Lado - Programska knjižica

Download Lado - Programska knjižica

Post on 20-Jul-2015

155 views

Category:

Documents

0 download

TRANSCRIPT

<p>Sponzori:</p> <p>Coca-Cola HBC Hrvatska d.o.o.</p> <p>Bolnica izbora Ansambla LADO:</p> <p>KLINIKA BOLNICA "SVETI DUH" - ZAGREB</p> <p>Medijski pokrovitelji:</p> <p>2</p> <p>Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske</p> <p>PRO G RAM :</p> <p>SLAVONSKA KOLA LIKI PLESOVI LIJEPA MOJA MOSLAVINA STARI SPLITSKI PLESOVIGlazbeni intemezzo</p> <p>Kupineke fizurice PRIGORSKI PLESOVI PJESME I PLESOVI TRAVNIKOG KRAJA ZAGORSKI DRMEARI DALMATINSKO KOLO-POSKOICA, LINOGlazbeni intemezzo</p> <p>er jutro sam se rano stalsolo: Draen Kurilovan</p> <p>Na vraku tulipani PODRAVSKI SVATI</p> <p>KD Vatroslava Lisinskog, 26. svibnja 2012.</p> <p>3</p> <p>4</p> <p>I. dio</p> <p>SLAVONSKA KOLAKoreografija: Branka Mikai Glazba: Drago Mikai</p> <p>Iz irokog raspona slavonskog folklora ovdje je prikazano nekoliko tipinih plesova koji zavravaju razigranim "kolom".</p> <p>LIKI PLESOVIKoreografija i glazba: Ivan Ivanan</p> <p>U ovoj obradbi predstavljeni su plesovi: "Paun", "Liko kolo" i "Tanac". Najpoznatije je "Liko kolo" u kojem kolovoa zapovijeda promjenu plesnih figura. Iza toga slijedi "Tanac" stari ples kojeg prati tambura "dangubica" i instrument "minica".</p> <p>LIJEPA MOJA MOSLAVINAKoreografija: Valentina epak-Molnar Glazba:Alan Kanski</p> <p>U ovoj koreografiji prikazan je niz najpopularnijih pjesama i plesova sredinjeg i sjeverozapadnog dijela Moslavine. etano kolo "Prosijala sjajna mjeseina", dudaki drme "Lijepa moja Moslavina" te plesovi "Dudaka kara", polka i drme. Plesae prate duda i tradicionalni sastav guci kojima se pridruuju tambure farkaice.</p> <p>5</p> <p>6</p> <p>STARI SPLITSKI PLESOVIKoreografija: Branko egovi Glazba: egovi I Buble</p> <p>Stari Spliani, puani i graani, rado su plesali "monfrinu", "etvorku" i "altin polku", plesove koji u svojim pokretima i kostimima odravaju vidne utjecaje Zapadne Europe i Mediterana, prilagoene mjesnim socijalnim prilikama.</p> <p>Glazbeni intemezzo</p> <p>Kupineke fizuriceGlazba: Boidar Potonik</p> <p>Fizurica je ukrasni povez to su ga ene u Kupincu, blizu Jastrebarskog nosile oko ela. Kako su fizurice prekrivene ornamentima od raznobojnog zrnja, podsjeaju svojom ljepotom na glazbenu ornamentiku nekadanjih gudaca, seoskih sviraa na violinama. Guci su u seoskoj glazbi gornje Hrvatske prvi instrumentalni sastav to se javlja u svatovima i drugim godovnim sveanostima, a u Kupincu i oko njega, pamtit e se ime Ferka Mikuevia, jednog od najboljih.</p> <p>7</p> <p>8</p> <p>PRIGORSKI PLESOVIKoreografija i glazba: Zvonimir Ljevakovi</p> <p>U selima neposredne okolice Zagreba jo se do nedavno plesao na svadbama starinski ples "sukako" - ples svatovskih kuharica. "Polka", koja je od davnih vremena udomaena u sjeverozapadnim podrujima Hrvatske, jo se i danas plee. "Drme" se plesao najvie u praznine dane, a ovdje u Prigorju ima i svoju interesantnu varijantu "drobniicu" kada usred estokog plesanja, plesai zastanu u mjestu i cijelim tijelom sitno potresuju. II. dio</p> <p>PJESME I PLESOVI TRAVNIKOG KRAJAKoreograafija: Zvonimir Ljevakovi Na podruju srednje Bosne podno planine Vlaia sauvali su se i neki vrlo stari plesovi i plesne igre Hrvata. Ovom prilikom e biti predstavljeno "nimo kolo", "poigrajte bile none" i "uture". Prethodi im starinsko pjevanje uz tepsiju, "tepsijanje", u kojem se jasno nazire prvobitna magijska namjena.</p> <p>9</p> <p>10</p> <p>ZAGORSKI DRMEARIKoreografija: Ivan Ivanan Glazba: Marijan Makar Najvaniji ples Hrvatskog Zagorja je drme, a mladii koji se posebno pripremaju za njegovo izvoenje su tancui ili drmeari. Obino etvorica u sastavu, oni izvode razne vjetine, pleu npr. oko stupe, oko ae pune vina, vrtei se velikom brzinom. Obilaze svadbe i razne plesne zabave, i kao zabavljai svugdje su rado vieni gosti. Osim drmea ovdje se izvodi jo etano kolo, repe, enzerica i judin polka.</p> <p>DALMATINSKO KOLO-POSKOICA, LINOKoreografija i glazba: Zvonimir Ljevakovi U iroj okolici Dubrovnika, turistikog bisera Hrvatske i Mediterana, najpopularniji ples je "kolo poskoica" poznatiji pod nazivom "lino". Odlikuje se izraenim temperamentom te bogatstvom i ljepotom plesnih figura. Plee se uz pratnju starog narodnog instrumenta "lijerice", a plesom ravna kolovoa koji odreuje parove i duhovitim doskoicama najavljuje promjene figura.</p> <p>11</p> <p>12</p> <p>Glazbeni intemezzo</p> <p>er jutro sam se rano stalsolo: Draen Kurilovan</p> <p>Na vraku tulipani PODRAVSKI SVATIKoreografija: Ivan Ivanan Glazba: Ivan Ivanan i Marijan Makar Plesom, pjesmom, svirkom i nonjom ovdje se prikazuju dvije skice iz podravskog svatovskog obiaja: mladoj pletu vijenac, a zatim svatovi polaze. Glavne su osobe u radnji: mladenka, mladoenja, podsnehalje, stare majke i zastavnici.</p> <p>13</p> <p>Pjevai / PlesaiDijana Banek, Jasenka Blaon-Ivanan, Zrinka Bogat-Malus, Iva Francekovi, Nataa Glui, Ljerka Golemac, Vlatka Hli, Tamara Horvat, Snjeana Hulina-Gustec, Janja Ivanan, Vlatka Janu-Marokovi, Adrijana Mamula, Irena Matica, Petra Matutinovi, Kristina Opai, Ivana Prokop, Aleksandra Ptiar, Maja Putak, Verica Radi, Iva Sekula, Sandra Sekula, Valentina epak-Molnar, Helena trbac Pavo Begovac, Matej Glui, Boris Harfman, Igor Horvat, Bojan Kavedija, eljko Kvetak, Nenad Mali, Dejan Pilatu, Miljenko Pikori, Dubravko Radi, Hrvoje Radi, Goran Sekula, Krunoslav okac, Alen ukovi, Goran Vaarevi, Draen Zovko</p> <p>GlazbeniciIgor Bari, Saa Dostii, Branimir Gran, Mario Hajsok, Goran Hlebec, Alan Kanski, Mladen Kosovec, eljko Kravaran, Josip Kriani, eljko Lukain, Dalibor Pauri, Branimir Ranogajec, Tomislav Sekula, Mladen Trak, Stjepan Vekovi</p> <p>14</p> <p>Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADOHRVATSKA 10000 Zagreb, Trg marala Tita 6a Tel: +385 1 4828 472, 4828 473 Faks: +385 1 4828 474 E-mail: lado@lado.hr Web: www.lado.hr Ravnateljica: IVANA LUI Umjetniki direktor: IVAN IVANAN, ML. Plesni voditelji: VERICA RADI, DUBRAVKO RADI Glazbeni voditelj - Dirigent: DRAEN KURILOVAN Voditelj orkestra: ALAN KANSKI Voditelj odnosa s javnou: KREIMIR DABO Voditelj prodaje za Hrvatsku: DAVOR KOVA Voditelj promidbe: IVICA URII Voditeljica za meunarodne odnose: INA BOBNJARI Tehniki voditelj - inspicijent: TOMISLAV TROK Ton-majstor: MATIJA AUKER Korepetitor: ANTUN KOTTEK Majstorica nonji: VESNA KURILOVAN Krojanica: MILJENKA LENEL</p> <p>ImpressumIzdava: Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO Za izdavaa: Ivana Lui Urednik izdanja: Kreimir Dabo Fotografije: arhiv Ansambla LADO Grafiko oblikovanje i plakat predstave: Ivica Raa - Ars Charta Tisak: J&amp;B d.o.o. Zagreb Naklada: 700 primjeraka</p> <p>15</p> <p>Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO, profesionalni jefolklorni ansambl, osnovan 1949. godine sa zadaom i ciljem istraivanja, prikupljanja, umjetnike obrade i scenskog prikazivanja najljepih primjera bogate hrvatske glazbene i plesne tradicije. LADO u svom radu okuplja najpoznatije hrvatske etnokoreologe i koreografe, etnomuzikologe, glazbene aranere i folkloriste, ali i skladatelje i dirigente nadahnute pukim glazbenim stvaralatvom. Sve je to rezultiralo impozantnim koreografskim i glazbenim repertoarom s vie od stotinu koreografija i nekoliko stotina vokalnih, instrumentalnih i vokalno-instrumentalnih brojeva, u kojima se iznad svega potuje izvorna, autentina narodna umjetnost. Njegovih 37 vrhunskih plesaa, koji su istodobno i izvanredni pjevai, s lakoom se transformira iz plesnog ansambla u reprezentativan folklorni zbor, a 14 odlinih glazbenika svira na pedesetak raznih tradicijskih i klasinih instrumenata. Uz to, Ansambl LADO posjeduje jedinstvenu kolekciju izvornih narodnih nonji iznimne vrijednosti i ljepote (vie od 1000 kompleta), pa je svaki koncert Ansambla, uz pjesmu i ples, ujedno i svojevrsna revija originalnog hrvatskog tradicijskog ruha. Sve to, uz udesno bogatstvo i raznolikost folklornog izraza na tako malom prostoru kao to je Hrvatska, ini LADO jedinstvenim u svijetu, to je prepoznala i publika u brojnim svjetskim koncertnim dvoranama u kojima je LADO nastupao: od Royal Albert Halla-a u Londonu do teatara na njujorkom Broadwayu, od Koncertne dvorane ajkovskog u Moskvi do Mann Auditoriuma u Tel Avivu te brojnih svjetskih opernih kua, festivala, svjetskih izlobi, olimpijada... Za svoj rad i zasluge u promicanju nacionalne batine, LADO je dobio mnoge nagrade i priznanja: Godinju nagradu INE za promicanje hrvatske kulture u svijetu za 2006. godinu; ukupno osamnaest Porina, meu kojima i Porina za ivotno djelo (2002); etiri Nagrade Grada Zagreba (1963, 1968, 2002. i 2009.); nagradu Orlando na 54. Dubrovakim ljetnim igrama 2003; nagradu Ivan Lukai na 34. Varadinskim baroknim veerima 2004. LADO je 2002. godine bio predstavnik Europe na VI. Svjetskom simpoziju zborske glazbe u Minneapolisu, u Sjedinjenim Dravama.</p>