lanci snabdevanja

Upload: marija-petkovic

Post on 15-Jul-2015

215 views

Category:

Documents


3 download

TRANSCRIPT

ORIGINALNI NAUNI RADOVI/SCIENTIFIC PAPERS

Slobodan Aimovi *

DOI: 10.2298/EKA0670067A

RAzUmEvANJE LANCA SNABDEvANJAUNDERSTANDINg ThE SUPPLy ChAIN

APSTRAKT: Menadment lancem snabdevanja predstavlja novu poslovnu filozofiju i obuhvata strateki pozicioniran i mnogo iri opseg aktivnosti od njegovog starijeg brata - menadmenta logistike. Filozofija koncepta lanca snabdevanja je usmerena na to veu usklaenost kljunih poslovnih funkcija svih karika u distributivnom lancu u procesu organizacije robnih i informacionih tokova, dok su logistike upravljake poluge skoncentrisane na internu optimizaciju tokova dobara i informacija unutar jedne firme. Primena koncepta integrisanog lanca snabdevanja izmeu vie preduzea dodatno podie vanost operativnih logistikih aktivnosti na nivou jedne firme, unapreuje procese optimizacija i koordinacija unutar i izmeu razliitih preduzea i potvruje znaaj logistikih performansi za profitabilnost preduzea. Pored toga to brie meukompanijske granice, primena koncepta lanca snabdevanja u jednom distributivnom kanalu utie na smanjivanje vanosti funkcionalnih, odnosno tradicionalnih poslovnih i umesto njih istie znaaj procesnih upravljakih pristupa. Iako je autor ovog teksta svestan da ne postoji nita tee, opasnije i sa neizvesnijim uspehom, nego prokriti put ka upoznavanju neke nove stvari (Makijaveli), to e ga samo dodatno stimulisati da u ovom tekstu pokua da priblii koncept i ciljeve implementacije lanca snabdevanja identifikovane u*

kljunim, relevantnim, svetskim, teorijskim i konsultantskim pristupima sa ciljem boljeg razumevanja sutine i bre primene koncepta menadmenta lanca snabdevanja od strane domaih preduzea. KLJUNE REI: Lanac snabdevanja, Menadment, Logistika, Distribucija ABSTRACT: Supply chain management represents new business philosophy and includes strategically positioned and much wider scope of activity in comparison with its older brother management of logistics. Philosophy of the concept of supply chain is directed to more coordination of key business functions of every link in distribution chain in the process of organization of the flow of both goods and information, while logistic managing instruments are focused on internal optimum of flows of goods and information within one company. Applying the concept of integrated supply chain among several companies makes the importance of operative logistics activity even greater, on the level of one company, thus advancing processes of optimum and coordination within and between different companies and confirms the importance of logistics performances for the companys profitability. Besides the fact that the borders between companies are being deleted, this concept of supply chain in one distribution channel influences increasing of

67Economic Annals no 170, July 2006 - September 2006

Docent,Katedrazaposlovnuekonomijuimenadment,EkonomskifakultetBeograd.

Slobodan Aimovi

importance of functional, i.e. traditional business managing approaches but instead it points out the importance of process managing approaches. Although the author is aware that there is nothing harder, more dangerous and with uncertain success, but to find a way for introducing some novelties (Machiavelli), it would be even his additional stimulation for trying to bring closer the concept and goals of supply chain

implementation that are identified in key, relevant, modern, theoretical and consulting approaches in order to achieve better understanding of the subject and faster implementation of the concept of supply chain management by domestic companies. KEy WORDS: Ovaj ogled predstavlja preraenu verziju jednog predavanja koje je odrano 27. oktobra 2003.

1. UvOD

68Ekonomski anali br 170, jul 2006. - septembar 2006.

Da li ste se kao profesionalni menader da sada nali u poziciji da ste sve poslovneproceseunutarvaefirmedobroorganizovaliadavamzapotpunuspehnedostajekvalitetnakarikakojasenalaziizailiispredvasudistributivnom lancu?Dalistesekaofinalnipotroazadesiliusituacijidajenetoreklamirano, poodreenojceni,pododreenimuslovimaprodajeadatoganemaurafovima vaegsupermarketajerporeimatrgovcadobavljanijenavremeisporuiotu robu,avamajebatajproizvodneophodantogdana,natommestuiutovreme? Dalistesekaoprofesori/ilikonsultantsusrelisazahtevomvaegklijentakojine moetanodadefinietamuusvakodnevnojpraksistvaraproblemanego,po pravilugeneralnimenaderiujednoivizionarpreduzeanasluujenetotipa: optimizuj mi sistem u preduzeu, imam problema i sa dobavljaima ali i na straniisporuke,vidimdanetonefunkcioniealineznamta? Nijetekopretpostavitidajeimajuiuviduzemljuukojojivimoodgovor nasvatripitanjasigurnoda.No,idajeautorovogtekstadravljaninSADida setekstpiepreotprilike20-akgodinaidajeasopiskojiedagaobjavinauno prestiniHarwardBusinessReview,opetbisvatrigorepostavljenapitanjaverovatnoimalaodgovorda.Idanas,kadanekitekstizdomenaoptimizacijaunutar lancasnabdevanjapierelevantanautorangloamerikogporeklasigurnojedabi odgovornabaremjednoodtripostavljenapitanjabioda.Tojesamoznakda se koncept lanca snabdevanja nalazi u svojoj uzlaznoj fazi ivotnog ciklusa i da je jo daleko da doe do saturacije, odnosno da su tokovi dobara, informacija, novca i svega drugog kroz neki distributivni sistem snabdevanja permanentni izvor problema ali, da u njima postoje velike mogunosti za unapreenja svakodnevnog poslovanja preduzea. Bum robne razmene i sve informacije koje se s tim u vezi razmenjuju su kljunigeneratorimplementacijemodernihlogistikihidistrubutivnihsistema

Razumevanjelancasnabdevanja

upravljanja.Aktuelnicentarsvihunapreenjaurobnimiinformativnimtokovimausvetujekonceptupravljanjaucelomlancusnabdevanjakaoisvenjegove metodoloketehnikekojesuzapotreberazliitihoptimizacijadosadarazvijene. Svetska privreda se menja velikom brzinom, kako u apsolutnom tako i u relativnomsmislu.Stimuvezitrebareidasvisvetskidistributivnikanalinemogu da imaju iste probleme i tehnike za njihovo reavanje danas i pre etrdesetak godina. Primerezatomoemonaiakopogledamobilokojesvetske,statistikirelevantne podatke: npr. vrednost svetskog robnog izvoza 1963 godine je bila na nivouodoko157mlrd$,dokje2004godinevrednostsvetskogrobnogizvoza dostigla8.907mlrd$1.Pritometrebaznatidaseuglobalnomsvetskomizvozu uizvesnojmeripromenilaistrukturaglavnihigraa:danasEUuestvujesa 42%, USA participira sa 9,2% (u okviru USA je znaajna vrednost unutranje trgovine),Kinaizvozi6,7%(satendencijamasveveegpoveanjasvogudelau svetskojrobnojrazmeni),Japan6,4%,dokostalopripadarobnomizvozuostalih zemaljairegija. Dakle,nijeistoorganizovatidostavljanjepraverobe,napravomestoupravoj koliini,upravovreme,poprihvatljivimtrokovimaisa,nanajmanjumoguu meru smanjenim grekama u prateoj dokumentaciji, za robu danas i pre 42 godine. Uz to, senzitivnost svih vrsta potroaa irom sveta namee sve veu nivoservisausluivanjaodstranenjihovihsnabdevaa,tonesumnjivouveava trokoveservisiranjaalisadrugestranediferenciradobavljaepremasnazi,brzini ijednomrejupremauspenostiprimenesvojebiznisikonkurentskestrategije. Poveana vrednost robne razmene implicira uveanje trokova snabdevanja, na nivou jedne firme, celog distributivnog lanca i svih distributivnih lanaca u okviru jedne zemlje. Logistiki trokovi su danas kljuni trokovni ponder u mnogim industrijama, trgovinskim branama i samim tim veoma vaanaspektfunkcionisanjaprivredaucelini.AiskustvoSAD,kaozemljegde se oni najpreciznije mere i u okviru koje se rade redovne godinje studije pokazuje da sa trokovima dopremanja nije lako upravljati jer se oni uvek mogu otrgnuti kontroli. Naime, prema podacima CSCMP (Council of Supply Chain ManagementProfessionals)2trokovilogistikesvihpreduzea,analiziranikroz njihovoueeuGDPsusetokomdecenijasmanjivalidabiprolegodinedolo doblagogprocentualnogalivisokogapsolutnogporastatihtrokova.1963go1 2

69Economic Annals no 170, July 2006 - September 2006

PogledatiWorldTradeOrganisationStatisticsza2004godinunainternetadresi: www.wto.org. Najprestinijasvetskaasocijacijamenadera,konsultanataiprofesoraizdomenaupravljanja lancem snabdevanja i logistikom. Mnoge otvorene i zatvorene (dostupne samo lanovima CSCMP)informacijeeudaljemdeluovogtekstabitikorienesaoveinterentadrese: www.cscmp.org.

Slobodan Aimovi

70Ekonomski anali br 170, jul 2006. - septembar 2006.

dineueelogistikihtrokovauGDPUSAjeiznosilooko25%,1980godine sesmanjilonaoko18%,2004godinejetajprocenatiznosionajniih8,8%,dabi prolegodineueelogistikihtrokovapoveanoza15,2%uodnosuna2004 godinu, to je apsolutno poveanje za 156 mlrd$ (dakle kao celokupan svetski izvozpre42godine),dokjerelativnoueeueelogistikihtrokovauGDP prolegodinebilo9,5%. Uranijepomenutimvelikimizvoznimzemljamagdelogistikainfrastrukturanijedovoljnorazvijenaueelogistikihtrokovanamakronivoujeidalje izrazito visoko (npr.Kina -22,3%, Indija 17%). S druge strane, Evropska Unija kao teritorijalno bliska zajednica zemalja, koje unutar sebe dosta trguju i koja ima uglavnom dobru i razvijenu logistiku infrastrukturu ima procentualno najnieueelogistikihtrokovauGDPsamo7,15%(uproseku,podacise odnoseza2004godinu). Utakoburnimvremenima,kadaseiunarednomperioduoekujuznaajna poveanja svetskog GDP, to je indukovano i dalje dominantnom robnom razmenom potrebno je iznai nova reenja za optimizaciju lanaca svetskog snabdevanja, odnosno za kontrolu trokova distribucije uz obostrano, i za ponudu i za tranju prihvatljiv nivo servisa potroaa. Uporedo sa apsolutnim poveanjem robne razmene se implementiraju novi naini snabdevanja i novidistributivnikanali.Kljunuuloguusvemutomeimajunoveinformacione tehnologije i internet revolucija. Samim tim se i upravljanje robnim tokovima moramenjati. Tokom 90-tih godina (ta dekada e ostati zapamena kao period najveeg kontinuiranograstanajveihprivredanasvetu)najboljesvetskekompanije,koje supopraviluistovremenopoveavalesvojetrinoueeiprostornudisperziju svojihaktivnostiimajusvevieproblemaudomenuoptimizacijekarikaulancu snabdevanjaisprediizanjih.Starinainiupravljanjarobnimiinformacionimtokovimasebrzozamenjujunovimmetodolokimtehnikamaitehnologijama.Era logistikog menadmenta koji parcijalno optimizuje robne tokove unutar jednog sistema se menja novim konceptima, poslovnim praksama, inovacijama i idejama koje su usmerene na pomeranje granica izmeu razliitih kompanija u jednom distributivnom kanalu, od primarnog proizvoaa pa sve do finalnog potroaa.Upravljanjelancemsnabdevanjapostajesvevieprisutantermin uposlovnojpraksi,doksadrugestranejavljajusverelevantnijisvetskiteorijski doprinosi. Menadment lanca snabdevanja se stavlja u kontekst jedinstvenog poslovnog procesa i robnog i informacionog toka koji ga prati du celog distributivnog kanala, a svaka pojedinana kompanija, uesnik u kanalu snabdevanja je samo jedna karika u lancu snabdevanja u kome vie ne postoje meukompanijske granice. Svakiproceslogistikiprocesujednompreduzeu

Razumevanjelancasnabdevanja

jedeojednogiregiveegprocesakojiseodvijaunutarceloglancasnabdevanja, isvakaupravljakalogistikaodlukatrebadajeuskladusaprincipimakonkretnogmenadmentaulancusnabdevanjakomepripada. Slobodnim reima se moe konstatovati da je menadment lanca snabdevanja implementacija globalizacija svetske privrede u okvirima intenzivne robne i informacione razmene. Drugimreima,tojeglobalizacijakaofenomen vieprisutnaunekojprivrediinjenimintegriuimprocesima,tosukoristiod primeneobjedinjenoglancasnabdevanjaoiglednije. Kako je i privreda nae zemlje nakon sprovedenih politikih promena, u poslednjih 6 godina veoma brzo krenula ka optem trendu globalizacije (pre svega kroz snane procese privatizacije i neto manje prisutne direktne strane investicije), a najveim delom sprovedena privatizacija i odreeni nivo stranih direktnihinvesticijadodatnoosnaioglobalizacioneefekteikodnas,autorovog teksta je ocenio za neophodnim da se domaa nauka i kljuni menaderi upoznajusakonceptom,principimaitehnikamamenadmentalancasnabdevanja. Jerakosmozakasniliaidaljekasnimosabrzimprimenamalogistikihinovacija, ondasetonebitrebalodogoditisamenaderskimtehnikamaiz,kakosmoto ve ranije konstatovali ireg strateko- logistikog spektra koji se naziva lanac snabdevanja.2. KRATKA RETROSPEKTIvA POJAvE KONCEPTA I TERmINA mENADmENT LANCA SNABDEvANJA I NAJvANIJI IzvORI

71Economic Annals no 170, July 2006 - September 2006

Potreba za razliitim vidovima optimizacija u okviru lanca snabdevanje odreenihdobarasunarelativnojednostavnenaineidentifikovanekaobitna aktivnost pre mnogo godina.Slino kao i sasvim parcijalnimlogistikim terminima3,sampojamdopremanjeisnabdevanjeudistributivnomlancuprema Cohen-uiRoussel-u,autorimaknjigeStrategicSupplyChainManagement4i osnivaimaprestineamerikekonsultantskekuePRTMsejavljajokrajem19 veka.Ipak,ovajdvojacautoraidentifikujeFord Motor Company kao istorijski najpoznatiji primer razvoja efikasnog lanca snabdevanja u proizvodnoj praksi.KritianmomenatcelekompanijeFordsesvakakoodigraopoetkomprolog vekakadajeuproizvodnjuuaopoznatimodelTkodkogaseprviputprimenjeni principimasovneproizvodnjekojajejedinobilamoguauzefikasnunabavkui3

4

Detaljnudistikcijuiretrospektivnupojavepojednihlogistikihterminamoemopronaiu relevantnojstranojliteraturiiliuknjiziMarketinglogistika,autoraVladanaBoiaiSlobodanaAimovia,uizdanjuEkonomskogfakultetaizBeogradaiz2004godine(iureprintu knigeiz2006godine). Cohen, S. & Roussel, J. 2005. Strategic Supply Chain Management, McGraw-Hill. USA. ix stranapredgovoraknjige.

Slobodan Aimovi

72Ekonomski anali br 170, jul 2006. - septembar 2006.

dopremanje sastavnih delova direktno na proizvodnu liniju ovog automobila5. CoheniRouselnadaljekonstatujudajeuburnomperioduindustrijskograzvoja (1920-1970)jedanodpresudnihumnogimindustrijskimkompanijamabilaorijentisanostnamaterijalnu(tojeustvarilogistikaefikasnost)iradnuefikasnost unutarproizvodnihsistema. Sredinom sedamdesetih godina 20 veka se javljaju prve ozbiljnije tehnike kojepodravajufunkcionisanjeefikasnogsistemasnabdevanjakaotosuKanban sistem, kao prvobitna verzija Just-in-time sistema dopremanja Toyotinih rezervnihdelovaizJapanauAmerikunafinalnuobradu.Gotovoistovremenose pojavljujuprviupravljakikonceptinastraninabavkekaotosunpr.MRPIikasnijeMRPII6.Kaoiudrugimsegmentimaposlovneekonomijeimenadmenta, najboljiposlovnikonceptiiprincipimenadmentavrlobrzoprolazekrozotar teorijskifilter. Prvirelevantanradnatemumenadmentalancemsnabdevanjasejavlja1982 godine, publikovan od strane dvoje konsultanata iz ove oblasti, pod nazivom SupplyChainManagement:LogisticsCatshesUpwithStrategy7.Ovaj rad po prvi put u naunu sferu formalno uvodi termin Supply Chain Management stavljajui logistike aktivnosti u potpunu strateku dimenziju. U daljem irenju termina i misije menadment lanca snabdevanja tokom osamdesetih godina je vaan doprinos dao Stalk G. u svom radu Time - The Next Source ofCompetetiveAdvantage8ukomesepoprviputzakaopreduslovefikasnog lanca snabdevanja navodi vremenska dimenzija (pored ve prisutne dimenzije trokovneefikasnostiiaspektakvalitetaproizvoda). Kraj osamdesetih i prva polovina devedesetih godina su bile presudne za potrebu diferenciranja termina i koncepta upravljanje lancem snabdevanja i menadment logistike. Naime, kao to i svaki mlai brat ima problem samostalneidentifikacijeuporodici,takojeikonceptmenadmentalancasnabdevanja imaourelevantnimnaunimradovimatogperiodapodreenstatusuodnosuna5 6

7 8

Isto,xstranapredgovora. Prvobitne verzije ovih metodolokih i kompjuterskih tehnika su bile vezane samo za efikasnu organizaciju dopremanja inputa u proizvodnju (Materials Replenishment Plannig), doksukasnijeverzijeovihmenaderskihtehnikatretiralesveaspektesistemanabavkesvih resursaupreduzee,odljudskihdomaterijalnih(paseiimeMRPsistemamenjauMaterialsResousrePlannig).Kakojeovajradzamiljenkaojednouvodnonaunotivoukoncept menadmenta lanca snabdevanja na naem podneblju, mi se neemo baviti ni sa jednom odreenomtehnikomkojasekoristiusistemusnabdevanjavetoostavljamozanekudrugu priliku. Keith,O.&Webber,M.,1982.,citiranopremaChristopherM.1992.Logistics: The Strategic Isuue.Chapman&Hall,London. Rad je izaao u okviru asopisa Harvard Business Review, citirano prema Cohen, S. & Roussel,J.2005.,op.cit.xistranapredgovoraknjige.

Razumevanjelancasnabdevanja

9

10

11

12

13

Publikovano1989uInternationalJournalofPhisicalDistributionandLogisticsManagement19,no.8,strana3-8,citiranopremaStocs,J&LambertD.2001.Strategic Logistics Management.MCGraw-HillinternationalEdition. Godine1992publikovanouasopisuInternationalJournalofPhisicalDistributionandLogisticsManagement22no.5,strana3-13citiranopremaStocs,J&LambertD.2001.Strategic Logistics Management.MCGraw-HillinternationalEdition. 1993godineuasopisuInternationalJournalofPhisicalDistributionandLogisticsManagement4no.1,strana1-12citiranopremaStocs,J&LambertD.2001.Strategic Logistics Management.MCGraw-HillinternationalEdition. 1997. International Journal of Phisical Distribution and Logistics Management 8, no. 1, strana 15-34, citirano prema Stocs, J & Lambert D. 2001. Strategic Logistics Management. MCGraw-HillinternationalEdition. Publikovano1998uasopisuSupplyChainManagementReview2,no.1,strana7-8.

Economic Annals no 170, July 2006 - September 2006

logistikimenadment.Vanijedoprinosestrukturiranjukonceptamenadmenta lanca snabdevanja i njegovom pravilnom pozicioniranja na strateku ravan svakogpreduzeadajulogistikiprofesionalciizpojedinihuspenihkompanija, izmeuostalihStevensG.(IntegrationoftheSupplyChain)9,TowillD.,Naim M.iWiknerJ.(IndustrialDynamicsSimulationModelsintheDesignofSupply Chain)10, Ellram L. i Cooper M. (The Relationship Between Chain ManagementandKeiretsu)11iBechtelC.iJayaramJ.(SupplyChainManagement:A StrategicPerspective)12. Posebnovaannaunidoprinosutemeljenjuterminaikonceptamenadment lancasnabdevanjadajeLaLondeB.usvomraduSupplyChainEvolutionbythe Numbers13. U radu se precizira zato je vana primena modernih tehnika u upravljanju integrisanim lancem snabdevanjai sve seto podrava razliitim finansijskimciframa,pokazateljimaproduktivnostiidrugimbrojkamakojedistancirajukompanijekojesutokomdevedesetihotpoeledaprimenjujufilozofiju menadmentalancasnabdevanjametodomtop-down(sastratekognaoperativninivosvakeposlovnefunkcije),odpreduzeakojajouveknisunitailisumalo primenilaizdomenairegaspektalancasnabdevanja(npr.samojeuspostavljen MRPupoetnojverziji,tojedobarpoetakalineidovoljnozaozbiljnuprimenu menadmentalancasnabdevanja). Nakon ozbiljnih radova u relevantnim naunim asopisima, proces uenja olancusnabdevanjasepremetauprvelogistikeknjigerelevantnihautoraili urednikaodreenihizdanja.UpojedinimuniverzitetskimknjigamaoblastSupplyChaindobijapojednudodveglaveunutarpostojeeglogistikogsadraja.S timuvezivanijeteorijskotkivoizdomenamenadmentalancemsnabdevanja trebapotraitiuokviru: Stocs,J&LambertD.2001.Strategic Logistics Management; Johnson,J.,WoodD.,WardlowD.iMurphyP.1999.Contemporary Logistics;

73

Slobodan Aimovi

ChristopherM.1997.MarketingLogistics14. Gotovoistovremenosaovimpristupimaupravljakomkonceptulancasnabdevanjaseparalelnojavljajuautorikojioptimizacijeuokvirulancasnabdevanja gotovoiskljuivovezujuzaulaznulogistiku,odnosnosistemnabavkefirme.Pioniriutompristupu(knjigaizala1996godine)susvakakoDoblerD.iBurtD. sasvojomknjigomPurshasingangSupplyChainManagement15.Takoetreba pomenutiveomaprisutnogautoraizdomenanabavkeLysonsK.kojisarazliitim koautorima objavljuje dve knjige pod istim naslovom Purchasing and Supply ChainManagement16. VrednapanjejesvakakoiknjigaPurchasingandSupplyChainManagement,napisanazajednikiodstrane4autora:LeendersM.,JohnsonF.,Flynn A. i Fearon H17. Zajednika karakteristika svih ovih knjiga jeste to to su autori,kojisuodavnoskoncentrisaninamenadmentnabavke,prepoznalivanost i kroz odreena poglavlja implementirali postupke, principe i metodologije menadmentalancasnabdevanja.tojejovanije,sviautorisuprihvatiliproces nabavke jedne firme kao mali, ali naravno veoma vaan segment menadmenta lancem snabdevanja u celom distributivnom kanalu. Slinestratekepromene su u svojoj knjizi poslednjoj (Manufacturing, Planning and Control for SupplyChainManagement18)kojaseprvenstvenobavioptimizacijamauprocesu proizvodnjeizvriliVollmanT.,BerryW.,WhabarkC.iJocobsR. Sutinska promena u pristupu izuavanja menadmenta lanca snabdevanja se poklapa sa konano uspostavljenom distinkcijom izmeu termina i koncepata logistics management i supply chain management (detaljnijeotomeu narednojglavirada).Drugimreima,primenomsvogpristupamenadmentu lanca snabdevanja odreeni izvori su se sutinski orijentisali na kompletan upravljakitokdudistributivnogkanala.Oniusvojimnaunimtivimastavljajumenadmentlancasnabdevanjaustratekikontekstkreiranjavrednostiu preduzeuicelomdistributivnomkanalu,sasvimnjegovimpritokama,uzvodnoinizvodno.Naovommestumoemopomenutinekeodkvalitetnijih,nama dostupnihizvora:14 15 16

74Ekonomski anali br 170, jul 2006. - septembar 2006.

17 18

Prva knjiga je izdata od strane MCGraw-Hill International Edition, drugu knjigu je publikovaoPrentice-Hall,dokjetreaizdataodstraneButterwothHeinemann. UizdanjuMcGraw-HillCo. UzmnogaranijaizdanjaposlednjeizdanjeprveknjigejeobjavljenoodstranePearsonEducationLim.2003godineusaradnjisaGillinghamM.,dokzanarednuknjigu,objavljenu2006 godinepromenjenkoautor(FarringotB.)uzzadravanjeistogizdavaa. Poslednje izdanje 2006 godine od strane McGraw-Hill Co., uz veliki broj starijih izdanja (naravnonepodistimnaslovominesasvimautorima). Izdanje2005godineodstraneMcGraw-HillCo.

Razumevanjelancasnabdevanja

Chorpa,S.iMeindlP.2004.Supply Chain Management19; Bowersox,D.,ClossD.iCooperB.2002.Supply Chain Logistics Management20; Christopher,M.2005.Logistics and Supply Chain Management21; Simchi-Levi,D.,KaminskyP.&Simchi-LeviE.2003.Designing & Managing the Supply Chain22; Cohen,S.iRousselJ.2005.Strategic Supply Chain Management23; Harrison,A.iVanHoekR.2005.Logistics Management and Strategy24; Ayers,J.editor,2002.Making Supply Chain Management Work25 Svipomenutiizvorikaoinekidruginepomenutiizvorinauno-struniizvorieunarednimdelovimaovograda posluitikaoosnovazadefinisanje(u narednojglavi),konceptuiranjeijednomrejuboljerazumevanjestrategijekoja jeprisutnauraznimprimerimaoptimizacijaunutarmenadmentalancasnabdevanjabilokogdistributivnogkanaladanasurazvijenomsvetu.3. PREgLED RELEvANTNIh PRISTUPA DEfINISANJU mENADmENTA LANCA SNABDEvANJA

19 21

20 22 23 25 24

UizdanjuPearsonPrenticeHall. UizdanuMcGraw-HillCo. UizdanjuPrenticeHallCo. IzdavaoveknjigejeMcGraw-HillCo. PublikovanodstraneMcGraw-HillCo. PublikovanodstranePearsonEducationLim. IzdanjeAuerbachPublication.

Economic Annals no 170, July 2006 - September 2006

Kao i za svaki novim pojam, koncept, pristup menadmentu, tako se i za centaristraivanjauovomradutekomoenaijednostavna,opteprihvaenai sveobuhvatnadefinicija.Analizirajuirazliituudbeniku,konsultantskuiire informativnuidostupnumaterijuvezanuzalanacsnabdevanja,autorovogteksta se ponovo naao u dilemi slinoj onoj kada je pre desetak godina zapoeo proirenjevetrasiranogistraivakoglogistikogputa.Ipak,trebabitidokrajakorektanireidajeprokopavanjenauneidentifikacije,profilisanjaistrukturiranjamenadmentalancasnabdevanjanadomaemnaunomnebudanas netoteenegokadasetoradilozalogistikimenadmentpredesetakgodina. Naime, ako elimo da kompariramo logistics management i supply chain managementkaokoncepteizatepotrebeiskoristimometodolokutehnikuanalizeivotnogciklusaproizvoda(uovomsluajukoncepta)moemozakljuitida je danas koncept lanca snabdevanja tek u ranoj uzlaznoj fazi ivotnog ciklusa jedne naune i primenjene metodologije (tek15-akgodinaodozbiljnijegulas-

75

Slobodan Aimovi

76Ekonomski anali br 170, jul 2006. - septembar 2006.

kanatrite),za razliku od logistike koja se ve nalazi veoma blizu faze saturacije(grubeprocenegovoredajepredesetakgodinajebilanapolovinirazvojne faze). ta je to sutinski posmatrano lanac snabdevanja, na ta se odnosi to kada se kae menadment lancem snabdevanja i konano kako se mogu diferencirati termini i koncepti logistike i lanca snabdevanja?Krenimodaodgovaramo skrajaovogpitanjajertakomoemonajlakedatikompletanodgovoromnapitanjekakorazumeti,stratekipostavitiiupravljatilancemsnabdevanja.Nemali broj autora je sve do skoro tretirao termine i koncepte logistike i lanca snabdevanjakaosinonime.Verovatnoponajviepoduticajemnajvanijeasocijacije logistiara(utovremejeCSCMPfunkcionisaopodimenomCounsilofLogistics Management26)ovadvaterminaseizjednaavajuilisepravimarginalnarazlika kojaimautemeljenjenapotrebiboljekoordinacijeizmeupojedinihlanicadistributivnogkanala.Potvrdaovogstavasemoeprepoznatiulancimarazliitih praktiara27,konsultanata28iprofesora29kojejeautorovoglankaimaprilikeda analiziraupunomformatuilikrozproireneapstrakteradova30. Zatokodnabrojanihautoradolazidokonfuzijeizmeukonceptalogistikog menadmenta i upravljanja lancem snabdevanja? Za onoga koje je radio neke poslovneiorganizacionepromeneupraksiodgovorjelak.Posluiemosejed26

27

28

29

30

Boarddirektoraoveasocijacijejetrvrdoglavoinsistiraonadefinicijilogistikogmenadmenta utemeljenojjo1986godineinepostojanjurazlikaizmeulogistikeilancasnabdevanjasve do1998godinekadaseprepoznalodajelanacsnabdevanjamnogoira,stratekikompletnije postavljenaiekonomskijavarijantaupravljanjakretanjimadobaraiinformacijakrozceo distributivnilanac. Npr.pogledatilankesledeihautora:1)Davis,T.1993.EffectiveSupplyChainmanagement,Sloan Management Review 34,no.4,strana35-46,2)Arntzen,B.,BrownG.,HarrisonT.&TraftonL.1995.GlobalSupplyChainManagementatDigitalEquipmentCorporation,Interfaces25,no.1,strana69-93.3)Lee,H.&BillinghtonC.1995.TheEvolution ofSupplyChainManagementModelsandPracticeatHewlett-Pacard,Interfaces25,no.5, strana42-63,4)Camp,R.&ColbertD.1997.TheXeroxQuestforSupplyChainExcellence, Supply Chain management Review,strana82-91. Stimuvezipogledatinaprimersledeeizvore:1)Scharlacken,J.1998.TheSevenPillarsof GlabalChainPlanning,Supply Chain management Review 2,strana32-40,2)Tyndall,G. ,ChristoperG.,PartschW.&KamauffJ.1998.Supercharging Supply ChainsJohhWiley& Sons,Inc.,NewYork,3)Copacino,W.1997.Supply Chain Management: The Basic and Beyond,St.LuciePress,BocaRaton. Mogusepogledatisledeativa:1)Fisher,M.1997.WhatIstheRightsupplyChainforYour Product?,Harvard Business Reviewno.2,strana105-116,2)Handfield,R.&NicholE.1999. Introduction to Supply Chain ManagementPrentice-Hall3)Bowersox,D.&ClossD.1996 Logistics Management The Integrated Supply Chain ProcessMcGrow-Hill. Jedanbrojovihizvorajeautordirektnostudiraodokjezadrugi,manjideocitiranaanaliza kojajeuraenauudbenikuStocs,J&LambertD.2001.Strategic Logistics Management.

Razumevanjelancasnabdevanja

Slika 1. Odnosmarketingailogistikekaofunkcionalnihpodruja ikaoupravljakihpristupa

Dakle, kao to marketing koncept treba svojom postavkom u svakom preduzeu da proima sve sektore i organizacione celine, tako i koncept

Economic Annals no 170, July 2006 - September 2006

nomanalogijomizkonsultantskogzanata:poznatojedasegotovouvekpostavljapitanje,kakoustranimiposebnounaimpreduzeimatatotrebadaini sektor marketinga kada se vri organizaciono strukturiranje preduzea? Da li jesusamomarketinkiposlovionikojiseorganizacionopozicionirajuusektor (slubu,odeljenjeitd.)asvidruginisu?Odgovorjenaravnone.Postojievidentna razlika izmeu marketinga kao funkcije i marketinga kao koncepta (poslovne filozofije),pasuprakseorganizacionogstrukturiranjasvihmarketinkihposlova urazliitimpreduzeimaveomadiferencirane. Toznaidajepopravilunemoguesveposlovekojepodrazumevamarketing koncept staviti pod jednu organizacionu kapu (najee se tu ima na umu posloviprodaje,nabavkeitd.)toznaidaseumarketingorganizacionujedinicu popravilusistematizujumarketinkiposlovikojisuvezanizasamojedaninstrumentmarketingakojisenazivapromocija.Notonikakoneznaidaakoneki posloviiizvriocikojiihrade,nisuusektorumarketinga,netrebamarketinki daseponaajuidaprimenjujusvemarketinketehnikeipravila.Marketinka filozofijaipristuptrebadadominirausvakomponaanju,svakojposlovnojproceduriinasvakomradnommestu,bezobziragdeseformacijskitoradnomesto upreduzeunalazilo. Slinasituacijajeisaodnosomlogistikekaofunkcionalneorganizacionejedinicenekogpreduzeaiprimenomkonceptalancasnabdevanja.Narednaslika nammoeposluitizaboljerazumevanjeovihstavova:

77

Slobodan Aimovi

78Ekonomski anali br 170, jul 2006. - septembar 2006.

menadmenta lancem snabdevanja treba da bude tako postavljen da integrie sve poslovne funkcije, i to ne samo u jednom preduzeu ve du celog distributivnog lanca.Vizijalancasnabdevanjajednogkljunog,centralnopozicioniranogpreduzeaudistrubutivnomkanalutrebadabudegeneratorpostavkesvih robnihiinformatikihtokova,odprimarneproizvodnje,prekoobradematerijala,kreiranjefinalnogproizvoda,njegovedistribucijeikonzumacijeodstrane krajnjihkorisnika. Sutinska promena koja se dobija primenom efikasnog lanaca snabdevanja u jednom distributivnom kanalu ne tangira vie samo logistike procese, odnosno uspean lanac snabdevanja se ne meri samo stepenom integracije logistikih aktivnosti unutar lanca snabdevanja ve se meri stepenom integracije kljunih poslovnih aktivnosti i procesa na nivou celog distributivnog kanala, odnosno toka snabdevanja31. Koncept upravljanja lancem snabdevanja je jo relativno mlad u svetskoj naunojopservaciji.Njegovapraksa,metodi,tehnike,pristupi,konceptiisveto seinaevezujezajednumenaderskuoblastjeitekakoprisutnoupraksivodeih svetskihkompanija.Imajuiuvidunjegovumultidimenzionalnostiprinjegovoj primenineophodnumultifunkcionalnostveomagajetekopreciznodefinisati adasepritomnepogreitakotoesenetoizirokogspektramenadmenta lancasnabdevanjaizostaviti. Po pravilu, za definisanje menadmenta u okviru lanca snabdevanja se kod mnogih autora koriste termini kao npr: vertikalni lanci, umreena organizacija, saradnja, poverenje i otvorenost, dodavanje vrednosti, fleksibilnost, informatika usaglaenost, tehnika uslovljenostitd.Najeeidentifikovane strateke odrednice pri definisanja koncepta lanca snabdevanja se odnose na izgradnju meukompanijskih odnosa i veza na razliitim poljima aktivnosti. Christopher u svojoj poslednjoj knjizi pravilno diferencira logistiku u odnosu na lanac snabdevanjatakotopodlogistikompodrazumevaoperativno kreiranjeisprovoenjepojedinanihplanovatokovaproizvodaiinformacijakroz preduzee, dok pod terminom upravljanje lancem snabdevanja podrazumeva povezivanjeikoordinacijuizmeusvihprocesapreduzeaidrugihentitetakoji radeuokvirujednoglanca32.Drugimreima,razlika izmeu logistike i lanca snabdevanja je strateko operativne, odnosno funkcijsko-procesne prirode. Istiautordajeinetopreciznijudefinicijumenadmentalancemsnabdevanja gdeistiedasepodtimpodrazumevaupravljanje vezama izmeu preduzea koja se nalaze iznad i/ili ispod (matinog) preduzea u jednom lancu snab31 32

Cooper, M. , Lambert D. & Pagh J. 1997. Supply Chain Management: More Than a New NameforLogistics,The International Journal of Logistics Management8,no.1,strana1-13. Christopher,M.2005.Logistics and Supply Chain Management,op.cit.strana4-5.

Razumevanjelancasnabdevanja

33

34 35

Isto,strana5-6. Bowersox,D.,ClossD.iCooperB.2002.Supply Chain Logistics Management,op.cit.strana4. Simchi-Levi, D. , Kaminsky P. & Simchi-Levi E. 2003. Designing & Managing the Supply Chain,op.cit.strana1.

Economic Annals no 170, July 2006 - September 2006

devanja, odnosno menadment odnosa sa dobavljaima i kupcima u cilju isporuke dodate vrednosti, po niim trokovima, du celog lanca snabdevanja. Lanac snabdevanja prema istom autoru predstavlja vezu izmeu zavisnih i nezavisnih organizacija koje rade zajedno u cilju kontrole, implementacije i unapreenjatokovamaterijalaiinformacijaoddobavljaadokorisnika.33 Bowersox, Closs i Cooperidentifikujumenadment lanca snabdevanja kao proces zajednikog delovanja vie firmi u cilju dostizanja odreenog nivoa strateke pozicioniranosti i unapreenje operativne efikasnosti.34Oninadalje ceo koncept lanca snabdevanja nazivaju revolucijom menaderskih tehnika za 21 vek, odnosno tipiziraju lanac snabdevanja kao neku vrstu logistike renesanse. BraniparSimchi Levi i Kaminskynapoetkusvojeknjigeidentifikuju lanac snabdevanja kao logistiku povezanost dobavljaa sirovina, proizvodnih centara, skladita, distributivnih centara i maloprodajnih objekata. Ovaj trio autora daje i konkretnu definiciju termina menadment lanca snabdevanja35: Menadment lanca snabdevanja predstavlja set usklaenih pristupa integraciji dobavljaa, proizvoaa, skladita i prodavnica na taj nain to se proizvodi i doprema prava koliina proizvoda, na prave lokacije, u pravo vreme, uz minimiziranje trokova u sistemu dopremanja i uz odreeni nivo servisa, odnosno satisfakciju potroakih zahteva PoznatilogistikidvojacStocs i Lambernedajupreciznudefinicijutermina menadmentlancasnabdevanjaikonstatujudasamprocesupravljanjalancem snabdevanja moe biti veoma razliit u zavisnosti od toga koja su dobra u pitanju,kojinivoinformacijaihpratiinaravnoipresvegauzavisnostiodtogako jevaanigraunekomsistemusnabdevanja.Oviautoriseveomaeksplicitno opredeljujutatotrebadainisvakiprocesupravljanjalancemsnabdevanja(pogledatinarednusliku).Struktura lanca snabdevanja predstavlja veze izmeu lanica sistema snabdevanja, poslovni procesi unutar sistema snabdevanja su aktivnosti koje treba da proizvedu vrednost za kupca koji je na kraju lanca, dok su menaderske komponente metodoloke tehnike koje integriu procese i mreu u okviru lanca snabdevanja,tojeprikazanoslikomnanarednojstrani:

79

Slobodan Aimovi

Slika 2. Elementiikljuneodlukeumenadmentulancasnabdevanja 36

80Ekonomski anali br 170, jul 2006. - septembar 2006.

Konsultantski dvojac Cohen i Roussel slino kao i prethodnici ne daju konkretnudefinicijumenadmentalancasnabdevanjaaliistiudapetkljunih komponentisvakoglancasnabdevanjaine37: 1. Operativna strategija(kakoproizvoditi,daliproizvoditizalagerilipo porudbini,dalikoristitiousoursingstrategijeimnogadrugaoperativna pitanja); 2. Strategija outsoursing-a(akoseikomdomenuzanjuopredelimouprethodnomkoraku); 3. Izbor marketinkih kanala(kanaliplasmanaproizvoda); 4. Strategija servisa potroaa (identifikacija,selekcija,segmentacija,postavkaikontrolastandardaservisakupaca); 5. Upravljanje imovinom (izborlokacijeobjekata,izboropremeneohodne zaposlovanjeitd.). Harrison i Van Hoek lanac snabdevanja definiu kao proces upravljanja dobrima na njihovom putu od primarnih proizvoda, preko prodaje finalnim potroaima kao i proces povraaja odreenih dobara u sistem recikliranja. Komparirajui lanac snabdevanja sa tokom vode u reci, esto se moe uti da36

37

Stocs, J & Lambert D. 2001. Strategic Logistics Management, op.cit. strana 57-59. Imajui u vidu da je ovo uvodni segment gde je koncetracija autora na to boljem razumevanju samogpojmalanacsnabdevanja,naovommestuneebitidetaljnijeobraenekomponente menadmentalancasnabdevanja. Cohen,S.iRousselJ.2005.Strategic Supply Chain Management, op.cit.strana10-20.

Razumevanjelancasnabdevanja

postojigornjiidonjitoklancasnabdevanja,odnosnodajegornjitoktamogde suizvorisnabdevanjaadonjitoktamogdesukorisnici.Poovimautorimasvaka firmaukanalujepartneristimuvezioniistiidausvakomlancusnabdevanja postojeindividualneikolektivneulogeufunkcijikonverzijeprimarnihdobarau finalneproizvode.Oviautoripoprviputuvode u proces definisanja lanca snabdevanja i jedan sve vaniji tok tok povraaja proizvoda u sistem recikliranja. Nakrajusvoguvodnogdelaknjigeonidajujednostavnuikvalitetnudefiniciju menadmenta u okviru lanca snabdevanja: Menadment lanca snabdevanja predstavlja planiranje i kontrolu svih procesa koji povezuju partnere u jednom lancu snabdevanja sa ciljem servisiranja potreba krajnjih korisnika38. Slinoprethodnicima,Chorpa i Meindldajukratkuidobropogoenudefinicijulancasnabdevanja:Lanac snabdevanja je sastavljen od svih subjekata koji su involvirani, direktno ili indirektno na ispunjavanju potroakih zahteva39. U okviru lanca snabdevanja uesnici su mnogobrojni privredni subjekti ije su sve poslovne funkcije involvirane u pridobijanje i satisfakciju potroakih zahteva.Dakle,insistirasenapotrebikooperacijeizajednikogdelovanjavanih poslovnihfunkcija(razvojnovogproizvoda,marketing,operativnimenadment, distribucija,finansiranje,servispotroaaitd.)velikogbrojapreduzeaulancu snabdevanja. Moemo slobodno konstatovati da su definicije menadmenta lanca snabdevanja date kod ovih mlaih autora (Harrison i Van Hoek, s jedne strane i ChorpaiMeindl)najboljeinajkompletnije,iakorelativnokratke.Ugaogledanja nalanacsnabdevanjaovihautorajestestrateki,potencirajuseprocesiplaniranja usvimsegmentimakretanjadobaraiinformacijaitojenajvanijeciljevifunkcionisanjalancasnabdevanjasuokrenutikapotroaima,imelanacsnabdevanjadobijasvojumarketinkuteinu. Konano ovaj pregled relevantnih pristupa definisanja termina i koncepta menadment lanca snabdevanja ne bi bio kompletan kada bi smo izostavili zajednikidonetestavovevieod9000lanova,iz63zemljeAsocijacijeprofesionalaca koji se bave menadmentom lanca snabdevanja (Council of Supply ChainManagementProfessionalsCSCMP)40.Unarednedvedefinicije(moda jepreciznijereidasutonetoduaobjanjenjaterminaikoncepata)jenapravljenadistinkcijamenadmentalogistikeimenadmentalancasnabdevanja: Menadment lanca snabdevanja obuhvata sve aktivnosti vezane za nabavku resursa, konverziju tih resursa kao i sve logistike aktivnosti; to podrazumeva koordinaciju i kooperaciju partnera u lancu snabdevanja koji mogu biti dobavljai,Harrison,A.iVanHoekR.2005.Logistics Management and Strategy,op.cit.strana6-7. Chorpa,S.iMeindlP.2004.Supply Chain Management, op.cit.strana4-5. 40 www.cscmp.org.38 39

81Economic Annals no 170, July 2006 - September 2006

Slobodan Aimovi

posrednici, logistiki provajderi i kupci; u finalu, menadment lancem snabdevanja integrie i usklauje ponudu i tranju unutar jedne firme i izmeu svih lanica kanala snabdevanja; filozofija koncepta menadmenta u lancu snabdevanja jeste da je on, na osnovu odgovornosti koju svaka poslovna funkcija ima integrator glavnih poslovnih funkcija unutar firme i izmeu kompanija, u jedan kohezivni i poslovni model visokih performansi; menadment lanca snabdevanja u sebe ukljuuje sve operativne logistike aktivnosti, proizvodnju i uspostavlja koordinirajue veze sa i preko marketinga, prodaje, dizajna proizvoda i informacione podrke. Logistiki menadment je deo menadmenta lancem snabdevanja i njegov zadatak je da planira, implementira i kontrolie efikasnost i efektivnost dvosmernog kretanja tokova proizvoda, skladitenja dobara, usluga i prateih informacija izmeu mesta ponude i tranje. Logistiki menadment obuhvata operativne aktivnosti transporta, skladitenja, upravljanja materijalom, punjenja isporuka, kreiranja logistike mree, upravljanja zalihama, planiranja ponude i tranje na nivou jednog preduzea i upravljanja outsoursing strategijama.4. CILJEvI I vREDNOSNI KARAKTER LANCA SNABDEvANJA 82Ekonomski anali br 170, jul 2006. - septembar 2006.

HenriFordjeuvoenjempokretnetrakezaproizvodnjusvognajprodavanijegmodelaTimaosamojedanciljbrzoijevtinonapravitivozilo,kojeeimativrednostzairokenarodnemaseikojeedobrombrojuljudibitidostupno. Ako svaki lanac snabdevanja zamislimo kao nesmetani tok dobara, od izvora sirovina od finalnog potroaa, koji se odvija kao na nekoj proizvodnoj traci, onda bi svakako cilj takvog sistema snabdevanja mogao da bude kreiranje to vee vrednosti za finalnog kupca, po prihvatljivim trokovima. Tanije,cilj svakog lanca snabdevanja je maksimiziranje ukupne vrednosti u lancu snabdevanja, odnosno kreiranje vee vrednosti koja se dobija u jednom sistemu(napokretnojtraci)nego to bi se dobila vrednost kada bi svaki uesnik nezavisno funkcionisao (svakamainazasebe)41.Vrednostseulancu snabdevanjamoedefinisatikaorazlikaizmeuvrednostifinalnogproizvodaza krajnjegpotroaaisvihnaporakojisenapraveuitavomlancusnabdevanjasa jednimciljemispunjenjepotroakihzahteva. Najeesevrednostunutarlancasnabdevanjamerinjegovomprofitabilnou, kojajenaravnojednakarazlicikojaostanekadaseodzbiraprihodakojeostvari svakilanlancasnabdevanjaodbijezbirsvihtrokova,svihuesnikausistemu snabdevanjaanastalihuciljufinalizovanjakrajnjihpotroakihnarudbina.Za oekivatijedaseikod odnosa ukupne u odnosu na zbir pojedininih profit41

DefinicijanapravljenanabaziidejeizradaChorpa,S.iMeindlP.2004.Supply Chain Management, op.cit.strana6uzsamostalnekorekcijeidopuneautorateksta.

Razumevanjelancasnabdevanja

abilnosti u lancu snabdevanja moe oekivati sinergetski efekat, naravno ako je lanac snabdevanja efikasan. Stoga,kakonamtonarednaslikapokazujesasvimjeloginodato je vei stepen integracije izmeu uesnika u lancu snabdevanja to je vea ukupna vrednost, odnosno profitabilnost za sve karike u lancu tog sistema: Slika 3. Zavisnostiukupnevrednostiod stepenaintegrisanostiuesnikaulancusnabdevanja

83Economic Annals no 170, July 2006 - September 2006

Iz prezentiranih vrednosnih ciljeva lanca snabdevanja se moe prepoznati jo jedan pristup njegovom definisanju. Naime, Bowersox, Closs i Cooper u svojojknjiziistiudaselanacsnabdevanjaponekadsinonimskimoezameniti saterminimalanacvrednostiilanactranje42.ProfesorChristopherjejopreciznijiikonstatujedabinajveuuloguukreiranjunovogterminaikonceptakao to je to menadment lanca snabdevanja trebalo pripisati vodeem teoretiaru menadmenta koji je jo pre dvadesetak godina postavio koncept lanca vrednosti43.PoznatojedasuaktivnostikojePorterstavljaukontekstkreiranjalanca vrednostisledee: primarne - ulazna logistika, operativne aktivnosti, izlazna logistika, marketingiprodajaiserviskupcaiusluge; podravajue infrastruktura firme, ljudski resursi, unapreenje tehnologijeinabavka.42 43

Bowersox,D.,ClossD.iCooperB.2002.Supply Chain Logistics Management,op.cit.strana4. Christopher,M.2005.Logistics and Supply Chain Management,op.cit.strana13-14.uzcitat poznatogdela:Porter,M.1985.Competitive Advantage,TheFreePress.

Slobodan Aimovi

84Ekonomski anali br 170, jul 2006. - septembar 2006.

Sveoveaktivnostitrebaintegralnoposmatratikaokreatoremarginedodate vrednosti.DoprinosPorterajevidljivutometoonnaglaavadoprinossvihaktivnostiukreiranjuvrednostiikomparativneprednostizanekopreduzee.Ako tostavimoukontekstnaihdosadanjihprezentacijateorijamenadmentalanca snabdevanja videemo da je koncept lanca snabdevanja sutinski posmatrano praktinaprimenalancavrednostiizmeurazliitihuesnikausistemutokova dobara.Naravnodajelanac vrednosti posmatran iz Porterovog ugla znaajno iri menaderski pristup ali je on i prema naem utisku znaajno delovao na promenu ukupne menaderske misli u poslednjih 20-tak godina,priemuje jedanodnajvanijihproizvodatogakonceptmenadmentaulancusnabdevanja. Veomavidljivopraktinopoljedelovanjakonceptalancavrednostinakoncept lancasnabdevanjajeprimenastrategijeoutsoursinga.Naime,rentiranjeusluga kojeenekadrugafirmabre,boljeijeftinijedauradinegotobimitouradiliu sopstvenojreijidodatnoruigraniceizmeurazliitihpreduzeaiunapreuje saradnju itenjupovezanost.Tosvegovoriuprilogtomedajepotrebnaintegrisanost uesnika u procesu outsoursing-a, odnosno da se u cilju kreiranja zajednikeipopraviluveevrednosti(kojajeproizvodveeefikasnostivrenja uslugaodstranenekogtreeg)moratenjesaraivati,odnosnonapravitilanac dvostrukog snabdevanja. Time praktino lanac snabdevanja postaje praktina primenalancavrednostiudomenuorganizacijekretanjadobaraiinformacija. Dakle,ciljlancasnabdevanjajekreiranjetoveevrednostizasvenjegove uesnike i posebno za finalnog potroaa jer je on na kraju sistema kreiranja vrednostiionsvojomkupovinomnekogartiklapotvrujekvalitetlancasnabdevanjatogproizvoda.Todrugimreimaznaidajeglavni moto svakog lanca snabdevanja maksimiziranje potroake vrednosti uz to nie trokove obezbeenja te vrednosti,nanivoulancaucelini,tojeprikazanonarednom slikom44:

44

Nabaziidejeizprethnodnocitiranogdela(strana12)umnogobrojnedopuneineophodna prilagoavanjaautoraovograda.

Razumevanjelancasnabdevanja

Slika 4.

Odnosvrednostiitrokovaulancusnabdevanja

85

Prethodna slika ukazuje smerove kretanja sa ciljem kreiranja adekvatnog lanca snabdevanja jednog artikla. Naime, pozicija firme po pitanju kreiranja vrednostiulancusnabdevanjanijedobraakosenalaziuzoniproizvodnjemale vrednosti,pritrokovnojneefikasnosti(donjileviugaoslike).Zadravanjeutoj pozicijioznaavaloelogistikeisvedrugeoperativneperformansepreduzea. Reenjetrebapotraitiudvezonevrednostiitrokovakojesunaslicipredstavljene gornjim levim i donjim desnim uglom. Naime, operativna stabilnost preduzeajezadovoljavajuaakoseononalaziusituacijidauestvujenatritu savelikomvrednostizakupcaaliuzvisoketrokove(gornjileviugao)ilisamalomvrednoualisaniskimtrokovima.Ovosuveomaestesituacijepozicioniranjapreduzeakojejedobropoelosaprimenomlogistikogmenadmentana nivousvojihposlovnihfunkcija.Ipak,osnovni cilj optimizacije robnih i informativnih tokova se moe postii samo kreiranjem lanca snabdevanja izmeu svih uesnika u cilju satisfakcije krajnjih kupaca (donjidesniugaoslike). Dakle, pravac kretanja je gornji desni ugao na prethodnoj slici, odnosno win-winstrategyzasveuesnikeusistemusnabdevanja:dobavljaesirovina, preraivaeikreatorefinalnihroba,trgovceikupce.Toznaidakupci dobijaju vrednost koju ele, a privredni subjekti uesnici u lancu snabdevanja dobijaju potvrdu te vrednosti kroz naplatu i povratne informacije, odnosno prof-

Economic Annals no 170, July 2006 - September 2006

Slobodan Aimovi

itabilno poslovanja.Timejeprethodnomslikomjojednomobjanjencilj lanca snabdevanja kreiranje visoke vrednosti uz niske trokove.5. zAKLJUNI STAvOvI I IzAzOvI DALJIh ISTRAIvANJA

86Ekonomski anali br 170, jul 2006. - septembar 2006.

Posle relevantnih stranih uglova posmatranja na ono ta se podrazumeva pod pojmom lanac snabdevanja, njegovim upravljakim tokovima i ciljevima moemoidentifikovatinekolikoosnovnihodrednicaovogpojmaikoncepta: 1. Menadment lanca snabdevanja se stavlja u strateku ravan menaderskih opcija unutar jednog i izmeu vie preduzea u lancu; to znai da se svim funkcijama koje su ukljuene u normalno funkcionisanje lanca snabdevanja upravlja sistemski sa nivoa top menadmenta; 2. Funkcionisanje lanca snabdevanja podrazumeva neophodnost vre povezanosti svih kljunih poslovnih funkcija koje su na neki nain involvirane u kretanja tokova dobara i informacija, unutar i izmeu razliitih preduzea; 3. Strateka dimenzioniranost menadmenta lancem snabdevanja nadalje podrazumeva procesno upravljanje kljunim funkcionalnim podrujima preduzea koja se nalaze unutar lanca, odnosno plansko usklaivanje protoka dobara, od izvora sirovina do finalne potronje; 4. Sve operativne tehnike upravljanja pojedinanim poslovnim funkcijama logistike orijentacije i kompletna informatika i tehnika podrka logistikim procesima unutar lanca snabdevanja predstavljaju operativnu podrku nesmetanog funkcionisanja lanca snabdevanja, na nivou jednog ali i izmeu vie preduzea; 5. Osnovni cilj svakog lanca snabdevanja jeste maksimiziranje ukupne vrednosti za sve lanice sistema snabdevanja i posebno vrednosti za krajnjeg korisnika proizvoda finalnog potroaa; sva preduzea uesnici u lancu snabdevanja kreiraju svoj deo vrednosti, s tim to je zbir njihove pojedinane vrednosti manji od sinergetski kreirane vrednosti na nivou lanca u celini; slina analogija vai i za proizvoae vrednosti u kanalu snabdevanja, tanije razliite kategorije trokova koji nastaju sa ciljem pravljenja vrednosti; zbir trokova pojedinanih uesnika u lancu snabdevanja mora biti nii nego ako saberemo trokove svih kompanija kada ne bi kreirale lanac snabdevanja; rezime: zbir vrednosti je vei a zbir trokova je manji ako preduzea deluju u lancu snabdevanja nego ako pojedinano ine isporuioce; 6. Kreiranje mree lanca snabdevanja nije isto to i kreiranje mree distribucije za neku robu, iako se esto ta dva termina tretiraju kao sinonimi; naime, jedan distributivni kanal moe imati nXn lanaca snabdevanja

Razumevanjelancasnabdevanja

to zavisi od toga koliko artikala i koliko posrednika unutar distribucije ima; tanije, lanac snabdevanja ne mora da se poistoveti sa distributivnim kanalom, odnosno lanac snabdevanja se po pravilu vezuje za jedan artikal, dok se distributivni kanal vezuje za grupu dobara iji se protok organizuje; 7. Konano, nema istovetnog lanca snabdevanja, pa ak ni za istu robu u dve drave, a posebno nema jednakosti za protoke razliitih dobara; to govori u prilog tome da postoje mnogi faktori koji utiu na kreiranje konkretnog lanca snabdevanja i da ti faktori mogu da budu veoma razliiti ak i kada se radi o istovrsnom dobru; posebne razlike mogu da se pojave u domenu informatike i tehnike podrke; U dananjem svetu globalne trgovine just-in-time snabdevanja se smatra normalnim,toiziskuje mnogovei profesionalnost menadera koji uestvuju uorganizacijilancasnabdevanja.Svetsepraktinopretvoriouglobalnomesto snabdevanja,odnosnoprekomorskosnabdevanjesesvevietretirakaodaseizvorponudenalazisamo50kmodnas.Zbogtogase danas lanac snabdevanja meri hiljadama kilometara, tona i minuta i stoga svako onaj ko radi po principima menadmenta lanca snabdevanja dobija na znaaju, ime je definitivno toj grupi aktivnosti dugorono potvrena strateka orijentacija. Tanije, danassenemoezamislitiorganizacijenekeozbiljnekompanijenazapadudau okvirunjenogstratekogvrhanepostojifunkcijapotpredsednikakompanijeza lanacsnabdevanjaililogistiku. Slavni Karnegijanac, vojskovoa Hanibal je bio brilijantan general i vojni genije. Njegova osvajanja u regionu Mediterana i Alpa i porazi koje je naneo iznenaenim i nepripremljenim Rimljanima se u domenu vojne strategije izuavajuidanas.Ipak,kojebiogenijeusencikojeorganizovaotransportslonova,hranezavojsku,stonehrane,orujaisvegadrugogadomestasvakebitke tojeHanibalovojvojsciomoguavalodabrzoporaziRimljanekojinisunita oekivali?Tajovekjepovezivaorazliiteizvoredobaravojnihpotrebatogvremenaipravioposebnelancesnabdevanjazasvakurobupojedinano,odnosno zasvakuisporukuzasebno.Isvejetobilospremnotanonavreme,napravom mestuiupravojkoliini.Dajedanastajovekivverovatnobiobijakotraenod najboljihsvetskihkompanijazadirektoralogistikeilancasnabdevanja,praktino prvog saradnika CEO (izvrnog direktora) neke kompanije, uz platu i bonuse kojisemeremilionima. Drugim reima, profesionalac koji radi bilo kom od irokog spektra poslovauokvirulancasnabdevanjanepraviproizvod.Onganaruuje,premeta, isporuuje,distribuiraitojenajvanijeupravljakoordinacionimprocesimalancasnabdevanjasamarketingom,prodajom,inenjeringom,proizvodnjom,finan-

87Economic Annals no 170, July 2006 - September 2006

Slobodan Aimovi

sijamaiinformacionomtehnologijom.Udananjemglobalnomsvetumenader lancasnabdevanjaznaajnodoprinosizadovoljstvustakeholder-akompanija. USrbijisustranekompanijeimenaderidelomvepoelidaprenoseiskustva upravljanjalancemsnabdevanjaizsvojihmatinihkompanija(naprimer,okviri postavkenekihtehnikaiprincipamenadmentaulancusnabdevanjasutokom prethodne dve godine vidljivi u okviru kompanija USSTILL, BFC LAFARGE, DIN-PHILIPMORISSitd.).Toepomoiimenaderimapreduzeasadomaim kapitalom da unaprede svoju ponudu i efikasnost unutar toka snabdevanja. A autorovogtekstaeunarednomperiodu,zajednosadrugimkolegamapomoi da se kroz nove teorijske i praktine doprinose pronikne duboko u sve tajne menadmentalancasnabdevanja,asvesaciljemnjegoveireibreimplementacijekodnas.LITERATURA

1.

88Ekonomski anali br 170, jul 2006. - septembar 2006.

2.

3. 4.

5. 6. 7. 8.

Aimovi, S. Servis potroaa. Ekonomski fakultetBeograd.2003. Arntzen, B. , Brown G. , Harrison T. & Trafton L. Global Supply Chain Management at Digital Equipment Corporation,Interfaces25,no.1.1995. Ayers, J. editor. Making Supply Chain Management Work. Auerbach Publication.2002. Bechtel C. i Jayaram J. Supply Chain Management: A Strategic Perspective. International Journal of Phisical Distribution and Logistics Management 8, no. 1. 1997. Bowersox, D. & Closs D. Logistics Management The Integrated Supply Chain ProcessMcGrow-Hill.1996. Bowersox, D. , Closs D. i Cooper B.Supply Chain Logistics Management. McGraw-HillCo.2002. Boi, V. & Aimovi S.Marketing logistika.EkonomskifakultetBeograd.2004. Camp, R. & Colbert D. TheXeroxQuest for Supply Chain Excellence, Supply Chain management Review.1997.

9. 10. 11. 12. 13. 14.

15. 16. 17.

Chorpa, S. i Meindl P.Supply Chain Management.PearsonPrenticeHall. 2004. Christopher M. MarketingLogistics.ButterwothHeinemann.1997. Christopher, M. Logistics and Supply Chain Management. Prentice Hall Co. 2005. Cohen, S. & Roussel, J. Strategic Supply Chain Management, McGraw-Hill. USA. 2005. Cohen, S. i Roussel J. Strategic Supply Chain Management. McGraw-Hill Co. 2005. Cooper, M. , Lambert D. & Pagh J. SupplyChainManagement:MoreThanaNew Name for Logistics, The International Journal of Logistics Management8,no.1. 1997. Copacino, W. Supply Chain Management: The Basic and Beyond, St. Lucie Press, BocaRaton.1997. Davis, T. Effective Supply Chain management,Sloan Management Review 34, no.4.1993. Dobler D. i Burt D.Purshasing ang Supply Chain ManagementMCGraw-HillIn-

Razumevanjelancasnabdevanja ternationalEdition.1996. 18. Ellram L. i Cooper M.TheRelationship BetweenChainManagementandKeiretsu International Journal of Phisical Distribution and Logistics Management4no. 1.1993. 19. Fisher, M. What Is the Right supply ChainforYourProduct?,Harvard Business Review.no.2.1997. 20. Handfield, R. & Nichol E.Introduction to Supply Chain ManagementPrentice-Hall. 1999. 21. Harrison, A. i van Hoek R. Logistics Management and Strategy. Pearson EducationLim.2005. 22. Johnson, J. , Wood D. , Wardlow D. i Murphy P.Contemporary Logistics;Prentice-Hall.1999. 23. Keith, O. & Webber, M. Supply Chain Management: Logistics Catshes Up with Strategy,Radnimaterijal.1982. 24. LaLonde B. Supply Chain Evolution by theNumbersSupply Chain Management Review2,no.1.1998. 25. Lee, H. & Billinghton C.TheEvolution ofSupplyChainManagementModelsand PracticeatHewlett-Pacard,Interfaces25, no.5.1995. 26. Leenders M. , Johnson F. , Flynn A. i Fearon H. Purchasing and Supply Chain Management,McGraw-HillCo.2006. 27. Lovreta, S. , Konar J. & Petkovi G. Kanali marketinga. Ekonomski fakultet Beograd.2005. 28. Lysons K. & Gillingham M. Purchasing and Supply Chain Management. Pearson Education.2003. 29. Lysons K. &. Farringot B.Purchasing and Supply Chain Management.PearsonEducation.2006. 30. Porter, M. Competitive Advantage, The FreePress.1985. 31. Scharlacken, J.TheSevenPillarsofGlabalChainPlanning,Supply Chain management Review 2.1998. 32. Simchi-Levi, D. , Kaminsky P. & SimchiLevi E.Designing & Managing the Supply Chain.McGraw-HillCo.2003. 33. Stalk G. Time-TheNextSourceofCompetetive Advantage Harvard Business Review,USA.1988. 34. Stevens G. Integration of the Supply Chain. International Journal of Phisical Distribution and Logistics Management 19,no.8.1989. 35. Stocs, J & Lambert D.Strategic Logistics Management; MCGraw-Hill InternationalEdition.2001. 36. Towill D. , Naim M. i Wikner J.IndustrialDynamicsSimulationModelsinthe Design of Supply Chain International Journal of Phisical Distribution and Logistics Management22no.5.1992. 37. Tyndall, G. , Christoper G. , Partsch W. & Kamauff J. Supercharging Supply Chains Johh Wiley & Sons, Inc. , New York.1998. 38. Vollman T. , Berry W., Whabark C. i Jocobs R. Manufacturing, Planning and Control for Supply Chain Management. McGraw-HillCo.2005. 39. www.cscmp.org. 40. www.wto.org.

89Economic Annals no 170, July 2006 - September 2006