 40, 49, 80 poraziti, 65, 109

354

porediti, 15, 16, 29 poricati, 77, 135, 176 porodica, 103, 108, 113 posao, 44, 167, 176 postaviti, 25, 28, 29 postajati, 162 postati, 44, 93, 95 postojati, biti, sŭm, esse, fŭi, 52, 100, 304 poučavati, 86, 94, 140 pohvala, 28, 52, 152 pohvaliti, 17, 52, 63 pošten, 37, 41, 43 pošteno, 41, 106, 119 pravda, 147, 206 pravedan, 16, 147, 165 praviti, činiti, 102, 106, 108 pravičan, 16, 147, 236 pravo, 83, 103, 147 prati, 8, 153, 269 pratiti, 28, 53, 61 prvi, 218 prvo, 218 pre, ante (predlog sa akuzativom) 23, 49, 212 previše, 9, 177 prekršiti, 109 prekršaj, 68, 76, 166 premda, cum (veznik sa konj.), etsi,

quamquam (veznik sa ind.) 69, 95, 229 pretor, 217 preci, 7, 30, 161 priznati, 18, 25, 31 prijatan, 16, 21, 88 prijatelj, 20, 21, 65 prijateljstvo, 21, 44, 65 primer, 97, 214, 264 primerak, 97 priroda, 175, 242 prisiliti, 13, 52, 99 pristati, 9, 23, 24 prolaziti, 44, 47, 72 proleće, 299 pronalazak, 144, 145 pronaći, 96, 99, 101 propadati, 79, 82, 141 prst, 82 ptica, 10, 18, 32 pun, 115, 251, 280 puniti, 144

pustoš, 79, 297 pustošiti, 301 put, putovanje, 17, 70, 146 putovati, 20, 74, 93 pčela, 24

R rad, 154, 187, 305 raditi, 13, 18, 59 radovati se, 60, 112, 151 radost, 76, 11, 151 rađati, 68, 111, 177 razbiti, 52, 59, 65 razdeliti, 81-84 različit, 19, 84, 85 razoriti, 56, 76, 77 razum, 66, 140, 165 razumeti, 10, 24, 40 rak, 41, 43 rana, 208, 254, 306 ranije, pre, prius (komp. priloga) 23, 49, 275 rasti, 9, 12, 31 rastrgati, 83, 143 rat, 35, 43 ratnik, 35 ratovati, 35, 83, 114 red, 27, 84, 189 reka, 21, 107, 108 retko, 193, 203, 234 reći, 18, 81, 157 reč, 263, 299, 304 rđav, 17 riba, 207 rod, 113, 136, 174 roditelj, 113, 194, 219 roditi, 60, 90, 105 ruka, 37, 150, 162 ručak, 45, 94, 206 ruševina, 39, 109, 194

355

S sa, cum (predlog sa abl.) 72 sav, svaki, omnis, -e, 69, 187, 284 saveznik, 21, 261 savet, 31, 62 savetovati, 29, 268, 272 sada, nunc (prilog) 7, 122, 288 sakriti, 7, 9, 55 sakupiti, 61 sam, -a, -o, 145, 166, 262 san, 139, 230, 263 svaki, 179, 187, 231 svoj, 218, 223, 276 svuda, 14, 292, 293 sedam, 256 sedamdeset, 257 sedamnaest, 256 sedeti, 41, 129, 183 sedmi, 257 selo, 17, 192, 247 sestra, 61, 263, 292 sestrić, 62, 261 sećati se, 54, 164, 236 siguran, 46, 62, 98 simptom, 276 sin, 174, 225 slava, 45, 50, 103 slavan, 21, 44, 45 slaviti, 17, 41, 45 slavno, 80, 114, 177 slagati, 92, 106, 193 slagati se, 29, 58, 60 sladak, 88, 171, 268 slan, 249 slatko, 88, 268 slediti, 28, 53, 61 sličan, 51, 59, 60 sloboda, 128, 154, 155 slobodan, 29, 83, 106 slovo, 7, 34, 72 sloga, 58, 61, 62 složan, 58, 65, 261 složno, 58 sluh, 31, 256 slušati, 26, 31, 32 smatrati, 16, 117, 227 smišljati, 51

smrt, 4, 73, 96 so, 249 spavati, 11, 61, 69 spasiti, 258, 263 sprečiti, 19, 52, 75 sposoban, 42, 81, 117 sposobnost, 42, 102, 103 srebrn, 26 sreća, 18, 35, 58 srećan, 35, 104, 108 stanje, 53, 117, 156 stanovati, 17, 48, 53 stanovnik, 53, 69, 117 starac, 256, 301 stari, 218, 256, 301 statueta, 259 stvar, 176, 242, 272 stvarati, 68 strah, 24, 62, 108 stid, 123, 225, 299 stideti se, 299 stub, 53, 207, 266 sto, 45 suvo, 27, 259 sud, 26, 97, 147 sudija, 45, 146, 217 suditi, 16, 26, 60 suzbijati, 185, 238 sumnja, 87, 186, 275 sumnjati, 12, 20, 87 sunce, 233, 261, 266 suprotstaviti se, 184 sutra, 67

T ta, 94, 230, 231 tabor, 16, 43, 266 taj, 145, 146 tako, 11, 12, 15 talenat, 113, 133, 163 tvoj, 146, 289 težak, 26, 37, 69 teško, 15, 82, 115 telo, 66, 189, 213 tiranin, 290

356

tih, 50, 56, 168 tišina, 230, 259, 262 to, 11, 30, 229 toliki, 12, 189, 229 toliko, 278, 284 tragedija, 67, 284 tražiti, 25, 61, 78 trajan, 88, 200, 201 trajati, 88, 90, 162 trbuh, 7, 294, 298 treba, 9, 188, 189 treći, 281 tri stotine, 284 truba, 50, 288 trud, 16, 56, 150 trk, 70 trčati, 48, 58, 70

Ć ćelija, 45, 205 ćutanje, 244, 259, 277 ćutati, 104, 172, 244

U U, na, in (predlog sa acc. i abl.) 128, 144, 181 ubiti, 9, 39, 96 uvek, 16, 179, 255 uvo, 31 ugled, 21, 31, 82 ugledati se, 125, 300 udaljiti, 7, 8, 21 udarac, 110, 123, 128 udarati, 17, 39, 105 uživanje, 76, 110, 182 uživati, 73, 76, 110 uzeti, 28, 42, 51 ukrasti, 269, 275 umetnik, 39, 167, 283 umetnost, 27, 28, 102 umnožiti, 12, 31, 69 umoriti, 17, 74, 76 umreti, 9, 11, 39

unaprediti, 220 uništiti, 8, 9, 53 uporediti, 11, 15 upropastiti, 49, 53, 54 upravljati, 13, 17, 84 uraditi, 218, 222 uskoro, mox (prilog) 37, 122, 170 učen, 86, 94, 156 učenik, 20, 31, 84 učitelj, 31, 86, 124 učiti, 84, 86, 139

F filozof, 206, 250 filozofija, 206, 250

H hvaliti, 35, 41, 45 heroj, 118, 132 herojski, 118 hiljada, 166 hitati, 58, 63, 70 hleb, 193 hrabar, 10, 22 hrabro, 22, 31, 105 hrabrost, 14, 23, 31 hrana, 18, 23, 47 hraniti, 19, 29, 47 hrast, 230 hroničan, 47 hteti, 305

C car, 218 cvet, 67, 107 cvetati, 107, 299 cenzor, 45, 161 ceniti, 16, 23, 56 centurion, 45, 189

357

ceo, sav, 262, 284, 293 cilj, 79, 95, 106

Č

čast, 66, 72, 74 častan, 31, 73 čestitost, 82, 110, 119 često, 67, 73, 77 četiri, 230 četvrti, 230 četrdeset, 228 činiti, 59, 102, 103 čitati, 153, 235 čovek, 42, 119, 154 čuvar, 15, 51, 61 čuvati, 14, 29, 30

čuven, 50, 103, 130 čudan, 13, 167, 219 čudnovato, 13, 167, 169

Š šaka, 162, 225 šta? 231 šezdeset, 258 šest, 258 šesti, 258 šećer, 91, 114, 248 širina, 152, 165 širiti, 21, 48, 67 škoditi, 177, 184 štagod, 231 šteta, 40, 42, 49 šuma, 16, 157, 176

358

ROMA URBS legenda Kapije u zidinama Rima koje je podigao Servije Tulije A TRIGEMINA – rimska luka B LAVERNALIS – Via Ostiensis C RAUDUSCULANA – Via Ostiensis D NAEVIA – Via Ardeatina E CAPENA – Via Appia & Via Latina F CAELIMONTANA – Via Tusculana G QUERQUETULANA – Via Praenestina H ESQUILINA – Via Labicana & Via Praenestina I VIMINALIS – Via Collatina & Via Liburtina J COLLINA – Via Nomentana K QUIRINALIS – Via Salaria Vetus L SALUTARIS – Via Flaminia M SANQUALIS – Via Lata & Campi Martis N FONTINALIS – Campi Martis O TRIUMPHALIS – kroz koju je prolazila samo trijumfalna povorka P CARMENTALIS – Circus Flaminius Q FLUMENTANA – Circus Flaminius Hramovi i znamenitosti Rima

1. Mauzolej Julija Cezara (moguća lokacija) 2. hram Venere Pobednice (na vrhu Pompejevog auditorijuma) 3. Pompejevo pozorište 4. Pompejev portik (sa kolonadom od stotinu stubova) 5. soba za sastanke u Pompejevom kompleksu (mesto Cezarovog ubistva) 6. hramovi u blizini Pompejevog pozorišta – Herkula i devet muza 7. hram Junone sastanaka 8. hram Sreće 9. hram Slobode, za robove 10. hram Lara moreplovaca 11. stari Minucijev portik u Circus Flaminius 12. hramovi u Circus Flaminius – hram Vulkana

13. hram Herkula čuvara 14. hram Marsa nepobedivog

15. Metelov portik 16. hram Apolona 17. hram Belone 18. hram Junone Regine (vladarke) 19. hram Jupitera Statora

359

20. moguća lokacija novog Minucijevog portika ili Popmejeve vile? 21. hramovi: Pijetin, Janov, Spein, Junone Sospite 22. hram savezničkog kulta Čednosti i nevinosti 23. hram savezničkog kulta Rađanja dece 24. hram Portina 25. hram Jana 26. centri poštovanja Herkula na Mesnoj pijaci, trgovci uljem 27. Veliki Oltar 28. Herkul Neporaženi 29. hram Cerere, sedište plebejskih edila 30. hram Flore 31. hram savezničkog kulta slobodnih građana Za žene 32. Za muškarce 33. sveta oblast Amilustrija 34. hram Dijane, zaštitnice robova 35. hram Lune 36. hram Juventus, punoletstva rimskih mladića 37. hram Merkura, sedište trgovačkog esnafa 38. hram Venere Obsequens 39. hram Bon Dea (zaštitnice žena) i Saxum Sacrum, Sveta stena 40. hram Časti i Vrline (Honos et Virtus), kult vojnih zapovednika 41. Curiae veteres, od davnina prostorije za sastanke 42. hipotetičko mesto Avgustovog rođenja 43. hram Jupitera Statora 44. Luperkul (pećina mitske vučice koja je dojila Romula i Rema) 45. Romulova (pažljivo očuvana) okrugla koliba 46. Mundus (prolaz u podzemni svet) 47. hram Mater Magna 48. Bazilika Julija (koja je zamenila bazilike Sempronija i Opimija) 49. Forum Iulium 50. hram Sermo Sanctus Dius Fidius 51. kuća Tita Pomponija Atika, hipotetičko mesto 52. hram Salva 53. hram Kvirina 54. hram Tele 55. hram Junone Lucine, gde su se držale knjige rođenih rimskih građana 56. hram Venere Libitinr, gde su se držale knjige umrlih rimskih građana 57. hram Eskulapa 58. kanalizacioni izlaz za Kvirinal i Marsova polja 59. Cloaca Maxima, kanalizacioni izlaz za Suburu 60. kanalizacioni izlaz za Eskvilin, Cirkus itd. 61. oltari Junoni Sororiji i Janu Kurijatu, hipotetička lokacija

360

RIMSKI BOGOVI - PANTEON

361

PORODIČNO STABLO U DOBA STAROG RIMA

362

RIMSKA UPRAVA U DOBA REPUBLIKE

363

VAŽNIJI GEOGRAFSKI POJMOVI IZ DOBA ANTIKE I SREDNJEG VEKA NA LATINSKOM JEZIKU

(Kurzivom su odštampani srednjevekovni geografski pojmovi) Ārētium, -ĭi, n. Areco

Aberdōnia, -ae, f. Aberdin

Aberistyvium, -ĭi, n. Aberistvit

Adiacium, -ĭi, n. Ajačo

Aegyptus, -i, f. Egipat

Aenus, -i, m. reka In

Aetna, -ae, f. Etna

Africa, -ae, f. Afrika

Agaunum, -i, n. Sent Moric

Agrĭgentum, -i. n. Agrigent

Albis, -is, m. reka Elba, Laba

Aldenarda, -ae, f. Oudnard

Alexandrēa, -ae, f. Aleksandrija

Alexandrīa, -ae, f. Aleksandrija

Algerium, -ĭi, n. Alžir

Alpēs summae, f. Sent Gothard

Alpēs, -ĭum, f. Alžir

Alpis Grāia, f. Mali Sent Bernard

Alsatia, -ae, f. Alzas

Amalphis, -is, f. Amalfi

Ambianum, -i, n. Amijen

Amstelodamum, -i, n. Amsterdam

Anas, -ae, f. Gvadijana

Ancyra, -ae, f. Ankara

Andegāvēnsis ager, m. Anžu

Andegāvum, -i, n. Anže

Anglia, -ae, f. Engleska

Anio, -iensis, m. Anijen

Antiochīa, -ae, f. Antiohija

Antipolis, -is, f. Antib

Antium, -ĭi, n. Ancio

Antwerpium, -ĭi, n. Antverpen

Aquae Aurēliae, f. Baden-Baden

Aquae Carolīnae, -ārum, f. Karlsbad, Karlove Vari

Aquae Grātiānae, f. Eks-le-Ben

Aquae Sextiae, f. Eks-an-Provans

Aquae Solis, f. Viši

Aquae Sulis, f. Bat

Aquīsgrānum, -i, n. Ahen

Aquīsgrānum, -i, n. Eks-la-Šapel

Aragōnia, -ae, f. Aragonija

Arar, Araris, m. reka Sona

Arausiō, -ōnis, f. Oranž

Archangelopolis, -is, f. Arhanglesk

Arduenna, -ae, f. Ardeni

Arelas, -ātis, f. Arl

Argadia, -ae, f. Argajl

Argentorātus, -i, f. Strazbur

Arīminum, -i, n. Rimini

Ariāna, -ae, f. Avganistan

Armācha, -ae, f. Arma

Armoricae, -ārum, f. Bretanja

Arnus, -i, m. reka Arno

Arvernī, -ōrum, m. Overnj

Assīsium, -ĭi, n. Asizi

Athēnae, -ārum, f. Atina

364

Athesis, -is, m. reka Adiđa

Atrebates, -tum, m. Aras

Augusta Praetōria, f. Aosta

Augusta Suessiōnum, f. Soason

Augusta Taurīnōrum, f. Torino

Augusta Treverōrum, f. Trir

Augusta Vindelicōrum, f. Augzburg

Augustodūrum, -i, n. Baje

Augustodūnum, -i, n. Oten

Augustorītum, -i, n. Limož

Aurēliānum, -i, n. Orlean

Auvona, -ae, m. reka Ejvon

Avāricum, -i, n. Burž

Aveniō, -ōnis, f Avinjon

Aventīnus, -i, m. Aventin

Axius, -ĭi, m. reka Vardar

Axona, -ae, m. reka Ena

Bārium, -ĭi, n. Bari

Babylōn, -ōnis, f. Vavilon

Bactra, -orum, n. Balk

Baetis, -is, m. Gvadalkivir

Baliārēs Insulae, f. Balearska ostrva

Baliāris Māior, f. Majorka

Baliāris Minor, f. Minorka

Balticum Mare, n. Baltik

Bangertium, -ĭi, n. Bangor

Barcinō, -ōnis, f. Barselona

Barūthum, -i, n. Bajrojt

Barvīcum, -i, n. Berik

Batāvī, -ōrum, m. Holandija

Bēnācus, -i, m. jezero Garda

Bēr ytus, -i, f. Bejrut

Belgae, -ārum, m. Belgija

Bellŏvăci, -ōrum, m. Bove

Bellofontānum, -i, n. Fontenblo

Bergae, -ārum, f. Bergen

Berolīnum, -i, n. Berlin

Bobbium, -ĭi, n. Bobio

Bodotria, -ae, f. reka Fort

Boiohaemī, -ōrum, m. Bohemija, Češka

Bolerium Prōmunturium, n. Landzend

Bonna, -ae, f. Bon

Bonōnia, -ae, f. Bolonja

Borysthēnes, -is, m. reka Dnjepar

Brabantia, -ae, f. Brabant

Brandenburgia, -ae, f. Brandenburg

Bratislavia, -ae, f. Vroclav

Brēma, -ae, f. Bremen

Brigantia, -ae, f. Bragansa

Bristolium, -ĭi, n. Bristol

Britannia, -ae, f. Britanija

Brugae, -ārum, f. Brige

Brundisium, -ĭi, n. Brindizi

Brunsvīcum, -i, n. Braunšvajg, Brunsvik

Bruxellae, -ārum, f. Brisel

Bucarestum, -i, n. Bukurešt

Burdigala, -ae, f. Bordo

Burgī, -ōrum, m. Burgos

Burgundiōnēs, -um, m. Burgonja, Burgundija

B yzantium, -ĭi, n. Istanbul

Cadomum, -i, n. Kan (u severnoj Francuskoj)

Caesarea, -ae, f. Džerzi

Caesaris burgus, m. Šerbur

Caesarodūnum, -i, n. Tur

365

Caesaromagus, -i, m. Čelmsford

Cairus, -i, f. Kairo

Calēdonia, -ae, f. Škotska

Calētum, -i, n. Kale

Callipolis, -is, f. Galipolj

Calpē, -ēs, f. Gibraltar

Cambria, -ae, f. Vels

Camerācum, -i, n. Kambre

Campānia, -ae, f. Kampanija

Campānia, -ae, f. Šampanj

Camulodūnum, -i, n. Koulčister

Canoē, -es, f. Kan (u južnoj Francuskoj)

Cantabrigia, -ae, f. Kembridž

Cantium, -ĭi, n. Kent

Cantuāria, -ae, f. Kanterberi

Capreae, -ārum, f. Kapri

Caralis, -is, f. Kaljari

Carnūtēs, -um, m. Šartr

Carthāgō Nova, f. Kartagena

Carthāgō, -ĭnis, f. Kartagina

Casīnum, -i, n. Monte Kasino

Ceretica, -ae, f. Kardigan

Chersonnesus Cimbrica, f. Jiland

Chilonium, -ĭi, n. Kil

Clōta, -ae, f. reka Klajd

Cōnfluentēs, -ium, m. Koblenc

Colōnia Agrippīna, f. Keln

Corcagia, -ae, f. Kork

Corc yra, -ae, f. Krf

Cordoba, -ae, f. Kordoba

Corinthus, -i, f. Korint

Cornubia, -ae, f. Kornvol

Cracovia, -ae, f. Krakov

Crēta, -ae, f. Krit

C yrēnae, -ārum, f. Kirena

Cyprus, -i, f. Kipar

Dānia, -ae, f. Danska

Dānum, -i, n. Donkaster

Dānuvius, -ĭi, m. reka Gornji Dunav

Damascus, -i, f. Damask

Danaster, m. Dnjestar

Derventiō, -ōnis, f. Derbi

Deva, -ae, f. reka Di

Deva, -ae, f. Čester

Dīvodūrum, -i, n. Mec

Diviō, -ōnis, f. Dižon

Dresda, -ae, f. Drezden

Dūrobrīvae, -ārum, f. Ročester

Dublīnum, -i, n. Dablin

Dubrī, -ōrum, m. Dover

Dunelmum, -i, n. Daram

Durius, -ĭi, m. reka Duro

Durnovāria, -ae, f. Dorčister

Durovernum, -i, n. Kanterberi

Ebūdae Insulae, f. Hebridi

Eburācum, -i, n. Jork

Ebusus, -i, m. Ibica

Ecbatana, -ōrum, n. Hamadan

Edinburgum, -i, n. Edinburg

Emerita, -ae, f. Merida

Etrūria, -ae, f. Toskana

Eurōpa, -ae, f. Evropa

Faesulae, -ārum, f. Fezule

Flēvō, m. jezeroi Zojdersko jezero

Flōrentia, -ae, f. Firenca

366

Francofurtum, -i, n. Frankfurt

Fretum Gāditānum, n. Gibraltarski moreuz

Frīsiī, -iōrum, m. Frizland

Gādēs, -ium, f. Kadiz

Găngēs, -is, m. Gang

Gallia, -ae, f. Francuska

Gallia, -ae, f. Galija

Gallovidia, -ae, f. Galovej

Gandavum, -i, n. Gent

Garumna, -ae, f. Garona

Gebenna, -ae, f. Seveni

Gedānum, -i, m. Gdanjsk

Genāva, -ae, f. Ženeva

Genua, -ae, f. Đenova

Germānia, -ae, f. Nemačka

Gippevīcum, -i, n. Ipsvič

Glasgua, -ae, f. Glazgov

Glēvum, -i, n. Gloster

Gothoburgum, -i, n. Geteborg

Grātiānopolis, -is, f. Grenobl

Grātiae Portus, m. Avr

Graecia, -ae, f. Grčka

Graecium, -ĭi, n. Grac

Grenovīcum, -i, n. Grinič

Groninga, -ae, f. Groningen

Hafnia, -ae, f. Kopenhagen

Haga Comitis, f. Hag

Halla, -ae, f. Hale

Hamburgum, -i, n. Hamburg

Hannovera, -ae, f. Hanover

Harvīcum, -i, n. Haridž

Hellēspontus, -i, m. Dardaneli

Helvētia, -ae, f. Švajcarska

Hīspalis, -is, f. Sevilja

Hibērus, -i, m. reka Ebro

Hibernia, -ae, f. Irska

Hierosolyma, -ōrum, n. Jerusalim

Hispānia, -ae, f. Španija

Ilerda, -ae, f. Lerida

Ilva, -ae, f. Elba

Isara, -ae, f. reka Izar

Isca Dumnoniōrum, f. Eksiter

Ister, -tri, m. reka Donji Dunav

Isurium Brigantum, n. Oldbro

Italia, -ae, f. Italija

Itūna aestuārium, f. Lornski Fert

Itūna, -ae, f. reka Eden

Iurāvum, -i, n. Salcburg

Lacus Britantīnus, m. jezero Komo

Lancastria, -ae, f. Lankaster

Langobardia, -ae, f. Lombardija

Lausōnium, -ĭi, n. Lozana

Ledesia, -ae, f. Lids

Lemannus lacus, m. jezero Ženevsko jezero

Lĭger, -ĕris, m. reka Loara

Libanus, -i, m. Liban

Libya, -ae, f. Afrika

Limōnum, -i, n. Poatje

Lindum, -i, n. Linkoln

Lipsia, -ae, f. Lajpcig

Lōthāringia, -ae, f. Loren, Lotaringija

Londinium Gothōrum, n. Lund

Londinium, -ĭi, n. London

Lūceria, -ae, f. Lucern

367

Lūsitānia, -ae, f. Portugalija

Lugdūnum Batāvōrum, n. Lejden

Lugdūnum, -i, n. Lion

Luguvallium, -ĭi, n. Karlajl

Lutetia, -ae, f. Pariz

Māgnus Portus, m. Portsmaut

Māterna, -ae, f. Marna

Mancunium, -ĭi, n. Mančester

Mare Aegaeum, n. Egejsko more

Mare Atlanticum, n. Atlantik

Mare Caspium, n. Kaspijsko more

Mare īnferum, n. Tirensko more

Mare internum, n. Sredozemno more, Mediteran

Mare Rubrum, n. Persijski zaliv

Mare superum, n. Jadransko more

Maridūnum, -i, n Karmarden

Massilia, -ae, f. Marsej

Matrītum, -i, n. Madrid

Mattiacum, -i, n. Vizbaden

Maurētānia, -ae, f. Maroko

Mediōlanūm, -i, n. Milano

Melita, -ae, f. Malta

Melodūnum, -i, n. Melen

Menapiī, -iōrum, m. Flandrija

Messāna, -ae, f. Mesina

Metaris aestuārium, m. Voš

Mōns Apennīnus, m. Apenini

Mōns Pennīnus, m. Veliki Sent Bernard

Moenus, -i, m. Majna

Mogontiacum, -i, n. Majnc

Mona, -ae, f. Anglsi

Monacum, -i, n. Minhen

Monapia, -ae, f. ostrvo Man

Montēs, -ium, m. Mons

Mosa, -ae, f. reka Mez

Moscovia, -ae, f. Moskva

Mosella, -ae, f. reka Mozel

Mutina, -ae, f. Modena

Namnētēs, m. Nant

Neāpolis, -is, m. Napulj

Nemausus, -i, f. Nim

Nemossus, -i, f. Klermon

Nīcaea, -ae, f. Nica

Nīcer, m. reka Nekar

Nīlus, -i, m. reka Nil

Nordovīcum, -i, n. Noridž

Norvēgia, -ae, f. Norveška

Novum Castrum, -i, n. Njukasl

Olisīpō, m. Lisabon

Orcades, f. Orknijska ostrva

Oxonia, -ae, f. Oksford

Padus, -i, m. reka Po

Panormus, -i, m. Palermo

Parīsiī, iōrum, -m Pariz

Patavium, -ĭi, n. Padova

Patrae, -ārum, f. Patras

Placentia, -ae, f. Pjačenca

Pōns Aeliī, m. Njukasl

Polōnia, -ae, f. Poljska

Pontus Euxīnus, m. Crno more

Portus Calēnsis, m. Porto

Prāga, -ae, f. Prag

Prōvincia, -ae, f. Provansa

Propotnis, ĭdis, f. Mramorno more

P yrēnaeī montēs, m. Pirineji

368

Ratae Coritānōrum, f. Lester

Rēgnum, -i, n. Čičister

Rhodanus, -i, m. reka Rona

Rhodos, f. Rod, Rodos

Rōma, -ae, f. Rim

Roterodamum, -i, n. Roterdam

Rothomagus, -i, f. Ruan

Sabaudia, -ae, f. Savoja

Sabrīna, -ae, f. reka Severn

Salisberia, -ae, f. Salzbri

Salōpia, -ae, f. Šruzbri

Samara, -ae, f. reka Soma

Sangallēnse coenobium, n. Sent Galen

Sangona, -ae, f. reka Sar

Sarnia, -ae, f. Gernzi

Scaldis, -is, m. reka Esko, Šelda

Sēquana, -ae, f. reka Sena

Sēres, -um, m. Kina

Segontium, -ĭi, n. Karnarvon

Sicilia, -ae, f. Sicilija

Singidunum, -i, n. Beograd

Sinus Arābicus, m. Crveno more

Slesvīcum, -i, n. Šlezvig

Suēcia, -ae, f. Švedska

Suēvia, -ae, f. Švapska, Švabija

Syrācūsae, -arum, f. Sirakuza

Syrtis (māior), f. zaliv Sidra

Tāprobanē, -ēs, f. Cejlon

Tamesis, -is, m. Temza

Tanais, -is, m. reka Don

Taodūnum, -i, n. Dandi

Tarentum, -i, n. Taranto

Tarracō, -ōnis, f. Taragona

Taurunum, -i, n. Zemun

Taus, -i, m. reka Tej

Tergeste, -is, n. Trst

Thēbae, -ārum, f. Teba

Tībur, -ŭris, m. Tivoli

Tiberis, -is, m. reka Tibar

Tingī, f. Tandžer

Tolētum, -i, n. Toledo

Tolōna, -ae, f. Tulon

Tolōsa, -ae, f. Tuluz

Tripolis, -is, f. Tripoli, Tripolis

Tunēs, -ētis, m. Tunis

Turicum, -i, n. Cirih

Ultrāiectum, -i, n. Utreht

Varsavia, -ae, f. Varšava

Vascōnes, -ōnum, m. Baski

Vērona, -ae, f. Bern

Vectis, -is, f. ostrvo Vajt

Venetī, -ōrum, m. Venecija

Venetiae, -arum, f. Venecija

Venta Belgārum, f. Vinčester

Verbannus, -i, m. jezero Mađore

Versāliae, -ārum, f. Versaj

Verulamium, -ĭi, n. Sent Olbanz

Vesontiō, -ōnis, m. Bezanson

Viadrus, -i, m. reka Odra

Vigornia, -ae, f. Vuster

Vindobona, -ae, f. Beč

Virodūnum, -i, n. Verden

Visurgis, -is, m. reka Vezer

Vormatia, -ae, f. Vorms

Vosegus, -i, m. Vogezi

Westmonastērium, -ĭi, n. Vestminster

369

LIČNA IMENA U STAROM RIMU I NJIHOV DANAŠNJI OBLIK

(Lična imena koja su se u Rimskom carstvu koristila bez obzira na grčko, makedonsko, jevrejsko ili neko drugo poreklo)

Aemilia Emilija Albertus Albert Alfrēdus Alfred Alicia Alisa Antōnius Antonije Arturus Artur Basilius Vasilije, Vasa Beātrix Beatrisa Bernardus Bernard Caecilius Cecilije Carolus Čarls Christophorus Kristifor Caecilia Cecilija Claudius Klaudije Clēmēns Klementin Cyrillus Ćirilo Dion ysius Denis Dorothea Doroteja Eduardus Edvard Francesca Frančeska Franciscus Franja, Franc Frēderīcus Frederik Gaufridus Džefri Geōrgius Đorđe Iuliāna Julijana Gōdefridus Godfrid Grātia Gracija Gregorius Grigorije

Guido Gideon Helena Jelena Henricus Henri Horātius Horacije Hūgo Hugo Iacobus Jakov Ioanna Jovana Ioannes Jovan Iosephus Josif Laurentius Lordan Ludovica Ludviga Ludovicus Ludvig Lucia Lucija Lucas Luka Margarita Margareta Marcus Marko Maria Marija Mattheus Matej Mauritius Moris Normannus Norman Olivarus Oliver Patricius Patrik Paulus Pavle Petrus Petar Philippus Filip Stephanus Stefan Thomas Toma Timotheus Timotej

370

RIMSKE ISTORIJE TABELARNI PREGLED NAJVAŽNIJIH DOGAĐAJA

753. Po predanju osnovan grad pre n.e. Rim 510. Proterivanje kraljeva iz

Rima 450. Izbor komisije decemvira.

Početak kodifikacije rim-skog prava – zakoni dvana-est tablica

390. Gali gotovo osvajaju grad Rim

367. Zakoni Licinija i Sekstija 338. Latini konačno odnose pre-

vlast nad ostalim plemenima na poluostrvu

281-272. Rat protiv Tarenta i Pira 264-241. Prvi punski rat – početak

višegodišnje borbe protiv Kartagine

218-201. Drugi punski rat 216. Bitka kod Kane 202. Bitka kod Zame 190. Bitka kod Magnezije 197. Rimljani pobeđuju Make-

donce kod Kinoksefala 168. Bitka kod Pidne 146. Konačna pobeda nad Karta-

ginjanima i razaranje Karta-gine

146. Razorenje Korinta i poko-renje Grčke

133. Tribunat Tiberija Graha, jednog od braće Graha

107-100. Gaj Marije biva 7 puta uza-stopno biran za konzula, pre-sedan u istoriji Republike

82-79. Sulina diktatura 74-71. Ustanak robova pod vođ-

stvom Spartaka 70. Prvi konzulat Pompeja i

Krasa 63-62. Katilinina zavera za vreme

Ciceronovog konzulata 60. Prvi trijumvirat – Cezar,

Pompej i Kras 58-51. Cezarov rat u Galiji 49-45. Građanski rat 48. Bitka kod Farsalije, Cezar

pobeđuje Pompeja 44. Ubistvo Cezara na martov-

ske Ide 43. Drugi trijumvirat – Oktavi-

jan, Antonije i Lepid 42. Bitka kod Filipa 31. Bitka kod Akcija 27. Oktavijan uzima titulu

Avgusta, principat utire put carstvu

43-45. n. e. Rim prisvaja Britaniju 96. Rimsko carstvo dostiže svo-

ju najveću ekspanziju pod carom Trajanom

285. Dioklecijan deli Carstvo na Istočno i Zapadno

313. Car Konstantin Milanskim ediktom proglašava hrišćan-stvo za zvaničnu veru u Rimskom Carstvu

453. Dekadencija i pad Rimskog carstva

371

SEDAM LEGENDARNIH KRALJEVA RIMA

Romul Numa Pompilije Tulije Hostilije Anko Marcije Tarkvinije Prisk Servije Tulije Tarkvinije Oholi

372

TABELARNI PREGLED KNJIŽEVNOG STVARALAŠTVA I AUTORA RIMSKE KNJIŽEVNOSTI

373

INDEX AUCTORUM & EDITIONUM QUIBUS IN HOC OPERE USI SUMUS

Latinsko-srpski rečnik, izradio Jovan Đorđević, Kraljevsko-srpska državna štamparija, Beo-grad, 1886.

Latinsko-hrvatski riječnik, za škole, priredio Mirko Divković, Kraljevska Hrvatsko-Slavonsko-Dalmatinska zemaljska vlada, Zagreb, 1900.

Srpskohrvatsko-latinski rječnik, za srednje škole, po Georgesovu priredio Frano Katić, Carsko-kraljevska naklada, Beč, 1904.

Latinsko-srpski rečnik, poglavito za Cicerona, Tacita, Tita Livija..., izradili Boško Bogdanović i Svetomir Ristić, Knjižara Rajkovića i Ćukovića, Beograd, 1913.

Rečnik latinsko-srpski, od D. Đ. Karapandžić, Štamparija Gece Kona, Beograd, 1929. Rečnik latinsko-srpsko-hrvatski, sastavio Jovan D. Čolić, V. N. Rajković i Komp., Beograd, 1936. Latinsko-hrvatskosrpski rječnik, Milan Žepić, Školska knjiga, Zagreb, 1961. Rječnik latinskih pravnih izraza=Vademecum iuridicum, Ante Romac, Informator, Zagreb,

1985. Latinsko-hrvatski i hrvatsko-latinski školski rječnik, sastavili Ivan Bekavac, Jozo Marević,

Franjo Međeral, Školska knjiga, Zagreb, 1991. Latinski pravni termini, pravila, izreke, sentence i definicije, Lazar Jocić, SKC, Niš, 1995. Medicinski rečnik: latinsko-srpski, srpsko-latinski, Mile Medić, Elit-Medica, Beograd, 1998. Enciklopedijski latinsko-srpski medicinski rečnik, Miodrag R. Odavić, Prosveta, Beograd, 2002. Cassell’s New Compact Latin-English, English-Latin Dictionary, compiled by D. P. Simpson,

Cassell-London, 1927. A Latin Dictionary- Lewis and Short, by Charlton T. Lewis, Oxford At The Clarendon Press,

London, 2002. Leksikon religija i mitova drevne Evrope, A. Cermanović-Kuzmanović, D. Srejović, Savremena

administracija, Beograd, 1963. Rečnik grčke i rimske mitologije, D. Srejović, A. Cermanović-Kuzmanović, Srpska književna

zadruga, Beograd, 1979. The Oxford Classic Dictionary, Oxford At The Clarendon Press, London, 1957. Latin Dictionary, Latin-English, English-Latin, D. A. Kidd, Harper Collins Publishers, 1996. Rečnik grčkih i latinskih pisaca antike i srednjeg veka, V. Buhvald, A. Holveg, O. Princ, Vuk

Karadžić, Beograd, 1984. Leksikon stranih reči i izraza, Milan Vujaklija, Prosveta, Beograd, 1980. Imenik klasične starine, sastavio Vladeta Janković, Vajat-AŠ Delo, Beograd, 1992. www.stoa.org./diotima www.julen.net www.omega.cohums.ohio-state.edu www.onetel.net.uk www.forumromanorum.com www.perseus.tufts.edu

374

Piroška Segedi, Slađana Milinković STANDARDNI LATINSKO-SRPSKI REČNIK

prvo izdanje

STYLOS IZDAVAŠTVO

Jevrejska 28, Novi Sad Tel: 021/451 475, 451 367

Tel/fax: 021/21 096 e-mail: izdavastvo@stylos.co.yu

Za izdavača

Franja Petrinović

Korektura

Vladislav M. Todorović

Ilustracije

Mirela Kiselički

Slog i prelom

Vladimir Vatić

Štampa

Budućnost, Zrenjanin

Novi Sad, 2005