latinska gramatika
TRANSCRIPT
I DEKLINACIJA
jednina mnozinanominativ puella nominativ puellaegenitiv puellae genitiv puellarumdativ puella dativ puellisakuzativ puellam akuzativ puellasvocativ puella vocativ puellaeablativ puella ablativ puellis
Ovom deklinacijom menjaju se imenice i pridevi vecinom zenskog roda koji u nominativu jednine zavrsavaju na –a, a u genitivu na –ae. Pored imenica zenskog roda postoje i neke imenice muskog roda, poput; agricola, agricolae m. poeta, poetae m. collega, collegae m. athleta, athletae m. scriba, scribae m.
I KONJUGACIJA – INDIKATIV PREZENTA AKTIVA
jednina mnozina1. lice specto (a+o=o) 1. lice specta-mus2. lice specta-s 2. lice specta-tis3. lice specta-t 3. lice specta-nt
oblik glagola - specto, specta-re, spectavi, spectatum Osnova za konjugaciju se pravi kada se od infinitiva spectare, odbije nastavak re i dodaju nastavci za lica.
INDIKATIV PREZENTA AKTIVA POMOCNOG GLAGOLA BITI
summ, esse, fui – biti
jednina mnozina1. lice sum 1. lice summus2. lice es 2. lice estis3. lice est 3. lice sunt
1. PRISVOJNI GENITIV – ovim oblikom se u latinskom oznacava pripadanje. To je oblik genitiva u kome stoji ime lica ili stvari kojima nesto pripada. Prevodi se prisvojnim pridevom ili genitivom.
2. PREDLOZI – uvek stoje sa akuzativom (in – glagoli kretanja) ili ablativom (cum ili in – glagoli mirovanja).
II ILI –o DEKLINACIJA
jednina mnozinanominativ campus nominativ campigenitiv campi genitiv camporumdativ campo dativ campisakuzativ campum akuzativ camposvocativ campe vocativ campiablativ campo ablativ campis
Ovom deklinacijom menjaju se imenice muskog roda koje u nominativu jednine zavrsavaju na –us, a u genitivu na –i. Jedino se imenica deus dei, m. – bog, menja malo drugacije.
jednina mnozinanominativ deus nominativ dei ili diigenitiv dei genitiv deorumdativ deo dativ deis ili diisakuzativ deum akuzativ deosvocativ deus vocativ dei ili diiablativ deo ablativ deis ili diis
II -er, -ir, -um DEKLINACIJA
jednina mnozinanominativ vir / puer nominativ viri / puerigenitiv viri / pueri genitiv virorum / puerumdativ viro / puero dativ viris / puerisakuzativ virum / puerum akuzativ viros /puerosvocativ vir / puer vocativ viriablativ viro / puero ablativ viris / pueris
vir, viri n.–covek, puer, pueri m.–decak
Po ovoj deklinaciji menjaju se imenice muskog roda koje se zavrsavaju na –er u nominativu jednine i -i u genitivu jednine, kao i imenice srednjeg roda koje se zavrsavaju na –ir u nominativu jednine i –i u genitivu jednine. Neke imenice ove deklinacije mogu imati nepostojano –e; a neke ga zadrzavaju (puer, gener, miser, tener), ali je to samo manji broj imenica.
jednina mnozinanominativ bellum nominativ bellagenitiv belli genitiv bellorumdativ bello dativ bellisakuzativ bellum akuzativ bellavocativ bellum vocativ bellaablativ bello ablativ bellis
bellum, belli n. –ratPo ovoj deklinaciji menjaju se imenice i pridevi koji zavrsavaju na –um u nominativu jednine i –i u genitivu.
PRIDEVI I i II DEKLINACIJE
Mozemo ih podeliti u dve grupe
a) bonus -i, bona -ae, bonum –i. Menjaju se kao imenice I -ae i II –o i -um deklinacije.b) tener –i, tenera -ae, tenerum –i. Izvode se kao imenice II –er deklinacije i shodno
tome muski rod se menja tako, zenski po I deklinaciji, a srednji po II –um deklinaciji.
II KONJUGACIJA
jednina mnozina1. lice time-o 1. lice time-mus2. lice time-s 2. lice time-tis3. lice time-t 3. lice time-nt
oblik glagola; timeo time –re, timevi, timetum –plasiti se. Od infinitiva se odbije nastavak re i dodaju licni nastavci.
III KONJUGACIJA – SUGLASNICKE OSNOVE
jednina mnozina
1. lice toll-o 1. lice toll-i-mus2. lice toll-i-s 2. lice toll-i-tis3. lice toll-i-t 3. lice tollu-nt
Oblik glagola; tollo, toll-ere, sustuli, sublatum –ugrabiti. Od infinitiva se odbije nastavak ere i dodaju licni nastavci uz dodatak tematskog vokala -i- sem za prvo lice jednine i trece lice mnozine.
III KONJUGACIJA – SAMOGLASNICKE OSNOVE
jednina mnozina1. lice cupi-o / statu-o 1. lice cupi-mus / statui-mus2. lice cupi-s / statui-s 2. lice cupi-tis / satui-tis3. lice cupi-t /statui-t 3. lice cupi-unt / statu-unt
Oblik glagola; cupi-o, cupere, cupivi cupitum –zeleti; statu-o, statuere, statui, statum odlucivati. Samoglasnicke osnove se dobijaju tako sto se od 1. lica jednine odbije nastavak –o i zatim dodaju licni nastavci direktno na osnovu bez tematskog vokala.
IV KONJUGACIJA
jednina mnozina1. lice aperi-o 1. lice aperi-mus2. lice aperi-s 2. lice aperi-tis3. lice aperi-t 3. lice aperi-u-nt
Oblik glagola; aperio, aperi-re, aperui, apertum –otvoriti. Od infinitiva se odbije nastavak re i dodaju licni nastavci, uz dodavanje tematskog vokala -u- u trecem licu mnozine.
IMPERFEKT INDIKATIVA AKTIVA
Gradi se od prezentske osnove, sufiksa –ba i licnih nastavaka.
I KONJUGACIJA II KONJUGACIJAjednina mnozina jednina mnozina
1.l amabam 1.l amabamus 1.l timebam 1.l timebamus2.l amabas 2.l amabatis 2.l timebas 2.l timebatis3.l amabat 3.l amabant 3.l timebat 3.l timebant
III KONJUGACIJA IV KONJUGACIJAdodaje se tematski vokal –e dodaje se tematski vokal -e
jednina mnozina jednina mnozina1.l legebam 1.l legebamus 1.l cupiebam 1.l cupiebamus2.l legebas 2.l legebatis 2.l cupiebas 2.l cupiebatis3.l legebat 3.l legebant 3.l cupiebat 3.l cupiebant
Neke imenice postoje samo u mnozini i one se nazivaju Pluralia Tantum, ima ih u svim deklinacijama sem u petoj. to su imenice poput: relinquiae, -arum f. –ostatak; libri –orum m. –deca; insidiae, -arum f. –zaseda; arma –orum –oruzje. Postoje i pridevi u ovom obliku ceteri, -ae, -a, -ostali; parici, -ae, a -malo njih.
III DEKLINACIJA – SUGLASNICKE OSNOVE
jednina mnozinanominativ dux nominativ ducesgenitiv ducis genitiv ducumdativ duci dativ ducibusakuzativ ducem akuzativ ducesvokativ dux vokativ ducesablativ duce ablativ ducibus
Ovom deklinacijom menjaju se imenice muskog i zenskog roda koje se zavrsavaju: MUSKI ROD
nominativ -os -o -es -o -orgenitiv -oris -inis -itis -onis -oris
ZENSKI ROD
nominativ -do -us -us -go -x -asgenitiv -dinis -udis -utis -ginis -gis -atis
primeri
homo, -inis m. –covek; miles, -itis, m. vojnik; dux, -cis, m. vodja; victor, -oris m. pobednik.
palus, -udis f. mocvara; virtus, -utis f. vrlina; virgo, -ginis f. devica.
Postoje neke imenice trece deklinacije koje se zavrsavaju na –er, a imaju nepostojano -e. Takve su recimo pater, patris; mater, matris; frater, fratris.Takodje postoji i imenica koje je ista i u muskom i u zenskom rodu; comes, -itis m.f. pratilac, pratilja.
III DEKLINACIJA SUGLASNICKE OSNOVE SREDNJEG RODA
jednina mnozinanominativ tempus nominativ temporagenitiv temporis genitiv temporumdativ tempori dativ temporibusakuzativ tempus akuzativ tempusvokativ tempus vokativ tempusablativ tempore ablativ temporibus
Po ovoj deklinaciji menjaju se sve one imenice srednjeg roda koje zavrsavaju na:
nominativ -us -men -t -us -urgenitiv -oris -minis -eris -oris
nekoliko primeratempus, -oris vreme; nomen, -minis ime; caput, capitis glava; genus, -eris rod; robur, -oris snaga.
IMPERFEKT POMOCNOG GLAGOLA BITI
jednina mnozina1. lice eram 1. lice eramus2. lice eras 2. lice eratis3. lice erat 3. lice erant
Ablativus possesivus – kada dativ stoji uz pomocni glagol (nomen erat) onda esse pokazuje lice ili stvar kojoj nesto pripada i obicno se prevodi sa imati.
III DEKLINACIJA; I OSNOVE
Dele se u tri grupe: 1) jednakoslozne 2) nejdnakoslozne sa suglasnickom grupom ispred gen.sg.*)
jednina mnozina jednina mnozinanom civis nom cives nom urbs/imber nom urbesgen civis gen civium gen urbis/imbris gen urbiumdat civi dat civibus dat urbi/imbri dat urbibusaku civem aku cives aku urbem/imbrem aku urbesvok civis vok cives vok urbs/imber vok urbesabl cive abl civibus abl urbe/imbre abl urbibus
imenice ove grupe su muskog i zenskog roda. Ukoliko se zavrsavaju na –s u nominativu jednine onda su zenskog roda. Ukoliko su na –er onda su muskog roda. Izuzeci su fons, fontis, m. izvor; i imber imbris, f. kisa.
3) imenice srednjeg roda na –e, -al, -ar sa genitivom jednine na –is
jednina mnozinanominativ mare nominativ mariagenitiv maris genitiv mariumdativ mari dativ maribusakuzativ mare akuzativ mariavokativ mare vokativ mariaablativ mari ablativ maribus
mare, maris, n. – more; animal, animalis, n. -zivotinja, exemplar, exemplaris, n. –primer.
IZUZECI III DEKLINACIJE
Grupa jednakosloznih imenica koje su zadrzale stare vokalne promene. To su sitis, f. zedj; pupis, f. krma; turris, f. toranj; tussis, f. kasalj; febris, f. groznica; securis, f. sekira; Tiberis, m. Tibar; Neapolis, f. Napulj.
jednina mnozinanominativ sitis nominativ sitesgenitiv sitis genitiv sitiumdativ siti dativ sitibusakuzativ sitim akuzativ sitesvokativ sitis vokativ sitesablativ siti ablativ sitibus
Neke imenice koriste posebnu osnovu za gradjenje padeza. Tako je na primer sa iter, itineris, n. put koji sve padeze gradi od osnove itiner. Imenica bos, bovis, m.f. ima genitiv mnozine bous, a dativ i ablativ bobus ili bubus. Imenica vis, f. sila, u jednini ima samo akuzativ vim i ablativ vi; dok joj je mnozina potpuna. Imenica caro, carnis, f. meso, genitiv mnozine joj je carnium.
PRIDEVI III DEKLINACIJE
pripadaju vokalskim –i osnovama i dele se u tri grupe:
1) tri zavrsetka
muski rod zenski rod srednji rodacer acris acris
menjaju se kao ne- jednakoslozne imenice III deklinacije -i osnova
menjaju se kao jednakoslozne imenice III deklinacije –i osnova
menjaju se kao imenice srednjeg roda na –e, -al, -ar
ablativ jednine je acri, a ne acre kako je kod imenica
ablativ jednine je acri, a ne acre kako je kod imenica
ablativ jednine je acri, a ne acre kako je kod imenica
2) dva zavrsetka
muski rod zenski rod srednji rodutilis utils utile
menjaju se kao jednakoslozne imenice III deklinacije –i osnova
menjaju se kao jednakoslozne imenice III deklinacije –i osnova
menjaju se kao imenice srednjeg roda na –e, -al, -ar
ablativ jednine je utili, a ne utile kako je kod
ablativ jednine je utili, a ne utile kako je kod
ablativ jednine je utili, a ne utile kako je kod
imenica imenica imenica
3) jedan zavrsetak –obicno pridevi na –ens, -entis, -ans, -antis, -x, cismuski rod zenski rod srednji rod
prudens prudens prudensmenjaju se kao ne jednakoslozne imenice III deklinacije –i osnova. Plural je takodje kao kod ne jednakosloznih imenica.
menjaju se kao ne jednakoslozne imenice III deklinacije –i osnova. Plural je takodje kao kod ne jednakosloznih imenica.
menjaju se kao ne jednakoslozne imenice III deklinacije –i osnova. Plural se menja kao kod imenica na –e, -al, -ar.
ablativ jednine je prudenti, a ne prudente kako je kod imenica.
ablativ jednine je prudenti, a ne prudente kako je kod imenica
ablativ jednine je prudenti, a ne prudente kako je kod imenica
menjaju se kao jednakoslozne imenice III deklinacije –i osnovamenjaju se kao jednakoslozne imenice III deklinacije –i osnova
FUTUR I POMOCNOG GLAGOLA BITI
jednina mnozina1. lice ero 1. lice erimus2. lice eris 2. lice eritis3. lice erit 3. lice erunt
IMENICA JUPITER (posebna promena)
jedninanominativ Iuppitergenitiv Iovisdativ Ioviakuzativ Iovemvokativ Iuppiterablativ Iove
IV DEKLINACIJA
jednina mnozinanominativ exercitus / cornu nominativ exercitus / cornuagenitiv exercitus / cornus genitiv exercituum / cornuumdativ exercitui / cornu dativ exercitibus / cornibusakuzativ exercitum / cornu akuzativ exercitus / cornuavokativ exercitus / cornu vokativ exercitus / cornuaablativ exercitu / cornu ablativ exercitibus / cornibus
Imenice; exercitus, exercitus, m. vojska; cornu, cornus, n. krilo vojskeOvom deklinacijom menjaju se imenice muskog i srednjeg roda koje se u nominativu jednine muskog roda zavrsavaju na –us, kao i u genitivu; dok za srednji rod zavrsavaju na –u u nominativu, a na –us u genitivu.
IZUZECI IV DEKLINACIJE
Nekoliko imenica u IV deklinaciji je zenskog roda. To su acus, f. igla; manus, f. ruka; Idus, Iduum, f. Ide; domus, f. kuca. Imenica domus se menja drugacije od ostalih.
jednina mnozinanominativ domus nominativ domusgenitiv domus genitiv domuum, domorum dativ domui dativ domibusakuzativ domum akuzativ domosvokativ domus vokativ domusablativ domo ablativ domibus
Ablativ jednine, genitiv i akuzativ mnozine preuzeti su iz II deklinacije.
Nekoliko dvosloznih imenica zadrzale su stari dativ i ablativ -ubus. To su imenice specus, m. pecina; lacus, m. jezero; acus, f. igla; portus, m. luka; arcus, m. luk.
FUTUR I INDIKATIVA AKTIVAI KONJUGACIJA II KONJUGACIJA
jednina mnozina jednina mnozina1.l amabo 1.l amabimus 1.l timebo 1.l timebimus2.l amabis 2.l amabitis 2.l timebis 2.l timebitis3.l amabit 3.l amabunt 3.l timebit 3.l timebunt
III KONJUGACIJA IV KONJUGACIJAjednina mnozina jednina mnozina
1.l legam 1.l legemus 1.l cupiam 1.l cupiemus2.l leges 2.l legetis 2.l cupies 2.l cupietis3.l leget 3.l legent 3.l cupiet 3.l cupient
Gradi se od prezentske osnove glagola na koju se dodaju zavrseci. Ovim vremenom se u latinskom kazuje radnja koja ce se zbiti u buducnosti.
V DEKLINACIJA
jednina mnozinanominativ res dies nominativ res diesgenitiv rei diei genitiv rerum dierumdativ rei diei dativ rebus diebusakuzativ rem diem akuzativ res diesvokativ res dies vokativ res diesablativ re die ablativ rebus diebus
Ovom deklinacijom menjaju se imenice koje se zavrsavaju na –e u nominativu. Sve su zenskog roda sem dies, diei, m. dan i meridies, meridiei, m. podne. Ostale imenice ove deklinacije su apstraktne tako da samim time i nemaju mnozinu. Imenica dies, diei moze biti zenskog roda kada oznacava rok ili odredjen dan .
PERFEKT INDIKATIVA AKTIVA
jednina mnozina jednina mnozina1.l vocavi 1.l vocavimus 1.l fui 1.l fuimus2.l vocavisti 2.l vocavistis 2.l fuisti 2.l fuistis3.l vocavit 3.l vocaverunt 3.l fuit 3.l fuerunt
glagol: voco, vocare, vocav –i, vocatum pozvati, summ esse, fui bitiGradi se od perfekatske osnove i licnih nastavaka za perfekt.
KOMPARACIJA PRIDEVA
Komparativ se gradi kada se od genitiva jednine muskog roda u pozitivu odbije zavrsetak -i (druga deklinacija) ili -is (treca deklinacija) i doda za muski i zenski rod nastavak –ior, a za srednji rod nastavak –ius.
jednina mnozinanominativ carior carius nominativ cariores carioragenitiv carioris carioris genitiv cariorum dativ cariori cariori dativ carioribusakuzativ cariorem carius akuzativ cariores carioravokativ carior carius vokativ cariores carioraablativ cariore cariore ablativ carioribus
Komparativ se deklinira po III deklinaciji za suglasnicke osnove.
Suprelativ se gradi kada od genitiva jednine pozitiva odbijemo nastavke i dodamo -issimus, -issima, -issimum. (carrisimus, carrisima, carrisimum). Pridevi na –er II i III deklinacije grade superlativ tako sto se na nominativ jednine dodaju nastavci -rimus, -rima, -rimum. (pulcherimus, pulcherima, pulcherimum ili acerimus, acerima, acerimum). Superlativ se deklinira po II deklinaciji.6 prideva grade superlativ na –limus, -lima, -limum. To su facilis, -e; dificilis, -e; similis, -e; dissimilis, -e; humilis, -e; gracilis, -e.
PLUSKVAMPERFEKAT INDIKATIVA AKTIVA
Gradi se od perfekatske osnove i zavrsetaka za pluskvamperfekat. Pokazuje radnju koja se zavrsila pre neke druge prosle radnje.
glagol maneo, manere, mansi ostati i sum, esse, fui biti.
jednina mnozina jednina mnozina1.l manseram 1.l manseramus 1.l fueram 1.l fueramus2.l manseras 2.l manseratis 2.l fueras 2.l fueratis3.l manserat 3.l manserant 3.l fuerat 3.l fuerant
SUPLETIVNA KOMPARACIJA
pridev komparativ komparativ superlativm. i f. srednji rod m. f. n.
bonus, -a, -um melior melius optimus, -a, -ummalus, -a, -um peior peius pessimus, -a, -ummagnus, -a, -um maior maius maximus, -a, -umparvus, -a, -um minor minus minimus, -a, -ummultus, -a, -um - ima u nekim padezima plurimus, -a, -um
U srednjem rodu komparativa pridev multus ima nominativ, akuzativ i vokativ jednine koji glasi plus i genitiv koji glasi pluris. U mnozini ima oblike plures i plura koji se slazu sa imenicama uz koje stoje u rodu broju i padezu. A pored ova dva ima i genitiv koji glasi plurium.
FUTUR II INDIKATIVA AKTIVA
Gradi se od perfekatske osnove i licnih nastavaka. Opisuje radnju u buducnosti koja ce se desiti pre radnje futura I.
jednina mnozina jednina mnozina1.l mansero 1.l manserimus 1.l fuero 1.l fuerimus2.l manseris 2.l manseritis 2.l fueris 2.l fueritis3.l manserit 3.l manserint 3.l fuerit 3.l fuerint
OPISNA KOMPARACIJA
Pridevi II deklinacije sa samoglasnicima e, i, u, ispred nastavka –us opisuju komparativ i superlativ pomocu priloga magis (vise) i maxime (najvise).
pridev komparativ superlativvarius, -a, -um magis varius, -a, -um maxime varius, -a, -umindonens, -a, -um magis indonens, -a, -um maxime indonens, -a, -umstenuus, -a, -um magis stenuus, -a, -um maxime stenuus, -a, -um
IMPERATIV I
Njime se izrice zapovest ili podsticanje, a javlja se samo u prezentu ili futuru. Imperativ prezenta je za zapovest koju treba odmah izvrsiti. U imperativu I prisutno je samo II lice jednine i mnozine. Tri glagola III konjugacije gube svoje e u drugom licu jednine. To su dico, duco, facio i glase dic, duc, fac.
jednina mnozina jednina mnozina2.l veni 2.l venite 2.l cupi 2.l cupite2.l ama 2.l amate 2.l es 2.l este2.l doce 2.l docete 2.l veni 2.l venite
IMPERATIV II
Njime se izdaje zapovest koja se treba ispuniti u buducnosti. Ima 2. i 3. lice sg. i pl.
jednina mnozina jednina mnozina1.l - 1.l - 1.l - 1.l -2.l amato 2.l amatote 2.l venito 2.l venitote3.l amato 3.l amanto 3.l venito 3.l veniunto
GRADJENJE I KOMPARACIJA PRILOGA
Prilozi za nacin su nastali od opisnih prideva i imaju razlicite zavrsetke.
1) Pridevi I i II deklinacije grade se tako sto se od genitiva jednine muskog roda odbije -i i doda -e (pridev pulcher, pulchra, pulchrum gradi prilog pulchre).
2) Kao prilog upotrebljavaju se ablativi jednine nekih prideva I i II deklinacije poput recimo ablativa prideva citus, -a, -um koji daje prilog cito.
3) Od prideva III deklinacije priloze se grade tako sto se od genitiva jednine muskog roda odbije nastavak -is i doda nastavak -iter. Na primer, celer, celeris, celere daje prilog celeriter. Pridevi sa 2 zavrestka cesce upotrebljavaju oblik srednjeg roda, poput na primer prideva facilis, facile koji gradi prilog faciliter, ali i facile.
4) Pridevi III deklinacije sa jednim zavrsetkom na -ans i -ens grade priloge pomocu sufiksa –er. Na primer pridev constans constant-is gradi prilog constanter.
KOMPARACIJA PRILOGA
Komparativ se izvodi kada se na nominativ jednine komparativa prideva srednjeg roda od koga je prilog izveden doda nastavak -ins. Superlativ se gradi kada se od nominativa jednine superlativa prideva i doda sufiks –e.
pozitiv komparativ superlativ
perite peritius peritissime
pulchre pulchrius pulcherissime
facile facilius faccillime
raro rarius rarissime
SUPLETIVNA I OPISNA KOMPARACIJA PRILOGA
Prilozi izvedeni od prideva koji grade supletivnu i opisnu komparaciju takodje rade to isto.
pozitiv komparativ superlativ
bene melius optime
male peius pessime
magnopere / valde magis maxime
parum minus minime
multum plus plurimum
varie magis varie maxime varie
BROJEVI
1 unus, a, um 6 sex 20 viginti 70 septaginta
2 duo, ae, o 7 septem 30 triginta 80 octoginta
3 tres, es, ia 8 octo 40 quadraginta 90 nonaginta
4 quattor 9 novem 50 quinquaginta 100 centum
5 quinque 10 decem 60 sexaginta 1000 milia
jednina jednina jednina
n unus/una/unum n duo/duae/duo n tres/tres/tria
g unius g duorum/duarum/duorum
g trium
d uni d duobus/duabus/duobus d tribus
a unum/una/unum a duo(s)/duas/duo(s) a tres/tres/tria
v --- v --- v ---
a uno/una/uno a duobus/duabus/duobus a tribus
REDNI BROJEVI
menjaju se kao pridevi II i I deklinacije na -us, -a, -um.
primus, -a, -um sextus, -a, -um vicesimus, -a, -um septuagessimus
secundus, -a, -um septimus, -a, -um tricesimus, -a, -um octogessimus
tertius, -a, -um octavus, -a, -um quadragessimus nonagesimus
quartus, -a, -um nonus, -a, -um quinquagessimus centesimus
quintus, -a, -um decimus, -a, -um sexagesimus millesimus
PREZENT PASIVA I i II KONJUGACIJE
pasivna vremena prezentske osnove odredjuju se licnim nastavcima.I KONJUGACIJA II KONJUGACIJA
jednina mnozina jednina mnozina1.l amor 1.l amamur 1.l timeor 1.l timemur2.l amaris 2.l amamini 2.l timeris 2.l timemini3.l amatur 3.l amantur 3.l timetur 3.l timentur
III KONJUGACIJA IV KONJUGACIJAjednina mnozina jednina mnozina
1.l legor 1.l leg-i-mur 1.l erudior 1.l erudimur2.l leg-e-ris 2.l leg-i-mini 2.l erudiris 2.l erudimini3.l leg-e-tur 3.l leg-u-ntur 3.l eruditur 3.l erudiuntur
LICNE ZAMENICE
1. lice sg. 1. lice pl. 2. lice sg. 2. lice pl.
n ego nos tu vos
g mei nostri/nostrum tui vestri/vestrum
d mihi nobis tibi vobis
a me nos te vos
v ------- ------- ------- -------
a me/mecum nobis te/tecum vobis
3. lice sg. 3. lice pl.
n is/ea/id (ei) ii/eae/ea
g eius eorum/earum/eorum
d ei (eis) iis
a eum/eam/id eos/eas/ea
v ------- -------
a (ab) (cum) eo/ea/eo (ab) (cum) (eis) iis
LICNA POVRATNA ZAMENICA
Oblici i za sg. i pl.
n -------
g sui
d sibi
a se
v -------
a (a) se, secum
PRISVOJNE ZAMENICE
menjaju se kao pridevi II i I deklinacije na -us, -a, -um ili -er, -ra, -rum.
1.l meus, mea meum noster, nostra, nostrum
2.l tuus, tua, tuum vester, vestra, vestrum
3.l eius, eorum suus, sua, suum
IMPERFEKT INDIKATIVA PASIVA
I KONJUGACIJA II KONJUGACIJA
jednina mnozina jednina mnozina1.l amabar 1.l amabamur 1.l timebar 1.l timebamur2.l amabaris 2.l amabamini 2.l timebaris 2.l timebamini3.l amabatur 3.l amabantur 3.l timebatur 3.l timebantur
III KONJUGACIJA IV KONJUGACIJAjednina mnozina jednina mnozina
1.l legebar 1.l legebamur 1.l erudiebar 1.l erudiebamur2.l legebaris 2.l legebamini 2.l erudiebaris 2.l erudiebamini3.l legebatur 3.l legebantur 3.l erudiebatur 3.l erudiebantur
POKAZNE ZAMENICE
1. lice sg. 1. lice pl. 2. lice sg. 2. lice pl.
n hic/haec/hoc hi/hae/haec iste/ista/istud isti/istae/ista
g huius horum/harum/ horum istius istorum/istarum/istorum
d huic his ist istis
a hunc/hanc/hoc hos/has/haec istum/istam/istud istos/istas/ista
v ------- ------- ------- ------
a hoc/haec/hoc his isto/ista/isto istis
3. lice sg. 3. lice pl. 3. lice sg. 3. lice pl.
n ille/illa/illud illi/illae/illa idem/eadem/idem iidem/eadem/eadem
g illius illorum/illarum/illorum eiusdem eorundem/earundem/eorundem
d illi illis eidem iisdem (isdem) (eisdem)
a illum/illam/illud illos/illas/illa eundem/eandem/idem eosdem/easdem/easdem
v ------- ------- ------- -------
a illo/illa/illo illis eodem/eadem/eodem iisdem
ODNOSNA ZAMENICA
jednina mnozina
n qui/quae/quod qui/quae/quae
g cuius quorum/quarum/quorum
d cui quibus
a quem/quam/quod quos/quas/quae
v ------- -------
a quo/qua/quo qubius
FUTUR I PASIVA
I KONJUGACIJA II KONJUGACIJAjednina mnozina jednina mnozina
1.l amabor 1.l amabimur 1.l timebor 1.l timebimur2.l amaberis 2.l amabimini 2.l timeberis 2.l timebimini3.l amabitur 3.l amabuntur 3.l timebitur 3.l timebuntur
III KONJUGACIJA IV KONJUGACIJAjednina mnozina jednina mnozina
1.l legar 1.l legemur 1.l erudiar 1.l erudiemur2.l legeris 2.l legemini 2.l erudieris 2.l erudiemini3.l legetur 3.l legentur 3.l erudietur 3.l erudientur
UPITNE ZAMENICE
jednina
n quis quid
g cuius
d cui
a quem quid
v -------
a quo qua re
Ove zamenice se upotrebljavaju za vise od dvoje (osobe predmeta). Ako se pita za dvoje upotrebljava se zamenicki pridev uter, utra, utrum.
Imenicki oblik ovih zamenica je quis/quid (ko, sta), a pridevski je qui, quae, quod (koji, koja, koje).
PARTICIP PERFEKTA PASIVA
Particip perfekta pokazuje radnju koja se zavrsila pre radnje glavnog glagola. Particip se kao deo glagolskog predikata slaze sa svojim subjektom u rod broju i padezu.
1.l captus, -a, -um sum capti, -ae, -a summus
2.l captus, -a, -um es capti, -ae, -a estis
3.l captus, -a, -um est capti, -ae, -a sunt
INDIKATIV PLUSKVAMEPERFEKTA AKTIVA
1.l repudiatus, -a, -um eram repudiati, -ae, -a eramus
2.l repudiatus, -a, -um eras repudiati, -ae, -a eratis
3.l repudiatus, -a, -um erat repudiati, -ae, -a erant
glagol: repudiatus, repudiatare, repudiavi, repudiatum odbijati.
FUTUR II PASIVA
1.l repudiatus, -a, -um ero repudiati, -ae, -a erimus
2.l repudiatus, -a, -um eris repudiati, -ae, -a eritis
3.l repudiatus, -a, -um erit repudiati, -ae, -a erunt
KONJUKTIV
Nacin kojim se izrazava zamisljena ili nameravana radnja koja moze, a ne mora biti izvrsena.
KONJUKTIV PREZENTA AKTIVA I PASIVA
Prepoznaje se po samoglasniku koji se dodaje direktno prezentskoj osnovi.
I KONJUGACIJA II, III, IV KONJUGACIJA
pomocni i neki nepravilni
dodaje se -e- dodaje se –a- dodaje se -i-
I KONJUGACIJA AKTIV I KONJUGACIJA PASIVjednina mnozina jednina mnozina
1.l amem 1.l amemus 1.l amer 1.l amemur2.l ames 2.l ametis 2.l ameris 2.l amemini3.l amet 3.l ament 3.l ametur 3.l amentur
II KONJUGACIJA AKTIV II KONJUGACIJA PASIVjednina mnozina jednina mnozina
1.l moneam 1.l moneamus 1.l monear 1.l moneamur2.l moneas 2.l moneatis 2.l monearis 2.l moneamini3.l moneat 3.l moneant 3.l moneatur 3.l moneantur
III KONJUGACIJA AKTIV III KONJUGACIJA PASIVjednina mnozina jednina mnozina
1.l legam 1.l legamus 1.l legar 1.l legamur2.l legas 2.l legatis 2.l legaris 2.l legamini3.l legat 3.l legant 3.l legatur 3.l legantur
IV KONJUGACIJA AKTIV IV KONJUGACIJA PASIVjednina mnozina jednina mnozina
1.l puniam 1.l puniamus 1.l puniar 1.l puniamur2.l punias 2.l puniatis 2.l puniaris 2.l puniamini3.l puniat 3.l puniant 3.l puniarit 3.l puniantur
KONJUKTIV PREZENTA POMOCNOG GLAGOLA SUM, ESSE, FUI
1. lice sim simus
2. lice sis sitis
3. lice sit sint
jednina mnozina
KONJUKTIV IMPERFEKTA AKTIVA I PASIVA
Gradi se od infinitiva prezenta aktiva i licnih nastavaka za aktiv i pasiv.
I KONJUGACIJA AKTIV I KONJUGACIJA PASIVjednina mnozina jednina mnozina
1.l amarem 1.l amaremus 1.l amarer 1.l amaremur2.l amares 2.l amaretis 2.l amareris 2.l amaremini3.l amaret 3.l amarent 3.l amaretur 3.l amarentur
II KONJUGACIJA AKTIV II KONJUGACIJA PASIVjednina mnozina jednina mnozina
1.l monerem 1.l moneremus 1.l monerer 1.l moneremur2.l moneres 2.l moneretis 2.l monereris 2.l moneremini3.l moneret 3.l monerent 3.l moneretur 3.l monerentur
III KONJUGACIJA AKTIV III KONJUGACIJA PASIVjednina mnozina jednina mnozina
1.l legerem 1.l legeremus 1.l legerer 1.l legeremur2.l legeres 2.l legeretis 2.l legereris 2.l legeremini3.l legeret 3.l legerent 3.l legeretur 3.l legerentur
IV KONJUGACIJA AKTIV IV KONJUGACIJA PASIVjednina mnozina jednina mnozina
1.l punirem 1.l puniremus 1.l punirer 1.l puniremur2.l punires 2.l puniretis 2.l punireris 2.l puniremini
3.l puniret 3.l punirent 3.l punirerit 3.l punirentur
KONJUKTIV IMPERFEKTA GLAGOLA SUME, ESSE, FUI
1. lice essem essemus
2. lice esses essetis
3. lice esset essent
jednina mnozina
KONJUKTIV PERFEKTA I PLUSKVAMPERFEKTA AKTIVA I
PASIVA
Konjuktiv perfekta aktiva gradi se od perfekatske osnove i zavrsetaka, konjuktiva. Pluskvamperfekat aktiva gradi se od infinitiva perfekta aktiva i licnih nastavaka. Infinitiv perfekta aktiva gradi se od perfekatske osnove i nastavka -isse.
KONJUKTIV PERF. AKTIVA KONJUKTIV +KVAMPERF. AKT.
jednina mnozina jednina mnozina1.l laudaverim laudaverimus 1.l laudavissem laudavissemus2.l laudaveris laudaveritis 2.l laudavisses laudavissetis3.l laudaverit laudaverint 3.l laudavisset laudavisent
KONJUKTIV PERF. PASIVA KONJUKTIV +KVAMPERF. PAS.
jednina mnozina jednina mnozina1.l laudatus, a, um sim laudati, ae, a
simmus1.l laudatus, a, um essem laudati, ae, a essemus
2.l laudatus, a, um sis laudati, ae, a sitis 2.l laudatus, a, um esses laudati, ae, a essetis
3.l laudatus, a, um sit laudati, ae, a sint 3.l laudatus, a, um esset laudati, ae, a essent
Konjuktiv perfekta i pluskamperfekta su slozeni oblici. Grade se od participa perfekta pasiva glagola koji se menja i konjuktiva prezenta.
NEZAVISNI KONJUKTIVI
ZAPOVEDNI – izrice se naredba 2. ili 3. licu jednine ili mnozine.
BODRENJA – izrazava se 1. licem mnozine konjuktiva prezenta. Negacija je ne.
ZABRANE – izrice se konjuktivom prezenta sa negacijom ne. Ako je zabrana stroga koristi se konjuktiv perfekta (Cives patriam defendere ne dubient).
ZELJE – a) ako se zeli ostvarenje ispunljive zelje u buducnosti koristi se konjuktiv prezenta
b) ako se zeli ostvarenje ispunljive zelje u proslosti koristi se konjuktiv perfekta
c) ako se izrazava neostvarljiva zelja u proslosti koristi se konjuktiv pluskvamperfekta.
d) ako se izrazava neostvarljiva zelja u sadasnjosti koristi se konjuktiv imperfekta sa prilogom utinam (o kada bi...).