kvalitetni poslovni rezultati 50_web.pdfvažnosti koje glasilo ima kao medij, veću pozornost, što...

VjesnikJP ELEKTROPRIVREDA HZ HB

INFORMATIVNO – STRUČNI LIST / Godina XV. / Broj 50 / Mostar, studeni 2014.

KVALITETnI POsLOVnI REZuLTATI

InTERVJu Ivana BunozaKVALITETnI POsLOVnI REZuLTATI

50. BROJ I 15 GODINA IZLAŽENJA

PROJEKTI – HE RamaREVITALIZIRAn AGREGAT BR. 1

Izdaje Sektor za odnose s javnošćuGlavni i odgovorni urednik Mario Fofić, mag.UredništvoMario Fofić, dr.sc. Irina Budimir, Vlatko Međugorac, Mira RadivojevićNaklada 2.000 primjerakaTisak FRAM ZIRAL, MostarRukopisi se i fotografije ne vraćaju.

Informativno-stručni list, VjesnikJP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar

Ulica dr. Mile Budaka 106a, Mostartel.: 036 335 740faks: 036 335 765e-mail: [email protected]

sadržaj

4 7 40

CHE VRILO ..................................... 32

NOVA POSLOVNA ZGRADA U TOMISLAVGRADU ........................... 34

NOVA ZGRADA U BUSOVAČI .................. 36

REMONT GENERATORA BR. 3 ............... 38

REVITALIZIRAN AGREGAT BR. 1 ............. 39

RAD UPRAVE NA TERENU .................... 42

POSJET POPLAVLJENIM PODRUČJIMA ŽUPANIJE POSAVSKE .......................... 46

IZLOŽBA FOTOGRAFIJA U HEP-U ............ 48

NASTAVAK DOBRE SURADNJE EPHZHB-A I HEP-A ....................................... 49

SVEČANA SJEDNICA UPRAVE ................. 50

JUBILARCI U ČAPLJINI ........................ 52

POSJETILI SU NAS... .......................... 53

60 GODINA HE JAJCE II ...................... 56

DESET GODINA USPJEŠNOGA RADA HE PEĆ MLINI ............................... 58

RESTRUKTURIRANJE ENERGETSKOGA SEKTORA .................... 60

SUSTAV ZA NADZOR I UPRAVLJANJE U DP JUG ...................................... 62

UPRAVLJANJE PRIJENOSNOM MREŽOM 110 KV U BIH ................................ 65

SOFTVERSKI SUSTAVI U SLUŽBI POSLOVNIH PROCESA ......................... 67

POSLOVNA SURADNJA S ALUMINIJEM ....... 70

UGOVOR ZA ISPORUKU ELEKTRIČNE ENERGIJE U 2014. .......................... 80

NASTAVAK USPJEŠNE SURADNJE S ELEKTROPRIVREDOM BIH .................. 80

11. SAVJETOVANJE BHK CIGRE U NEUMU .. 82

REDOVITA OBUKA ZAŠTITE NA RADU ........ 83

PREZENTACIJA ELEKTRO-ELEKTRONIK PRANJIĆ ....................................... 83

TEČAJ ENGLESKOGA JEZIKA .................. 84

EDUKACIJA ZA IZRAVAN RAD S KUPCIMA ... 84

POTPORA UMIROVLJENICIMA EPHZHB-A ... 85

ELEKTROPRIVREDA I DALJE UZ FILMSKI FESTIVAL U ORAŠJU .......................... 85

AKCIJA VOLONTIRAJ – KREDITIRAJ 2013. 86

DAN NARCISA UZ POTPORU ELEKTROPRIVREDE HZ HB ................... 87

OBILJEŽEN DAN DOWNOVA SINDROMA U MOSTARU ................................... 88

DUBRAVKO PERVAN STARI-NOVI PREDSJEDNIK ................... 89

14. SPORTSKE IGRE ......................... 90

NOVA MREŽNA STRANICA ELEKTROPRIVREDE HZHB .................... 92

TRADICIONALNI PRIJAM ZA MEDIJE ......... 94

AKCIJE DARIVANJA KRVI ..................... 94

MOSTARSKI SREDNJOŠKOLCI NA HE MOSTAR ............................... 96

EPHZHB PONOVNO PODRŽAO II. DANE OTVORENIH VRATA FMERI-A ................ 96

ŽENE PODUZETNICE ZNAČAJNO DOPRINOSE NAPRETKU DRUŠTVA ......................... 97

DIREKTORICA BUNOZA NA KONFERENCIJI O ŽENSKOM PODUZETNIŠTVU ................ 98

FOTO VIJEST ................................... 98

S POPLAVLJENIH PODRUČJA ................. 99

SAJAM ENERGA 2014. .....................100

STUDENTI POTPISALI UGOVORE .............100

PRIČE I ZANIMLJIVOSTI ......................103

ZABAVA .......................................107

50. BROJ I 15 GODINA IZLAŽENJA ........... 4

KVALITETNI POSLOVNI REZULTATI ............. 7

USVOJEN REBALANS PLANA POSLOVANJA ... 11

IZVJEŠĆE O POSLOVANJU ZA 2013. I ODLUKA O RASPODJELI DOBITI ............. 12

PLAN POSLOVANJA 2014. ................... 12

IZABRANI NOVI ČLANOVI NO-A ............. 14

REKORDNA DOBIT OD OSNUTKA PODUZEĆA 15

NASTAVLJENO DOBRO POSLOVANJE IZ 2013. ..18

NIKOLA KREŠIĆ NAJMENADŽER U 2013. I U 2014. ..................................... 21

IVANI BUNOZI PRESTIŽNO PRIZNANJE ...... 23

IMAMO STABILAN EES ........................ 24

ZAKON O VODAMA HNŽ-A NEOSNOVAN .... 26

OPĆINAMA U 2013. 24 MILIJUNA KM .... 28

VE POKLEČANI ................................ 29

O DOPUNI SUO-A ZA CHE VRILO ............. 31

DRAGI ČITATELJI!

Pred vama je novi 50. broj Vjesnika, informativno-stručnoga časopisa JP Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne d.d. Mostar.

Uz ovaj jubilarni, 50. broj, ovu godinu bilježimo kao petnaestogodišnji-cu izlaženja ovoga časopisa. Vjerujem da tijekom svih tih godina Vjesnik nije postao samo respektabilan časopis prateći zbivanja u Elektroprivredi HZ HB, nego i relevantan informator važnih tema i događanja iz područja elektroenergetskoga sektora i drugih društvenih zbivanja.

U proteklomu razdoblju razmišljalo se o promjeni koncepcije i dinamici tiskanja, ali i o elektroničkomu izdanju, koji bi pratio suvremene tehnolo-gije, no sve to nije smetalo da Vjesnik ostane vjeran svojoj prvotnoj namje-ri - skupljati i bilježiti informacije važne za zbivanja u našem poduzeću i pretočiti ih u pisanu riječ koja će biti otiskana i na neki način arhivirana.

Bez obzira što imamo novodizajniranu, vrlo posjećenu mrežnu stranicu na kojoj se svakodnevno bilježi sve veći broj posjetitelja, vjerujem kako će Vjesnik i dalje biti vrlo rado čitan. U mnoštvu događanja koja su obilježila razdoblje od prošloga broja, u ovomu smo pokušali prenijeti one najvažni-je. Glavna je tema ovoga broja Vjesnika posvećena rekordnoj dobiti koju je poduzeće ostvarilo u 2013. godini. Kroz tekstove, brojeve i intervju s izvrš-nom direktoricom za Ekonomske poslove gđom Ivanom Bunozom moći ćete pročitati točne podatke i druge ekonomske i financijske pokazatelje poslovanja za prethodnu godinu.

Pripremili smo i poseban prilog u povodu jubilarnoga broja i petnae-stogodišnjega postojanja ovoga časopisa. Također, Vjesnik donosi intervju s resornim ministrom gosp. Erdalom Trhuljem vezan za otvaranje tržišta električne energije u BiH koje će se dogoditi početkom sljedeće godine. Kao i do sada, možete pročitati uobičajene rubrike kao što su: posjeti čla-nova Uprave proizvodnim, distributivnim i opskrbnim objektima; obilje-žavanje obljetnica; posjeti raznim udrugama, te informacije o razvojnim projektima i mnogim drugim temama. Istaknuo bih i stručne radove naših uposlenika.

I na kraju, koristim se ovom prilikom zahvaliti svima onima koji su pokrenuli prije petnaest godina ovaj časopis, onima koji su na bilo koji način sudjelovali u njegovu kreiranju i posebno zahvaljujem našim vjernim čitateljima, uz srdačne pozdrave do sljedećega broja.

Glavni i odgovorni urednik Mario Fofić, mag.

2 3Godina XV. / Broj 50 / Mostar, studeni 2014.INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB

Malo je onih, zasigurno, a, možda ih uopće i nema, koji nikada nisu, makar u najkraćemu, sudjelovali u kreiranju i popuni svojih ili nečijih spome-

nara – svojevrsnih generacijskih kronika osobnih postojanja...Mladi ih, i danas, s velikim ushićenjem otvaraju i uljepšavaju simbolima

ljubavi, a, i oni stariji, s ne manje jakim doživljajem, sjetno listaju njihove požu-tjele stranice, ponirući u neiscrpne dubine ljepota svoje mladosti...

Tako je to, ali... nije li i ovaj – naš list, informativno-stručni list VJESNIK Elektroprivrede HZ HB, također, svojevrstan spomenar zbivanja i doživljaja uposlenika jedne važne tvrtke, tvrtke koja elekričnom energijom opskrbljuje respektabilan elektroenergetski konzum?!

Spomenar je to, dakako, koji u sebe pohranjuje sve ono što je bilo, a, svakim svojim novim izdanjem, obogaćuje kroniku nezaborava.

Dnevni listovi, koji, isto tako, imaju svoju vrjednotu, ipak, mora se priznati, razvodnjuju zbilju i, već sutrašnjim brojem zastranjuju.

Tjednici, mjesečnici i ostali u slijedu, u sebi imaju daleko više gustina i esen-cije značajnoga - izdvojenog iz običnosti.

A, naš list nije dnevnik...nije ni tjednik..., a ni tromjesečnik..., nije ni...ma tko zna što je već i u što je izrastao?...možda o tomu više znadu oni iz sadašnje garniture onih koji ga uređuju ili ga, pak određuju?

Žao bi mi bilo, ako njegovi sadržaji prefermentiraju, previše zgusnu i po-stanu pretvrdo neprobavljivi i da, ne dao Bog, počnu izlaziti samo 29. veljače?

Jubileji su važni i, uvijek, rezimiraju najbolje iz dobroga, dajući podstrek nastavku započetoga. Pedeseti broj, možda i nije, u usporedbi s nekakvima višeznamenkastim, nešto, ali...slično onoj „doskočici“, kada se malodobni sin – pušač, pravdao ocu, spočitavajući mu njegovo pušenje u trećem osnovne, a ovaj mu rekao kako je on, u trećem osnovne imao 20 godina..., 50. broj našeg Vjesnika izišao je u 15. godini njegova postojanja, što, ipak, nije zanemarivo ni nevažno.

I, skratit’ ću... čestitam jubilej!... one stare brojeve – u kojima i mene ima, sjetno-radostan, prebirem kao

dragu, neizbrisivu kroniku, a nova izdanja, s dodatnim ushićenjem, listam kao tek načeti spomenar, dan mi, u povjerenju, od prijatelja...

Sretno!!!Vladimir Bundić

Elektroprijenos BiH

O važnosti komuniciranja, kako eksternoga tako i internoga, nije potrebno „otkrivati toplu vodu“, niti nekoga uvjeravati. S obzirom na to da je naš

Vjesnik imao do sada važnu ulogu alata interne komunikacije (koji se pratio i izvan poduzeća) o radu i u radu poduzeća ne bi bilo pametno da prestane izlaziti. Volio bih i predložio bih da češće izlazi (mjesečno, dvomjesečno ili najmanje kvartalno), da obrađuje teme iz područja novih regulativa, struke, norma, zakona, novih općih uvjeta i svega drugoga što nas očekuje, da ne piše (i slika) samo ono što je bilo (što je prošlo), nego da piše o svakodnevnome radu radnika …

Ivan Marko Blažević rukovoditelj Edukacijskoga centra EPHZHB

Imajući u vidu potrebe za energijom i snagom, odgovornost za vlastiti

opstanak, rast i razvoj, kao i zadovo-ljenje potreba kupaca JP Elektropri-vreda HZ HB d.d. Mostar pokrenula je razvojne projekte, gradi i graditi će nove kapacitete koji će osigurati perspektivu vlastite budućnosti JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, te ostvariti uvjete za rast i razvoj gos-podarstva na prostorima djelovanja Društva. U vremenu kada je izvjesna neizvjesnost, važna je orijentacija na projekte danas za bolje sutra s podrš-kom lokalne zajednice, tijela vlasti u BiH i međunarodnih institucija. Stoga je potrebno osigurati moder-no sredstvo komuniciranja prema internoj i eksternoj javnosti, predsta-viti Društvo i sustav vrijednosti koje Društvo promiče, a što Informativ-no-stručni list Vjesnik čini i jeste.

Informativno-stručni list, Vjesnik kao središnje interno poslovno gla-silo JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, shodno kadrovskim, tehnič-kim i materijalnim resursima, nastoji opravdati svoju informativnu, edu-kacijsku i integracijsku ulogu. Potiče osjećaj pripadnosti Društvu, promiče prepoznatljiv sustav vrijednosti te je istinska konstanta u odnosima s jav-nošću EPHZHB-a.

Bilo mi je zadovoljstvo i bit će za-dovoljstvo podržati rad toga vrijed-nog glasila Društva. Čestitke u povo-du jubilarnoga 50. broja.

Dalibor Marinčić, dipl. ing. geod.voditelj projekta VE Mesihovina

Kao dugogodišnji djelatnik Podu-zeća, član uredništva i redoviti

dopisnik i suradnik u Vjesniku, mo-ram reći da je interno glasilo koje iz-daje naše poduzeće izvrstan materijal za informiranje radnika iz svih sfera elektroenergetske struke. Iako se za proslavu pišu u pravilu samo hvalo-spjevi, bit ću slobodan reći da osim važnosti koje glasilo ima kao medij, veću pozornost, što posljednjih ne-koliko brojeva nije bilo, treba posve-titi „običnom“ radniku, od pogona u hidroelektranama do šalterskih rad-nika ili onih na terenu koji svojim radom i po svim vremenskim nepri-likama (snijeg, kiša i dr.) osiguravaju ispravnost mreže i redovitu opskrbu energijom.

Također je važno sve organizacij-ske cjeline jednako predstaviti kako se ne bi događalo da sektori i službe koje su od naročite važnosti, a manje su eksponirane javnosti budu tako tretirane i u listu. U posljednjih par godina bilo je jako puno promjena u energetskome sektoru o čemu na-žalost naši radnici u listu nisu čitali. Ne kritiziram, ali želim, kad me već pitate, ukazati na manjkavosti koje se mogu ispraviti. Želim čestitati jubi-larni, 50. broj i poželjeti da dočekamo i ostale jubileje, a da izlaženje lista bude češće, uspješnije, informativnije i bolje.

Ervin Leko, dipl. ing. el. rukovoditelj tehničkih poslova u uredu izvršnog direktora za

Proizvodnju el. energije

50. BROJ I 15 GODINA IZLAŽENJAVrijeme je pokazalo da je Vjesnik JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar una-prijedio poslovanje ovoga poduzeća.

Izdanjem ovoga, 50. broja Vjesnika, zaokružena je petnaestogodišnjica nje-gova izlaženja, informativno-stručnoga lista koji je bilježio život EPHZHB-a dugi niz godina.

Prvi broj izišao je već davnoga, studenog 1999. U ovih 15 godina mijenjale su se uprave, uredništva, ali list je ostao vjeren u obvezi da ustraje na javnosti rada JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar i usluzi svojim radnicima i kupci-ma. Kako je istaknuto u prvome broju uredničkog proslova „(...) u središtu lista je čovjek-Elektroprivrednik“.

Osim radnicima Vjesnik je izvor informacija i poslovnim suradnicima, par-tnerima i uopće medijima.

U povodu ovoga jubilarnog broja pitali smo neke od suradnika, ali i naših radnika što misle o Vjesniku.

REKLI SU NAM...

Zadovoljna sam s našim listom, jedina je primjedba da ne bismo

trebali zaboravljati kad je zadnji put izašao, predlažem da se tiska češće.

Kata Kopić, dipl. iur. rukovoditeljica Sektora za PKO

poslove u OP Sjever

Zadovoljan sam s našim Vjesni-kom, ponekad čak nađem in-

formacije koje su mi na drugi način nedostupne. Imam jednu malu suge-stiju: možda je zastupljenost tema iz južne regije nešto veća nego ostalih dijelova koje pokriva naša elektro-privreda. Mislim da bi o tome trebali vodi računa, ostalo je sve kako treba.

Marijan Tokić, VKV elektromonterrukovoditelj RJ Elektro Dobretići


InTERVJu Ivana Bunoza, izvršna direktorica za Ekonomske poslove

Javno poduzeće Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar 2013. godine napravilo je izvrstan rezultat. Najveća je dobit od kada postoji poduzeće. Možete li nam reći o kojim se iznosima točno radi?Elektroprivreda HZ HB je u 2013. godini rentabilno poslovala i ostva-rila je bruto dobit u poslovanju od 54,917.741 KM. Ostala sveobuhvat-na dobit kao rezultat prenošenja dijela revalorizacijskih rezervi stalnih sred-stava, sukladno Međunarodnim raču-novodstvenim standardima, iznosila je 13,379.338 KM, tako da ukupna sveobuhvatna dobit u 2013. godini iznosi 68,297.079 KM. Ukupni pri-hod u 2013. godini ostvaren je u izno-su od 418,989.353 KM i u odnosu na ostvarenje za isto razdoblje prethodne godine, viši je za 9%. Ukupni rashodi iznosili su 364,071.612 KM, što je u odnosu na ostvarenje za isto razdoblje prethodne godine manje za 15,1%.

Zadovoljni smo postignutim rezul-tatima posebno iz razloga postizanja rekordne dobiti Elektroprivrede HZ HB od osnivanja poduzeća do danas.

Što je pridonijelo ostvarenju rezultata?Mi, JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, smo jedno od rijetkih podu-zeća u sektoru koje jedino ima hidro-energiju, kao što znaju svi naši upo-slenici, cijela naša proizvodnja obavlja se iz obnovljivih izvora. Sukladno

intervenciju, a sve u cilju očuvanja prostora i uvjeta za život čovjeka.

Tako je za obnovu Službe za ko-munalne djelatnosti općine Doma-ljevac-Šamac koja je bila 100 % po-plavljena planirano donirati iznos od 235.215,09 KM, a što uključuje ob-novu sjedišta službe, upravne zgrade, ekonomskoga dvorišta, nadstrešnice i skladišta za komunalnu opremu uk-ljučujući nabavu temeljne komunal-ne opreme, dok je za Federalni fond za potporu nastradalim područjima od prirodne nepogode na teritoriju Federacije BiH planirano donirati 564.784,91 KM. Na navedenu Odlu-ku Uprave Društva svoju suglasnost treba dati Nadzorni odbor Društva i Vlada Federacije BiH.

Kakvi se rezultati očekuju do kraja godine, odnosno kakvi su rezultati za prvih šest mjeseci?U razdoblju siječanj-lipanj 2014. godine u Elektroprivredi HZ HB planirana je proizvodnja električne energije od 994,00 GWh, a ostvare-na je u iznosu od 935,57 GWh (in-deks 94,12%), dok je planirana naba-va nedostajućih količina energije od 441,80 GWh, realizirana u iznosu od 400,34 GWh (indeks 90,6%).

Poučeni iskustvom iz 2013. go-dine sukladno Zakonu o javnim na-bavama BiH potpisali smo godišnji ugovor za nabavu nedostajućih koli-čina energije za 2014. godinu u koli-čini od 613,2 GWh. Cijena je elek-trične energije iz toga ugovora za 2014. godinu manja u odnosu na ci-jenu iz godišnjega ugovora za 2013. godinu za 10,14 €/MWh ili 19,83 KM/MWh. Konkretno, kada je u pitanju realizacija nabave spomenu-te nedostajuće količine energije od 441,8 GWh u prvomu polugodištu 2014. godine iskorištena je moguć-nost iz potpisana godišnjega ugovora i nabavili smo 304,1 MWh, a osta-le planirane a neugovorene količine električne energije kratkoročno smo

KVALITETnI POsLOVnI REZuLTATI

Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar spremna je za nove tržišne zadaće

navedenomu i naši poslovni rezultati uglavnom ovise od hidroloških prili-ka. U 2013. godini hidrološke prili-ke su nam išle na ruku što je jedan od glavnih, ali ne i jedini, razlog za iznimne poslovne rezultate u prošloj godini. Moram reći da je racionalno upravljanje i vođenje energetskoga sustava, smanjenje gubitaka na mre-ži, ostvarenje naplate iznad planirana stupnja, dobra kontrola i smanjenje svih troškova poslovanja na koje se moglo utjecati te maksimalna angaži-ranost i stručan rad naših uposlenika pridonijela takvomu rezultatu.

Također, zbog veće proizvodnje električne energije smanjena je na-bava električne energije u odnosu na bilanciranu za 7,8%, a u odnosu na nabavu u 2012. godini manja za čak 44,3%.

Iz toga razloga, u 2013. godini na-stali su znatno manji troškovi nabave električne energije (za 94,1 milijuna KM), nego što je to bio slučaj u istom razdoblju prethodne godine.

Kako je raspoređena dobiti za prošlu godinu?Dobit u iznosu od 68,297.079 KM (54,917.741 KM iz poslovanja za 2013. godinu i 13,379.338 KM iz re-valorizacijskih rezervi) sukladno do-nesenoj Odluci Skupštine Društva o raspodjeli dobiti raspoređena je:

C za pokriće gubitaka iz ranijih go-dina u iznosu od 56, 513.531 KM

C za zakonske rezerve u iznosu od 10, 983.548 KM

C za donacije u iznosu od 800.000 KM

Kako su raspoređene donacije?Zbog katastrofalnih poplava koje su zahvatile Bosnu i Hercegovinu Upra-va Društva donijela je Odluku kako će se cjelokupan iznos planiranih donacija usmjeriti u poplavljena po-dručja što smatramo više nego oprav-danim i društveno odgovornim u situacijama koje zahtijevaju žurnu

Dobri poslovni rezultati i rekordna dobit JP Elektroprivreda HZHB d.d. Mostar u 2013. godini bili su više nego dovoljan razlog da razgovaramo s Ivanom Bunozom, izvršnom direktoricom za Ekonomske poslove JP EP HZHB d.d. Mostar.

7Godina XV. / Broj 50 / Mostar, studeni 2014.6 INFORMATIVNO - STRUČNI LIST JP ELEKTROPRIVREDA HZ HB

nabavljali na tržištu i to u iznosu od 137,7 GWh. Navedeno se i potvrdi-lo kao ispravan poslovni potez bu-dući da smo kratkoročnim nabava-ma ostvarili nižu cijenu od cijene iz godišnjega ugovora za 4,84 €/MWh.

U razdoblju siječanj-lipanj 2014. godine ostvaren je ukupno manji trošak nabave električne energije u odnosu na ugovorenu cijenu iz go-dišnjega ugovora za 2014. godinu za 2, 259.397,10 € ili 4,418.996,63 KM zbog smanjenja potrebe za nabavom u odnosu na planiranu, te niže cijene kratkoročne nabave.

Isto je rezultat odluke da se ne-dostajuće, a planirane količine elek-trične energije nabavljaju samo dije-lom („dugoročno“) ugovaranjem na godišnjoj razini, a ostale planirane, nedostajuće a neugovorene količine električne energije nabavljaju kratko-ročno po potrebi na tržištu električ-ne energije, što se pokazalo kao vrlo dobar poslovni potez jednako kao i u 2013. godini.

Osim ostalih mjera, takvo postu-panje doprinijelo je uvelike ostvare-nju financijske dobiti od 25,984.472 KM za prvo polugodište 2014. godi-ne. Mogu zaključiti kako smo nasta-vili pozitivan trend iz 2013. godine, te očekujem kako ćemo i 2014. godinu završiti s pozitivnim rezultatom jer su sve postavke za to i učinjene.

Koliko je sredstava planirano ove go-dine u investicije?Ukupno planirane investicije za ovu godinu iznose 221,876.112 KM od čega iz vlastitih sredstava 150,095.248, iz kredita 62,329.797 KM, te iz ostalih izvora 9,451.067 KM. Prilikom sagledavanja plana in-vesticija bitno je kazati kako su u plan investicija za 2014. godinu uvrštene i investicije koje su pokrenute u 2013. godini, te one koje će biti moguće samo inicirati u 2014. godini, što ne znači da će biti u cijelosti i realizirane.

Na realizaciju plana investicija bit-no utječe Zakon o javnim nabavama odnosno predviđeni zakonski rokovi propisani ZJN-om za provedbu po-stupaka javnih nabava, te žalbeni po-stupci, što bitno utječe na vremenske

rokove i realizaciju investicija.Planiran je i iznos sredstava za ula-

ganje/kupovinu obveznica Vlade Fe-deracije BiH u iznosu od pet milijuna KM. Također su planirana i sredstva za osnutak ili kupovinu novih podu-zeća ili poslova u iznosu od dva mili-juna KM.

Od 1. siječnja 2015. godine počinje otvaranje tržišta električne energije u BiH. Kako se pripremate za taj novi izazov?Točno, otvaranje tržišta na području BiH za sve kupce očekuje se od 1. si-ječnja 2015. godine.

Primjetno je kako se na tržištu pojavljuju novi dobavljači električne

energije koji nude svoje uvjete budu-ćim korisnicima. Iz iskustva susjed-nih država možemo uočiti kako se mali potrošači, oni na 0,4 kV naponu, teško odlučuju na promjenu opskr-bljivača kojeg su imali do otvaranja tržišta i to prvenstveno zbog toga što ne dobiju na vrijeme sve potrebne in-formacije, zbog navika, i zato što ne nalaze dovoljno razloga da bi uopće promijenili dotadašnjega opskrbljiva-ča. Pri tomu mislim na cijenu, kvali-tetu, sigurnost.

Veliki potrošači, osobito oni koji su priključeni na prijenosnu mrežu, u većini slučajeva prednost daju do-bavljaču s nižom cijenom električne energije. Tako da se nakon otvara-nja tržišta opravdano može očekivati tzv „šetanje“ ove skupine potrošača sukladno propisanoj zakonskoj egulativi.

Ta činjenica pred bh. elektropri-vrede stavlja veliki izazov. Možemo kazati kako na prostoru bivše države Jugoslavije jedino BiH ima tri javne kompanije koje su jedna drugoj kon-kurencija, a pored njih imamo i ostale registrirane opskrbljivače kojih, po posljednjim podatcima ima 26 s do-zvolom opskrbe drugoga reda koju je izdao DERK.

EPHZHB treba spremno do-čekati predstojeće otvaranje tržišta sukladno Zakonu o električnoj ener-giji i ostalim zakonskim propisima, jednako kao i po obvezama koje je BiH preuzela ratificirajući Ugovor o pridruživanju energetskoj zajednici, 2006. godine, sukladno Europskim direktivama.

Usvojeni zakoni kao i potpisani ugovori obvezujući su za sve sudionike u energetskomu sektoru. EPHZHB se priprema za predstojeće otvaranje tržišta formirajući povjerenstva s de-taljnim zadaćama i obvezama, a sve u cilju pružanja adekvatna odgovora izazovima koje liberalizacija tržišta nosi. Priprema se odvajanje ODS-a,

sukladno Zakonu o električnoj ener-giji, pri čemu se moraju izraditi kom-pletni akti vezani za sve detalje izdva-janja ODS-a kao neovisna društva od EPHZHB. Nadalje, formiraju se sektori i stručna povjerenstva koja će analizirati postojeće stanje Društva sa svim prednostima i nedostatcima u cilju što boljega pozicioniranja i odgovora na postavljene izazove na tržištu i u okruženju.

Koje su poteškoće s kojima se JP Elek-troprivreda HZ HB susreće danas i kako je sadašnje stanje vezano za poslova-nje s Aluminijem d.d. Mostar?Uprava na čelu s generalnim direk-torom gosp. Nikolom Krešićem, za-jedničkim profesionalnim naporima pokušava sve potencijalne poteškoće svesti na minimum kako bi naše po-duzeće spremno odgovorilo na sve izazove.

Osnovna stavka vezana za po-slovnu korelaciju s Aluminijem d.d. Mostar jeste njihov dug prema našoj kompaniji za isporučenu a neplaćenu električnu energiju. Na temelju ostva-renih poslovnih rezultata u 2013. godini, mogli smo pružiti moguć-nost Aluminiju d.d. Mostar, iz naše perspektive i perspektive okruženja,

neosporno jednoj od najvažnijih kompanija za regiju, da opstane iako nije redovito izmirivao tekuće raču-ne jer naša likvidnost nije bila upit-na. Međutim, sadašnja situacija na tržištu i naša pozicija jednostavno nam više ne dopušta popustljivost s realne poslovne strane. Tako smo nakon višemjesečne blokade i prego-vora u koje je bila uključena i sama Vlada Federacije BiH dana 11. ruj-na 2014. godine na temelju Odluke Vlade Federacije BiH o utvrđivanju povoljnijih uvjeta za zaključenje ugo-vora o izmirenju dospjela duga prema javnim poduzećima, V. broj 4/10 od 11. siječnja 2010. godine („Službene novine Federacije BiH“ broj: 3/10) s poduzećem Aluminij d.d. Mostar potpisali Ugovor o izmirenju dospjela duga koji stupa na snagu dobivanjem pisanoga ovlaštenja Nadzornoga od-bora Društva i Vlade Federacije BiH. Navedenim je ugovorom ugovoreno kako će se cjelokupan dug u iznosu od 120,861.938,52 KM, a koji se sasto-ji od glavnice koja na dan 31. srpnja 2014. godine iznosi 115,755.850,96 KM i zatezne zakonske kamate koje na dan 31. srpnja 2014. godine iznose

5,106.087,56 KM platiti u 48 mjeseč-nih obroka. Visina mjesečnih obroka utvrđena je posebnim planom otplate koji čini sastavni dio toga ugovora. U slučaju da Aluminij ne uplati je-dan obrok koji je dospio na naplatu po potpisu toga ugovora, cjelokupni dug dospijeva na naplatu, Ugovor će biti raskinut, te će biti obustavljena isporuka električne energije. Ukoliko, pak, zbog opravdanih razloga ne bude uplaćen dospjeli obrok, Aluminij je obvezan pisanim putem obavijesti-ti EPHZHB o razlozima kašnjenja. Ukoliko EPHZHB taj razlog pri-hvati, Aluminij je obvezan dospjeli obrok uplatiti u roku od 15 dana od dana dospijeća. Aluminij d.d. Mostar također je dužan redovno izmirivati obveze za tekuće račune. Na nave-deni ugovor Nadzorni odbor Druš-tva dao je pisano ovlaštenje dana 29. rujna 2014. godine na 59. sjednici, dok je Vlada Federacije svoju sugla-snost dala dana 16. rujna 2014. godi-ne na svojoj 132. sjednici održanoj u Mostaru.

Kakav je odnos s resornim ministar-stvom i generalno Vladom Federacije

BiH kao većinskim vlasnikom?Odnos s resornim ministarstvom je profesionalan i korektan te moram naglasiti kako je suradnja Elektropri-vrede HZ HB i resornoga ministar-stva na zavidnoj razini.

Resorni ministar gosp. Erdal Tr-hulj je aktivno uključen u rad Druš-tva. Ministar je u nekoliko navrata i posjetio Elektroprivredu HZ HB, njezine proizvodne pogone i na licu mjesta upoznao se s našim radom.

Odlukom Skupštine Društva broj SD-3/14 od 30. lipnja 2014. godine prihvaćen je prijedlog Uprave i Nad-zornoga odbora i utvrđeno je da se dobit rasporedi na spomenuti način.

Tako je iznos od 56,513.531 KM raspoređen na pokriće akumulirana gubitka, a koji je na dan 31. prosinca 2013. godine iznosio 70,403.957,34 KM.

Nažalost u proteklomu razdoblju bili smo svjedoci svojevrsnoga sva-kodnevnog „zastrašivanja“ kako jav-nosti tako i zaposlenika kako će dobit koja je u 2013. godini ostvarena u re-kordnomu iznosu biti „prebačena“ u Sarajevo, a što se, kao što vidite, nije dogodilo.

Zadovoljni smo postignutim rezultatima posebno iz razloga postizanja rekordne dobiti Elektroprivrede HZ HB od osnivanja poduzeća do danas.


usVOJEn REBALAns PLAnA POsLOVAnJADevetnaesta skupština JP Elek-

troprivreda HZ HB d.d. Mo-star održana je u Mostaru 9. prosinca 2013. godine. U ime većinskoga vla-snika, Federalnoga ministarstva ener-gije, rudarstva i industrije kao puno-moćnik toga ministarstva Skupštinu je vodila Jasmina Pašić. Nakon usvajanja dnevnoga reda, utvrđivanja kvoruma i radnih tijela, usvojen je Rebalans re-vidiranoga plana poslovanja Javnoga poduzeća Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosne d.d. Mostar za 2013. godinu. Izvršna direktorica za Ekonomske poslove Ivana Bunoza navela je razloge za izradu Rebalansa plana poslovanja za 2013. godinu iz-među kojih je istaknula rebalans elek-troenergetske bilance zbog veće proi-zvodnje električne energije i manjeg nabavljanja nedostajućih količina u iznosi od 25% u odnosu na planiranu. Rebalansom nije planirana potrošnja Steelmina BH d.o.o. Jajce, a potroš-nja Aluminija d.d. Mostar je nešto manja u odnosu na potrošnju električ-ne energije u Planu 2013. godine što odgovara trenutačnoj potrošnji toga kupca. Direktorica Bunoza istaknula

Skupština Društva dala je povjere-nje sljedećim članovima Nadzornog odbora JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar: Marinku Ivankoviću (predsjednik), Midhatu Arpadžiću (član), Ervinu Vrdoljaku (član) i Anti Kolobariću (član), ali i nepovjerenje Marijanu Bunozi (član) i Mariju Ben-cunu (član). Inače, ta je točka dnev-noga reda 19. skupštine EPHZHB-a uvrštena prema članku 259. stavak 2. Zakona o gospodarskim društvima da po isteku razdoblja od dvije go-dine od dana imenovanja, skupština društva glasa o povjerenju članovima nadzornoga odbora.

je i ostale prihode i rashode koji su u pojedinim stavkama zahtijevali urav-noteženje pa je sukladno navedenom, Rebalansom plana poslovanja za 2013. godinu prikazan višak prihoda nad rashodima, odnosno bruto dobit u vi-sini od 41,2 milijuna KM.

Iz rada skupštine

Napominjem kako je dobit za 2010. godinu koja je ostvarena u iznosu od 40,746.515 KM raspoređena na na-čin da se za zakonske rezerve Društva izdvoji iznos od 8,149.302,96 KM, za pokriće akumulirana gubitka iznos od 15,998.606 KM, za raspodjelu dividende 15,998.605,91 KM, te za donacije 600.000 KM. Akumulirani gubitak na dan 31. prosinaca 2010. godine iznosio je 69,758.921 KM.

Vlada Federacije i resorno mini-starstvo pokazali su razumijevanje za potrebe Elektroprivrede HZ HB i njezin budući napredak te razvoj i očuvanje tržišne pozicije.

U protekloj godini podržali ste brojne sportske, kulturne manifestacije, ali i brojne humanitarne udruge. Sma-trate li da je JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar društveno odgovorno poduzeće?Javno poduzeće Elektroprivreda Hr-vatske zajednice Herceg Bosne d.d. Mostar u svojstvu je poduzeća koje svojim primjerom predvodi društveno odgovornim akcijama koje imaju za cilj poboljšati život građanki i građana na prostorima u kojima poslujemo, a ujedno poštuje sve postulate društvene

odgovornosti čime naše Društvo ima obvezu pružati podršku sportskim, kulturnim, humanitarnim i ostalim kvalitetnim društveno korisnim pro-jektima. Tako je u 2013. godini za sportska događanja izdvojeno 448.833 KM, kulturna događanja 80.714 KM, te humanitarne akcije 124.500 KM. Moram istaknuti kako se nismo ogra-ničavali samo na podršku projektima koji su nam predloženi ili ponuđeni, nego smo i aktivno inicirali, naročito kada su u pitanju humanitarni projek-ti, kao i projekti koji su kreirani da po-mognu djeci i mladima u lakšem odra-stanju i pravilnom razvoju i odgoju.

Smatram kako naše poduzeće za-jedničkim profesionalnim snagama svih uposlenih može postići visoke ci-ljeve i u sklopu novih zadaća ostvariti kvalitetnu dobit te nastaviti unaprje-đivati okruženje u kojem poslujemo.

Malo je kompanija u BiH koje imaju tako požrtvovane i vrijedne uposlenike, a ujedno i mogućnost da pomažu ne samo svojoj obitelji nego i mjestu u kojem žive te široj zajednici.

I za kraj, ove godine dobili ste speci-jalno priznanje „Žene u biznisu – žene poduzetnice i menadžeri“ u izboru

Poslovnih novina. Što za Vas znači to priznanje?Na svome profesionalnom putu uvi-jek sam tražila rješenja koja vode kompaniju i njezine uposlenike u boljem i kvalitetnijem smjeru te ta ista rješenja kreirala u dobroj vjeri i kvalitetnom poslovnom uvjerenju. Svoj profesionalni put gradila sam i u privatnomu sektoru, i u tijelima javne uprave, te javnomu poduzeću, pa iz svoga iskustva mogu reći kako bez obzira u kojem okruženju oso-ba radi najviše može postići svojim primjerom – radom, trudom, poslov-nim usavršavanjem i adekvatnom primjenom znanja uz poštivanje svih uposlenih.

Priznanje koje mi je nedavno uru-čeno pod nazivom Žene u biznisu-že-ne poduzetnice i menadžeri znači kako se zalaganje, rad, red i uspjeh svih uposlenika u našoj kompaniji prepo-znao i u široj javnosti.

U poslu svi moramo biti zahtjevni, cijeniti i njegovati timski rad i kroz kontinuiranu edukaciju nadograđi-vati profesionalizam svih uposlenika i menadžmenta. Po meni je to jedi-ni način i mogućnost kako za osobni uspjeh tako i za uspjeh kompanije.


Na Dvadesetoj skupštini JP Elek-troprivreda HZ HB d.d. Mostar

usvojen je Plan poslovanja za 2014. godinu koji se sastoji od: Elektroe-nergetske bilance, Plana preuzimanja, fakturiranja i naplate električne ener-gije, Plana zaposlenika, Plana finan-cijskih pokazatelja (bilanca uspjeha, troškovi – rashodi poslovanja), Plana otplate kredita, Plana investicijskih

osnovi razmotri plan poslovanja. Direktorica Bunoza iznijela je

kako se u 2014. godini planira po-zitivno poslovanje Društva. Od ukupnih prihoda koji se planiraju u iznosu od 414,997.907 KM poslovni prihodi iznose 404,747.907 KM, pri-hodi od usluga 15,600.000 KM, pri-hodi od financiranja 2,500.000 KM te ostali prihodi 7,750.000 KM. U planiranim rashodima najveći udio zauzima nabava električne energije.

Proizvodnja električne u 2014.god. planirana je u količini od 1680 GWh, i manja je od rebilancirane u

PLAn POsLOVAnJA 2014.

2013. godini za 28 %. U 2014. godini planiran je remont drugog generato-ra u HE Rama.

Distribucijska potrošnja u 2014.god. planirana je temeljem ostvarene potrošnje u 2013. godini, te bi ista u 2014. godini trebala iznositi 1.399,7 GWh, što je 3,1 % više u odnosu na rebalans plana za 2013. godinu ili 4,2 % više u odnosu na realizaciju u 2013. godini.

Istaknuto je kako naglasak u poslovanju treba staviti na mjere smanjenja tehničkih i komercijal-nih gubitaka električne energije u Društvu te povećanje razine naplate potraživanja od kupaca. Ti su čim-benici uvjet financijske stabilnosti i poslovne uspješnosti poduzeća i, kao takvima, treba posvetiti posebnu po-zornost. Tako na temelju planirane potrošnje kupaca za 2014. godinu prosječni su ukupni gubici električne energije Društva planirani u visini od 6,33 %.

Naplata potraživanja, kao sljedeći

ulaganja s planom osnutka novih poduzeća i cjenika norma sata, uslu-ga i voznoga parka za usluge trećim osobama.

U svom izlaganju izvršna direk-torica za Ekonomske poslove Iva-na Bunoza upoznala je dioničare s Planom poslovanja za 2014. godinu ističući kako je zakonska obveza me-nadžmenta Društva da na godišnjoj

dugoročni strateški bitan čimbenik poslovanja Društva, planirana je za 2014. godinu na visini od 97 % u od-nosu na plan ukupnog fakturiranja električne energije u 2014. godini.

Plan poslovanja za 2014. prihvati-lo je 100 % dioničara.

Iz rada skupštine

Na sjednici Nadzornoga odbo-ra JP Elektroprivreda HZ HB

d.d. Mostar održanoj 10. lipnja 2014. usvojeno je Izvješće o poslovanju za 2013. godinu te je prihvaćen prijedlog Uprave o raspodjeli dobiti i donesena je Odluka o sazivanju 21. skupštine Društva za 30. lipnja 2014. godine.

Na Dvadeset i prvoj skupštini JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar održanoj 2014. donesena je Odluka o usvajanju Izvješća o poslovanju Društva za 2013. godinu, koje uključuje Finan-cijsko izvješće i Izvješće revizora, Nad-zornoga odbora i Odbora za reviziju.

U Izvješću o poslovanju predstav-ljeni su izuzetno dobri poslovni re-zultati, najbolji od osnutka Društva, koji su ostvareni zahvaljujući po-voljnoj hidrološkoj situaciji, dobroj pogonskoj spremnosti, te nizom do-nesenih poslovnih odluka Uprave i Nadzornoga odbora Društva.

Generalni direktor JP Elektropri-vreda HZ HB d.d. Mostar Nikola Krešić, te predsjednik Nadzornoga odbora Marinko Ivanković i član

Odbora za reviziju Nedžad Balavac, izrazili su zadovoljstvo postignutim rezultatima, te o tomu iscrpno upo-znali nazočne članove Skupštine.

Znatno veća ostvarena proizvod-nja električne energije (za 91,1 % više od proizvodnje za isto razdoblje 2012. godine), te ostvareni gubici električne energije na distribucijskim naponskim razinama (12,83 %) bili su manji od planiranih (14 %) i manji od ostvarenih za isto razdoblje 2012. godine za 13,78 %, a jasno govore o više nego dobrom poslovanju u svim segmentima poslovanja poduzeća.

Ostvarena dobit, u iznosu od 68,297.079 KM (54,917.741 KM iz poslovanja za 2013. godinu i 13,379.338 KM iz revalorizacijskih rezervi) sukladno donesenoj Odluci o raspodjeli dobiti raspoređena je:

C na pokriće gubitaka iz ranijih go-dina u iznosu od 56,513.531 KM

C za zakonske rezerve u iznosu od 10,983.548 KM

C na donacije u iznosu od 800.000 KM

IZVJEŠćE O POSLOVANJU ZA 2013. I ODLuKA O RAsPODJELI DOBITI

Proizvodnja električne u 2014. god. planirana je u količini od 1680 GWh


Dvadeset i druga skupština JP Elektroprivreda HZ HB d.d.

Mostar održana je 28.8.2014. godine u Mostaru na čijem se dnevnom redu između ostalog razmatralo:

C Donošenje odluke o izboru člana Nadzornoga odbora JP Elektro-privreda HZ HB d.d. Mostar, u skladu s Odlukom Vlade Federa-cije BiH, V. broj: 1245/2014 od 26.7.2014. godine.

C Donošenje odluka o razrješenju dužnosti dva člana Nadzorno-ga odbora JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar (pojedinačno), u skladu s Odlukom Vlade Federa-cije BiH, V. broj: 1246/2014 od 26.7.2014. godine.

C Donošenje odluke o privremenom izboru dva člana Nadzornoga od-bora JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar u skladu s Odlukom Vlade Federacije BiH, V. broj: 1247/2014 od 26.7.2014. godine. Pravo sudjelovanja i odlučivanja na

Skupštini dioničkog Društva imalo je 1. 570 dioničara s 7.361.660,00 dio-nica s pravom glasa koji su bili upisa-ni u listu dioničara Društva kod Re-gistra vrijednosnih papira Federacije BiH. Prijavu za sudjelovanje u radu Skupštine Društva podnijelo je uku-pno 92,8 % dioničara od ukupnoga broja dionica s pravom glasa.

Matu Križanca za novoga člana Nadzornog odbora izabralo je 99,9 %

IZABRANI NOVI ČLANOVI nO-a

U Mostaru je u ponedjeljak 1. rujna 2014. održana redovita 58. sjednica Nadzorno-

ga odbora na kojoj su sudjelovali i novoimenovani članovi Nadzornoga odbora. Uz

prethodne suglasnosti Vlade Federacije BiH, na sjednici Skupštine Elektroprivrede HZHB

održane 28. 8. 2014. godine, na dužnost člana Nadzornoga odbora koje je od ranije

bilo upražnjeno, izabran je Mate Križanac do isteka mandata sadašnjeg Nadzornog

odbora Društva. Na razdoblje od 90 dana za vršiteljice dužnosti članova Nadzornoga

odbora ispred državnoga kapitala imenovane su Helena Krešić i Tijana Koštro. Nad-

zorni odbor je razmatrao i Inicijativu Uprave Društva za otpis potraživanja za utrošenu

el. energiju kupaca na poplavljenim područjima. Također je razmatrana Informacija

Uprave Društva o aktivnostima s poduzećem Aluminij d.d. Mostar.

dioničara, a razriješeni su s dužnosti članova Nadzornog odbora JP Elek-troprivreda HZ HB d.d. Mostar (po-jedinačno), u skladu s Odlukom Vla-de Federacije BiH, V. broj: 1246/2014 od 26.7.2014. godine Marijan Buno-za i Marijo Bencun.

Helena Krešić i Tijana Krišto s 6.827.333,00 prisutnih dionica s pravom glasa privremeno (90 dana) su izabrane su za članove NO-a, a u skladu s Odlukom Vlade Fede-racije BiH, V. broj: 1247/2014 od 26.7.2014. godine.

Iz rada skupštine

Promatrajući i analizirajući po-slovnu 2013. godinu s pravom

možemo istaknuti da je ta godina za pamćenje u smislu ostvarenja izuzet-no dobroga poslovnog rezultata. Na prvome mjestu takvom ostvarenju je doprinijela izuzetno povoljna hidro-loška situacija tijekom obračunskog razdoblja koja je za rezultat imala znatno veću ostvarenu proizvodnju električne energije (za 91,1 % više) od proizvodnje za isto razdoblje 2012. godine. Osim navedenoga ostvare-nje pozitivnoga poslovnog rezultata je dobrim dijelom potpomognuto nizom donesenih poslovnih odlu-ka Uprave Društva i Nadzornoga odbora.

JP Elektroprivreda HZ Herceg Bosne d.d. Mostar je za XII mjeseci 2013. godine rentabilno poslovalo i ostvarilo dobit u poslovanju.

Dobit poslovne godine (ne-prekinuta poslovanja) iznosila je 54,917.741 KM, a ostala sveobu-hvatna dobit kao rezultat prenošenja dijela revalorizacijskih rezervi stalnih sredstava (revalorizacijske rezerve na-stale temeljem svođenja dugotrajne materijalne i nematerijalne imovine na fer vrijednost (MRS 16 i MRS 38) sukladno MRS-u (Međuna-rodnim računovodstvenim standar-dima) iznosila je 13,379.338 KM. Sukladno navedenome, ukupna je sveobuhvatna dobit poslovne godine 68,297.079 KM.

U hidroelektranama u kojima gos-podari naše Društvo proizvedeno je 2.348,28 GWh električne energije, a pojedinačni udio proizvodnje el. energije HE Rama i CHE Čapljina u ukupno ostvarenoj proizvodnji elek-trične energije je nešto više od 30 %.

Radi urednog zadovoljenja potreba naših kupaca, zbog povoljne hidrolo-gije, JP Elektroprivreda HZ HB d.d.

Mostar nije bila primorana nabavljati veće količine električne energije na tržištu energije kako je prvobitno bilo predviđeno.

Trošak nabave električne energije je u 2013. godini u odnosu na nabavu za isto razdoblje prethodne godine, bio manji za 93,9 milijuna KM ili za 44,3 %. Takva je situacija pozitivno utjecala na financijski rezultat i ma-nje trošenje financijskih sredstava što se i vidi kroz analiziranje pokazatelja poslovanja, pokazatelje likvidnosti – trenutačne likvidnosti, tekuće li-kvidnosti i financijske stabilnosti da su iznad poželjnih veličina i da imaju pozitivan trend rasta u odnosu na po-kazatelje iz prethodnih godina.

Tijekom izvještajnoga razdoblja u sve tri ustrojbene jedinice Opskr-be električnom energijom vršene su pojačane aktivnosti u cilju postizanja što učinkovitije naplate električne energije, što je rezultiralo većim stup-njem naplate (98,94 %) od planira-noga stupnja (97 %) kod kupaca na distributivnim naponskim razinama. Naplata električne energije za sveu-kupno isporučenu i naplaćenu elek-tričnu energiju iznosila je 90,62 %. U mjesecu prosincu 2013. godine uma-njeni su računi za utrošenu električnu energiju za 12.394 kupca iz kategori-je „kućanstvo“ sukladno Odluci Vla-de F BiH o subvencioniranju kupaca i obračunata subvencija je iznosila 676.840 KM.

Ostvareni gubici električne ener-gije na distributivnim naponskim razinama (12,83 %) bili su manji od planskih gubitaka (14 %) i manji od ostvarenih gubitaka za isto razdoblje prethodne godine za (13,78 %).

Nastavljene su aktivnosti na kon-trolama kupaca i svrstavanju kupa-ca po pripadajućim transformator-skim područjima. Poduzimane su

aktivnosti na izmještanju mjernih mjesta/priključaka kod postojećih kupaca na transformatorskim po-dručjima na kojima su značajni gubi-ci, zamjeni brojila poradi isteka roka za baždarenje i zamjena u svrhu sma-njenja gubitaka i kontroli neovlaštene potrošnje električne energije. Osim navedenoga nastavljene su aktivno-sti na projektu daljinskoga očitanja brojila i trenutačno daljinski očitava-mo 32.018 mjernih mjesta.

U cilju zaštite potraživanja od za-starijevanja tijekom I. – XII. mjese-cia 2013. godine nastavljeno je s ak-tivnostima na pokretanju parničnih postupaka protiv kupaca koji uredno ne izmiruju svoje obveze za utrošenu električnu energiju.

U izvještajnom razdoblju pod-neseno je 1.193 tužbi zbog duga za električnu energiju od čega se 964 tužbe odnosi na kategoriju „ku-ćanstva“ i 232 tužbe na kategoriju „gospodarstvo“.

Ostvarenje ukupnih prihoda DruštvaAnalizirajući bilancu uspjeha, uku-pan prihod u izvještajnom razdoblju 2013. godine ostvaren je u iznosu od 418,989.353 KM i u odnosu na os-tvarenje za isto razdoblje prethodne godine, viši je za 9 %.

Prihodi od prodaje električne ostva-reni su u iznosu od 391,031.295 KM i u odnosu na ostvarenja za isto raz-doblje u 2012. godini, veći su za 9,3 %. U strukturi prihoda od prodaje električne energije najveći udio imaju prihodi od prodaje električne energije tarifnim kupcima na distributivnim naponskim razinama (49,1 %), pri-hodi tarifnih kupaca na 110 kV i više (32,2 %) i prihodi od trgovine elek-tričnom energijom (18,7 %).

U strukturi fakturirane električne energije kod kupaca na distributiv-nim naponskim razinama najve-ći udio ima kategorija „kućanstva“ (60,6 % ).

Prihode od prodaje tarifnim kup-cima na 110 kV i više i prihode od

REKORDnA DOBIT OD OSNUTKA PODUZEćA

Poslovanje 2013. i 2014.


16

trgovine električnom energijom u tom izvještajnom razdoblju sačinja-vaju prihodi od isporuke električne energije sljedećim kupcima i to: Alu-miniju d.d. Mostar (113,4 mil. KM), Željeznicama Federacije BiH (0,93 mil. KM), Elektroprivredi BiH (19,3 mil. KM), B.S.I Jajce (22,6 mil. KM), ostalim netarifnim kupcima unutar BiH (63,3 mil. KM) i izvoz električ-ne energije (9,8 mil. KM).

Ostvarena prosječna cijena za distri-bucijske kupce na niskom naponu (ku-ćanstva, ostala potrošnja i javna rasvje-ta) u promatranom razdoblju je iznosila 16,50 pf/kWh, srednjem naponu 15,17 pf/kWh i sveukupno na svim napon-skim razinama 12,10 pf/kWh.

Prihodi od prodaje usluga ostva-reni su u iznosu od 15,378.568 KM, a sačinjavaju ih: prihodi od pomoć-nih usluga (10,3 mil. KM) i priho-di od usluga trećim osobama (5,2 mil. KM) i to: prihodi od priključaka, prihode od elektroenergetskih sugla-snosti, revizija projekata, održavanja i popravka elektroenergetske mreže (kod Distribucije električne energije) i pregleda mjernih mjesta, baždare-nja brojila, zamjena uklopnih satova, isključenja i ponovnih uključenja po-trošača električne energije (kod Op-skrbe električnom energijom).

Ostvareni ostali prihodi (11,265.278 KM) odnose se: na prihode od ukidanja dugoročnih re-zerviranja, na prihode od naplate otpisanih potraživanja i dobitaka od prodaje stalnih sredstava i promje-ne računovodstvenih politika i na ispravke neznačajnih grešaka.

Ostvarenje ukupnih rashoda DruštvaUkupni rashodi Društva u razdoblju siječanj − prosinac 2013. godine izno-sili su 364,071.612 KM što je u od-nosu na ostvarenje za isto razdoblje prethodne godine manje za 15,1 % (to znatno smanjenje rezultat je na-vedenoga smanjenja troška nabave el. energije u obračunskom razdoblju za 44,3 % u odnosu na isto razdoblje prethodne godine).

Poslovni rashodi iznosi-li su 346,488.035 KM, rashodi

financiranja (kamate i negativne te-čajne razlike) 3,302.119 KM, a ostali rashodi 14,281.458 KM.

U ostalim rashodima najveći udio imaju rashodi na temelju ispravka vrijednosti i otpisa nenaplativih po-traživanja (9,4 mil. KM).

U strukturi poslovnih rashoda troškovi nabave električne energije iznosili su 117,809.906 KM, trošak amortizacije 52,056.074 KM, troško-vi plaća i naknada plaća zaposlenima 63,579.715 KM, te ostali nespomenuti troškovi poslovanja 113,042.340 KM.

Ostali nespomenuti troškovi po-slovanja u odnosu na njihovo ostva-renje u prethodnoj godini veći su za 36,5 %, a razlog toga povećanja je sljedeći: veća proizvodnje el. energije u obračunskom razdoblju u odnosu na prethodnu godinu za skoro dva puta, naknade za hidroakumulaciju povećane su za oko 13 milijuna KM i troškovi vodoprivredne naknade za 1,2 milijuna KM.

Masa sredstava za plaće za obra-čunsko razdoblje 2013. godine, izno-sila je 63,579.715 KM i u odnosu na planiranu masu sredstava za plaće manja je za 6,2 % (jer nije došlo do zapošljavanja onolikoga broja zapo-slenih koliko je planom predviđe-no), a u odnosu na plaće iz istoga razdoblja prethodne godine također manja za 3,8 % (u svih dvanaest mje-seci 2013. godine vrijednost bruto satnice za obračun plaća iznosio je 4,2 KM, što nije bio slučaj u 2012. godini).

Svi su troškovi u poslovanju na koje je Društvo moglo utjecati bitno smanjeni u odnosu na iste u prethod-nim godinama. Ukupno ostvareni rashodi za to obračunsko razdoblje manji su u odnosu na rashode u pret-hodnoj godini za 15,1 %.

Napominjemo da je Uprava Druš-tva u 2013. godini donijela odluku o isplati regresa za godišnji odmor u vi-sini od 70 % prosječne plaće Društva, (što nije bio slučaj u 2012. godini jer je osnovica bila prosječna plaća zapo-slenika) tako da je zbog navedenoga, trošak regresa u odnosu na trošak prethodne godine smanjen za oko 600.000 KM.

Bilanca stanjaVrijednost imovine Društva na dan 31.12.2013. godine odnosno vrijed-nost poslovne aktive Društva bila je 1.254,255.240 KM što je iznad stanja poslovne aktive na dan 31.12.2012.godine (indeks 104,4).

Stalna sredstva (nematerijalna imo-vina, nekretnine, postrojenja i oprema te dugoročni financijski plasmani i po-traživanja) smanjena su za 1,1 %.

Tekuća sredstva (zalihe, gotovina, kratkoročna potraživanja i plasma-ni) povećana su za 53 % (zbog po-većanja stavke gotovina, kratkoročna potraživanja i kratkoročni plasmani, indeks 157,5. Stanje gotovine na dan 31.12.2013. godine je za 3,2 puta veće od stanja krajem prethodne godine.

Vertikalna (strukturna) analiza ak-tive pokazuje udio stalnih sredstava s 85,1 %, a tekućih s 14,9 %.

U strukturi pasive ili izvora sred-stava, kapital sudjeluje s 73,7 %, du-goročne obveze s 11,2 %, dugoročna rezerviranja s 8,6 %, kratkoročne ob-veze s 4,4%, odložene porezne obveze s 1,1 % i pasivna vremenska razgrani-čenja s 0,9 %.

U strukturi kapitala te-meljni dionički kapital iznosi 736,166.001 KM, revalorizacijske rezerve 190,807.787 KM, gubitak

ranijih godina 70,403.957 KM, ne-raspoređena dobit ranijih godina 13,379.339 KM i neraspoređena do-bit izvještajne godine 54,917.741 KM.

Investicijske aktivnostiUkupno realizirane investicije za XII mjeseci 2013. godine iznosile su 39,423.894 KM od čega su ostvarene investicije iz vlastitih sredstava iznosi-le 22,203.845 KM ili 56,4 % ukupnih investicija.

Napominjemo da su na stupanj rea-lizacije investicija prvenstveno utjecali predviđeni zakonski rokovi sukladno Zakonu o javnim nabavama (provođe-nje predviđenih pravnih lijekova) kao i kašnjenje u usvajanju Plana poslovanja za 2013.godinu (usvojen u mjesecu svibnju 2013.godine).

Zaposlenički potencijaliNa dan 31.12.2013. godine u JP Elek-troprivreda HZ HB d.d. Mostar bilo je uposleno 1.834 zaposlenika što je u odnosu na stanje krajem 2012. godine manje za 64 zaposlenika ili 3,4 %.

Uspoređujući kvalifikacijsku struk-turu zaposlenih u odnosu na struk-turu zaposlenih krajem 2012. godine, vidljivo je da nije bilo povećanja broja zaposlenih po bilo kojoj kvalifikacij-skoj strukturi, a najveće smanjenje

zaposlenih je bilo po NK, PK i KV stupnju obrazovanja.

Društvo je tijekom ovoga izvje-štajnoga razdoblja, u ukupnom broju zaposlenih, imalo 37 pripravnika radi stjecanja iskustava u struci i koji su do završetka pripravničkoga staža bili za-poslenici organizacijskog dijela Direk-cija Društva.

Svi su oni nakon završenoga pri-pravničkoga staža do 31.12.2013. go-dine, napustili Društvo.

Nastavljena je praksa stipendiranja studenata različitih zanimanja (na-tječaj za stipendije objavljen tijekom 2013. godine), upućivanja zaposlenika na seminare, tečajeve i druge oblike stručnoga obrazovanja kao i kontinu-irana edukacija nižega, srednjega i top menadžmenta.

Takav će način upravljanja kadro-vima sigurno bolje odgovoriti zahtje-vima modernijega i profitabilnijega poslovanja te rezultirati uspješnijim izvršavanjem radnih zadataka.

Možemo konstatirati da JP Elektro-privreda HZ Herceg Bosne d.d. Mostar ima povoljnu starosnu strukturu za-poslenih. 34,8 % zaposlenih je mlađe od 40 godina, što omogućuje relativno laku prilagodbu na novije i zahtjevnije uvjete rada i poslovanja.

U ukupnom je broju zaposlenih

1.163 zaposlenika ili 63,5 % tehničke struke, 243 zaposlenika ili 13,3 % je ekonomske struke, 76 zaposlenih ili 4,2 % je pravne struke i 428 zaposle-nika ili 23,4 % je ostalih usmjerenja.

Promatrajući spolnu strukturu, 78,3 % od ukupnoga broja zaposlenih muškog je spola.

Sagledavajući rezultate poslovanja kroz Izvješće o poslovanju za I. – XII. mjeseci 2013.godine, Uprava Društva i Nadzorni odbor i dalje se trebaju za-lagati za ostvarenje dobroga poslovnog rezultata sa zadacima:1. pokretanja razvojnih projekata, su-

kladno odlukama vlasnika Društva,2. daljeg smanjenja gubitaka električ-

ne energije, 3. zadržavanja postignutog stupnja

naplate potraživanja za isporučenu električnu energiju,

4. praćenja troškova poslovanja u ci-lju opravdanog smanjenja istih u svim segmentima poslovanja, gdje je to moguće,

5. pouzdane, sigurne i kvalitetne op-skrbe kupaca na svim naponskim razinama,

6. uspješnoga upravljanja ljudskim resursima unutar Društva.

Miroslav Vasilj, dipl. oec. savjetnik izvršne direktorice za

Ekonomske poslove


Poslovanje 2013. i 2014.

energije na distributivnim naponskim razinama (12,94 %) bili su manji od planskih gubitaka (14 %), a također i manji za 1,5 % od ostvarenih gubita-ka za isto razdoblje prethodne godine (14,44 %). Nastavljene su aktivnosti na kontrolama kupaca i svrstavanju kupaca po pripadajućim trafopodruč-jima. Poduzimane su aktivnosti na izmještanju mjernih mjesta/priklju-čaka kod postojećih kupaca na tra-fopodručjima na kojima su značajni gubici, zamjeni brojila poradi isteka roka za baždarenje i zamjena u svrhu smanjenja gubitaka i kontroli neovla-štene potrošnje električne energije.

Pored navedenog nastavljene su aktivnosti na projektu daljinskog očitanja brojila i trenutačno daljinski očitavamo 39.197 mjernih mjesta.

Tijekom razdoblja I.-VI. 2014. go-dine u sve tri ustrojbene jedinice Op-skrbe električnom energijom vršene su pojačane aktivnosti u cilju postiza-nja što učinkovitije naplate električ-ne energije, što je rezultiralo većim stupnjem naplate (105,29 %) od pla-nirana stupnja (97 %) kod kupaca na

distributivnim naponskim razinama. Naplata električne energije za sveu-kupno isporučenu i naplaćenu elek-tričnu energiju iznosila je 77,22 %. To smanjenje ukupne naplate rezultat je ne izmirenja obveza za isporučenu električnu energiju kod kupaca elek-trične energije na 110 kV i više (Alu-minij i Željeznice F BiH).

U mjesecu svibnju 2014. godi-ne umanjeni su računi za utrošenu električnu energiju za 15.017 kupca iz kategorije „kućanstvo“ sukladno Odluci Vlade F BiH o subvencioni-ranju kupaca i obračunata subvencija za šest mjeseci ove godine iznosila je 377.071 KM.

U cilju zaštite potraživanja od zasta-rijevanja tijekom I.-VI. mjeseci 2014. godine nastavljeno je s aktivnostima na pokretanju parničnih postupaka protiv kupaca koji uredno ne izmiruju svoje obveze za utrošenu električnu energiju. U izvještajnom razdoblju podneseno je 546 tužbi zbog duga za električnu energiju od čega se 435 tužbi odnosi na kategoriju „kućanstva“ i 111 tužbi na kategoriju „gospodarstvo“.

nAsTAVLJEnO DOBRO POsLOVAnJE IZ 2013.

Ostvarena prosječna cijena za dis-tribucijske kupce na niskom naponu (kućanstva, ostala potrošnja i javna rasvjeta) u promatranom razdoblju je iznosila 16,60 pf/kWh, srednjem na-ponu 15,22 pf/kWh i sveukupno na svim naponskim razinama 13,13 pf/kWh.

Ostvarenje naplate iznad planira-nog stupnja naplate (97 %) pozitivno je utjecalo na likvidnost Društva jer promatrajući pokazatelje likvidno-sti – trenutačne likvidnosti, tekuće likvidnosti i financijske stabilnosti vidimo da su iznad poželjnih veličina i da imaju pozitivan trend rasta u od-nosu na pokazatelje iz istog razdoblja prethodnih godina.

Bilanca uspjehaAnalizirajući bilancu uspjeha, uku-pan prihod u izvještajnom razdo-blju Društva za siječanj − lipanj 2014. godine ostvaren je u iznosu od 183,076.751 KM što je za 11,8 % manje od plana i 20,6 % manje u od-nosu na ostvarenje za isto razdoblje prethodne godine.

Ukupni rashodi Društva za sije-čanj − lipanj 2014. godine iznosili su 157,092.279 KM i u odnosu na plan rashoda manji su za 24 %, a neznatno su manji u odnosu na ostvarenje za isto razdoblje prethodne godine (in-deks 99,2).

Svi troškovi u poslovanju na koje je Društvo moglo utjecati bitno su sma-njeni u odnosu na iste u prethodnim godinama. Ukupno ostvareni rashodi za ovo obračunsko razdoblje su manji u odnosu na plan (indeks 76,0).

Bilanca stanjaU bilanci stanja na dan 30.6.2014.godine vrijednost poslovne aktive Društva je 1.274,495.231 KM što je iznad stanja poslovne aktive na dan 31.12.2013.godine (indeks 101,6).

Stalna sredstva su neznatno sma-njena (indeks 99,7), a tekuća sredstva su povećana za 12,5 % (zbog pove-ćanja stavki, kratkoročna potraživanja od kupaca i kratkoročni plasmani (in-deks 113,8). Stanje gotovine na dan 30.6.2014.godine je za 50 % manje od stanja krajem prethodne godine.

Vertikalna (strukturna) analiza ak-tive pokazuje udio stalnih sredstava s 83,4 %, a tekućih s 16,6 %.

U strukturi pasive kapital sudjeluje s 74,5 %, dugoročne obveze s 11,1 %, dugoročna rezerviranja s 8,5 %, krat-koročne obveze s 3,9 %, odložene porezne obveze s 1,7 % i pasivna vre-menska razgraničenja s 0,2 %.

U strukturi kapitala te-meljni dionički kapital iznosi 736.166.001,00 KM, revalorizacijske rezerve 190,807.787 KM, zakonske rezerve 10,983.548 KM, gubitak ra-nijih godina 13,890.425 KM, i ne-raspoređena dobit izvještajne godine 25,984.472 KM .

Investicijske aktivnostiUkupno realizirane investicije za I.-VI. mjeseci 2014. godine su iznosile 24,037.122 KM od čega su ostvarene investicije iz vlastitih sredstava izno-sile 18,449.223 KM ili 12,3 % uku-pnih investicija. Napominjemo da su

na stupanj realizacije investicija pr-venstveno utjecali predviđeni zakon-ski rokovi sukladno Zakonu o javnim nabavama (provođenje predviđenih pravnih lijekova).

Pokazatelji zaduženost, koeficijent zaduženosti, financiranja i vlastitoga financiranja su iznad poželjnih vri-jednosti .

Ostali pokazatelji poslovanja − ekonomičnosti, profitabilnosti tako-đer zadovoljavaju referentne vrijed-nosti i imaju rastući trend s obzirom da je ovo obračunsko razdoblje za-vršeno s pozitivnim rezultatom. Po-kazatelj produktivnosti je u odnosu na isto razdoblje prethodne godine smanjen jer zbog slabije hidrolo-gije imali smo daleko veće smanje-nje proizvodnje od smanjenja broja zaposlenih.

Na kraju naglašavamo da je u I. polovini 2014. godine, zbog sma-njenja potrošnje električne energije kod svih naših kupaca (tarifnih, ne

JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar prema usvojenoj elektroenergetskoj bilanci (EEB) za 2014. godinu planirala je ukupnu proizvodnju električne energije iz vlastitih hidroelektrana u količini od 1.680 GWh.

Prema navedenoj bilanci za prva tri mjeseca 2014. godine planirana je proizvodnja od 570 GWh, a hidroelektrane iz proizvodnoga sustava ovoga poduzeća (bez jednoga agregata HE Rama) proizvele su s danom 31.3.2014. godine ukupno 572 GWh.

Iako je protekla zima na našim prostorima bila relativna blaga što u proljetnim mjesecima ima učinka na punjenje akumulacija, može se biti zadovoljni ukupnim hidrološkim prilikama koje su omogućile ostvarenje plana proizvodnje u prvom kvartalu tekuće godine.

Uspoređujući proizvodnju u posljednje tri godine za isto razdoblje (I-III mjesec) po-datci se znatno razlikuju. U 2012.godini proizvodnja u prvom kvartalu iznosila je samo 265 GWh, dok je za isto razdoblje u 2013.godini proizvodnja bila rekordnih 1.085 GWh.

Kada je u pitanju nabava na tržištu nedostajućih količina električne energije u 2014. godini, predviđena je kupovina od 1.287 GWh, a za prva tri mjeseca izvršena je nabava od 183 GWh.

JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar je za VI mjeseci 2014.

godine rentabilno poslovalo i ostva-rilo bruto dobit u poslovanju od 25,984.472 KM.

Razlog je pozitivna poslovnog re-zultata relativno povoljna hidrološka situacija tijekom obračunskoga raz-doblja koja je za rezultat imala sma-njenje potreba za nabavom električne energije, a svi naši kupci i tarifni i netarifni, u ovom obračunskom raz-doblju ostvarili su manju potrošnju električne energije od bilancirane kao i od potrošnje za isto razdoblje 2013.godine. Ostvarenje pozitivnoga po-slovnog rezultata je dobrim dijelom potpomognuto nizom donesenih poslovnih odluka Uprave Društva i Nadzornoga odbora.

Radi urednoga zadovoljenja potre-ba naših kupaca, JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar nije bila primo-rana nabavljati električnu energiju na tržištu energije u količini koja je bila planirana. Nabava električne energije u odnosu na bilanciranu bila je ma-nja za 6,6 %. (indeks 93,4). Proma-trajući vrijednosno, nabava električne energije bila je manja od bilancirane za 33,8 mil. KM zbog toga što je ci-jena po kojoj je kupovana električna energija na tržištu, bila niža nego u momentu izrade plana nabave. Takva situacija pozitivno je utjecala na fi-nancijski rezultat i manje trošenje fi-nancijskih sredstava što se i vidi kroz analiziranje pokazatelja poslovanja, pokazatelje likvidnosti – trenutačne likvidnosti, tekuće likvidnosti i fi-nancijske stabilnosti da su iznad po-željnih veličina i da imaju pozitivan trend rasta u odnosu na pokazatelje iz prethodnih godina.

U hidroelektranama u kojima gos-podari naše Društvo, u uvjetima rela-tivno povoljne hidrologije, u izvještaj-nom razdoblju proizvedeno je 935,57 GWh električne energije, što pred-stavlja 94,12 % bilancirane proizvod-nje i 55,3 % proizvodnje električne energije ostvarene u istom razdoblju 2013. godine.

Ostvareni gubici električne


tarifnih) i trošak nabave nedostajuće električne energije bio manji, što se očekivano odrazilo na rentabilno po-slovanje Društva i dobit u poslovanju.

Zaposlenički potencijaliNa dan 30.6.2014. godine u JP Elek-troprivreda HZ HB d.d. Mostar bilo je uposleno 1. 812 zaposlenika što je u odnosu na stanje krajem 2013. godine manje za 21 zaposlenika ili 1,1 %.

Uspoređujući kvalifikacijsku struk-turu zaposlenih u odnosu na struktu-ru zaposlenih krajem 2013. godine vidljivo je da nije bilo povećanja broja zaposlenih po bilo kojoj kvalifikacij-skoj strukturi, a najveće smanjenje zaposlenih je bilo po NK, PK i KV stupnju obrazovanja.

Društvo je tijekom ovoga izvje-štajnog razdoblja, u ukupnom broju zaposlenih, imalo 37 pripravnika radi

Nikola Krešić, generalni direktor JP Elektroprivreda HZ HB d.d.

Mostar prema izboru ocjenjivačkoga suda Neovisne regionalne agencije iz Zenice časopisa Euromanager i Eu-ropskoga udruženja menadžera dobio je nagradu Super šampioni biznisa-naj-menadžer za 2013. godinu.

Direktoru Krešiću nagrada je uru-čena 14. prosinca 2013. u Banjoj Luci u kojoj je održano tradicionalno 29. proglašenje najmenadžera BiH kada je dvadesetak gospodarstvenika po granama i područjima u kojima djelu-ju proglašeno najuspješnijima.

Ostvarenje rekordne financijske dobiti na polugodištu od 72,2 mi-lijuna s projekcijom kako će unatoč

NIKOLA KREŠIć NAJMENADŽER U 2013. ...

stjecanja iskustava u struci i koji su do završetka pripravničkoga staža bili zaposlenici organizacijskog dijela Di-rekcija Društva.

Svi su oni nakon završenoga pri-pravničkog staža do 31.12.2013.go-dine napustili Društvo.

Nastavljena je praksa stipendiranja studenata različitih zanimanja (na-tječaj za stipendije objavljen tijekom 2013. godine), upućivanja zaposleni-ka na seminare, tečajeve i druge obli-ke stručnoga obrazovanja kao i kon-tinuirana edukacija nižega, srednjega i top menadžmenta.

Takav način upravljanja kadrovima će sigurno bolje odgovoriti zahtjevi-ma modernijega i profitabilnijega poslovanja te rezultirati uspješnijim izvršavanjem radnih zadataka.

Može se konstatirati da JP Elek-troprivreda HZ HB d.d. Mostar

ima povoljnu strukturu zaposlenih. 34,3 % zaposlenih je mlađe od 40 godina, što omogućuje relativno laku prilagodbu na novije i zahtjevnije uv-jete rada i poslovanja. U ukupnom broju zaposlenih 1. 146 zaposleni-ka ili 63,2 % je tehničke struke, 245 zaposlenika ili 13,5 % je ekonomske struke i 421 zaposlenika ili 23,3 % je ostalih usmjerenja. Promatraju-ći spolnu strukturu 78,1 % od uku-pnoga broja zaposlenih su muškoga spola. U ukupnom broju zaposlenih 1.146 zaposlenika ili 63,2 % tehničke je struke, 245 zaposlenika ili 13,5 % ekonomske i 421 zaposlenika ili 23,3 % je ostalih usmjerenja.

Miroslav Vasilj, dipl. oec.savjetnik izvršne direktorice za

Ekonomske poslove

izvršenom rebalansu plana poslova-nja i na kraju tekuće poslovne godine dobit iznositi oko 50 milijuna KM te uspješan nastavak realizacije kapital-nih investicija i drugih razvojnih pro-jekata samo su neki od razloga što je to priznanje pripalo JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar i njezinom gene-ralnom direktoru.

Za razliku od prethodne dvije go-dine u 2013. godini JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar je već 28. travnja ispunila godišnji plan proizvodnje, za-hvaljujući izuzetno dobrim hidrološ-kim prilikama, racionalnom upravlja-nju sustavom i pogonskoj spremnosti proizvodnih objekata koji su na viso-koj razini.

Krajem jedanaestoga mjeseca ostvarena je proizvodnja u sedam hi-droelektrana od oko 2.200 GWh el. energije što je oko 60 % više u odnosu na planiranih 1.376 GWh.

Kako u neovisnom žiriju i nagla-šavaju, javna poduzeća kao što je JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar od iznimne su važnosti, a od ljudi na čelu poduzeća najviše i ovisi njihovo funkcioniranje i poslovanje.

Organizatori su naveli da je mani-festacija dodjelama priznanja izgradila svoj imidž na prostorima BiH, te ju-goistočne i srednje Europe, sa željom i ciljem da se od ljudi koji prave uspje-šan biznis i uspješno vode svoje tvrtke prave najveće medijske i gospodarske zvijezde, tako da i oni imaju povlasticu dobiti svojevrsne Oskare popularnosti.

Prigodom preuzimanja nagrade za-hvalivši organizatorima generalni di-rektor Elektroprivrede HZ HB kazao je: Svaka je nagrada svojevrsno prizna-nje kako ono osobno tako i za kolektiv u kojemu radite. Za mene ona ima posebnu važnost, najprije zbog poduzeća u koje-mu sam proveo skoro gotovo cijeli svoj radni vijek, a druge strane dolazi mi na određeni način kao kruna moje poslovne

karijere. Naravno, nagradu ne dobivam samo ja, nego cijeli moj tim suradnika i svih 1.838 uposlenika JP Elektropri-vreda HZ HB d.d Mostar bez čijega odgovornoga rada ne bismo ostvarili zavidne poslovne rezultate, tako će nam ovo svima biti poticaj za nova poslovna ostvarenja.

Prije održavanja svečanosti, odr-žana je i tradicionalna međunarodna

poslovna konferencija o temi Eko-nomska suradnja i razvoj - kuda i kako u dalje u 2014.? o kojoj su govorili naj-uspješniji menadžeri, znanstvenici te političari.

Osim ministara iz Vlade RS-a i Fe-deracije BiH, Vanjskotrgovinske ko-more BiH, brojnih gospodarstvenika, izlaganje je imao i nagrađeni generalni direktor JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar.

Generalni direktor naglasio je i nužnost ubrzanoga stvaranja kvalitet-nijih pretpostavki za ulaganja i realiza-ciju kapitalnih investicija, te privlače-nje strateških investitora što bi sigurno pomoglo gospodarskom razvoju.

Vjerujem da ustrajnošću i kvalitetnim radom možemo napraviti više. Možemo i moramo napraviti iskorake posebice na području iskorištavanja obnovljivih izvora energije, što će donijeti više rad-nim mjesta, više ulaganja i dobiti, a to onda znači i bolje životne uvjete ljudima na ovim prostorima, poručio je s ovoga skupa Nikola Krešić.

Na međunarodnoj konferenciji sudjelovalo je desetak predstavnika poduzeća.

...I u 2014.U nazočnosti brojnih menadžera i gospodarstvenika iz četrnaest zemalja Europe te predstavnika zakonodavne

nagrade i priznanja


Već 27 godina Poslovne novine (izdanje Privredne štampe d.o.o.

Sarajevo) uspješno realiziraju prepo-znatljivi projekt 100 najvećih u gos-podarstvu BiH, pa je tako 26. srpnja 2014. u novom kongresnom centru na Ilidži Congress & Event Center Terme održana svečanost dodjele priznanja vodećim kompanijama u BiH prema ostvarenim rezultatima u 2013. godini.

Na rang listama u različitim kate-gorijama našlo se više od 800 kompa-nija, a kao i obično rangirane su veli-ke, srednje i male kompanije prema ukupnom prihodu, neto dobiti, izvo-zu i investicijama.

Osim toga organizatori su Ivani Bunozi, izvršnoj direktorici za Eko-nomske poslove JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar dodijelili i speci-jalno priznanje Žene u biznisu - žene poduzetnice i menadžeri.

Priznanje je uručio Sanjin Ha-limović federalni ministar razvoja, poduzetništva i obrta, a dodjeljuje se ženama u biznisu koje se svojim sva-kodnevnim radom i ostvarenim po-slovnim rezultatima konstantno po-tvrđuju kao iznimno uspješne u poslu koji obavljaju, ali i kao osobe koje posjeduju brojne druge menadžerske

IVAnI BunOZI PRESTIŽNO PRIZNANJE

vještine. Na pitanje o njezinoj formuli

uspjeha Bunoza je kazala: Osim ob-razovanja i stjecanja višegodišnjega iskustva, smatram iznimno važnim odgovoran odnos prema poslu, stručan i timski rad, te bez obzira na svakodnev-na poslovna iskušenja nužno je imati optimističan pristup rješavanju kom-pleksnih problema, posebice pri donoše-nju strateških odluka. Naravno da svaki

posao sa sobom nosi i rizik na koji se nastojim unaprijed pripremiti, prihva-titi ga i pretvoriti u svojevrsni izazov, a to mi daje dodatnu motivaciju. Žene u biznisu trebaju biti hrabre, ustrajne i vjerovati u sebe, pa će i uspjeh biti puno izvijesniji, riječi su nagrađene direk-torice iz JP Elektroprivreda HZHB d.d. Mostar.

i izvršne vlasti Bosne i Hercegovine u sarajevskom hotelu Holidayinn 3. srpnja 2014. godine održana je tride-seta ceremonija izbora najmenadže-ra i najkompanija regije jugoistočna i srednja Europa.

Dodijeljene su ukupno 24 me-nadžerske nagrade najuspješnijim menadžerima i 23 nagrada najuspješ-nijim pojedincima, koji ne rade izrav-no u biznisu, ali svojim djelovanjem stvaraju povoljniji ambijent za biznis i ekonomiju.

Na početku svečanosti predsjed-nik organizacijskog odbora direkcije Agencije za izbor najmenadžera BiH, jugoistočne i srednje Europe Pane Škrbić, naglasio je kako su najbolji izabrani između više stotina nomini-ranih iz biznisa, s ciljem da se afirmi-ra uspješne, sposobne i dobre ljude u biznisu. „Večeras smo okupili ljude s po-zitivnom energijom, optimiste, one koji žele, hoće i mogu da mijenjaju svijet na bolje, koji ne traže izgovore nego rade i stvaraju, te koji žele da međusobno su-rađuju u regiji, zajedno rade i rastu. To su kreativni, sposobni i hrabri ljudi koji žele graditi bolju budućnost ne samo za sebe, već za sve, istaknuo je Škrbić.

Nakon prošlogodišnje nagrade najmenadžera za Bosnu i Hercego-vinu, Nikola Krešić generalni direk-tor JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar prema izboru stručnog žirija

Direkcije ovog puta dobio je prestiž-nu nagradu za najmenadžera jugo-istočne i srednje Europe za 2014 godinu. Nagrađen je zbog dobrih po-slovnih rezultata, posebice na ostva-renoj financijskoj dobiti poduzeća.

Prije svečanosti održana je već

tradicionalna međunarodna poslovna konferencija pod nazivom Regionalni gospodarski razvoj i suradnja, a sljede-ćeg dana upriličen je prijam svih do-bitnika nagrada kod predsjedavajućeg Predsjedništva BiH, Bakira Izetbego-vića.

nagrade i priznanja


Razgovarala: Marija Buntić

Kako ocjenjujete današnje stanje u elektroenergetskom sektoru Bosne i Hercegovine, posebno u Federaciji BiH?

U prethodne četiri godine naš elektroenergetski sustav prošao je kroz nekoliko teških iskušenja. To se u prvom redu odnosi na suše koje su nas pogodile 2011. i 2012. godine. I pored činjenice da 54% instalisane snage u našem sustavu čini hidroener-gija nije došlo do poremećaja u snab-dijevanju. U februaru 2012 se desila snježna nepogoda kakva ovu zemlju nije pogodila zadnjih 100 godina. I pored blokade rada mnogih rudnika, blokade transporta uglja do termoe-lektrana, značajnijeg poremećaja nije bilo. Hidrološki dobra 2013. nam je olakšala da prebrodimo i finansijske poteškoće koje su bile posljedica suš-nih godina. I svo ovo vrijeme nije bilo značajnijeg poremećaja u snabdije-vanju, nije došlo do povećanja cijene za potrošače a elektroprivredne kom-panije su u konačnici ipak poslovale pozitivno. To sve govori da imamo stabilan elektroenergetski sustav. Ipak to ne smije da nas zavara. Ovaj sustav stalno treba razvijati i unapređivati. To se u prvom redu odnosi na provo-đenje reformi u skladu sa principima Energetske zajednice čiji smo član ali i gradnju novih objekata bez kojih se ne može održati stabilnost sektora u budućnosti.

Posredstvom vlade FBiH najavljena je izgradnja mnogih proizvodnih objeka-ta dvaju elektroprivrednih poduzeća u F BiH, vrijednih milijarde eura. Kakva je situacija s njihovom realizacijom, s

obzirom na to da smo svjedoci brojnih gospodarskih i političkih problema u BiH?

Da, u prošlom sazivu Vlade FBiH izvršene su pripreme za gradnju ne-kih novih objekata, a u sazivu ove Vlade ti projekti su nastavljeni ali su započeti i neki novi projekti. Najvaž-nije je ipak da su najvećim dijelom okončane pripreme za realizaciju ovih projekata, osigurana sredstva i raspisani tenderi su u završnoj fazi. Biće tu i novih termoblokova, hidro-elektrana, vjetroelektrana, solarnih elektrana, gasnih elektrana. Portoflio našeg elektroenergetskog sustava će postati raznovrsniji, a time i dodatno stabilniji. Neću reći da se ovi procesi nisu mogli voditi i brže. Puno je tu razloga zašto to nije brže. Nije sve do finansiranja. Mislim da ljudima koji vode ove projekte treba malo više samopouzdanja. Morate znati da je

zadnji veći elektroenergetski obje-kat napravljen prije rata, prije skoro 25 godina. Mladim inžinjerima tre-ba iskustvo, stariji su već u fazi kada teže donose odluke a dobar inžinjera je tokom rata napustio BiH i danas rade po velikim svjetskim kompani-jama širom svijeta. Zato je ovaj novi investicioni ciklus, čiji početak radova će ozvaničiti novi saziv Vlade FBiH, značajan i za budućnost našeg elek-troenergetskog sustava ali i usvajanja novih tehnologija i znanja.

Što bi po Vama trebalo prioritetno uči-niti kako bi se ubrzala provedba tih kapitalnih investicija, odnosno kvali-tetnije iskorištavali ogromni energet-ski potencijali u BiH?

Najvažnije je potpisati ugovor i početi izgradnju po jedan veći proje-kat u svakoj od Elektroprivreda. Da li će to biti Tuzla, Banovići, Mesihovi-na, Podveležje, Vranduk, Zenica, Vri-lo… nije ni bitno. Bitno je da krene, da se vrati samopouzdanje ljudima da mi to možemo. Jer ako smo mogli graditi hidroelektrane i termoelek-trane 1955. ili 1960. zašto ne bismo i danas. Ako itko ima u tome isku-stva i znanja imamo mi u Bosni. To ne može nestati, ali nasim ljudima treba vratiti vjeru u sebe. Koliko vi-dim, neki od navedenih projekata su pred potpisom ugovora i izgradnja bi

IMAMO sTABILAn EEsIntervju s ministrom energije, rudarstva i industrije u Vladi FBiH, Erdalom Trhuljem

O elektroenergetskom sektoru (EES-u), o izgradnji elektroener-getskih objekata, o funkcioniranju Elektroprijenosa BiH te otvo-renom tržištu el. energije, razgovarali smo sa Erdalom Trhuljem, ministrom energije, rudarstva i industrije FBiH.

trebala početi početkom iduće godi-ne. To će onda biti jedan novi investi-cioni zamah koji će trajati narednih 15-ak godina. Puno je neiskorištenih resursa koji se trebaju staviti u funk-ciju razvoja. Moramo naše slabosti iz prošlosti iskoristiti kao našu prednost u odnosu na ostale zemlje regiona.

Nedavno je između entiteta postignut dogovor oko funkcioniranja Elektro-prijenosa BiH. Jesu li već vidljivi re-zultati deblokade rada ove kompani-je, budući da je to uvelike kočilo rad elektroprivreda?

Mislim da je to jedan velikih uspjeha dvije entitetske Vlade. Svje-doci ste da je kompanija bila bloki-rana praktično od njenog osnivanja. Bivši članovi uprave kompanije su uglavnom svoje međusobne proble-me prebacivali u sferu politike i tako sa sebe skidali svu odgovornost za nefunkcionisanje jedne od najvaž-nijih državnih kompanija. Nisu oče-kivali da će naići na obje entitetske Vlade koje će se izdići iznad dnevne politike i učiniti sve da kompanija profunkcioniše. I država i entiteti su na dobitku i to može biti uzorak za rješavanje nekih nagomilanih proble-ma iz prošlosti. danas kompanija radi, prima nove uposlenike, pokrenula je investicioni ciklus vrijedan preko 200 miliona KM. To vam sve govori.

Sve smo bliže otvorenom tržištu elek-trične energije, kako teku pripreme u elektroprivrednim poduzećima i kakva su vaša očekivanja i prognoze?

I ovi procesi su pokrenuti u ovom sazivu Vlade. Bilo je dosta problema. Onaj ko ima monopol teško se toga odriče. Međutim, proces se odvi-ja prema planu i očekujem da će se okončati do kraja 2014. Obje elek-troprivrede su usvojile svoje planove restruktuiranje i polovinom idućeg mjeseca ćemo napraviti reviziju da vidimo da nema tu nekih kašnjenja.

Jeste li kao resorni ministar zadovolj-ni rezultatima koje ostvaruje Elektro-privreda HZHB s obzirom na njezine kapacitete, uvjete za rad i objektivne poteškoće u našem gospodarskom

okruženju?Zadovoljan sam dosadašnjim ra-

dom uprave. Dobro su se iznijeli sa poteškoćama koje su im donijele sušne 2011. i 2012. godina. U 2013 su uspjeli napraviti izuzetno dobar rezultat koji je u potpunosti pokrio gubitke iz 2011. i 2012. Nadam se da će i 2014. biti slična tako da će se for-mirati određena akumulacija finan-sijskih sredstava za scenarije sušnih godina kada se ponovo pojave.

Nezaobilazno je pitanje aktualna problematika naplate dugovanja od Aluminija Mostar koja u mnogome opterećuje naše uspješno poslovanje. Što će Vlada i resorno ministarstvo na-dalje poduzimati kako bi se uspješno riješilo?

Moj je stav da se Vlada i ministar-stvo ne trebaju miješati u poslovanje dva privredna društva i to dioničar-ska društva i sa državnim i privatnim učešćem kapitala. Ako treba da po-mognemo, tu smo. Imamo obavezu da pomognemo svakom privrednom društvu bez obzira na strukturu ka-pitala. Ali to ne znači da treba i da donosimo odluke u ime uprava i time ih aboliramo za neke njihove loše odluke ili način upravljanja. Mislim da je današnja situacija mnogo teža za Elektroprivredu HZ HB nego za Aluminij i da odluke uprave neće ugroziti njeno poslovanje i sigurnost snabdijevanja njenih potrošača.

S obzirom na dosadašnja loša iskustva s nepoštivanjem dogovora i plaćanjem računa za isporučenu električnu ener-giju, što činiti ako se takvo stanje na-stavi, kada imamo na umu činjenicu da mnoge stvari nisu u domenu odgo-vornosti i djelovanja ovog poduzeća,

a moramo poštivati zakonske propise, propise FERK-a, odluke većinskog vla-snika i drugih nadležnih institucija?

U ovom pitanju imate i odgovor na njega. Zakon je iznad bilo kakve od-luke ili zaključka a sigurnost snabdi-jevanja svih potrošača koje snabdijeva Elektroprivreda HZ HB je iznad bilo kojeg pojedinačnog njenog potrošača.

Kao resorni ministar kako biste oci-jenili suradnju s aktualnom upravom našeg poduzeća i što biste im poručili i savjetovali za daljnji uspješan rad?

U ovome mandatu moram prizna-ti da smo imali odličnu saradnju. Sa svoje strane sam pokušao učiniti sve, u okviru ovlaštenja koje imam, da im pomognem u radu. Sa druge strane sam imao upravu spremnu na saradnju i normalno da budem zadovoljan. Bilo je i stvari oko kojih se nismo slagali ali to je i jedan dodatni kvalitet u saradnji jer ne valja ako svi isto mislimo.

Ono što svakako zanima u prvom redu radnike JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, kako vidite razvoj i EPHZHB u budućnosti?

EP HZ HB ima svijetlu buduć-nost. Sa svojim kapacitetima može da iskoristi proces otvaranja tržišta da postane regionalni lider u elek-troenergetskom sektoru. Ni jedna EP nema 100% hidropotencijal. Proći će još dosta godina da na otvorenom tržištu ovde neko postane konkuren-cija našim EP. Za izgradnju elektro-energetskih objekata trebaju godine a za ovakve kapacitete i organizaciju mnogima će trebati i desetine godina. Zato obje naše EP treba da iskoriste svoje prednosti i da od dobrih lokal-nih timova postanu euro ligaši. Mi-slim da to mogu i moraju biti.


Skupština Hercegovačko-nere-tvanske županije je na 25. sjedni-

ci održanoj 28. lipnja 2013. donijela Zakon o vodama koji je objavljen u Službenim novinama te županije. Tim zakonom utvrđuje se obveza plaćanja županijske naknade od po-sebnog značaja za HNŽ, a utvrđuje se za proizvodnju električne energije i druge pogonske namjene u visini od 0,005 KM/kWh proizvedene elek-trične energije.

JP Elektroprivreda HZHB zajed-no s JP Elektroprivreda BiH sma-tra kako je taj Zakon neutemeljen, te da nije obvezna plaćati propisane naknade.

Važeći federalni Zakon o vodama Razloga za osporavanje je dosta, a ov-dje ćemo istaknuti one najvažnije.

Naime, federalnim Zakonom o vodama iz 2006. godine utvrđeno je plaćanje svih vrsta naknada po osnovi korištenja voda, s tim u vezi navede-nim zakonom predviđeno je plaćanje općih i posebnih vodnih naknada, po kojoj osnovi Elektroprivreda HZHB i Elektroprivreda BiH iste uredno pla-ćaju. Navedeni Zakon nije predvidio uvođenje naknada od posebnog zna-čaja za županiju, tako da uvođenje do-datnih naknada prema Zakonu o vo-dama HNŽ, smatramo neosnovanim.

Nadalje, federalnim Zakonom o vodama, za izdavanje vodnih akata nadležna Federalna agencija za vod-no područje Jadranskog mora, koja je izdala sve važeće dozvole za objekte kojima upravlja Elektroprivreda BiH (HE Jablanica, HE Grabovica, HE Salakovac) i Elektroprivreda HZ HB (HE Rama, HE Mostar, CHE Čapljina i HE Mostarsko blato), iz čega proizlazi da s aspekta izdava-nja vodnih akata navedene elektrane

ZAKOn O VODAMA HNŽ-a nEOsnOVAn

naknade za hidroakumulacije

ne spadaju pod nadležnost županija. Odredbama članka 167. i članka 222. federalnog Zakona o vodama, gdje članak 167. definira da je „županija nadležna za obavljanje poslova i za-dataka koji su ovim Zakonom dani u njegovu nadležnost“, a članak 222. da se „zakonima županija reguliraju pitanja organizacije i načina obavlja-nja poslova koji su ovim Zakonom stavljeni u nadležnost županija“, uz ostale odredbe ovoga Zakona, može se zaključiti da nadležnost županija za utvrđivanje naknade od poseb-nog značaja za županiju nema svoje uporište.

Uz to, federalnim Zakonom o iz-dvajanju i usmjeravanju dijela priho-da poduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacijskih objekata pred-viđena su izdvajanja po ostvarenom prihodu korištenjem hidroakumula-cijskog objekta izgrađena na poto-pljenom području, za koji dvije Elek-troprivrede u FBiH izdvajaju znatna financijska sredstva u općinske prora-čune općinama na čijem se području objekti nalaze.

Javni društveni interesZakon o koncesijama HNŽ-a pred-viđa da se koncesija dodjeljuje za ko-rištenje voda i javnoga vodnog dobra, osim ostalih i za proizvodnju elek-trične energije instalirane snage do 5 MW, pri čemu su sredstva ostvarena od koncesijske naknade prihod općine na čijem se teritoriju nalazi predmet koncesije u iznosu od 55 %, a prihod županije u iznosu od 45 %. Zakon o koncesijama Federacije BiH predvi-đa da Vlada FBiH odlučuje o dodjeli koncesije za izgradnju hidroenerget-skih objekata snage veće od pet MW.

Imajući u vidu instaliranu sna-gu objekata dvije Elektroprivrede, može se zaključiti da i po toj osnovi

spomenute hidroelektrane spadaju u federalnu, a ne u županijsku nadlež-nost, a samim tim ni elektroprivredna poduzeća ne mogu biti obveznik pla-ćanja naknade od posebnog značaja propisane županijskim zakonom.

Zakon o električnoj energiji FBiH predviđa da elektroprivredno društvo nije dužno plaćati posebne naknade osim naknade za koncesiju kad je to zakonom predviđeno, a Zakon o jav-nim poduzećima FBiH definirao jav-no poduzeće kao poduzeće koje obav-lja djelatnosti od javnoga društvenog interesa (energetika, komunikacije, komunalne djelatnosti, upravljanje javnim dobrima i druge djelatnosti od javnog društvenog interesa).

Na osnovi toga je Vlada FBiH od-lukom o utvrđivanju djelatnosti od javnoga društvenog interesa FBiH koju obavljaju javna poduzeća u ko-jima Federalno ministarstvo energe-tike, rudarstva i industrije vrši ovlasti po osnovi državnog kapitala iz 2010., proglasila Elektroprivredu BiH i Elektroprivredu HZ HB javnim po-duzećima koja obavljaju djelatnost od javnoga društvenog interesa, jer je energetika u području električne energije djelatnost od javnoga druš-tvenog interesa FBiH.

Zašto županija nije reagirala na donošenje Zakona o vodama FBiH? Treba također skrenuti i pozornost javnosti i na pitanje zašto je župa-nija dopustila da se bez njezine su-glasnosti iz zajedničke nadležnosti Županije i Federacije, reguliraju i pi-tanja korištenja prirodnih resursa na području županije. Naime, člankom III/2, točka (i) Ustava Federacije, fe-deralna vlast i županije su nadležne zajednički regulirati korištenje pri-rodnih resursa, pa tako i voda. Što je to da sada Županija poduzela u svezi s donesenim Zakonom o voda-ma Federacije BiH i je li se prešut-no suglasila s tim da Federacija kroz Federalni zakon o vodama regulira to pitanje ili je možda preko svih predstavnika u Domu naroda F BiH

energiju Federacije BiH. Eventualno plaćanje naknade iz Zakona o voda-ma dovelo bi do pokretanja novoga tarifnog postupka i povećanja cijene električne energije koju bi plaćali svi potrošači na području našega djelo-vanja, a ne samo potrošači s teritori-je HNŽ što je svakako nepravedno, neutemeljeno i nezakonito, jer bi na taj način zapravo županija HNŽ-a uvela naknadu i građanima drugih županija.

Osporavanje i Inicijativa za ocjenu ustavnosti Zakona o vodama HNŽ-aOd samoga donošenja Zakona (a i ranije) Elektroprivreda HZHB u suradnji s Elektroprivredom BiH koristi sve moguće mehanizme koje su joj na raspolaganju kako bi ospo-rili valjanost spornoga županijskog Zakona. U više navrata obraćali smo se, upozoravali i tražili mišljenje svih odgovornih institucija i agencija.

Smatramo kako je u odnosu na javna poduzeća u vlasništvu FBiH koja obavljaju djelatnost proizvod-nje električne energije na području HNŽ-a, ovim Zakonom o vodama HNŽ-a povrijeđeno pravo jednako-sti pred zakonom iz članka II.A.2.c Ustava FBiH i pravo na imovinu iz člana II.A.2.k Ustava FBiH. To se konkretno odnosi na osporavanje članka 74. Zakona o vodama HNŽ-a koji definira županijsku naknadu od posebne važnosti za HNŽ.

Zbog svega navedenoga dva javna poduzeća Elektroprivreda HZHB i Elektroprivreda BiH, obratila su se 16. rujna 2013. federalnom Ministar-stvu energetike, rudarstva i industrije sa zahtjevom da preko premijera Fe-deracije BiH, kao ovlaštena podno-sitelja zahtjeva za ocjenu ustavnosti, uputi Ustavnom sudu Federacije BiH na postupanje, odnosno pokrene, po-stupak za ocjenu ustavnosti članka 74. Zakona o vodama Hercegovačko-neretvanske županije.

Ono što je sigurno Elektroprivreda HZHB nastavit će aktivnosti na os-poravanju Zakona o vodama HNŽ-a kako bi zaštitila svoje interese, kao i interese svoji potrošača.

Odredbama članka 222. Zakona o vodama F BiH definirano je da su županije dužne odredbe županijskog zakona o vodama uskladiti sa odredbama Federalnog zakona o vodama, te da se županijskim zakonom reguliraju pitanja organizacije i načina obavljanja poslova koji su federalnim zakonom stavljeni u nadležnost županija.

Članak 1. Zakona o vodama HNŽ (Narodne novine HNŽ, broj: 6/13.) propisuje: Ovim Zakonom uređuje se razvrstavanje površinskih voda, vodno dobro i vodni objek-ti, upravljanje vodama, korištenje voda, zaštita voda, uređenje i održavanje vodotoka i drugih voda i zaštita od štetnog djelovanja voda, informacioni sustav voda, vodni akti, ograničenje prava vlasništva korisnika zemljišta, organizacija upravljanja vo-dama, financiranje upravljanje vodama, nadzor nad provođenjem zakona, kaznene odredbe i druga pitanja značajna za vode unutar teritorije Hercegovačko-neretvanske županije, a koja su Federalnim zakonom o vodama (Sl. novine F BiH, broj: 70/06.) stavljena u nadležnost Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede HNŽ“. Zakon o vodama Federacije BiH, koji je donesen 2006. Godine (Sl. novine F BiH, broj: 70/06.), Člankom 5. Razvrstao je vode prema značaju koji imaju za upravljanje vodama, u vode I. kategorije i vode II. Kategorije. Vode I. kategorije na Vodnome području Save su: Vodotoci rijeke Vrbas i Pliva i vještačke akumulacije Jajce I i Jajce II ,.

Vode I. kategorije na Vodnome području jadranskog mora su: Vodotoci rijeke Rama, Neretva, Trebišnjica, Matica (Vrljika), Lištica, te Vještačke akumulacije Rama, Jablanica, Grabovica, Salakovac, Mostar, Buško Blato kao i prirodna jezera i močvara Hutovo Blato. Sve preostale vode su vode II. Kategorije i u nadležnosti su županije.

Nadalje, članak 9. Zakona o vodama Federacije BiH dalje jasno definira: da je Javno vodno dobro (nabrojane vode i akumulacije), što su do dana stupanja na snagu ovoga zakona bile upisane u zemljišnim knjigama kao javno dobro, državno vlasništvo ili vlasništvo grada ili općine, odnosno što su na temelju zakona postale državno vlasništvo, da je to dobro od općeg interesa i da su u vlasništvu je Federacije sve površinske vode I. kategorije u smislu ovoga zakona, a da su u vlasništvu grada i općina sve površinske vode II. kategorije u smislu ovoga zakona, ako to nije druk-čije uređeno posebnim kantonalnim propisom. Ovlasti upravljanja javnim vodnim dobrom za vode I kategorije vrše tijela vlasti Federacije, a za vode II kategorije ovlastI i upravljanja vrše tijela vlasti Županija.

Iz ovih zakonskih definicija jasno je da ovo Društvo ne koristi vode koje su u nadležnosti županije, te da je županija, po zakonu koji je sama donijela, u članku 1. Zakona o vodama HNŽ propisala da je nadležna da regulira vode II kategorije (koje su joj Federalnim zakonom o vodama stavljene u nadležnost) kao i to da se upravljanja vodama u HNŽ financira (naknada koju županijski zakon o vodama propisuje) iz voda koje su nadležnosti županije.

glasovala za taj zakon. Koliko je nama poznato, do sada

HNŽ nije ništa poduzela da ospori zakon o vodama Federacije, a mogla je, čak što više bila je i dužna da to učini ukoliko nije dala svoju sugla-snost na Federalni zakon o vodama. Neka javnosti predstave sve činjenice i razloge zašto nisu reagirali od 2006. godine do danas, a znali su i morali su znati da je Federacija, sa njiho-vom suglasnošću ili bez nje, reguli-rala vode koji su prirodni resurs koji je u podijeljenoj nadležnosti. Zašto

recimo nadležna županijska tijela od tada do danas, a bila su dužna, nisu pokrenula ocjenu ustavnosti Federal-nog zakona o vodama ako je donesen bez suglasnosti Županije?

Mogući utjecaj naknada na cijenu el. energije Važno je istaknuti kada bi ovo Javno poduzeće prihvatilo plaćanje nakna-de iz Zakona o vodama HNŽ, to bi izravno utjecalo na određivanje cije-na električne energije koju utvrđuje Regulatorna agencije za električnu


r.br. Pogon Općina/grad ukupno (KM)

1. HE Rama Rama 7.077.001,60

2. CHE Čapljina Čapljina 3.735.923,09

3. CHE Čapljina Neum 2.046.808,13

4. CHE Čapljina Ravno 1.949.850,30

5. HE Peć Mlini Grude Grude 930.494,40

6. HE Mostar i HE Mostarsko blato Mostar 3.778.616,69

7. HE Mostarsko blato Široki Brijeg 901.879,41

8. Sliv Vrbas (HE Jajce I i II) Jajce 3.665.571,00

uKuPnO: 24.086.144,62

Pregled uplaćenih naknada općinama za hidroakumulaciju (u KM) u 2013. godini

r.br. Pogon Općina/grad ukupno (KM)

1. HE Rama Rama 4.503.507,50

2. CHE Čapljina Čapljina 510.031,71

3. CHE Čapljina Neum 333.250,12

4. CHE Čapljina Ravno 317.463,98

5. HE Peć Mlini Grude Grude 688.244,70

6. HE Mostar i HE Mostarsko blato Mostar 2.364.553,27

7. HE Mostarsko blato Široki Brijeg 539.172,73

8. Sliv Vrbas (HE Jajce I i II) Jajce 3.243.052,60

uKuPnO: 12.499.276,61

Pregled uplaćenih naknada općinama za hidroakumulaciju (u KM) u prvoj polovini 2014. godine

Vjetroelektrane uz solarne elek-trane i ostale alternativne izvore,

jedan su od najvećih tehnoloških iza-zova suvremenoga društva.

Dinamika izgradnje novih vje-troelektrana i solarnih elektrana nije dostatna da bi zadovoljila zahtjeve za električnom energijom. Budući su potencijali vjetra i sunca promjenjivi i uvelike ovise o vremenskim predviđa-njima, vremenskoj prognozi, za razvoj novih takvih elektropostrojenja po-trebno je osigurati rezerve električne energije u energetskom sustavu.

U BiH za priključak vjetroelek-trana na elektroprijenosnu mrežu DERK je definirano graničnu snagu u iznosu od 350 MW, sukladno stu-diji i provedenoj raspravi Nezavisno-ga opertora sustava BiH koja je poka-zala da se trenutačno može osigurati do 350 MW regulacijske snage, re-zervi električne energije iz postojećih hidroenergetskih i termoenergetskih postrojenja. Od toga udio defini-ran za područje FBiH iznosi do 230 MW, a za područje Republike Srpske predviđeno je 120 MW. Iz toga pro-izlazi da u FBiH, uzimajući u obzir i podatke iz Registra projekta OIEiK (obnovljivih izvora energije i koge-neracije), može biti instalirano pet

Projekti

VE POKLEČANI

vjetroelektrana ukupne instalirane snage 225,6 MW, što se može vidjeti u samom Registru projekata OIEiK. S obzirom na to da VE Poklečani nije uključena na popis tih pet vjetroelek-trana, teško je predvidjeti početak iz-gradnje VE Poklečani.

Izgradnja vjetroelektrana Pokle-čani planirana je na području općine Posušje, Rakitna s zonom obuhvata od 14,206.933 m2 na širem području Štitar planine i Debelog brda. Plani-rano je instaliranje do 36 vjetroturbi-na ukupne instalirane snage od 72 do 108 MW.

Istraživanje vjetropotencijala na tom lokalitetu otpočelo je u prosin-cu 2006. godine s mjernom opre-mom instaliranom na 10-metarskom stupu. Na osnovu izvršene procjene dobivenih preliminarnih podataka (za razdoblje od 3 godine prikuplje-nih podataka) došli smo do zaključka da ta lokacija ima vjetropotencijala i krenuli smo u daljnja istraživanja, od prosinca 2010. godine do danas, s mjernom opremom instaliranom na 50-metarskom stupu.

Vlada Federacije BiH 2010. go-dine donijela je odluku o pripremi i izgradnji VE Poklečani te zadužila JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar

za njezinu provedbu.Projekt VE Poklečani upisan je u

Registar OIEiK-a, ispitivanje vjetro-potencijala, pod brojem I-B-21/12 dana 6.3.2012. godine.

Sudjelovanjem JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar na javnom na-tječaju za koncesiju VE Poklečani koji je raspisala Zapadnohercegovač-ka županija – Ministarstvo gospo-darstva i Odlukom Vlade ZHŽ-a o dodjeli koncesije, br.: 02-28-2/13-45 od 24.1. 2013.godine, stvoreni su svi uvjeti za sklapanje Ugovora o konce-siji za VE Poklečane.

U travnju 2012.godine samostal-no smo izradili Studiju izvodljivosti VE Poklečani koja je pokazala da je projekt VE Poklečani izvrstan, te smo krenuli u izradu Idejnoga projekta i drugih potrebnih dokumenata.

Od WBIF-a dobili smo grant sredstva za izradu Studije izvodlji-vosti, Idejnoga projekta, Pripremne geotehničke studije (Misija G1) i Studije utjecaja na okoliš i društvo vjetroelektrane.

WBIF je za izvođača/projektanta za izradu navedenih poslova anga-žirao poduzeće WYG International Limited čiji je angažman započeo 2. srpnja 2012. godine i traje do danas.

Tijekom dosadašnjeg angažmana Projektant WYG International je u

OPćINAMA U 2013. 24 MILIJunA KMOpćinama na čijem se području na-

laze hidroakumulacijski objekti u 2013. godini JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar je sukladno izmjena-ma i dopunama Zakona o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda poduzeća ostvarenoga korištenjem hidroakumu-lacijskih objekata, na ime te naknade u razdoblju od 1.1. do 31.12.2013. godi-ne, uplatila 24,086.144 KM.

Općine su dužne od prikupljenih sredstava u iznosu od minimalno 50% tih naknada investirati u infrastruk-turne projekte područja koja su ošte-ćena hidroakumulacijom, na temelju zaključka Doma naroda Parlamen-ta Federacije Bosne i Hercegovine (DN broj 02-02-874/09 od 30. srpnja 2009. godine) donesenom prigodom usvajanja izmjena i dopuna navedena zakona.

Inače, od 30. srpnja 2009. godine kada su stupile na snagu izmjene i do-pune Zakona o izdvajanju i usmjera-vanju dijela prihoda poduzeća ostvare-noga korištenjem hidroakumulacijskih objekata, pa do 31.12.2013. godine, ovo poduzeće u općinske proračune uplatilo je oko 88 milijuna KM.

Za devet mjeseci 2014. godine uplaćeno oko 12,5 milijuna KM

Općinama na čijem području se nalaze hidroakumulacijski objekti u razdoblju od I. do IX. mjeseca 2014. godine na ime naknada sukladno iz-mjenama i dopunama Zakona o iz-dvajanju i usmjeravanju dijela prihoda poduzeća ostvarenoga korištenjem hi-droakumulacijskih objekata, uplaćeno je 12.499.276,61 KM.

Inače od 30. srpnja 2009. godine kada su stupile na snagu izmjene i do-pune Zakona o izdvajanju i usmjera-vanju dijela prihoda poduzeća ostva-rena korištenjem hidroakumulacijskih objekata do danas, ovo poduzeće u općinske proračune uplatilo je oko 100 milijuna KM.

naknade za hidroakumulacije


JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar dobila je koncesiju za izgradnju i korištenje vjetroelektrane za proizvod-nju električne energije na lokalitetu Poklečani u općini Posušje. Dana 7. srpnja 2014. godine Ugovor o koncesiji potpisali su predsjednik Vlade ZHŽ-a Zdenko Ćosić i generalni direktor JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, Nikola Krešić. Koncesionar će izgraditi i koristiti postrojenja za pretvaranje energije vjetra u električnu energiju, snage do pet MW po lokaciji, do najviše 36 lokacija u Poklečanima.

općine Posušje, Udruga i drugi zain-teresirani imali su prigodu rasprav-ljati o predstavljenim dokumentima: Procjena utjecaja na okoliš i društvo za vjetroelektranu Poklečani, Plan uključi-vanja javnosti i Akcijski plan raselja-vanja i eksproprijacije.

Na taj je način JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar napravila novi iskorak kada je u pitanju realizaci-ja projekta izgradnje vjetroelektrane Poklečani kod Posušja.

Projektom je predviđena izgradnja 36 vjetroagregata, a ukupna plani-rana snaga vjetroelektrane trebala bi biti od 72 do 108 MW instalira-ne snage, u ovisnosti od izabranog isporučitelja opreme koju će ponu-diti prilikom javnoga natječaja za isporuku vjetroagregata. Procije-njena je vrijednost ukupne investicije 105,800.000 € za 72 MW instalirane snage, odnosno 122,800.000 € za 108 MW instalirane snage. Financiranje je planirano iz kreditnih i vlastitih sredstava poduzeća.

Predstojeće aktivnosti su priprema dokumentacije za ishođenje prethod-ne vodne suglasnosti, okolišne do-zvole, obnavljanje mjerne opreme na postojećem mjernom stupu i instali-ranje dodatnog stupa s opremom za mjerenje potencijala vjetra, te ishođe-nje ostalih potrebnih dozvola i izrada projektne dokumentacije.

Sektor za pripremu izgradnje vje-troelektrana i alternativnih izvora

mr.sc. Ivana Matijević Marko Ivanković, dipl. ing.stroj.

cilju projektiranja optimalne ener-getske iskoristivosti vjetropotencijala uradio više inačica rasporeda mikro-lokacija vjetroturbina i procjena isko-ristivosti vjetropotencijala za svaku inačicu.

U travnju 2013. godine došli smo do konačnog optimalnog rasporeda i mikrolokacije za svaku vjetroturbinu, urađena je procjena vjetropotencijala uzimajući parametre referentnih tur-bina Vestas V80 – 2MW i Enercon E-82 E4 – 3 MW.

Mikrolokacije vjetroturbina i procjena vjetropotencijala su osnov-ni ulazni podaci u izradi Idejnoga projekta.

U rujnu 2013. godine finaliziran je nacrt Studije utjecaja na okoliš i druš-tvo koji sadrži sljedeće dokumente:

C Procjena utjecaja na okoliš i druš-tvo za vjetroelektranu Poklečani

C Plan uključivanja javnosti C Akcijski plan raseljavanja i eksproprijacijeJP Elektroprivreda HZ HB d.d.

Mostar u prostorijama O.Š. Ante Brune Bušića – Rakitno, Posušje, 23. rujna 2013. organizirala javnu raspra-vu vezanu za dokumente projekta izgradnje VE Poklečani, Posušje, su-kladno Planu uključivanja javnosti, odnosno zainteresiranih skupina.

Okupljeni građani, predstavnici

CHE Vrilo čije se cjelokupno postrojenje nalazi na području

općine Tomislavgrad u Hercegbosan-skoj županiji (HBŽ) i koristi vodne potencijale sliva r. Cetine.

Prije realizacije planirana zahvata, potrebno je napraviti Studiju utjecaja na okoliš, kako bi se utvrdilo hoće li projekt izazavati bilo kakve negativne utjecaje na prirodne, kulturne i druge vrijednosti na promatranome područ-ju, kao i na život ljudi, te na temelju toga predvijdeti potrebne mjere za smanjenje negativnih utjecaja i predvi-djeti program praćenja stanja okoliša.

Pogoni i postrojenja za koje je obavezna Studija utjecaja na okoliš te pogoni i postrojenja koja mogu biti igrađena i puštena u rad samo ako imaju okolišnu dozvolu navede-ni su u Pravilniku (Sl.n.FBiH 19/04) koji je izrađen na temelju članka 117. stavak 5., članka 56. stavak 1 i članka 68. stavak 2. Zakona o zaštiti okoliša FBiH (sl.n.FBiH br. 33/03). Prema članku 4. navedena Pravilnika, plani-rana CHE Vrilo spada u pogone i po-strojenja koja moraju proći proceduru Procjene utjecaja na okoliš jer prelazi snagu veću od 5MW.

Sukladno navedenome Elektropri-vreda HZHB dala je izraditi Studiju utjecaja na okoliš (Elektroprojekt d.d. Zagreb & Ecoplan d.o.o. Mostar). Nakon provedene procedure Javne rasprave Studiju utjcaja na okoliš za-jedno sa Zahtjevom za izdavanje oko-lišne dozvole i pratećom dokumenta-cijom Elektroprivreda HZHB predala je Federalnome ministarstvu okoliša i turizma dana 31.3.2011. godine.

Sukladno zakonskim obvezama za potrebe Studije utjecaja na oko-liš je provedena je Javna rasprava u Tomislavgradu u hotelu Tomislav-grad 27.10.2011. gdje je prethodno Sažetak za javni uvid bio dostupan

O DOPunI suO-a ZA CHE VRILO

javnosti 30 dana za naputke i pri-mjedbe javnosti koji se dostavljaju nadležnom ministarstvu. Uz pred-stavnike Elektroprivrede HZHB i Federalnoga ministarstva okoliša i turizma u javnoj raspravi sudjelovali su predstavnici tomislavgradske opći-ne, nevladinih i ekoloških udruga te zainteresirani građani.

Federalno ministarstvo okoliša i turizma u Obavijesti od 18.10.2012.zatražilo je dopunu Studije utjecaja na okoliš u skladu sa izvješćem Struč-ne komisijw koja je izvršila ocjenu predmetne Studije. Elektroprivreda HZ HB 19. 3.2013. sklopila je ugo-vor i s izrađivačem Studije, projek-tnom kućom Ecoplan d.o.o. Mostar za izradu Dopune studije utjecaja na okoliš za CHE Vrilo, a koja je Federal-nom eministarstvu okoliša i turizma predana 28.6.2013. godine.

Federalno ministarstvo okoliša i turizma, koje je nadležno za provo-đenje procedure javne rasprave i iz-davanje okolišne dozvole, zakazalo je javnu raspravu za 14.11.2013. u ho-telu Tomislavgrad u Tomislavgradu.

U ime organizatora javne rasprave

FMOIT Rasim Tiro otvorio je i vo-dio raspravu pred 50-tak sudionika.

Dopunu SUO-a predstavo je Eco-plan d.o.o. Mostar i Elektroprojekt d.d. Zagreb.

U ime JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar dopuni javne rasprave nazočio je voditelj projekta izgradnje CHE Vrilo Drago Zane, djelatnici iz Pripreme izgradnje i izgradnje proi-zvodnih objekata (PIPO).

Dopuna SUO odnosila se na izra-du sektorskih studija s kojima bi se utvrdilo nulto stanje okoliša, na po-datke o zaštićenim i ugroženim bilj-nim vrstama, pitanje otpada, te pre-kograničnim utjecajem.

Voditelj projekta izgradnje CHE Vrilo, Drago Zane istaknuo je zna-čenje i korist toga hidroenergetskog objekta za lokalno stanovništvo kao višenamjenskoga projekta, koji će osim benefita od proizvodnje elek-trične energije bitno smanjiti poplave u Duvanjskome polju.

Briga o apsolutnoj zaštiti prirode, biljnoga i životinjskoga svijeta neće izostati ni u jednoj fazi realizacije projekta.

Projekti – javne rasprave


CHE VRILOProjekti – javne rasprave

U sklopu višenamjenskoga projek-ta korištenja voda sliva Gornja

Cetina lokalitet Vrilo je razmatran u različitim projektima. JP Elektropri-vreda HZ HB d. d. Mostar je u svom razvojnome programu proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora uvrstila i Hidroelektranu Vri-lo kao projekt kontinuiteta izgradnje nakon HE Peć Mlini i HE Mostar-sko blato.

Hidroelektrana je smještena na prostoru općine Tomislavgrad i kori-stit će vodne potencijale sliva Gornje Cetine, točnije rijeke Šuice.

Energetsko postrojenje Vrilo kori-sti bruto pad od oko 155 m od Du-vanjskog polja do Buškoga jezera. Korištenje toga potencijala predviđe-no je crpnom, reverzibilnom, hidroe-lektranom koja osim što koristi vode Duvanjskoga polja odnosno rijeke Šuice, za vrijeme smanjena dotoka u Duvanjskome polju te viška elek-trične energije u sustavu, crpi vodu iz Buškog Blata u akumulacijski prostor na Duvanjskom polju, gornji bazen,

kako bi je mogla koristiti u vrijeme kada energije u sustavu nedostaje.

Odabrano rješenje CHE Vrilo sa-stoji se:

C od gornjega bazena korisna volu-mena 1,8 mil. m3 koji se ostvaruje izgradnjom betonske brane oko 400 m nizvodno od mosta kojim cesta Posušje-Tomislavgrad prelazi tok Šuice,

C od ulazne građevine dovodnoga

tunela, C od dovodnoga tunela duljine 5207 m i promjera 4,6 m,

C od vodne i zasunske komore, C od tlačnoga cjevovoda duljine 450 m i promjera 3,8 m,

C od strojarnice s izlaznim tunelom i izlaznom građevinom te platoom i rasklopištem,

C od donjega bazena korisnoga volu-mena od 1,9 mil. m3 koji se ostva-ruje izgradnjom,

C od nasute brane oko 1,4 KM ni-zvodno od strojarnice i betonske brane kod izvora Ričina.U sadašnjoj fazi pripreme izgrad-

nje u tijeku je postupak odobravanja Sporazuma o financiranju i projektu (kreditu) s KfW bankom (u iznosu od 100 milijuna eura) od Parlamenta Federacije BiH, ishođenje okolišne dozvole, te priprema za provođenje dodatnih okolišnih istraživanja pre-ma zahtjevima KfW banke.

U idućem razdoblju nastavit će se s fazama projektiranja (izrada glavnog projekta), te ishođenjem potrebnih upravnih akata (urbanistička sugla-snost, ishođenje koncesije, odobrenje za građenje...)

Početak izgradnje predviđen je 2017. god., a sama izgradnja prema planu trajat će četiri godine.

Ukupna vrijednost investicije pro-cijenjena je na 120 mil. eura.

Osnovne karakteristike CHE Vrilo

maksimalno 6 sati crpljenja

ukupno prosječna godišnja proizvodnja energije

170,58 GWh

prosječno godišnje vršne energije ukupno 135,35 GWh

prosječno godišnje vršne energije od crpljenja

80,96 GWh

prosječno godišnje vršne energije od šuice 54,39 GWh

prosječno godišnje temeljne energije 35,23 GWh

prosječno godišnje utrošak za crpljenje 118,27 GWh

maksimalna snaga u vršnome radu 62 MW

ukupni broj sati turbinskoga rada u godini 2.856,00 4.068,00 sata

ukupno sati vršnoga rada 2.266,00 3.478,00 sati

ukupno sati temeljnoga rada 590,00 590,00 sati

prosječni godišnji rad crpke 1.936,00 3.667,00 sati

ukupno godišnje radnih sati elektrane 4.792,00 7.735,00 sata

vrijeme preostalo za remont i kontrolu 3.968,001.025,00 sati tj. ~42 dana

prosječno vrijeme dnevnoga vršnog rada 6,21 9,50 sati

prosječno vrijeme dnevnoga crpnog rada 5,31 10,05 sati

Granični uvjeti za turbine – crpke su sljedeći:

maksimalna razina gornje vode 862,00 m n.m.

normalna razina gornje vode 860,00 m n.m.

minimalna razina gornje vode 858,00 m n.m.

maksimalna razina donje vode 716,40 m n.m.

normalna razina donje vode 709,50 m n.m.

minimalna razina donje vode 706,00 m n.m.

hidraulička karakteristika dovodnog sustavab=0,0056-2 jedinice/ 0,0067-1 jedinica

maksimalni neto pad u turbinskome radu 139,50 m

minimalni neto pad u turbinskome radu 127,10 m

neto pad kod ekstremno velikih voda 138,00 m

maksimalni neto pad za jednu proizvodnu jedinicu

149,69 m

minimalni neto pad za jednu proizvodnu jedinicu

137,29 m

maksimalna visina dizanja za dvije crpke 161,06 m

minimalna visina dizanja za dvije crpke 148,66 m

maksimalna visina dizanja za jednu crpku 156,10 m

minimalna visina dizanja za jednu crpku 143,70 m

instalirani protok za turbinski rad 2x25,00 m3/s

instalirani protok za crpni rad 2x17,5 m3/s

instalirana snaga – turbinski rad 2x33 MW

instalirana snaga – crpni rad 2x33 MW

potrebna dubina potapanja ispod min. razine donje vode

18,00 m

kota osi turbine 688,00 m n.m.

promjer rotora 1,5m

brzina vrtnje 500 o/min

promjer spirale 5,6 m

promjer bačve generatora 6,5 m

zamašna masa generatora 300 tm2

srednji dotok Šuice u gornji bazen 8,20 m2/s


na čijem području posljednjih godina imamo najviše projekata kada su u pi-tanju novi proizvodni kapaciteti.

Direktor Krešić istaknuo je kako JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar nastoji u svim općinama gdje obavlja djelatnosti osigurati adekvatne prostore koji će prido-nijeti učinkovitijem radu i stalno-me poboljšanju kvalitete pružanja usluga našim kupcima, strankama i partnerima.

Tomislavgradski načelnik Ivan Vukadin, u pozdravnom obraća-nju izrazio je zadovoljstvo uspješ-no obavljenim poslom, i očekivanja kako će novi proizvodni objekti na području općine biti realizirani u zajedničkom interesu građana Tomi-slavgrada, općine i JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar.

Predsjednik Vlade Hercegbosan-ske županije dr. Nediljko Rimac, na poseban način zahvalio je JP Elektro-privreda HZ HB d.d. Mostar što je prepoznala potencijale općine Tomi-slavgrad i županije, čije će iskorišta-vanje kroz kvalitetne projekte donije-ti brojne koristi ovome kraju.

Novoizgrađena poslovna zgrada, koju je blagoslovio mjesni župnik fra Velimir Bagavac, ima korisnu povr-šinu 973,85 m2 s pristupnim trgom,

Kako bi osigurali preduvjete za rad i uspješniju realizaciju kapi-

talnih investicija 22. studenoga 2013. u Tomislavgradu, svečano je otvorena novoizgrađena poslovna zgrada Proi-zvodnje električne energije.

Prigodnoj svečanosti osim čla-nova upravljačkih tijela JP Elektro-privreda HZ HB d.d. Mostar i upo-slenika, bili su nazočni i brojni gosti iz tijela zakonodavne i izvršne vlasti općine Tomislavgrad, općinskih jav-nih ustanova, poduzeća i udruga, te Županije hercegbosanske, Federaci-je BiH i drugi.

Zgradu su zajednički otvorili na-čelnik općine Tomislavgrad Ivan Vu-kadin i generalni direktor JP Elektro-privreda HZ HB d.d. Mostar Nikola Krešić, koji je tom prigodom kazao:

Smatram da ovo poduzeće i općina Tomislavgrad zaslužuju primjeren i funkcionalan poslovni objekt. Na taj način pokazujemo našu odlučnost da realiziramo planirane investici-je, u suradnji s ovom općinom

nOVA POsLOVnA ZGRADA u TOMIsLAVGRADu

Projekti – Proizvodnja električne energije

parkiralištem i skladišnim prostorom, a smještena je u industrijskoj zoni Vučilov brig. Financijska sredstva uložena u izgradnju toga poslovnog

objekta iznosila su 2,1 milijun KM, a radove je izvodio konzorcij tvrtki Kror d.o.o. Posušje, Dalekovod d.o.o. Mostar i I.P.N. Posušje.


Generalni direktor JP Elektro-privreda HZ HB d.d. Mostar

Nikola Krešić i načelnik općine Bu-sovača Asim Mekić 28. studenog 2013. otvorili su svečano novu zgradu Poslovnice Elektro Busovača. Taj po-slovni objekt jedan je u nizu novoi-zgrađenih za potrebe distribucijske djelatnosti kao i opskrbe oko 4.100 kupaca električne energije s područja općine Busovača.

Nova zgrada s kupljenom parce-lom (u Ulici Željeznička b.b.) na kojoj se nalazi vrijedna je 826.000,00 KM, a raspolaže s 380 m² korisnoga pro-stora, natkrivenoga skladišta od 118

Projekti – Distribucija električne energije i Opskrba električnom energijom

nOVA ZGRADA U BUSOVAČIm² uz 2.300 m² partera i otvoreno-ga skladišta što će svakako pomoći boljem i modernijem poslovanju JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar.

Projektant zgrade bilo je Poduzeće za prostorno uređenje Zenica d.o.o., a izvođač radova Miličević d.o.o. Kreševo.

Na prigodnoj svečanosti otvore-nja generalni direktor Krešić kazao je kako je JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar na području Distribucij-skoga i Opskrbnoga područja Centar u proteklom razdoblju uložila znatna financijska sredstva u obnovu i iz-gradnju distribucijske mreže, ali i za

sanacije, opremanje ili izgradnju no-vih poslovnih objekata.

Time se želi poboljšati radne uv-jete uposlenicima i kvaliteta pružanja usluga kupcima el. energije, a najav-ljena je i skora realizacija novih slič-nih investicija na tome području.

Među brojnim gostima na sveča-nosti bila je i Mirjana Plavčić, pred-sjednica Općinskoga vijeća Busovača, te načelnik te općine koji je uputio ri-ječi zahvale Upravi JP Elektroprivre-da HZ HB d.d. Mostar na vrijednom ostvarenju i investiranju, te izrazio uvjerenje kako će se takva praksa na-staviti. Poslovni objekt blagoslovio je mjesni župnik fra Dominko Batinić.

Inače, kada su u pitanju rezultati rada uposlenika Distribucije električ-ne energije na području poslovnice Busovača, u 2013. dosada ostvareno smanjenje gubitaka na mreži za 3,5 % u odnosu na isto razdoblje 2012. U poslovnici očekuju nastavak toga trenda, što je za svaku pohvalu budu-ći da su ostvarili najbolji rezultat na razini poduzeća.

Sukladno već ustaljenoj praksi održavanja sjednica Uprave Društva na terenu, tako je i u Busovači odr-žana 102. sjednica. Kao nastavak pru-žanja potpore i kontinuirane suradnje s društvenom zajednicom u kojoj ovo poduzeće obavlja svoje djelatnosti, na održanoj sjednici osim ostaloga,

donesene su i odluke o sponzorira-nju rada i aktivnosti sportskih klu-bova: Nogometnoga kluba Vitez,

Nogometnoga i košarkaškoga kluba Busovača i Košarkaškoga kluba Novi Travnik.


Projekti – HE Mostar

Projekti – HE Rama

Nakon remonta turbine agregata br. 3 godine 2011. i u cijelosti

remontirana i obnovljena generatora agregata br. 3 osiguran je njegov si-gurniji i pouzdaniji rad, čime se i po-gonska spremnost HE Mostar podi-že na višu razinu zbog čega su članovi Uprave JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar ponovno su posjetili 23. listopada 2013. HE Mostar.

Remontom toga generatora osim potpune sanacije agregata br. 3 (re-mont turbinske opreme i sanacija kavitacijskih oštećenja izvršeni su 2011.g.) postiže se i veća pogonska spremnost ostala dva agregata, jer će u skladištu ostati rezervni dijelovi za generator zajedno s alatima za njiho-vu izradu, što će znatno skratiti vrije-me trajanja kapitalnih remonta agre-gata br. 1 i 2. koji će uskoro uslijediti.

Jednako tako će i naručeni rezervni dijelovi, u slučaju eventualnoga hava-rijskog stanja bilo kojeg generatora, osjetno skratiti vrijeme sanacije kvara čime bi se i mogućnosti prelijevanja vode smanjili na minimum što izrav-no smanjuje i energetske i financijske gubitke.

Od puštanja u pogon (25 godina) na HE Mostar su dosada izvršeni brojni revitalizacijski radovi, a remon-tne radove na generatoru agregata br. 3 ukupne investicijske vrijednosti od 700.000,00 KM obavila je tvrtka Končar GiM d.d. Zagreb zajedno s radnicima pogona HE Mostar čijim se aktivnim sudjelovanjem dodatno poboljšala njihova stručna osposob-ljenost za buduće složene poslove.

Podsjećamo da je HE Mostar una-toč navedenim radovima zahvaljuju-ći dobrim hidrološkim prilikama i upravljanju pogonom za tekuću 2013. godinu već ispunila bilanciranu proi-zvodnju.

REMOnT GEnERATORA BR. 3

U općini Prozor Rama na lokalitetu Marina pećina gdje je smještena

strojarnica HE Rama 25. ožujka 2014. održana je prigodna svečanost pušta-nja u rad revitaliziranoga agregata br.1, kao i službeni početak radova na dru-gom agregatu te hidroelektrane koja je u pogonu već 46. godina.

Na taj važan događaj odazvali su se brojni gosti, predstavnici izvršne i zakonodavne vlasti Federacije BiH, županije HNŽ-a, općine Rama i su-sjednih općina, izvođači i podizvođa-či radova, kreditori projekta, poslovni partneri, članovi svih upravljačkih struktura i uposlenici JP Elektroprivre-da HZ HB d.d. Mostar, brojni drugi.

Načelnik općine Prozor Rama dr. Jozo Ivančević u pozdravnom

REVITALIZIRAn AGREGAT BR. 1obraćanju naglasio je da je taj gospo-darski događaj vrlo važan za općinu JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mo-star na taj način osigurava kvalitetan rad i proizvodnju za buduće razdoblje. Od proizvodnje električne energije op-ćina Prozor Rama ima veliku korist, posebice za f inancijsko obeštećenje od proizvodnje kilovat sati što je negdje oko 70 posto općinskog proračuna. Da se ovaj pogon ne nalazi u našoj općini, sigurno bi bila u lošem stanju, dodao je Ivančević i zaključio kako će se nasta-viti zalagati za još veću korist i pozi-tivne efekte od ove hidroelektrane, od većega zapošljavanja svojih sugrađana i ulaganja Elektroprivrede u okolna naselja, te nastaviti suradnju i rad na ukupnome boljitku.

Nikola Krešić, generalni direktor JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mo-star govorio je o važnosti HE Rama, poslijeratnim ulaganjima i planovima ovog poduzeća. Elektranu je nazvao “gospodarskim biserom” koji se treba čuvati i održavati jer ima višestruku važnost.

Po mnogo čemu HE Rama je jedin-stvena na ovdašnjim prostorima, ne samo po instaliranoj snazi od 160 MW, nego i specifičnoj izgradnji, prirodnim preljevom vode u branu s armirano-be-tonskim ekranom koja je i danas jedna od najvećih brana u Europi takve vrste. Sukladno mogućnostima poduzeća, stal-no se radilo na njezinoj modernizaciji i revitalizaciji elektrostrojarske opreme i građevinskih objekata. Sredinom 2008.


godine započinju konkretne pripreme za realizaciju iznimno važnoga projekta revitalizacije ove hidroelektrane čija je ukupna vrijednost 80 milijuna maraka. Potpisan je sporazum o projektu, zajmu i financiranju između njemačke KfW banke, države BiH, FBiH i EP HZ HB vrijedan 34 milijuna maraka, od čega su 14 milijuna maraka grant sredstva Vlade SR Njemačke, dok su 20 miliju-na maraka kreditna sredstva od KfW-a. Dio sredstava od 5,5 milijuna maraka

radom, projektima, problematikom i planovima budućih aktivnosti.

Posebna je pozornost posvećena mogućnostima daljnjega proširivanja i unapređenja suradnje.

Generalni direktor JP Elektropri-vreda HZ HB d.d. Mostar Nikola Krešić, nakon preuzimanja brojnih za-hvalnica, kazao je kako je naše poduze-će čak i onda kada nije bilo zadovoljno

Članovi Uprave JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, Nikola Krešić ge-neralni direktor, Ivana Bunoza, izvrš-na direktorica za Ekonomske poslove i Mate Pavković, izvršni direktor za Pravne poslova, 24. ožujka 2014., dan prije svečanosti puštanja u rad revitali-ziranoga agregata HE Rama, boravili su u Prozor Rami, i tom prigodom po-sjetili Franjevački samostan na Šćitu i gradilište spomen obilježja Divi Gra-bovčevoj na Zahumu čiju je izgradnju u financijskom smislu podržalo i ovo poduzeće.

U motelu na brani hidroelektrane upriličen je i susret s predstavnicima ramskih udruga, zajednica, predstav-nicima medija i drugim organizaci-jama s kojima JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar na različite načine surađuje.

Bilo je to prigoda za obostrano in-formiranje i detaljnije upoznavanje s

rezultatima svoga poslovanja, održa-valo kontinuitet podržavanja korisnih projekata, i tako iznova potvrđivalo osjetljivost i svoju društvenu odgovor-nost koju ima kao javno poduzeće.

Osim članova Uprave, u ulozi do-maćina druženja na brani bili su: Ma-rija Buntić, predstojnica Ureda gene-ralnoga direktora JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar; Tomo Vukoja, tajnik Društva i Ivo Dedić, rukovodi-telj pogona HE Rama.

POSJET SAMOSTANU NA ŠćITU

su sredstva iz proračuna Vlade FBiH, a ostatak su vlastita sredstva ovoga po-duzeća. Projekt podrazumijeva revita-lizaciju primarne opreme: generatora, blok transformatora, turbina i dogradnju 220 kV postrojenja HE Rama, istaknuo je direktor Krešić i izrazio očekivanja kako će i predviđeni poslovi na revi-talizaciji agregata br. 2 biti uspješno završeni do kraja tekuće godine.

Sama činjenica da je HE Rama naj-veća u sustavu JP Elektroprivreda HZ

HB d.d. Mostar dovoljno govori o važ-nosti ovoga događaja. Iako je prošle godi-ne proslavila 45 godina rada, HE Rama je tim projektom produžila radni vijek za 25-30 godina pri čemu će se povećati stupanj iskorištavanja, a smanjiti gubici primjenom savršenih tehnologija, kazao je na svečanom puštanju u rad agre-gata br. 1 federalni ministar energije, rudarstva i industrije, Erdal Trhulj.

Ministar je napomenuo i činjeni-cu da ova hidroelektrana nije samo važna za javno poduzeće JP Elektro-privreda HZ HB d.d. Mostar, nego za cijelu Federaciju BiH.

Nakon obraćanja, gosti su se kroz tunel uputili do postrojenja, gdje su ministar Trhulj i generalni direktor Krešić svečano pustili u rad revitali-zirani agregat br.1 i označili početak radova na drugome agregatu.

Treba kazati kako su svečanost do-datno uljepšale svojim pjesmama čla-nice ramske etno skupine Čuvarice.


uPRAVA sA sInDIKATOM nA HE MOsTARČlanovi Uprave JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mo-star i predsjedništva Nezavisnoga sindikata uposlenika EPHZHB boravili su 3. listopada 2013. godine na HE Mostar.

Nakon obilaska pogona HE Mostar održan je sastanak na kojemu se razgovaralo o suradnji i pitanjima koja su re-gulirana Kolektivnim ugovorom elektroprivrednih djelat-nosti u Federaciji BiH i drugim važećim zakonskim propi-sima koja tretiraju radno-pravne odnose.

Nije slučajno da je upriličena posjeta upravo HE Mostar, budući da se 2013. godine navršilo 25 godina od puštanja u rad sva tri njezina agregata.

Nastavak razgovora o pravima uposlenika Prema ranijem dogovoru o suradnji u sjedištu poduzeća u Mostaru krajem listopada 2013. godine održan je novi sastanak predstavnika JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mo-star, izvršne direktorice za Ekonomske poslove Ivane Bu-noze i izvršnoga direktora za Pravne poslove Mate Pav-kovića s predstavnicima Nezavisnoga sindikata uposlenika (NSUEPHZHB) predsjednikom Dubravkom Pervanom i tajnikom Lutkom Peharom.

Na dnevnom redu osim ostalih bile su teme iz Kolektiv-noga ugovora elektroprivredne djelatnosti u Federaciji BiH, a odnose se na status i ostvarivanje prava uposlenika kao što su: isplate jubilarnih nagrada uposlenicima uz Dan po-duzeća, mogućnosti osiguranja naknada za vjerski blagdan Božić, kao i darova za djecu uposlenika.

Predstavnici Sindikata izrazili su zadovoljstvo

spremnošću Uprave poduzeća da sukladno zakonskim pro-pisima i internim aktima poduzeća, nastave izvršavati sve predviđene obveze prema uposlenicima, posebice one čija je realizacija uvjetovana ostvarenim poslovnim rezultatima i dogovorom sa Sindikatom.

Održavanje redovitih radnih sastanaka ubuduće bi tre-balo biti stalna praksa Uprave i Sindikata, a sve s ciljem daljnjega unapređenja suradnje, održavanja dostignutoga statusa i prava uposlenika, kao i mogućnosti za eventualna poboljšanja.

Isplata božićnice i ostalih bonusa Na redovitom sastanku Uprave i Sindikata JP Elektropri-vreda HZ HB d.d. Mostar održanom 2. prosinca 2013. godine na kojem su nazočili izvršna direktorica za Eko-nomske poslove Ivana Bunoza i izvršni direktor za Prav-ne poslove Mate Pavković te predsjednik NSUEPHZHB Dubravko Pervan, dopredsjednik NSUEPHZHB, Ivan Baketarić i tajnik NSUEPHZHB, Lutko Pehar utvrđeno je, prema članku 52. Kolektivnoga ugovora elektroprivredne djelatnosti u Federaciji BiH, visina ovogodišnje naknade za vjerske blagdane (božićnicu) u iznosu od 800 KM, te nači-nu njezine isplate.

Na prijedlog predsjednika Sindikata da se svaki od upo-slenika odrekne dijela isplaćene naknade za vjerske blagda-ne u humanitarne svrhe, načelno je dogovorena realizacija navedena prijedloga.

Najavljen je uskoro i sljedeći sastanak Uprave i Sindikata EPHZHB na kojem bi jedna od tema bila i mogućnosti isplate 13. plaće uposlenicima na zahtjev Sindikata prema ostvarenoj dobiti u poslovanju kao i ostalih tema vezanih za iznos satnica i detalje iz Pravilnika o plaćama ovoga poduzeća.

LJuBuŠKOM 4 MILIJunA KM Članovi Uprave Društva 19. veljače 2014. godine upriličili su radni posjet općini Ljubuški u okviru redovitih obilazaka uposlenika i objekata poduzeća.

Pod predsjedanjem generalnoga direktora, Nikole Kre-šića održana je sjednica Uprave u prostorijama Poslovnice Elektro Ljubuški što je bila i prigoda za razgovor s upo-slenicima kako Distribucije tako i Opskrbe, o aktualnim temama vezanim za njihov svakodnevni rad i probleme s kojima se susreću.

RAD uPRAVE nA TEREnu

Iz posjeta uprave Društva

Nastavljajući praksu posjeta našim uposlenicima, obilascima proizvodnih i distribucijskih objekata, te održavanju svojih sjednica izvan

upravne zgrade, članovi Uprave JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar posjetili su objekte Distribucije električne energije i Opskrbe električ-

nom energijom.

U prostorijama Poslovnice organiziran je i sastanak čla-nova Uprave Društva s načelnikom općine Ljubuški, Ne-venkom Barbarićem i predsjednikom općinskoga vijeća Tonijem Kraljevićem, s ciljem podrobnijega upoznavanja s aktualnim stanjem kada je u pitanju distribucijska mreža u toj općini, planovi i mogućnosti daljnje suradnje na poslo-vima od zajedničkoga interesa.

Kao nastavak kontinuiranoga ulaganja JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar i u tekućoj 2014. godini planira investirati oko 4,000.000 KM za rekonstrukciju niskonaponske mreže (NNM) i trafostanica kako bi se nastavilo poboljšavanje op-skrbe električnom energijom svih kupaca s toga područja.

Potrebno je istaknuti važnu činjenicu kako je općina Ljubuški prije Domovinskoga rata imala jednu od najlošijih odnosno najzapuštenijih niskonaponskih mreža na našim prostorima, stoga iziskuje višegodišnja ulaganja kako bi se dovela na razinu koju zaslužuju našu kupci.

Nadalje, na sastanku se razgovaralo i o napajanju elek-tričnom energijom poslovne zone Zvirovići, otkupu tra-fostanica u vlasništvu ili suvlasništvu općine, priključivanju na mrežu novih objekata od interesa za lokalno stanovniš-tvo i objekata čiji je investitor općina. Teme su također bile i problematika dugovanja općine Ljubuški za javnu rasvjetu i režim rada HE Peć Mlini.

Generalni direktor JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mo-star i načelnik općine Ljubuški složili su se kako je dosadaš-nja poslovna suradnja bila zadovoljavajuća, ali i da ubuduće trebaju intenzivnije zajednički raditi na njezinom unapre-đenju, što je od obostranoga interesa.

Kako JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar sukladno svojim mogućnosti i zakonskim propisima podupire rad po-red ostalih i sportskih udruženja i kolektiva, članovi Uprave Društva u pratnji načelnika općine, zajednički su posjeti-li vodstvo i sportske objekte rukometnoga kluba Izviđač Ljubuški u sklopu kojega djeluje i rukometna akademija.

Inače su rukometni klubovi iz Ljubuškoga jedni od naj-uspješnijih sportskih kolektiva na našim prostorima koji se mogu pohvaliti kvalitetnim radom mlađih igračkih selekcija u kojima trenutačno, u juniorskoj i kadetskoj selekciji kluba kao i u rukometnoj akademiji, trenira preko 200 polaznika.

HRK Izviđač je sportski klub duge i bogate tradicije, utemeljen 1956. godine i već je više godina nositelj i perjanica kako ljubuškog tako i hercegbosanskog i bosanskohercegovačkog sporta. Klub je osam puta osvajao prvenstvo Herceg Bosne, a Kup devet puta. Izviđač je i četverostruki prvak BiH (u sezona-ma 1999./2000., 2001./2002., 2003./2004. i 2004./2005. godine), te dvostruki pobjednik Kupa BiH (1998/1999. i 2001./2002.godine), a dva se puta plasirao u Ligu prvaka i u polufinale Kupa pobjednika kupova

Uz takve se rezultate Izviđač može podičiti i kvalitetnim ra-dom u mlađim igračkim selekcijama koje treniraju bivši igrači kluba. Trenutačno, u juniorskoj i kadetskoj selekciji kluba, te u Rukometnoj akademiji trenira preko 200 polaznika.

Izviđač je u novijoj povijesti proglašavan za najbolju sport-sku momčad općine Ljubuški (1999., 2000., 2001., 2002., 2003., 2004. i 2005. god.), najbolja sportska momčad Herceg Bosne (2000. godine), te je redovito nominiran za najbolju momčad u izboru Sportskog saveza Bosne i Hercego-vine protekle četiri godine. U 2004. i 2005. godine Izviđač je proglašen za najbolju sportsku momčad u BiH.

Inače, predsjednik Uprave RK Izviđač je načelnik općine Nevenko Barbarić, a pored ostalih, članovi Uprave su i pred-sjedatelj općinskoga vijeća Toni Kraljević, te Ivana Bunoza, izvršna direktorica za Ekonomske poslove JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar.


O NOVOIZGRAĐENOME OBJEKTU POsLOVnICE ELEKTRO LJuBuŠKIPrije nešto više od dvije godine izgrađena je nova zgrada Poslovnice Elektro Ljubuški smještena u Ulici Tomislava Ivčića.

Ima 413 m2 uredskoga prostora na lokaciji površine 3.000 m2 uz vanjsko skladište (oko 1.500 m2). Vrijednost te investicije bila je 805.000 KM, a radove je izvela domaća tvrtka iz Ljubuškoga T&D company Ljubuški.

Izgradnjom toga objekta postignuta je bolja iskorištenost radnoga vremena (vanjsko skladište i poslovnica sad su na istoj lokaciji pa se odmah preuzima materijal po izdavanju naloga za rad). Poboljšani su uvjeti rada za uposlenike Dis-tribucije električne energije i Opskrbe električnom ener-gijom koji su također smješteni u tome objektu. Sada ima dovoljno uredskoga, skladišnoga i parkirnoga prostora.

Osiguran je prijam kupaca i stranaka u kvalitetnijim pro-storima do planirane izgradnje novih – zasebnih prostorija Opskrbe električnom energijom na frekventnijim mjestima u općini Ljubuški.

POsJET ŠIROKOME BRIJEGuRedovita sjednica Uprave JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar održana je 2. travnja 2014. u prostorijama poslov-nice Elektro Široki Brijeg. Kao i za vrijeme posjeta drugim općinama na području djelovanja našega poduzeća, pro-gram boravka u Širokom Brijegu bio je vrlo sadržajan.

Upriličen je susret s načelnikom općine Mirom Kralje-vićem i njegovim suradnicima, na kojemu se razgovaralo o dosadašnjoj suradnji i budućim planovima, posebice na rea-lizaciji projekata od zajedničkoga interesa.

Za tekuću 2014. godinu predviđena su financijska sred-stva od 8,5 milijuna KM koja će JP Elektroprivreda HZ HB

d.d. Mostar investirati na području općine Široki Brijeg. Od toga iznosa jedan milijun KM namijenjen je za nastavak realizacije projekta ugradnje digitalnih brojila za daljinsko očitanje, dva milijuna KM predviđena su za pripreme i iz-gradnju novoga poslovnoga objekta za uposlenike Distri-bucije električne energije i Opskrbe električnom energijom, dok će iznos od oko 5,5 milijuna KM biti investiran u ob-novu i zamjenu postojećih, te izgradnju novih distribucij-skih objekata i niskonaponske mreže čime će biti osigurana kvalitetnija opskrba naših kupaca te smanjeni gubitci na mreži.

Na radnom sastanku dogovoreno je i skoro potpisivanje Sporazuma između JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar i grada Širokog Brijega u kojemu će biti definirani prioriteti i specifična ulaganja, a među njima će se naći i pilot Projekt led rasvjete.

Konstatirano je da JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mo-star uredno izmiruje sve svoje obveze prema ovoj općini, pa je tako na ime naknade za korištenje hidroakumulacije HE Mostarsko blato koja se dijelom nalazi na području Širo-kog Brijega u protekloj 2013. godini obračunato i uplaćeno 901.879,41 KM.

U istoj je godini putem poduzeća Coming Široki Brijeg, koji vrši fakturiranje za komunalne naknade, plaćeno uku-pno 302.838,69 KM. Inače, mjesečni iznos komunalne na-knade za distribucijske objekte iznosi 23.206,08 KM, a tu su još i manji financijski iznosi naknada prema općinskim odlukama.

Osim toga JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar sudje-luje u brojnim humanitarnim, socijalnim i akcijama druge

vrste koje organiziraju širokobriješke udruge, sportski ko-lektivi, kulturne institucije i druge, za što je u 2013. godini izdvojeno 177.933,00 KM kroz aktivnosti reklamiranja i sponzoriranja.

Zajednička je ocjena i generalnoga direktora JP Elektro-privreda HZ HB d.d. Mostar, Nikole Krešića i načelnika Ši-rokog Brijega, Mire Kraljevića kako je međusobna poslovna suradnja dobra, te da je nužno nastaviti intenzivnije raditi na njezinom proširivanju.

Posebno srdačan prijam za članove Uprave JP Elektro-privreda HZ HB d.d. Mostar upriličili su predstavnici No-gometnoga kluba Široki Brijeg. Iako to nije bio prvi posjet izuzetno uspješnom nogometnom bosanskohercegovačkom premijerligašu, ponovno je izraženo zadovoljstvo posjetom i zahvalnost našem poduzeću za dugogodišnju kontinuiranu potporu klubu.

Trenutačno JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar s NK Široki Brijeg ima potpisan godišnji ugovor o reklamiranju vrijedan 100.000,00 KM.

uPRAVA u nOVOME TRAVnIKu Članovi Uprave JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar 8. svibnja 2014., pred obilježavanje obljetnice 60 godina rada HE Jajce II, održali su u sjedištu Distribucijskoga područja Centar u Novom Travniku svoju redovitu sjednicu, a potom je upriličen i radni sastanak članova Uprave s rukovodite-ljima Distribucijskog i Opskrbnog područja Centar i njiho-vim najbližim suradnicima.

Razgovaralo se o svim aspektima poslovanja JP Elektro-privreda HZ HB d.d. Mostar na prostoru općina u župani-jama Središnja Bosna i Zeničko-dobojska gdje ovo podu-zeće djeluje.

Poseban naglasak bio je na realizaciji investicija čija je re-alizacija u tijeku, odnosno ulaganjima u obnovu i izgradnju niskonaponske mreže, projektu izmještanja mjernih mjesta

i ugradnje digitalnih brojila, te izgradnji novoga poslovnoga objekta u Fojnici.

Ukupna vrijednost tih investicija na prostoru Distribu-cijskog i Opskrbnoga područja Centar je oko 2,3 miliju-na KM (bez PDV-a), a odnose se na nabavu materijala za elektroenergetske objekte, izvođenje građevinskih radova za izgradnju objekta Poslovnice u Fojnici, nabavu priključnih mjernih ormara, te materijala za svođenje priključaka s iz-mještanjem mjernih mjesta.

Bilo je riječi i o predstojećim aktivnostima jer osim na-vedenih, u poslovnoj 2014. godini predviđena su financijska sredstva i pripremljeni izvedbeni projekti za još neke slične investicije čija će realizacija u najvećoj mjeri ovisiti o dina-mici provedbe postupaka javnih nabava radova i usluga.

I ovoga puta članovi Uprave JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar iskoristili su prigodu boravka u Novom Trav-niku, pa su posjetili Katoličku obiteljsku udrugu Milosrdno srce Novi Travnik; Župu Presvetoga Trojstva, Dječji vrtić Anđeli i Centar za djecu s poteškoćama u razvoju Duga, također u Novom Travniku.


Na području Županije posavske i dijela Zeničko-dobojske županije gdje djelu-je JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mo-star u nedavnim poplavama uništeni su ili oštećeni brojni elektroenergetski objekti i mreža, koje su naši uposlenici na terenu sanirali ili privremeno ospo-sobili gdje god je to bilo izvodljivo.

Osim toga poduzeće je izdvoji-lo i dodatna financijska sredstva za sanacije i nabavu potrebne opreme i materijala, te je realiziralo nekoliko akcija humanitarne pomoći bilo da se

radilo o novčanoj pomoći ili prikuplja-nju različitih potrepština za ugroženo stanovništvo.

Kako bi nastavili s tim aktivnostima članovi Uprave 11. i 12. lipnja 2014. obilazili su poplavljena područja opći-na Domaljevac-Šamac, Odžak i Oraš-je, uposlenike i objekte JP Elektropri-vreda HZ HB d.d. Mostar. Održali su i radne sastanke s načelnikom općine Domaljevac-Šamac, Željkom Josićem i predsjedateljem općinskoga vijeća, Mariom Ćoškovićem, te Marijom

Jurkićem predsjednikom Skupštine Posavske županije.

Načelnik Josić detaljno je upoznao članove Uprave s razmjerima katastro-falnih šteta u Domaljevcu u kojemu je objekt Poslovnice JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar u potpunosti uni-šten. Načelnik je na poseban način za-hvalio svim uposlenicima Distribucij-skoga područja Sjever na izvanrednom zalaganju i ulaganju maksimalnih na-pora na ponovnom uspostavljanju opskrbe električnom energijom kako

za vrijeme tako i nakon poplava.Generalni direktor JP Elektropri-

vreda HZ HB d.d. Mostar, Nikola Kre-šić je i tom prigodom istaknuo kako će Elektroprivreda kao društveno odgo-vorno poduzeće nastaviti raditi sve što je u njezinim mogućnostima da se što pije prevlada i ublaži iznimno teška situacija. Direktor je također zahvalio predstavnicima općine što su prepo-znali i cijene trud naših uposlenika na terenu, što će svima biti dodatni poti-caj za još većim angažiranjem.

Članovi Uprave održali su i redo-vitu sjednicu na kojoj je dominantna tema bila upravo problematika popla-va i sve što je vezano za tu vremensku nepogodu. Doneseno je nekoliko važ-nih odluka, a neke od njih su pokreta-nje inicijative za donošenje Odluke o jedinstvenom postupanju u odnosima s kupcima električne energije nakon proglašenja stanja prirodne nepogode u mjesecu svibnju 2014. godine, a sve kako bi se pomoglo kućanstvima po-plavljenih područja Posavske i Zenič-ko-dobojske županije koje električnom energijom opskrbljuje ovo poduzeće.

Donesene su i odluke o sponzori-ranju aktivnosti Crvenog križa opći-na Domaljevac-Šamac i Orašje, kao i Caritasa Odžak u iznosima od po 10.000,00 KM.

Dan je i nalog svim rukovoditelji-ma poslovnica s navedenih područja da ubrzaju procedure sukladne zakon-skim propisima i internim aktima po-duzeća o dodjeli novčanih pomoći za 35 uposlenika JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar koji su pretrpjeli ma-terijalne štete.

U predstojećem će razdoblju Upra-va i uposlenici JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar zasigurno nastaviti raditi s istim ciljevima, i osim spome-nutih aktivnosti podupirati i druge društveno korisne projekte.

Jedna od njih je svakako i zajednič-ko sudjelovanje s Učiteljskim vijećem O.Š. Vladimira Nazora iz Odžaka u dodjeli knjiga za odlično učenje i uzorno vladanje učenicima ove ško-le, prihvaćajući ulogu „ponosni prija-telj knjige“. Za uspješnu realizaciju te akcije JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar je osigurala 350 knjiga.

POSJET POPLAVLJENIM PODRUČJIMA ŽUPANIJE POSAVSKE

Iz posjeta uprave Društva


Izložba fotografija koja je nastala u okviru programa obi-lježavanja 20 godina uspješnoga rada JP Elektroprivreda

HZ HB d.d. Mostar, nakon što je kroz proteklu godinu i pol bila predstavljena u desetak gradova i općina BiH, u četvrtak 22. svibnja 2014. godine postavljena je i svečano otvorena u Zagrebu.

Taj je kulturni događaj nastavak vrlo dobre dugogodišnje suradnje s Hrvatskom elektroprivredom, budući da je izlož-ba smještena u njihovim prostorijama, gdje su se okupili brojni gosti iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine.

Počašćeni smo što smo u mogućnosti biti domaćini ove izlož-be. Naše su se dvije elektroprivrede u bliskoj nam povijesti su-očavale sa sličnim izazovima, obje s ciljem da uvijek, pa i u najtežim okolnostima budu pouzdan oslonac gospodarskom okružju u kojem posluju. Želim ovom prigodom poručiti da smo kao tvrtka koja je već prošla značajan put u primjeni pravila Europske unije i otvaranju tržišta, spremni to svoje iskustvo podijeliti s kolegama iz Mostara, poručio je Tomislav Šerić, predsjednik Uprave HEP-a potvrđujući dobru dugogodiš-nju suradnju dviju elektroprivreda.

U pozdravnom obraćanju gradonačelnik Zagreba Milan Bandić kazao je kako ga raduje dolazak ove izložbe u Za-greb, te je čestitao Upravi JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar na realizaciji iznimno zanimljive i korisne ideje.

Naša temeljna namjera je da i na ovaj način - putem foto-grafija pokažemo i predstavimo široj javnosti naše kapacitete i djelatnosti, zanimljivosti iz svakodnevnoga rada, okruženje u kojemu djelujemo, radnike na terenu i druge motive. Ona što

IZLOŽBA FOTOGRAFIJA u HEP-u

s ponosom uvijek naglašavamo, činjeni-ca je kako je većina fotografija iz našega arhiva, a nastajale su kroz dugi niz pro-teklih godina rada, kazao je generalni direktor JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, Nikola Krešić obraćajući se gostima.

Krešić je istaknuo i da su autori fo-tografija uposlenici JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar zbog čega imaju posebnu važnost kao i zbog činjenice da su neke od njih djelo naših surad-nika i poslovnih partnera fotografi-rane za vrijeme realizacije različitih projekata.

Izložbu su zajednički otvorili ge-neralni direktor JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar Nikola Krešić, predsjednik Uprave HEP-a, Tomislav Šerić i gradonačelnik grada Zagreba, Milan Bandić.

Kultura

U sjedištu HEP-a u Zagrebu 22. svibnja 2014. godine održan je

radni sastanak Uprava JP Elektropri-vreda HZ HB d.d. Mostar i HEP-a.

Iz JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar sastanku su nazočili: gene-ralni direktor, Nikola Krešić; izvršna direktorica za Ekonomske poslove, Ivana Bunoza ; izvršni direktor za Pravne poslove, Mate Pavković i iz-vršni direktor za Proizvodnju elek-trične energije, Robert Križan. Goste iz Hercegovine dočekali su pred-sjednik Uprave Tomislav Šerić i član Uprave za financije, Ivan Matasić.

Sastanak je nastavak suradnje dvi-ju elektroprivreda u cilju realizacije projekata i aktivnosti od zajedničko-ga interesa.

Na sastanku je između ostalog dogovoreno potpisivanje Protokola o suradnji između te dvije kompani-je, te formiranje zajedničkih timova koji će raditi na ralizaciji zajedničkih projekata.

Također je dogovorena suradnja

nAsTAVAK DOBRE suRADnJE EPHZHB-a I HEP-a

oko korištenja postojuećih kapacite-ta na obostranu korist i osmišljavanje zajedničkih strateških projekata s na-glaskom na obnovljive izvore energi-je, te mogućnost zajedničkih ulaganja u obostrano korisne projekte.

Na sastanku se razgovaralo i o procesu otvaranja tržišta električne energije u BiH, koje je planirano od 1. sječnja 2015., te su predstavnici HEP-a ponudili suradnju u procesu

prilagodbe i restrukturiranja JP Elek-troprivreda HZ HB d.d. Mostar bu-dući da su oni taj proces prošli.

Generalni direktor, Nikola Krešić izrazio je zadovoljstvo ovim sastan-kom i zahvalio Upravi HEP-a.

Predstavnici obje kompanije dogo-vorili su intezivirati suradnju i konti-nuirano organizirati takve sastanke u cilju što brže provedbe zaključaka sastanka.

suradnja


SVEČANA SJEDNICA uPRAVESvake godine u povodu 17. stude-

nog kada se obilježava Dan JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar održava se svečana sjednica Uprave poduzeća. U povodu 21. godišnjice upriličena je svečana sjednica 15. studenoga 2014. u hotelu Ero.

Uz članove Uprave, Nadzornoga odbora, Odbora za reviziju, bivše ge-neralne direktore, poslovne partnere, predstavnike Nezavisnoga sindikata JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mo-star sjednici nazočili su: predsjednik FBiH, Živko Budimir; savjetnik predsjedavajućega Vijeća ministra BiH, Mate Bandur; ministar energi-je, industrije i rudarstva FBiH, Er-dal Trhulj, ministar financija FBiH, Ante Krajina; ministar trgovine Mi-lorad Bahilj; gradonačelnik Grada Mostara Ljubo Bešlić kao i drugi mnogobrojni gosti.

Sjednicu je otvorio predsjed-nik Nadzornoga odbora, Marinko

Ivanković naglasivši: Evidentno je, kako JP EPHZHB s ovim vodstvom, ima kontinuirani napredak kako u po-slovnom sustavu tako i u motiviranom i stručnom kadru. Nastavljamo raditi na našim projektima, u prvom redu mislim na proizvodnju električne ener-gije iz obnovljivih izvora, smanjenje uvoza električne energije, zaštitu oko-liša, pomoći u razvoju lokalnih zajed-nica te stalnu potporu kulturi i sportu. Dakle, radimo sve ono sto rade društva koja vode brigu o svojim klijentima i svojoj budućnosti.

U svom obraćanju svečanom sku-pu generalni direktor, Nikola Krešić istaknuo je vrlo pozitivno poslovanje poduzeća u prvoj polovici ove godi-ne. Godišnji plan proizvodnje ispunili smo već 28. travnja ove godine zahva-ljujući izuzetno dobrim hidrološkim prilikama, racionalnom upravljanju sustavom i pogonskoj spremnosti pro-izvodnih objekata koji su na visokoj razini. S jučerašnjim danom ostva-rili smo proizvodnju u naših sedam hidroelektrana od oko 2100 GWh el. energije. Dakle, gotovo za 50% više od planiranih 1376 GWh, što je rezul-tiralo ostvarenjem f inancijske dobiti na polugodištu od 72, 2 milijuna KM. Uprava JP Elektroprivreda HZ HB d.d Mostar će i dalje poduzimati sve što joj je na raspolaganju kako bi se taj trend poslovanja nastavio, naglasio je generalni direktor.

Nakon domaćina prepunoj dvo-rani obratili su se i gosti iz Vlade FBiH. Tako je uz svoju čestitku mi-nistar financija FBiH, Ante Krajina istaknuo da se za uspješan rad treba potruditi što svakako EPHZHB za stabilizaciju svoga poslovanja radi kroz nove projekte koje priprema u pogledu iskorištenja vjetra. Raduje me jedna spoznaja kojom je direktor

najavio da će JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar pored što je hidro, imati određenu diverzif ikaciju na vje-tar. To će doprinijeti vašoj stabilizaciji, poručio je u svojoj čestitci ministar Krajina.

Ministar energije, industrije i ru-darstva FBiH, Erdal Trhulj uz iskre-ne čestitke, pohvalio je rad Uprave i racionalizaciju poslovanja poduzeća ove godine koja je uz dobru hidro-lošku situaciju rezultirala dobrim financijskim rezultatom. Ovo je po-duzeće kao jedno od rijetkih u svijetu koje u svom portfoliju ima 100 % ob-novljive izvore energije, i upravo je zadatak Uprave da pronađe nove baze energije da ne bi toliko ovisila o hidro-loškim prilikama i da iskoristi pred-nosti hidroenergije na najbolji način tako da ima jednu kontroliranu dobit, istaknuo je ministar Trhulj i nagla-sio da se uz osnivanje Operatora ob-novljivih izvora energije sa sjedištem u Mostaru očekuje 2014. godine i restrukturiranje elektroprivrednih poduzeća u smislu priprema za otva-ranje tržišta električne energije.

Predsjednik FBiH, Živko Budi-mir pohvalio je napore i zalaganje Uprave u upravljanju poduzećem u dostizanju izvrsnih financijskih re-zultata kao i kvalitetne suradnje s Elektroprivredom BiH.

Neću patetično govoriti o važnosti EPHZHB za hrvatski narod, za gos-podarske subjekte koje opskrbljuje el. energije i njezinoj važnosti za BiH, ovdje su spomenuti jedna korak koji je učinila Uprava, a to je kvalitetnije i izravnija poslovanje i suradnja s EP BiH i EP HZHB. Zašto to nije ura-đeno i ranije?; Nije riječ o stapanju dviju elektroprivreda, nego o nekom koordinacijskom tijelu za puno bolje upravljanje energijom u FBiH i da s energijom koju imamo raspolažemo na najadekvatniji način da od toga imaju korist svi stanovnici FBiH, istaknuo je predsjednik Budimir.

Za glazbeni predah pobrinula se mostarska klapa Hrvoje, a tijekom sjednice pristigle su mnogobrojne čestitke uzvanica koje nisu mogle nazočiti svečanosti.

Obilježen Dan poduzeća 2013.


U povodu Dana poduzeća organi-zirano je okupljanje uposlenika

s navršenih 35 godina radnoga staža.Slično kao i ranijih godina već

tradicionalni zajednički ručak za jubilarce upriličen je u Čapljini, 14. studenog 2013. godine u restoranu Villa Rustica smještenome u dijelu zidina povijesnoga i nacionalnoga spomenika Mogorjelo.

Prigodnu čestitku današnjim slavljenicima uputio je generalni direktor JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar Nikola Krešić te je svo-me obraćanju pored ostaloga kazao: Nakana je današnjega okupljanja vrlo jednostavna - izraziti dužno pošto-vanje i zahvalnost za vaš dosadašnji rad i doprinos ostvarenju poslovnih re-zultata, i razvoju JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar. Naravno, od vas se i nadalje očekuje aktivan i plodono-san rad, posebice kada je u pitanju pre-nošenje znanja i iskustava na genera-cije naših uposlenika koji se tek trebaju svojim radom dokazivati i preuzimati odgovornije poslove i dužnosti po orga-nizacijskim jedinicama Elektroprivre-de HZHB.

Godine 2013. 35 radnika iz svih organizacijskih jedinica našega po-duzeća navršilo 35 godina radnoga staža.

JuBILARCI U ČAPLJINI

Ime i prezime Organizacijska jedinica/dio

Mato Ivanika Proizvodnja el. energije, HE Sliv Neretva Branislav Falak Proizvodnja el. energije, HE Sliv Neretva, HE Mostarsko blatoJure Radić Proizvodnja el. energije, HE Sliv Neretva, HE RamaJure Tadić Proizvodnja el. energije, HE Sliv Neretva, HE RamaMato N. Džalto Proizvodnja el. energije, HE Sliv Neretva, HE RamaDominik Bunoza Proizvodnja el. energije, HE Sliv Neretva, CHE ČapljinaStjepan Obradović Proizvodnja el. energije, HE Sliv Neretva, CHE ČapljinaJozo N. Pavlović Proizvodnja el. energije, HE Sliv Neretva, CHE ČapljinaMato Udženija Proizvodnja el. energije, HE Sliv Neretva, CHE ČapljinaAnte Udženija Proizvodnja el. energije, HE Sliv Neretva, CHE ČapljinaŽeljko Zrile Proizvodnja el. energije, HE Sliv Vrbas, JajceZvonko Pastuhović Proizvodnja el. energije, HE Sliv Vrbas, JajceAnto Svetinović Proizvodnja el. energije, HE Sliv Vrbas, JajceZvonko Lacić Proizvodnja el. energije, HE Sliv Vrbas, JajceMato Glavan Opskrba, OP JUG, Pogon Mostar, Poslovnica DoljaniDragica Marijanović Opskrba, OP JUG, Pogon Mostar, Poslovnica MostarLjiljana Miletić Opskrba, OP JUG, Pogon Mostar, Poslovnica MostarJelena Propadalo Opskrba, OP JUG, Sektor za ekonomske posloveMarijana Žnidarić Opskrba, OP JUG, Sektor za ekonomske posloveIlija Damjanović Distribucija, Ured izvršnoga direktora Ervin Vrdoljak Distribucija, Ured izvršnoga direktoraStjepo Leženić Distribucija, DP Jug Srećko Gvozdanović Distribucija, DP JugBorut Tomšić Distribucija, DP Jug, Pogon MostarDragutin Puce Distribucija, DP Jug, Pogon MostarMihajlo Pakaj Distribucija, DP Jug, Pogon Mostar, Poslovnica MostarJozo Džidić Distribucija, DP Jug, Pogon Mostar, Poslovnica MostarZvonko Bandić Distribucija, DP Jug, Pogon Grude, Poslovodstvo Ivan Knezović Distribucija, DP Jug, Pogon Grude, Poslovnica Grude Tonka Lončar Distribucija, DP Jug, Pogon Grude, Poslovnica PosušjeMile Mikulić Distribucija, DP Jug, Pogon Grude, Poslovnica Široki Brijeg Zdravko Konta Distribucija, DP Jug, Pogon Livno Ibrahim Jasenica Distribucija, DP SjeverIlija Gelo Distribucija, DP Centar, Novi Travnik Alojz Širić Distribucija, DP Centar, Poslovnica Žepče

Popis jubilaraca JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar (uposlenici s navršenih 35 godina radnoga staža u 2013. godini)

Predstavnici KFW-a Generalni direktor KFW-a za Eu-ropu i Aziju Roland Siller s glavnim projektnim menadžerom za BiH Fritzom Rosskopfom, te direkto-rom KfW banke za BiH Stephanom Leudesdorffom i Narcisom Potu-rak-Donmez – koordinatoricom za projekte iz područja energetike, kra-jem rujna 2013. boravili su u posjetu Elektroprivredi HZ HB.

Razlog posjeta bio je upoznava-nje s tijekom realizacije projekata i ugovorenih kreditnih aranžmana koji su plod dugogodišnje uspješne poslovne suradnje s našim poduze-ćem. Nakon obilaska strojarnice HE Rama izaslanstvo KfW banke u prat-nji članova Uprave Društva posjeti-lo je lokacije izgradnje buduće VE

Posjeti EPHZHB-u

POsJETILI su nAs...Mesihovina i Crpne HE Vrilo u op-ćini Tomislavgrad.

Generalni direktori KfW banke Roland Siller i JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar Nikola Krešić sa svojim suradnicima, na održanome radnom sastanku u sjedištu Elektro-privrede HZ HB u Mostaru, izrazi-li su zadovoljstvo tijekom realizacije aktualnih projekata na kojima se radi i zajedničko opredjeljenje za nastav-kom poslovne suradnje.

Njemačka je vlada subvencionirala preko KfW banke 7 milijuna eura na-mijenjenih za sanaciju i revitalizaciju HE Rama koja je u tijeku, uz 10 mi-lijuna eura kreditnih sredstva.

Također s tom bankom su prije tri godine potpisani ugovori o zajmu i kreditu u visini 72 milijuna eura (71 milijun kreditnih i 1 milijun grant

sredstava, uz 6 milijuna eura vlastitih sredstava poduzeća) za izgradnju VE Mesihovina Tomislavgrad.

Suradnja je nastavljena i kroz za-jedničko financiranje investicijsko-tehničke dokumentacije za izgrad-nju buduće crpne CHE Vrilo gdje je KfW banka odobrila 175.000 € grant sredstava.

JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar preko resornoga ministar-stva uputila je inicijativu za pokre-tanje procedure dobivanja kreditnih sredstava na tome projektu čija pro-cijenjena vrijednost iznosi 109,82 milijuna eura, a sve kako bi se mogli započeti pregovori o kreditu. Projekt CHE Vrilo od velike je važnosti za JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar kao i za općinu Tomislavgrad i Her-cegbosansku županiju.

Obilježen Dan poduzeća 2013.


Predstavnici Europske investicijske bankeU radnome posjetu JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar na početku velja-če 2014. godine boravio je predstavnik Europske investicijske banke (EIB) Wolfgang Spieles, viši kreditni služ-benik za područje zapadnoga Balkana.

Glavna tema sastanka bila je ubr-zavanje procedure potpisivanja Ugo-vora o financiranju Distribucije elek-trične energije u Bosni i Hercegovini, budući da je Odbor te Banke odobrio kredit u iznosu od 60 milijuna eura po izuzetno povoljnim uvjetima u ko-rist toga projekta.

Projekt obuhvaća programe bo-sanskohercegovačkoga sustava distri-bucijske mreže za realizaciju od 2012. do 2016.godine, a financijska bi sred-stva preko Ministarstva financija i trezora BiH trebala biti prenesena na sva tri elektroprivredna poduzeća u BiH, (EP BiH, EP RS i EP HZ HB) od čega bi JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar dobila 20 milijuna eura, što je trećina predviđenih sredstava.

Iznos kreditnih sredstava u visini od 20 milijuna eura namijenjen je za

obnovu i izgradnju nove distribucij-ske mreže i objekata JP Elektropri-vreda HZ HB d.d. Mostar. Moder-nizacijom bi se elektrodistributivne mreže znatno smanjili gubici, a kupci bi imali još kvalitetniju isporuku, što je od velike važnosti kako za Elektro-privredu HZ HB tako i za svakoga kupca.

Na sastanku su u ime ovoga po-duzeća uz izvršnu direktoricu za

Ekonomske poslove Ivanu Bunozu nazočili i Ivan Jelčić, rukovoditelj Sek-tora PIU, Božidar Jovanović, rukovo-ditelj Distribucijskoga područja Jug, i Miroslav Galić, predstavnik Orga-nizacije jedinice Distribucija električ-ne energije, te je izraženo obostrano zadovoljstvo dosadašnjom uspješnom suradnjom, a razgovaralo se i o mo-gućnostima kreditiranja drugih ra-zvojnih projekata.

Veleposlanik Republike Hrvatske u Bosni i HercegoviniU ponedjeljak 23. lipnja 2014. godine veleposlanik Republike Hrvatske u Bosni i Hercegovini Njegova Ekse-lencija Ivan Del Vechio boravio je u službenom posjetu JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar. U pratnji uvaže-na gosta bila je i mr.sc. Daria Krsti-čević, predstojnica Državnoga ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Veleposlanika i druge uvažene goste primio je generalni direktor, Nikola Krešić upoznavši goste sa strukturom poduzeća, poslovnim

Predsjednik uprave HEP-aTomislav Šerić, predsjednik Uprave Hrvatske elektroprivrede (HEP) i član Uprave HEP-a Ivan Matasić iz Zagreba boravili su 4. travnja 2014. u sjedištu JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar u Mostaru.

suradnje u predstojećem razdoblju. U iscrpnoj diskusiji i detaljnom in-

formiranju o poslovnim rezultatima, strateškim investicijama, problemati-ci s kojom se u radu susreću i drugim temama, predstavnike HEP-a zani-male su i aktualne prilike vezane za trenutačno stanje elektroenergetsko-ga sektora u BiH i smjerove njegova mogućega razvoja i restrukturiranja.

S druge strane predstavnike naše-ga poduzeća posebice su interesirala iskustva HEP-a vezana za pripremu i nastup na otvorenom tržištu električ-ne energije.

Zajednička je ocjena čelnih lju-di dvaju elektroprivrednih poduze-ća kako je nužno intenzivirati takve susrete, kao i druge oblike poslovne suradnje od zajedničkoga interesa.

Nakon radnoga sastanka upriličen je posjet Pogonu CHE Čapljina.

Na radnome sastanku s general-nim direktorom Nikolom Krešićem i Ivanom Bunozom, izvršnom direkto-ricom za Ekonomske poslove, razgo-varali su o aktualnom stanju vezanom za poslovanje dvaju poduzeća, tržištu električne energije, budućim plano-vima i mogućim aspektima poslovne

rezultatima te planovima.S obzirom na to da je RH dijelom

vlasnik Aluminija d.d. Mostar, vele-poslanika je zanimalo stanje te tvrtke u odnosu na dugovanje za utrošenu električnu energiju Elektroprivredi HZ HB, o čemu ga je generalni direk-tor Nikola Krešić detaljno informirao.

Nakon sastanka visoka delegacija uputila se na HE Mostar, jednu od sedam hidroelektrana ovoga podu-zeća gdje ih je dočekao rukovoditelj HE Mostar Božo Krstanović, a Dra-ženko Raič, tehnički rukovoditelj de-taljno upoznao o radu te hidroelek-trane i procesu proizvodnje električne energije.


Proizvodnja električne energije

Plive i Vrbas, HE Jajce I i Jajce II.Brojne okupljene goste u svojstvu

domaćina najprije je pozdravio Jozo Crnoja rukovoditelj hidroelektrana Sliva Vrbas, a potom i Safet Vareni-kić, pomoćnik načelnika općine Jajce, koji je uz upućene čestitke za ovaj vrijedni jubilej poželio još mnogo go-dina uspješnoga rada hidroelektrane, koja zajedno s HE Jajce I ima ogro-mnu važnost za općinu Jajce i njezine stanovnike.

U ime Uprave Elektroprivrede HZHB pozdravne riječi i čestitke rukovodstvu i uposlenicima hidro-elektrane uputila je Ivana Bunoza, izvršna direktorica za Ekonomske poslove naglasivši kako naše hidroe-lektrane na Vrbasu osim proizvodnje električne energije koja se kreće od 20 do 25 % ukupne energetske bi-lance Elektroprivrede HZ HB, imaju važnu ulogu u regionalnome energet-skom sustavu.

60 GODInA HE JAJCE II

nOVInARI nA HE JAJCE II Nakon svečanosti obilježavanja 60. obljetnice HE Jajce II, upriličen je susret s predstavnicima medija. Prema dogovorenom protokolu novinari su prvo posje-tili strojarnicu HE Jajce II, a potom su se kratko vozili brodicom po Plivskome jezeru, koji je dio proizvodnoga sustava te hidroelektrane. Nakon toga upriliče-na je zajednička večera i druženje u restoranu hotela Plivsko jezero.

Novinarima su se obratili Mate Pavković, izvršni direktor za Pravne poslove i Mario Fofić, rukovoditelj Sektora za odnose s javnošću i poželjeli im dobro-došlicu te zahvalili na dosadašnjoj dobroj suradnji.

O hidroelektrani HE Jajce II di-rektorica Bunoza između ostaloga je kazala: HE Jajce II je prva izgrađena hidroelektrana na rijeci Vrbas nakon Drugoga svjetskoga rata, a prije nje po-stojalo je samo nekoliko manjih hidroe-lektrana. Iako je u isto vrijeme planira-na izgradnja i HE Jajce I, s obzirom na uvjete i potrebe, prvo je izgrađena Jajce

II kao najekonomičnije postrojenje. Pro-cjenjuje se da je do sada proizvela preko devet milijardi kWh te da uz određena ulaganja i redovito održavanje može proizvesti još toliko.

Za tu prigodu Elektroprivreda HZHB tiskala je i posebnu brošuru o hidroelektranama na Vrbasu HE Jajce I i Jajce II, koju je detaljnije predstavio

Zdravko Jakešević, rukovoditelj službe za tehničko održavanje HE Jajce II.

U brošuri se nalaze iscrpne tehnič-ke karakteristike hidroelektrana, ali i brojne zanimljivosti vezane za izgrad-nju, rad, revitalizaciju, te zanimljivosti iz povijesti i sadašnjosti tih energet-skih postrojenja, o okruženju u koje-mu se nalaze, općini Jajce i drugim.

HE Jajce II je prva izgrađena hidroe-

lektrana na rijeci Vrbas nakon Drugoga

svjetskog rata. Prije nje postojalo je

samo nekoliko manjih hidroelektrana.

Iako je u isto vrijeme planirana izgrad-

nja HE Jajce I, s obzirom na uvjete i

potrebe, prvo je izgrađena Jajce II kao

najekonomičnije postrojenje. Procje-

njuje se da je do sada proizvela preko

devet milijardi kWh te da uz određena

ulaganja i redovito održavanje može

proizvesti još toliko.

Zahvaljujući površini od 5.400 KM2

slivno područje rijeke Plive i rijeke

Vrbas s vrlo povoljnim topografskim

i geološkim uvjetima, 50-tih godina

prošloga stoljeća, razmatralo se za

iskorištenje i gradnju hidroelektrana,

visokih brana i velikih akumulacijskih

jezera. Do izgradnje HE Jajce I i HE Jajce

II sliv navedenih rijeka bio je ener-

getski vrlo malo iskorišten, postojale

su samo hidroelektrane Elektrobosne

u Jajcu jačine 8 MW, Delibašino selo

kod Banjaluke 0,5 MW i jedna mala

hidroelektrana kod Bugojna.

U povodu obilježavanja 60. godiš-njice rada hidroelektrane Jajce

II održana je 9. svibnja 2014. godine u dvorani Doma kulture u Jajcu pri-godna svečanost. Uz tu manifestaciju predstavljena je i brošura posveće-na hidroelektranama na slivu rijeka


Na sličan način kao i za obljetnice drugih hidroelektrana u proi-

zvodnome sustavu JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, 17. rujna 2014. prigodnom svečanosti obilježeno je deset godina uspješnoga rada HE Peć Mlini.

Okupljene goste i uposlenike po-duzeća, najprije je srdačno pozdra-vio Ljubo Grizelj, načelnik općine Grude.

Uputivši čestitke Upravi i upo-slenicima Elektroprivrede HZ HB načelnik je istaknuo iznimnu važ-nost HE Peć Mlini ne samo za op-ćinu Grude nego i šire, te je izrazio

DEsET GODInA usPJEŠnOGA RADA HE PEć MLINI

zadovoljstvo dobrom suradnjom iz-među općine Grude i Elektroprivre-de HZ HB. Također je kazao kako se Elektroprivredu kroz njezin rad uistinu prepoznaje kao društveno od-govorno poduzeće.

U pozdravnome obraćanju gene-ralni direktor Elektroprivrede HZ HB Nikola Krešić naglasio je važnost i neke zanimljivosti vezane uz izgrad-nju i dosadašnji rad HE Peć Mlini. Kao prva hidroelektrana izgrađena na prostoru bivše Jugoslavije nakon ratnih djelovanja, u svojih samo osam godi-na rada ukupnim prihodom dostigla je uloženo. Sa svojih 70 GWh srednje

godišnje proizvodnje električne ener-gije hidroelektrana je opravdala naša očekivanja. Osim energetskoga isko-rištenja, ona je višenamjenski objekt s mogućnošću korištenja velike obra-dive površine za poljodjelstvo i pouz-dan doprinos sustavu zaštite od po-plava i razvoju turizma.

HE Peć Mlini koristi obnovljivo bo-gatstvo rijeke Vrljike i Grudskoga vri-la, i potpuno je prihvatljiva za okoliš, kazao je direktor Krešić. Izgradnjom HE Peć Mlini omogućena je bolja pove-zanost ovoga područja s magistralnom i regionalnom cestom, a otvorena su i nova radna mjesta, zaključio je direk-tor Krešić i poželio još puno uspješ-nih godina rada.

U sklopu svečanosti rukovoditelj pogona HE Peć Mlini Živko Mikulić, ukratko je predstavio sadržaj brošure o hidroelektrani, tiskane uz njezin ju-bilej. U njoj se nalaze informacije o pripremama i izgradnji, tehničke ka-rakteristike, opis postrojenja, uposle-nicima, okolišu, turističko gospodar-skom miljeu ovoga kraja, uz brojne fotografije i druge zanimljivosti.

Program svečanosti na HE Peć Mlini Grude svojim pjevačkim umijećem obogatila je ženska klapa Drača.

Izgradnjom HE Peć Mlini omogućena je bolja pove-zanost ovoga područja s magistralnom i regional-nom cestom, a otvorena su i nova radna mjesta


Ratificiranjem Ugovora o uspostavi Energetske zajednice 2006. godine, Bosna i Hercegovina se odredila prema

reformiranju energetskoga sektora, otvaranju elektroener-getskoga tržišta i usklađivanju svoje politike i legislative s Europskom unijom. Kako bi se izvršile preuzete obveze ratificiranjem toga Ugovora, neminovno se moraju izvrši-ti institucionalne, zakonodavne i strukturalne promjene u energetskom sektoru u BiH.

Slijedom navedenoga Vlada Federacije BiH donijela je Odluku o utvrđivanju Privremenih smjernica elektroener-getske politike Federacije BiH (Službene novine Federacije BiH, br. 12/14) kao i Program o restrukturiranju elektroe-nergetskoga sektora u F BiH (Službene novine Federaci-je BiH, br. 20/14) na navedene dokumente potrebno je da suglasnost dadne Parlament Federacije BiH – što do danas nije učinjeno. Navedeni dokumenti doneseni su na teme-lju Zakona o električnoj energiji (Službene novine F BiH, br.66/13) kojim su planirane aktivnosti Vlade Federacije BiH, FERK-a kao i elektroprivrednih društava u F BiH u skladu s Direktivom EU 2009/72 od 13.7.2009. godine koja se odnosi na opća pravila za interno tržište električne energije kojih se BiH mora pridržavati s obzirom na to da je ratificirala Ugovor o uspostavi Energetske zajednice (Sl. Glasnik BiH, br. 9/06).

Poštujući navedene Zakone kao i podzakonske akte pred elektroprivredna društva postavljaju se različiti izazovi i ob-veze u razdoblju do 31.12.2014. godine s nastavkom aktiv-nosti Faze 2 i Faze 3 do lipnja 2016.godine, kad je definiran konačan rok za završetak restrukturiranja energetskoga sek-tora u F BiH.

Proces restrukturiranja elektroprivredna društva u F BiH trebaju započeti sukladno planu aktivnosti s dinamičkim okvirom koji je predložila Vlada F BiH. Obveze koje proi-zlaze sukladno dinamičkom planu podijeljene su u tri faze.

Faza 1 Računovodstveno razdvajanje i upravljačko raz-dvajanje je prvi korak ka novom uređenju sektora i reor-ganizaciji elektroprivrednih poduzeća. Pod tom fazom podrazumijeva se odvojeno vođenje poslovnih knjiga i ra-čunovodstva za elektroprivredne djelatnosti proizvodnje, distribucije, opskrbe i trgovine električnom energijom, kao i razdvajanje poslovnoga upravljanja različitih elektroprivred-nih djelatnosti u strukturi vertikalno integriranoga društva

REsTRuKTuRIRAnJE EnERGETsKOGA sEKTORA

u smislu da osobe koje su u upravljačkoj strukturi u jednoj elektroprivrednoj djelatnosti ne mogu biti članovi u uprav-ljačkoj strukturi integriranoga društva. Također, u tijeku Faze 1 elektroprivredna poduzeća trebaju računovodstveno razdvojiti sredstva i obveze različitih djelatnosti (proizvod-nje, distribucije, opskrbe, trgovine i sporednih djelatnosti), usvojiti nove organizacije i alocirati uposlenike, izmjeniti statute i druge interne akte. U drugom dijelu te faze elektro-privredna društva trebaju donijeti neophodne odluke i do-kumente za formiranje i registriranje društva za djelatnost distribucije električnom energijom koja će biti u vlasništvu elektroprivrednih društava i koja će obavljati funkciju Ope-ratora distributivnoga sustava.

Faza 2 podrazumijeva daljnji rad na osiguranju da sva-ka djelatnost djeluje kao komercijalno društvo, potrebno je izvršiti redukciju operativnih odgovornosti organa upravlja-nja za djelatnost proizvodnje, opskrbe i trgovine. Vladajuće Društvo misli se na Direkciju Društva treba usmjeriti svoje djelovanje na strateška pitanja, razvoj, kapitalne investicije, nove djelatnosti, donošenje planova i utvrđivanje ciljeva, te nadzor nad poslovanjem organizacijskih cjelina i ovisnih društava.

Faza 3 predstavlja moment konačne korporatizacije.Uprava JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar je te-

meljem Zakona o električnoj energiji kao i ostalim aktima koji propisuju restrukturiranje energetskoga sektora, dana 3. ožujka 2014. godine formirala Povjerenstvo za pripremu plana i prijedloga potrebne dokumentacije na razini Društva u cilju ispunjenja obveza iz Zakona o električnoj energiji i Privremenih smjernica elektroenergetske politike u F BiH. Povjerenstvo je održalo nekoliko sastanaka te izradilo Po-četno izvješće koje je sadržavalo presjek trenutačna stanja u JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar s osvrtom na obveze koje čekaju Društvo u budućnosti prema fazama. U počet-nom izvješću kroz zaključke Povjerenstva dane su smjer-nice Upravi Društva što je sve neophodno uraditi kako bi se ispunile preuzete obveze sukladno Zakonu o električnoj energiji gdje se prvenstveno misli na donošenje i usvajanje Plana aktivnosti JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar za restrukturiranje s dinamičkim aktivnostima.

Početno izvješće usvojila je Uprava Društva na sjed-nici Društva 16. travnja 2014.godine, te s obzirom na

kompleksnost procesa restrukturiranja kao i nepoznanice koje nosi sa sobom, Uprava Društva zaključila je da je neop-hodno napraviti prezentaciju na temu restrukturiranja ener-getskoga sektora kako bi se uposlenicima približila predmet-na problematika.

Uzimajući u obzir navedene činjenice, bitno će se izmi-jeniti organizacija Društva, tako da će doći do izdvajanja organizacijskoga dijela Distribucije u zasebno poduzeće (ODS) koje će funkcionirati nezavisno u pogledu svoga pravnoga oblika, organizacije i donošenja odluka. Izdvajanje ODS-a u zasebno poduzeće ne bi smjelo izazvati nikakve negativne posljedice za uposlenika niti umanjiti postojeća prava uposlenika.

Restrukturiranje energetskoga sektora previđa deregula-ciju proizvodnje, kao i određene izmjene u radu i samom reguliranju djelatnost opskrbe, prema trenutačno usvojenim važećim zakonskim aktima.

Što to znači za JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar? Opskrba će kao organizacijski dio Društva, sukladno

FERK-ovim pravilnicima, gdje se prvenstveno misli na Pravilnik o opskrbi kvalificiranih kupaca električnom ener-gijom, na prostoru svoga djelovanja imati ulogu javnoga opskrbljivača i rezervnoga opskrbljivača. Javni opskrbljivač znači opskrbljivača koji ima obvezu opskrbljivati kvalificira-noga kupca kad on ne odabere svoga opskrbljivača na tržištu električnom energijom na način i pod uvjetima koje propi-suje FERK.

Rezervni opskrbljivač predstavlja opskrbljivača koji ima obvezu opskrbljivati kvalificiranoga kupca električnom ener-gijom u slučajevima kada odabrani opskrbljivač prestane vr-šiti opskrbu kvalificiranoga kupca električnom energijom do 60 dana po cijenama usluge koje su definirane Metodologi-jom za utvrđivanje cijene usluge rezervnoga opskrbljivača u F BiH, a čiju primjenu nadgleda FERK.

Javni opskrbljivač je ujedno i pružatelj univerzalne usluge što predstavlja dio javne usluge kojim se jamči priključak i opskrba po razumnim, jednostavno i lako usporedivim tran-sparentnim cijenama kupcima iz kategorije kućanstva, malih poduzeća i komercijalnim kupcima koji nisu odabrali opskr-bljivača na slobodnom tržištu.

Dakle, 1. siječnja 2015.godine svi kupci električne

energije u F BiH su kvalificirani kupci odnosno kupci koji mogu birati opskrbljivača, u slučaju da se ne opredijele za nekoga novog opskrbljivača ostaju kupci JP Elektroprivrede HZ HB d.d. Mostar (kupci koji imaju pravo na univerzalnu uslugu) po cijenama koje će formirati JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar uz suglasnost FERK-a kao i kupci koji su izabrali nekoga novog opskrbljivača, ali zbog nemogućnosti isporuke energije kupcu od slobodno odabranoga opskrblji-vača tada JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar preuzima ulogu rezervnoga opskrbljivača. Pravo na uslugu opskrbe od rezervnoga opskrbljivača od 1. siječnja 2015. godine imaju svi kupci koji nemaju pravo na univerzalnu uslugu.

Tim izmjenama postojećega načina reguliranja tarifa za opskrbu električnom energijom stavlja se izazov pred Op-skrbu da se bori za kupce te da formira tarifne modele koji će biti povoljniji od konkurencije odnosno novih opskrblji-vača koji će se pojaviti na prostoru F BiH poslije 1. siječnja 2015.godine. Iskustva u okruženju govore da su kupci, oso-bito kategorija kupaca na 0,4 kV i 10 kV naponu rijetko mi-jenjali opskrbljivača liberalizacijom tržišta. Ta činjenica ne bi trebala biti relaksirajuća na prostorima F BiH uzimajući u obzir da na prostoru BiH djeluju tri javne kompanije za opskrbu električnom energijom koje su izravna konkuren-cija JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar te da su na pro-storu BiH registrirane 22 privatne kompanije s dozvolom za opskrbu električnom energijom II. reda koji nam također predstavljaju konkurenciju u opskrbi.

Promjene koje donosi otvaranje tržišta su korjenite te im treba vrlo ozbiljno i studiozno prići. Kupci su najvažniji se-gment našega Društva te strategija u cilju zadržavanja po-stojećih kupaca kao i privlačenje novih kupaca treba postati temeljna okosnica daljnjega poslovanja. U tom cilju formi-ranje novih tarifnih grupa kao i modela tarifa bitan je proces jer će u uvjetima takve konkurencije to biti važan moment.

Organizacijski dio proizvodnje električne energije kroz restrukturiranje i otvaranje tržišta pretrpjet će najmanje pro-mjene u organizacijskom i strukturnom smislu. Istina da će od 1. siječnja 2015.godine doći do dereguliranja proizvodnje odnosno cijena proizvedenog kWh iz hidroelektrana što do sada nije bio slučaj. Uvjeti FERK-ove regulacije određiva-nja cijena kWh za svaku hidroelektrane temeljem iskazanih troškova, a samim tim i potrebnoga prihoda, od 1. siječnja 2015. godine prestaju važiti, te će se cijena proizvodnje for-mirati na tržištu sukladno iskazanoj ponudi i potražnji.

Uzimajući u obzir sve navedeno JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar mora donijeti strategiju na razini Društva na kojoj će postaviti prioritete i ciljeve daljnjega djelovanja, a samim tim i opstanka Društva. Neminovno je da će se u sljedećem razdoblju događati određene promjene po pitanju organizacijskoga oblika Društva, načela rada i ophođenja s kupcima koje su bili na snazi do otvaranja tržišta i koje se moraju bitno mijenjati jer svaki kupac treba postati fokus interesa ovoga Društva i samo na takav način možemo osi-gurati kontinuitet u poslovanju.

Julijana Falak, dipl. oec.rukovoditeljica Sektora za tržište

Aktualno


SažetakNakon godina ulaganja u primarnu i sekundarnu opremu distribucijskog dijela elektroenergetskog sustava u nadležnosti JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar (EPHZHB) završen je i prvi projekt izgradnje sustava za nadzor i upravljanje. Radi se o susta-vima za nadzor i upravljanje rastav-nim sklopkama u SN mreži Distribu-cijskog područja Jug sa sjedištima u Mostaru, Grudama i Livnu.

Ukupno se radi o 50 upravljanih mjesta, koji su sa sustavima nadzora i upravljanja povezani kroz mrežu repetitorskih radiopostaja, a jedna od najvažnijih karakteristika je da cijeli sustav podržava rad ‘’po događaju“, tj. omogućuje svakom RTU uređaju promptno javljanje alarmnog doga-đaja u centar, čim je povećana učin-kovitost rada i smanjeno opterećenje radiokomunikacijskog sustava.

uvodNakon godina ulaganja u primarnu i sekundarnu opremu distribucijske mreže JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar (EPHZHB) završen je i prvi projekt izgradnje sustava za nadzor i upravljanje. Radi se o sustavima za nadzor i upravljanje rastavnim sklop-kama u SN mreži Distribucijskog područja Jug sa sjedištima u Mostaru, Grudama i Livnu.

U Distribucijskom području Jug, instalirane su rastavne sklopke s RTU-ovima u jednostrukim i dvo-strukim konfiguracijama. Na svakom stupu pored RTU uređaja instali-ran je i modem, koji je predviđen za spajanje radiovezom sa sjedištima Pogona u Mostaru, Livnu i Gruda-ma. Tim projektom bilo je potrebno

susTAV ZA nADZOR I uPRAVLJAnJE u DP JUG

Stručni radovi

povezati sve RTU uređaje i u sjedi-štima Pogona (Mostar, Livno i Gru-de), napraviti SCADA (Supervisory Control and Data Acquisition) sustave koji su u mogućnosti samostalno ra-diti i obavljati punu funkcionalnost SCADA sustava (upravljanje, nadzor, praćenje stanja). Isto tako svaki od tih sustava mora imati mogućnost pove-zivanja na nadređeni sustav po pro-tokolima IEC 60870-5-101 i IEC 60870-5-104.

Radi se ukupno o 50 upravljanih mjesta, koji su sa sustavima nadzora i upravljanja povezani kroz mrežu repetitorskih radio-posredničkih to-čaka - repetitorskih radiopostaja, a jedna od najvažnijih karakteristika je da cijeli sustav podržava rad ‘’po događaju“ (per event), tj. omoguću-je svakom RTU uređaju promptno javljanje alarmnog događaja u centar, čime je povećana učinkovitost rada i smanjeno opterećenje radiokomuni-kacijskog sustava.

Opisat će se tijek cijelog projekta, konfiguracija, način rješavanja speci-fičnih problema (posebnosti) vezanih uz komunikaciju i mogućnosti budu-ćega razvoja sustava.

Lokacije za daljinsko upravljanjeOdabir lokacija za daljinsko upravlja-nje na području tri Pogona (Mostar, Grude i Livno) načinjen je još 2007. godine kada se i krenulo s njihovim opremanjem s novim rastavljačima, upravljačkom i komunikacijskom je-dinicom. Nakon završetka oprema-nja svih lokacija pokrenuta je nabava i realizacija radiokomunikacijskog sustava na 0,7 metarskom područ-ju i SCADA sustava na tri odvojene

lokacije.Glavna karakteristika opreme na

lokacijama je unificiranost, tj. sve su opremljene istom vrstom i tipovima opreme, uz razlike zbog konstrukcije stupova i, ranije navedenog, jedno-strukog ili dvostrukog rastavljača.

Zahtjev s tih lokacija bio je priku-piti što više podataka i osigurati dis-pečerima što bolju informaciju o sta-nju mreže u normalnom radu i kod kvara. Cilj je bio podijeliti distribu-cijske vodove na dva ili više dijelova na rubovima urbanih zona. Tijekom vremena utvrđeno je da se većina kva-rova događa zbog loših atmosferskih prilika na dijelovima vodova izvan urbanih zona i to najčešće na dijelo-vima koji se nalaze na nepristupač-nom terenu, gdje je i znatno manje potrošača. U tom slučaju isključe-njem rastavne sklopke taj dio voda bi se izolirao, a s drugog dijela voda bi se nesmetano nastavila opskrba elek-tričnom energijom.

Popis svih informacija koje se mogu prenositi u DC dan je u nastav-ku. Analogne informacije sa sklopke:

C Napon faze R - U1 C Napon faze S - U2 C Napon faze T - U3 C Struja faze R - I1 C Struja faze S - I2 C Struja faze T - I3 C Napon baterije - Ub C Minimalni napon baterije - Ubmin C Temperatura u ormaru - T

Digitalne informacije sa sklopke: C Rastavna sklopka: ISKLJUČENA C Rastavna sklopka: UKLJUČENA C Rastavna sklopka: UZEMLJENA C Vrijeme isklopa sklopke: U REDU / PREDUGO

C Vrijeme uklopa sklopke: U REDU / PREDUGO

C Gustoća plina SF6 sklopke: U REDU / NISKA

C MCB motornog pogona sklopke: U REDU / ISPAD

C AC napajanje ormara: U REDU / PREKID

C Napajanje baterije: UKLJUČE-NO / ISKLJUČENO

C Napon baterije: U REDU / NIZAK

C Grijač ormara: UKLJUČEN / ISKLJUČEN

C Upravljanje: DALJINSKO / LOKALNO

C Vrata ormara: OTVORENA / ZATVORENA

Generirane informacije s RTU jedinice:

C I>>: ALARM C I>: ALARM C Io: ALARM C Start zaštitnih funkcija: POBUDA C Temperatura u ormaru: NOR-MALNA / VISOKA

C Napon baterije: U REDU / NIZAK

C Blokada uklopa: NISU ISPUNJE-NI UVJETI ZA UKLOP

Digitalna radiomrežaRadiomreža realizirana je kao digital-na mreža na 0,7 metarskom području, za što su ishođene i odgovarajuće do-zvole i suglasnosti Regulatorne agen-cije za komunikacije (RAK).

DRM EPHZHB realizirana je kao MORSE mreža, paketski orijen-tiran komunikacijski sustav za digi-talni prijenos podataka radioputem u opegu 440 MHz. Kapacitet mreže, s modemskom nazivnom brzinom 21.4 kbps i RAK odobrenom širinom kanala 25kHz, u potpunosti zadovo-ljava zahtjeve za SCADA sustav i ra-stavljače, kao i za buduća proširenja. Oprema potpuno podržava imple-mentacije SCADA protokola IEC 60870-5-101. Komunikacija između centra upravljanja DC-a, poslovnica i krajnjih lokacija ostvarena je preko radio-posredničkih repetitorskih to-čaka i predviđeno je da svaka lokacija može istodobno raditi kao upravna,

krajnja ili retranslacijska točka. Insta-lirana oprema ima mogućnost rutira-nja različitih radiomreža.

Za realiziranje DRM-a korište-ni su digitalni MR400 radioruteri najnovije generacije, kao osnovni dio MORSE sustava, opremljeni sa RS232, Ethernet ili telemetrijskim su-čeljima. Svako sučelje neovisno je za različite aplikacije te su time ostvare-ne pretpostavke za brzo i učinkovito proširenje uz jednostavnu proceduru promjene konfiguracije mreže. Prije-nos podataka u mreži koja radi po do-gađajima (ili u mreži s više nezavisnih sustava) po antikolizijskom načelu uz upotrebu različitih protokola omogu-ćen je koncepcijom MORSE sustava

i specifičnim hardverom i softverom.Za daljinski nadzor, dijagnostiku,

servisiranje i konfiguriranje uz mo-gućnost daljinske dogradnje softvera komunikacijskih uređaja iz nadzor-noga centra te obradu i analizu radio UHF spojnog puta uz aktivni moni-toring u MORSE mreži predviđen je softverski alat RANEC.

Na lokacijama rastavljača radioko-munikacijska oprema smještena je u posebne ormare s vlastitim neprekid-nim napajanjem (mini UPS sustav).

Primjer konfiguracije radio mreže za DC Mostar dan je na slici 1.

sCADA sustavInstalirani SCADA sustav je

Slika 1.: Shema radiokomunikacijske mreže za DC Mostar


višekorisnički distribuirani sustav za daljinski nadzor i upravljanje objek-tima. Sustav podržava osnovne i napredne SCADA funkcije, sustav visokih performansi, modularne ar-hitekture, u skladu sa zahtjevom za visokom kvalitetom sustava, kao i za-htjevom za visoki stupanj integracije s vanjskim sustavima. Temelji se na MS Windows operacijskim sustavi-ma, za servere MS Windows server 2008, a za radne stanice MS Win-dows 7.

Osnovne prednosti SCADA su-stava su visoka pouzdanost i perfor-manse te fleksibilnost i skalabilnost, koje su osigurane razvojem sustava prema najnovijim standardima. Npr. komunikacijski podsustav temelji se na IEC normama 60870-5-101 i 104, kao i IEC 61850 (uvažavajući i veći broj drugih standardnih proto-kola: Modbus, LON, DNP 3.0...), a sam model je definiran prema IEC 61970 i 61968.

SCADA sustav izrađen prema svjetskim standardima omogućava:

C fleksibilnu izgradnju, C postupno uključivanje objekata s različitim tehnološkim generacija-ma opreme,

C integraciju objekata s različitom ko-munikacijskom infrastrukturom,

C sigurno održavanje, nadogradnje i uključivanje i novijih genera-cija opreme od samog SCADA sustava.Sustav je fleksibilan na način da je

prilagodljiv za vođenje objekata u više

industrija i za više tehnoloških pro-cesa (struja, voda, plin...), a skalabilan zbog svoje modularne izgradnje od sustava s jednim računalom do susta-va s više serverski redundantnih di-jelova (SCADA, povijesna baza, web server...).

Takav SCADA sustav idealno je rješenje u ovom slučaju, jer je oda-brana njegova konfiguracija s jednim SCADA serverom i jednim komu-nikacijskim serverom, što dopušta kasniju nadogradnju za povećanje pouzdanosti, ali i nadogradnju novim funkcijama.

Jedan od najvažnijih zahtjeva na SCADA sustav u ovom projektu bio je mogućnost primanja informacija s lokacija preko IEC 60870-5-101 protokola u balansnom načinu rada, tj. ‘’po događaju“, kako se radiomre-ža ne bi opterećivala prečestim pro-zivanjem svake pojedine lokacije. Taj zahtjev riješen je ugradnjom posebna modula u svakom od centara koji se sastoji od hardvera i softvera, koji za-jedno tvore KKU uređaj (komunika-cijsko kontrolni uređaj). KKU uređaj spojen je preko RS232 porta na ra-diomodem u centru i konvertira IEC 101/B protokol na IEC 104 prema SCADA sustavu.

Nakon što prođe rok prilagodbe korisnika na novi sustav, pokrenut će se i koraci za poboljšanje istoga u smislu bolje organizacije rada u tvrt-ki, nadogradnji sustava za veću pouz-danost i veći broj korisnika uključenje novih objekata u SCADA sustav.

Instalacijom SCADA sustava u EPHZHB dispečerske službe mogu se drugačije organizirati u smislu efi-kasnijeg rada djelatnika, koji su do sada mogli samo ručno pratiti uklo-pna stanja. Proširenje sustava s novim radnim mjestima omogućit će rad i koordinaciju više dispečera, a dodava-njem redundantnih SCADA servera povećat će se pouzdanost i raspolo-živost sustava. Na kraju, uključenjem primarnih transformatorskih stanica napona 35 kV i 110 kV u SCADA sustav, koje su većinom i pripremljene za daljinsko upravljanje na staničnoj razini, dobit će se podloga za nadzor kompletne mreže svakog Pogona.

ZaključakInstalacijom prvih SCADA sustava na području JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, DP Jug, počela je dugo očekivana faza modernizacije uprav-ljanja, a nakon intenzivne instalacije i rekonstrukcije primarne i sekundarne opreme po transformatorskim stani-cama i objektima u SN mreži.

Kako bi se što lakše kretalo iz jed-ne faze u drugu, u ovom koraku je za-htjev kod instalacije SCADA sustava bila modularnost i skalabilnost, što je i ostvareno, pa se uskoro očekuju i novi projekti uključenja i objeka-ta 35/10(20) kV i 110/10(20) kV u sustav daljinskog vođenja. Pogotovo je to omogućeno i razvojem optičke infrastrukture unutar EPHZHB koja je preduvjet za kvalitetan rad SCA-DA sustava.

U sva tri elektroprivredna poduze-ća u BiH (Elektroprivreda HZ HB, Elektroprivreda BiH i Elektropri-vreda RS), intenzivno se radi na pri-premi tendera za nabavu centralnih SCADA sustava za distribucije koji bi bili nadležni za nadzor velikog dijela distribucijske mreže i omogu-ćili dodatne elektroenergetske anali-ze DMS (Distribution Management System) funkcije, obradu kvarova i ispada - OMS (Outage Management System) i izvješćivanje prema nadlež-nim agencijama i tijelima.

voditelj Projekta SCADA/DMS/OMSmr. sc. Drago Bago, dipl.ing.el.

uvodUtemeljenje Kompanije za prijenos el. energije i Neovisnoga operatora sustava (NOS) te pojava novih sudi-onika na tržištu (trgovci el. energijom, opskrbljivači, novi proizvođači, kvalifi-cirani kupaci) sa svim svojim pravima i obvezama koje su definirane Mrežnim kodeksom, dovela je do usložnjavanja procesa usuglašavanja zastoja i uprav-ljanja mrežom. S tim u svezi, došlo je i do povećanja broja centara upravlja-nja. Primjer, mrežom koja se nalazi pod nadzorom Elektroprijenosa – OP Mostar djeluju sljedeći centri: NOS BiH, DC OP Mostar, CUP Mostar, CUP Trebinje, CUP Sarajevo, DDC Mostar, EDC Mostar, DDC Grude, Distribucija Trebinje, DDC Livno, tj.ukupno 10 centara upravljanja).

Postojeći model zasniva se na na trostupanjskoj strukturi upravljanja:1. stupanj upravljanja – NOS BiH2. stupanj upravljanja – DC OP-a

Elektroprijenosa (Mostar, Banja Luka, Tuzla i Sarajevo)

3. stupanj upravljanja – DDC-i, CUP-ovi EP u BiH i direktni potrošači

NOS BiH upravlja mrežom 400/220 kV izravno, dok je odgo-vornost upravljanja mrežom 110 kV raspodjeljena između NOS-a BiH i Elektroprijenosa BiH. NOS BiH upravlja međudržavnim vodovima 110 kV, dok dispečerski centri operativnih područja Elektroprijnosa upravljaju ostalim dijelom 110 kV mreže. Osim toga, NOS BiH također posreduje pri manipulacijama 110 kV vodovima ve-zanim na proizvodne objekte.

Postojeći način upravljanja 110 kV mrežom Do svibnja 2007. nadležnost uprav-ljanja mrežom 110 kV naponske razi-ne bila je na DC-ima OP-a Elektro-prijenosa. Procedure isključenja bile su učinkovitije, a beznaponska stanja trajala znatno kraće.

Potom, NOS preuzima i ulogu posredovanja u proceduri manipu-lacija vodovima koji su veza prema

uPRAVLJAnJE PRIJEnOsnOM MREŽOM 110 KV u BiHproizvodnim objektima nakon čega se dodatno usložnjava procedura ma-nipulacija i produžavaju se vremena beznaponskih stanja. Lanac prijenosa informacija i raspodjele odgovornosti povećao se: prijenosni objekt→DC OP→NOS→CUP EP→ proizvodni objekt i obratno.

Postojeći „raspodijeljeni˝ način upravljanja 110 kV mrežom kao jed-nom cjelinom znači i raspodjela od-govornosti, što nije dobro. Ako ope-rator prijenosnoga sustava upravlja dijelom 110 kV mreže, iako nema u cijelosti uvid/odgovornost u 110 kV mrežu, kao posljedica može doći do nesporazuma, dugačkih procedura pri manipulacijama i neopravdanih dužih bez naponskih stanja vodova ili konzuma općenito.

Takvi se propusti ne bi trebali opravdavati činjenicom da operator sustava „mora˝ upravljati odnosno posredovati vodovima koji su veza prema proizvodnim objektima 110 kV samo zato što se oni tako zovu.

Nadležnost upravljanja unutar mreže 110 kV kao cjelinom ne treba cijepati u cilju očuvanja integriteta i cjeloku-pnog nadzora 110 kV mreže te po-jednostavljenja procedura prigodom manipulacija što ima za rezultat i kraća bez naponska stanja konzuma. Prema tome, nadzor i upravljanje cjelokupnom 110 kV mrežom treba prepustiti odgovarajuće opremljenim dispečerskim centrima Elektroprije-nosa koji će prema potrebi vršiti ko-ordinaciju njezina rada s operatorom sustava. To dovodi do modela uprav-ljanja koji najviše odgovara liberalizi-ranom okruženju.

Prihvatljiv model upravljanja 110 kV mrežom

Upravljanje mrežom 110 kV bez posredovanja operatora sustava (što trenutačno nije slučaj), pojednostav-ljuje proceduru isključenja, čini je si-gurnijom i skraćuje bez naponska sta-nja prigodom planiranih radova kao i prigodom saniranja mreže uslijed ne-planiranih ispada pojedinih dionica.

Stručni radovi


Činjenica je da dispečerski centri operativnih područja Elektroprije-nosa najbolje poznaju stanje 110 kV mreže na svome području, njezine tehničke karakteristike, trenutačne prilike u mreži 110 kV te u suradnji s centrima upravljanja proizvodnjom najsigurnije i najkraće odradit će sva-ku manipulaciju i poduzeti bilo koju akciju u smislu upravljanja te najbr-že sanirati bilo koji poremećaj u njoj. Na taj se način i operatoru sustava olakšava rad, a dispečerskim centrima operativnih područja podiže se razina odgovornosti, operativnosti i u cije-losti zaokružuje nadzor i integritet mreže za koju su odgovorani.

Osim toga, mrežni kodeksi i rele-vantni zakoni predviđaju mogućnost da operator sustava može dodijeli-ti ovlasti odgovarajućim stranama uključenih u aktivnosti prijenosa za upravljanje radom određenih VN pri-jenosnih uređaja. Potrebno je tu mo-gućnost do kraja iskoristiti, ne u cilju oduzimanja ovlasti jednom od subje-kata, nego u cilju očuvanja integriteta 110 kV mreže, cjelokupnoga njezinog nadzora te maksimalnoga pojedno-stavljenja procedura upravljanja 110 kV mrežom kao cjelinom što u ko-načnici znači skraćenje mogućih bez naponskih stanja.

Razlozi su za uvođenje opisanoga modela sljedeći:i) Upravljanje mrežom 110 kV

treba biti temeljeno na što

jednostavnijem načelu upravlja-nja budući da je ona neposredno vezana na distribucijsku mrežu čime se vremenski smanjuju pro-cedure manipulacija i skraćuju bez naponska stanja. To je načelo pot-puno narušeno postojećim proce-durama upravljanja, tj. posredova-njem operatora sustava pri čemu su vremena izvođenja manipulaci-ja višestruko povećana.

ii) Cjelokupni nadzor i uvid u stanje 110 kV mreže znači sigurnije i učinkovitije operativno upravlja-nje čime je zadržan integritet i sigurnost njezina upravljanja.

iii) Raspodjela odgovornosti različi-tih subjekata pri upravljanju mre-žom 110 kV ugrožava rad 110 kV sustava, sigurnost napajanja po-trošača, produžavaju se vremena planiranih radova te se onemogu-ćava kompletan nadzor nad po-dručjem odgovornosti pojedinoga mrežnog regionalnog centra.

iv) Budući da se pojedini proizvod-ni objekti nalaze unutar 110 kV petlji ili dijelu mreže koja napaja šire konzumno područje, posto-jeći će način upravljanja dovesti do daljnjeg ugrožavanja napajanja konzuma odnosno produžavanja vremena manipulacija.

v) Operatori prijenosnih sustava u zapadnoj Europi ne tretiraju 110 kV mrežu unutar svojega djelo-kruga operativnog upravljanja, a

uglavnom su posvećeni regulaci-jom EES-a, koordinacijom rada VN mreže sa susjednim operato-rima, osiguranju sistemskih uslu-ga, definiranju prekograničnih kapaciteta te osiguranju tržišnih uvjeta općenito.

ZaključakZbog novonastalih uvjeta te po-većanja broja upravljačkih centara, upravljanje prijenosnom mrežom općenito je usložnjeno što ima za posljedicu produženje vremena ma-nipulacija. Svako skraćenje vremena manipulacija koje ne rezultira pove-ćanim angažiranjem operatora su-stava, posebice u mreži 110 kV, mora biti prihvatljivo. Sukladno praksi zemlja zapadne Europe i povećanih zahtjeva prema kupcima električne energije, brigu oko nadzora, mani-pulacija i upravljanja 110 kV dije-lom prijenosne mreže preuzimaju odgovarajuće opremljeni regionalni mrežni centri upravljanja. Slično tre-ba postati praksa i na ovim prostori-ma posebice nakon razdoblja obnove i izgradnje prijenosnih objekata na-ponskih razina 220 kV i 400 kV, a u funkciji reduciranja broja i trajanja bez naponskih stanja konzuma.

rukvoditelj Sektora za upravljanje mr.sc. Dalibor Jarak, dipl. ing.el.

Elektroprijenos BiH – OP Mostar

I. Od procedure do poslovnoga procesaRazvoj softverskih sustava proiza-šao je iz čovjekove želje da se kom-pleksne kalkulacije, procesi, zadaće i brojni drugi operativni problem automatiziraju kako bi bili podložni manjim greškama u radu, te kako bi se brže i efikasnije izvršavali. Prvotni softverski programi bili su namijenje-ni obavljanju relativno jednostavnih kalkulacija. Ti sustavi bazirali su se na proceduralnim jezicima kojima se mogla opisati slijedna sekvencija izvršavanja. No, razvoj softverskoga društva tu nije stao, te se pojavljuje era objektno orijentiranih program-skih jezika koja traje i danas. Ona predstavlja prekretnicu u razvoju sof-tvera budući da programski kod sada ne opisuje isključivo slijedno izvrša-vanje, već izvršavanje potaknuto poja-vom događaja (engl. Event-handling), a objekti sa sobom dovode i do na-prednih mogućnosti re-iskorištavanja koda. I nakon što se već mislilo da je s pojavom objekata vrhunac dosegnut, dolazi do težnje da se počnu re-isko-rištavati, ne samo dijelovi koda, već i cijele aplikacije. Pojavljuju se web us-luge kojima se aplikacije izlažu putem svojih web sučelja nudeći operacije koje se mogu pozivati. Izlaganje apli-kacija putem web sučelja, pri tomu koristeći opće prihvaćene protokole za komunikaciju i opis sučelja, dovodi

sOFTVERsKI susTAVI U SLUŽBI POSLOVNIH PROCESA

do mogućnosti njihovog integriranja u kompleksnije cjeline koje se neri-jetko nazivaju poslovnim procesima zbog svoje prirode da oslikaju jedan realan poslovni proces. Era integraci-je aplikacija u poslovne procese pred-stavlja najnapredniji stupanj razvoja softverskih sustava pri čemu je važno naglasiti da se u takvoj integraciji po-daci prenose u realnom vremenu si-mulirajući pri tomu stvarni poslovni proces. Osim uslužno orijentiranih arhitektura, sustavi za upravljanje do-kumentacijom su arhitekture na koji-ma se također mogu graditi poslovni procesi. Može se reći da je poslovni proces danas u središtu zbivanja i sve se gradi oko njega kako bi se što vje-rodostojnije oslikao i automatizirao.

II. Uslužno orijentirani sustaviKako je u uvodnom dijelu spomenuto, pojava web usluga stavila je poslovne procese u središte zbivanja. Njihovom pojavom došlo je do re-iskorištavanja aplikacija i do naprednog integriranja usluga u kompleksnije cjeline. To se postiglo uvođenjem opće prihvaćenih standarda za opisivanje sučelja uslu-ga (WSDL), za komunikaciju među uslugama (SAOP over HTTP) i za opisivanje i izvršavanje poslovnoga procesa u koji su uključeni (BPMN, WS-BPEL). Svi spomenuti standardi bazirani su na široko rasprostranjenoj XML sintaksi.

Tehnički gledano, usluga može biti

Slika 1: Apstraktni poslovni proces za zapošljavanje djelatnika

Stručni radovi


bilo što, od jedne jednostavne račun-ske operacije do jedne cijele aplika-cije. No, zanemarivši količinu funk-cionalnosti koju usluga ugnježđuje, svaka usluga prema svijetu izložena je svojim WSDL sučeljem u kojem su opisani potpisi metoda koje se nad uslugom mogu pozvati, kao i ko-munikacijski protokoli kojima se te metode pozivaju. Svaki klijent koji razumije WSDL standard znat će protumačiti što usluga nudi i na pravi način moći će pozvati izložene meto-de usluge te od njih primiti odgovor.

Metoda usluge može biti bilo što i ona je direktno ovisna o funkcio-nalnosti koju usluga obavlja. Ukoliko usluga obavlja relativno jednostavnu funkcionalnost, kao što je primjerice funkcionalnost kalkulatora, izložene metode mogle biti zbroji, oduzmi, pomnoži, podijeli. No kao što je već prije naglašeno, usluge mogu biti ci-jele aplikacije, pa primjerice, ukoliko je kao usluga izložena aplikacija za obračun plaća, pozvana metoda mo-gla bi biti obračunaj plaću sa specifici-ranim ulaznim karakterima.

Određivanje količine funkcional-nosti koja će biti sadržana unutar jedne usluge je kompleksna zada-ća. Funkcionalnost usluge se ne bi

trebala spuštati na razinu jednostavne metode jer bi u tom slučaju bilo jako mnogo usluga i održavanje sustava bi postalo kompleksno. No isto tako nije dobro ni da cijela aplikacija bude jedna usluga osim u slučajevima kada je to neophodno kao što su slučajevi kada se naslijeđene aplikacije (engl. Legacy Systems) izlažu kao usluge pri čemu se njihova funkcionalnost ne može cijepati nego se samo pra-vi WSDL sučelje ispred već gotove funkcionalnosti.

A. Usluge u službi poslovnih procesaPrethodno poglavlje objasnilo je de-finiciju usluga no sigurno se pitate kakvu poveznicu one imaju s poslov-nim procesima. Uslužno orijentirane arhitekture ne bi imale nikakvu važ-nost za simulaciju poslovnih procesa da se nisu razvili standardi kojima će se usluge povezati u poslovni proces. Tu na snagu stupa WS-BPEL stan-dard (engl. Web Service Business Proces Execution Language). Tim standar-dom moguće je usluge povezati u kompleksne cjeline koje imaju kom-pleksnu strukturu dijagrama toka. Da bi se najjasnije simulirala opisana funkcionalnost, najbolje je razmotri-ti jedan hipotetski poslovni proces (slika 1). Komponente poslovnog procesa za zapošljavanje djelatnika na slici 1 (integrirane usluge) nalaze se na lijevoj strani i u ovom poslov-nom procesu one uglavnom služe za komunikaciju sa kandidatom. Ono što je važno naglasiti je to da integri-rane usluge mogu biti izgrađene na različitim tehnologijama. Za poslov-ni proces je nebitno što se nalazi iza WSDL sučelja komponentnih usluga koje on povezuje. Važno je samo da te tehnologije podržavaju izlaganje putem standardnih WSDL sučelja i komunikaciju putem dogovorenih komunikacijskih protokola.

Logika povezivanja usluga u pro-cese može biti iznimno kompleksna i ona se može sastojati od uvjetnih izvršavanja, grananja, paralelnih iz-vršavanja, sinkroniziranog izvršava-nja, izvršavanja potaknutog pojavom događaja, izvršavanja potaknutog

pojavom grešaka i slično. Sve te na-predne funkcionalnosti integracije ponudio je prethodno spomenuti WS-BPEL standard. Važno je nagla-siti da poslovni procesi mogu pove-zivati usluge koje pripadaju jednom zatvorenom sustavu poduzeća (inter-korporativo okruženje), no nerijetko se poslovni procesi protežu nad neko-liko odvojenih sustava (intra-korpo-rativno okruženje) što je pak moguće samo u onim situacijama u kojima su svi ti integrirani sustavi dopustili pri-stup svojim uslugama.

Kako je već navedeno, WS-BPEL je standard baziran na XML sintaksi i samim tim je široko prihvaćen. Po-stoji jako mnogo WS-BPEL razvoj-nih i izvršnih okruženja što dokazuje da se WS-BPEL nametnuo kao vo-deći standard za opisivanje poslov-nog procesa temeljenog na uslugama. WS-BPEL izvršni kod jednog po-slovnog procesa lako se može preno-siti iz jednoga izvršnog okruženja u drugo dokle god su izvršna okruženja razvijana isključivo u skladu s pravili-ma WS-BPEL specifikacije. Ono što znanstvenici i programeri zamjeraju WS-BPEL specifikaciji je to što su u specifikaciji neka pravila neprecizno pisana tako da su ih razvojna okru-ženja različito protumačila što može rezultirati time da se isti WS-BPEL proces različito ponaša u različitim izvršnim okruženjima čime prenosi-vost WS-BPEL koda postaje oteža-na, no sa sve većom prihvaćenošću WS-BPEL standarda od stručne i znanstvene zajednice nedoumice oko shvaćanja određenih pravila specifi-kacije se uspješno rješavaju.

XML sintaksa je svojom popular-nošću dakle otvorila mnoga vrata, no njezin nedostatak je kompleksnost i neintuitivnost. Zasigurno bi bilo mnogo lakše pisati strukturu dijagra-ma toka korištenjem neke vizualne notacije pa ga kasnije transformira-ti u izvršni XML kod. Tu na snagu stupa standard BPMN (engl. Busine-ss Process Modelling Notation) kojim se poslovni procesi mogu, barem do određene razine, vizualno opisivati. Tehnički gledano, BPMN dijagrami eksportiraju se u XPDL format, koji

Slika 2: Koraci izgradnje WS-BPEL poslovnog procesa

je također baziran na XML sintaksi, a potom se XPDL kod XSLT tran-sformacijama može prebaciti u cilja-ni WS-BPEL kod. Slika 2 grafički predstavlja osnovne faze izgradnje jednoga poslovnog procesa korište-njem tehnologija opisanih u ovom poglavlju.

III. sustavi za upravljanje dokumentacijomIako je naglasak članka baziran na uslužno orijentiranim sustavima i njihovoj ulozi u izgradnji poslovnih sustava, rasprava o softverski podr-žanom razvoju poslovnih procesa ne može proći da se ne spomenu i sustavi za upravljanje dokumenta-cijom (engl. Document Management Systems) koji su također usko vezani za automatizaciju procesa, a posebno onih u kojima se upravlja s velikom količinom dokumenata.

Sustavi za upravljanje dokumen-tacijom prije svega imaju za cilj digi-talizaciju dokumenata, no popratno s tim i automatizaciju poslova vezanih za digitalizirane dokumente. Oni ne stavljaju toliki naglasak na integraciju heterogenih aplikacija kao što je to s uslužnim arhitekturama, ali važnost sustava za upravljanje dokumentaci-jom je ogromna zbog ovih prvotno spomenutih namjena.

Poslovni proces u sustavu za upravljanje dokumentacijom počinje digitalizacijom ulaznoga dokumen-ta. Prilikom digitalizacije dokumenta određuje se njegov tip te se upisuju pripadajući meta-podaci. Digitali-zacija određena tipa dokumenta sa

sobom inicira pokretanje poslov-noga procesa vezanog upravo za taj tip dokumenta. Ono što se postiže pokrenutim poslovnim procesom je to da digitalizirani dokument kola od sudionika do sudionika procesa koji na njemu mogu vršiti određene izmjene, odobravanja, poništavanja i brojne druge akcije sukladno defi-niranom poslovnom procesu. Nakon što dokument dođe do zadnje osobe u nizu, poslovni se proces završava, a konačni dokument pohranjuje se u centralni repozitorij dokumenata. Uz svaki digitalizirani dokument mogu se pohranjivati i informacije o nje-govoj fizičkoj lokaciji tako da se za dokument može voditi i evidencija o izdavanju fizičke građe i u svakom trenutku može se znati gdje se doku-ment fizički nalazi.

Sustavi za upravljanje dokumen-tacijom imaju i napredne mehanizme upravljanja verzijama dokumenata. Svaki dokument može se čuvati u nekoliko verzija i mogu se kronološki pratiti izmijene koje su nastajale nad dokumentom. Primjer jednoga ima-ginarnog poslovnog procesa u susta-vu za upravljanje dokumentacijom prikazan je na slici 3.

IV. Automatizacija poslovnih procesa u DruštvuJP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mo-star nastoji ići u skladu s trendovima koji su u softverskom društvu namet-nuti i nastoji biti maksimalno kon-kurentna uvođenjem sustava kojima

bi se poslovni procesi optimizirali. Softverska politika firme nije toliko naslonjena na servisno orijentirane arhitekture što je i opravdano budući da tim tehnologijama još uvijek fali malo zrelosti kako bi se proširile. No JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mo-star prepoznao je potrebu da se što prije automatiziraju poslovni procesi vezani za upravljanje velikom koli-činom dokumenata te su sustavi za upravljanje dokumentima pronašli svoje mjesto u Društvu. U Društvu je trenutačno u tijeku provedba su-stava za digitalizaciju dokumentacije o nekretninama koje se nalaze u vla-sništvu, odnosno najmu i korištenju Društva. Osim same digitalizacije spomenute dokumentacije, sustavom će se automatizirati i popratni po-slovni procesi koji se vezuju za uprav-ljanje nekretninama. Spomenuti su-stav baziran je na svjetski poznatoj i prihvaćenoj platformi za upravljanje dokumentima zvanoj Documentum koju je razvio EMC proizvođač.

Drugi sustav koji je također prona-šao svoje mjesto u Društvu je Micoro-soft SharePoint Server koji je nabavljen kroz sklapanje Microsoft Enterprise Agreement ugovora. Kroz spomenuti server u budućnosti je planirano au-tomatizirati brojne poslovne procese koji se sada obavljaju na tradicionalan način, kao što su poslovni proces za-sjedanja Uprave, proces javnih naba-va i zaprimanje dokumentacije kroz protokol.

Poslovni procesi u budućnosti mogu postajati samo kompleksniji, a nerijetko će se morati i mijenjati kako bi se prilagodili zakonskim i drugim regulativama. Stoga ih je neophodno dobro poznavati, opisati i preslikati u neki softverski sustav kako bi se mo-gli brže i efikasnije obavljati i prati-ti. Automatizacija poslovnih procesa nekim softverskim sustavom omogu-ćuje i njihovu lakšu prilagodbu izmje-nama koje se mogu dogoditi. Došli smo u eru poslovnih procesa kojoj se moramo prilagoditi na najsofisticira-nije načine.

Jelena Matković Sektor za informatiku i

telekomunikacije

Slika 3: Dokumentacijski poslovni proces


U povodu problema oko izmire-nja duga Aluminija d.d. Mostar

prema JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, ova Elektroprivreda je redovito informirala javnost putem konferencija za medije i priopćenja za javnost.

4. rujna 2013.Radni sastanak održan 4. rujna 2013. na kojem su nazočili predstavnici JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, generalni direktor Nikola Krešić i iz-vršna direktorica za Ekonomske po-slove Ivana Bunoza, resorni ministar energije, industrije i rudarstva Fe-deracije BiH Erdal Trhulj i direktor Aluminija d.d. Mostar Ivo Bradvica.

Tema sastanka bila je problematika naplate dugovanja za utrošenu ener-giju čiji se iznos na dan 31.8.2013. go-dine popeo na oko 40,000.000 KM, koliko je Aluminij dužan Elektro-privredi HZHB sukladno isporuče-noj električnoj energiji, na temelju

POsLOVnA suRADnJA s ALuMInIJEM

kupoprodajnoga ugovora broj: I - 9078/12 od 28.12.2012. godine.

Zbog objektivno teške situacije u kojoj se Aluminij nalazi, ovo je po-duzeće cijelo vrijeme imalo razumi-jevanja, o čemu najbolje svjedoči či-njenica kako se navedeni iznos duga akumulirao dijelom još iz 2011. godi-ne do danas.

I na ovom sastanku predstavnici Elektroprivrede HZHB, sukladno zakonskim propisima ponudili su reprogramiranje dugovanja, odnosno plaćanje u osam jednakih anuiteta, uključujući redovito izmirivanje te-kućih računa.

Nažalost, predstavnici Aluminija taj prijedlog nisu prihvatili, nego su tražili odgodu plaćanja dugovanja (grace period) za najmanje 16 mje-seci, što nije prihvatljivo za Elektro-privredu budući bi izravno ugrozilo njezino poslovanje.

Generalni direktor JP Elektropri-vreda HZ HB d.d. Mostar, Nikola

Krešić i na tom je sastanku naglasio otvorenost za dogovor, ali u granica-ma i na način koji ovo poduzeće neće dovesti u nezavidan položaj.

15. listopada 2013. U upravnoj zgradi JP Elektropri-vreda HZ HB d.d. Mostar održana konferencija za medija. Dugovanje Aluminija d.d. Mostar iznos preko 40,000.000 KM. Tim povodom ge-neralni direktor, Nikola Krešić zajed-no s izvršnim direktorom za Pravne poslove, Matom Pavkovićem i izvrš-nim direktorom za Opskrbu el. ener-gijom, Robertom Majićem, obratio se novinarima.

Poštovane novinarke i novina-ri i ja vas sve srdačno pozdravljam i zahvaljujem što ste došli, kako bi našoj javnosti prenijeli istinite i objektivne činjenice kada je u pitanju problematika naplate dugovanja od Aluminija Mostar.

Najprije želim kazati kako mi, odnosno Uprava Elektroprivrede HZ HB d.d. Mostar, sa svima, pa i s Aluminijem kao našim najvećim potrošačem i dalje želimo imati ko-rektnu suradnju, na obostranu korist i zadovoljstvo.

Tako se ponašamo i nastojimo provoditi poslovnu politiku održa-vanja i stalnoga poboljšanja poslovne suradnje s našim partnerima.

Isto tako razumijemo teškoće s ko-jima se tvrtka Aluminij u radu susre-će, zato i jesmo bili tolerantni i imali puno razumijevanja. Ali naravno, očekujemo da se i nas i našu poziciju razumije. Naš većinski vlasnik je Vla-da Federacije bez koje ništa značajno ne možemo napraviti i moramo se držati naših ovlasti i odgovornosti. Moramo štiti ovo poduzeće, zbog radnika, zbog svih ostalih kupaca, zbog područja na kojemu djelujemo budući da smo i mi izuzetno važan gospodarski subjekt od čijega rada i postojanja mnogi imaju koristi...

Svima je poznato da je JP Elek-troprivreda HZ HB d.d. Mostar već

Pregled fakturiranja i naplate za kupca „Aluminij“ d.d. Mostar u 2013. god.

Mjesec Fakturirano KM Naplaćeno KM Dug po mjesecima KM

Preneseno stanje potraž. iz 2012. 29,471.058,99 siječanj 2013. 13,708.066,75 12,938.970,01 30,240.155,73veljača 2013. 12,647.779,91 11,000.000,00 31,887.935,64ožujak 2013. 10,568.956,17 4,500.000,00 37,956.891,81travanj 2013. 10,313.498,41 12,000.000,00 36,270.390,22svibanj 2013. 10,078.644,80 7,500.000,00 38,849.035,02lipanj 2013. 9,420.970,36 6,500.000,00 41,770.005,38srpanj 2013. 9,402.685,29 7,850.000,00 43,322.690,67kolovoz 2013. 9,332.598,44 7,000.000,00 45,655.289,11rujan 2013. 8,553.975,60 9,332.598,44 44,876.666,27listopad 2013. 2,500.000,00 42,376.666,27ukupno 94,027.175,73 81,121.568,45 42,376.666,27

ukupan dospjeli dug na dan 14.10.2013. godine iznosi 42,376.666,27

godinama u poziciji da na tržištu na-bavlja nedostajuće količine električne energije, što nam predstavlja dugo-godišnji problem, pa smo redovito u neizvjesnosti kako uspješno zatvoriti elektroenergetsku bilancu za predsto-jeću godinu. OVU NABAVU RADIMO ZBOG NAMETNUTE OBVEZE I NAJVEĆIM DIJELOM ZA POTREBE ALUMINIJA MOSTAR.

Aluminij koristeći status kvalifici-ranoga kupca koji mu je dao FERK, ima mogućnost birati koga hoće za opskrbljivača, ali redovito bira upra-vo ovo poduzeća za opskrbljivača, iako znaju da mi tu količinu energije nemamo.

Zbog ovih okolnosti odnosno manjka energije u našem proizvod-nom sustavu, često imamo ogromne probleme s nabavom energije na tr-žištu, zbog iznimno visokih cijena. Najčešće je bio slučaj svih proteklih godina da jeftinije moramo prodava-ti struju Aluminiju (prema FERK-ovim tarifama), a skuplje plaćati na-bavu na tržištu, što unaprijed vodi u gubitak.

Naravno, situacija za nas je nešto povoljnija kada su hidrološke prilike dobre pa možemo umanjiti gubitke. Važno je spomenuti i to da je Alumi-nij tijekom godina stalno povećavao svoju proizvodnju, pa su se i potrebe za energijom povećavale, što naravno mi nismo mogli pratiti i postajalo je sve teže i teže.

Naplata dugovanja od Aluminija - konkretnoMoram kazati da ranijih godina bez obzira na problematiku opskrbe i ci-jena energije koje nas godinama pra-te, ipak nije bilo većih problema i kaš-njenja s plaćanjem računa od strane Aluminija.

Sadašnja situacija posebno se poči-nje komplicirati krajem prošle godine kada se i znatno povećalo kašnjenje s uplatama. Podsjetit ću da je na kraju 2011. godine dug Alumnija prema Elektroprivredi HZ HB iznosio oko 17.000.000 KM.

Kroz 2012. godinu se dug nastavio povećavati pa je u studenom te godi-ne iznosio oko 32,000.000 KM.

I tada smo više puta u razgovorima

i pisanim putem pozivali i upozo-ravali vodstvo Aluminija da izmire dugovanja.

Kako nije bilo adekvatne reakcije bili smo primorani, kao i sada, iskori-stiti posljednji instrument za naplatu - sukladno aktivnom ugovoru s Alu-minijem o kupoprodaji el. energije, a to je aktiviranje mjenica za naplatu. Više nismo mogli čekati i tolerirati jer moramo biti odgovorni, a zakon-ski smo obvezni zaštiti svoja potraži-vanja kao i za sve ostale naše kupce, kako ne bismo doveli u pitanje redo-vitu isporuku el. energije i kupcima koji uredno izmiruju svoje obveze.

Nakon toga Aluminij je izmirio je-dan značaj iznos dugovanja.

Uprava JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar je, na kraju te izra-zito loše hidrološke 2012. godine pokazala visok stupanj razumijeva-nja i nakon niza sastanaka prihvatila prijedlog Uprave Aluminija o spo-razumnoj otplati ostatka dugovanja na šest mjeseci (od veljače do srpnja 2013.), uz redovito izmirivanje teku-ćih računa.

No ipak je na kraju 2012. godine zbog neplaćanja dug je ponovno na-rastao na iznos od 29,471.058 KM.

Napominjem da je ovo bilo u si-tuaciji kada smo prethodnu 2012. godinu zbog loše hidrologije za-vršili s gubitkom u poslovanju od 44,000.000 KM). Ako ovo nije ra-zumijevanje i tolerancija – onda ja ne znam što je?

Nažalost, potpisani sporazum Aluminij nije ozbiljno shvatio i nije

poštovana dinamika obročnih plaća-nja, pa ni plaćanja tekućih mjesečnih računa.

Kulminacija problema…Ponovno je sve kulminiralo prije dva mjeseca, tako da je danas aku-mulirani dug dosegnuo iznos od 42,895.159,29 KM. Od toga iznosa postoji dio akumuliranih dugovanja još od 2011. godine.

Ovdje treba naglasiti da se priča, odnosno dugovanje ne može svoditi, kako u Aluminiju kažu, na nekoli-ko mjesečnih iznosa, budući se radi o dugom razdoblju i akumuliranju sredstava i mi smo kao javno podu-zeće odgovorni i dužni zaštiti svoja potraživanja, jednako kao prema svim ostalim našim kupcima.

Također, JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar dodatno je tolerirala dugovanja Aluminija najviše što u po-sljednje vrijeme imamo dobre hidro-loške prilike i proizvodnju, na koju se Aluminij često poziva, no ona nema nikakve veze s našim kupoprodajnim ugovorom i njihovim neizvršavanjem obveza. O ostvarenoj dobiti i njezi-noj raspodjeli ( tek sredinom naredne godine) odlučuje Skupština odnosno Vlada F BiH i to u Aluminiju dobro znaju. Dakle, ne raspolažemo mi s njom niti je možemo usmjeriti gdje bismo mi željeli.

Zbog dobre volje , razumijevanja i intenzivnoga traženja rješenja održali smo nekoliko sastanaka, i voljni smo bili prihvatiti odgodu plaćanja dugo-vanja najkasnije do kraja ove godine,

Dugovanja


ali više niti možemo, niti imamo za-konska uporišta. Sve drugo bi ugro-zilo poslovanja ovoga poduzeća i vjerojatno otežalo poziciju svih naših ostalih kupaca.

Nudili smo ponovno sklapanje sporazuma o obročnoj otplati dugo-vanja… no Aluminiju je to bilo ne-prihvatljivo pa je predlagao nerealna i neizvodljiva rješenja.

Aluminijev prijedlog „rješenja“1. Reprogramiranje duga s grace raz-dobljem do 31.12.2014., uz obvezu redovitog i cjelovitoga izmirivanja mjesečnih faktura.C Obveza redovita plaćanja je obve-

za o kojoj se nema što raspravljati i naglašavati, jednako kao što je to obveza i za sve druge naše kupce.C Ne postoji zakonsko uporište i

nema smisla tražiti grace razdoblje za stara dugovanja koja se akumu-liraju od 2011. godine. C Mi nismo banka koja ovu praksu

prakticira kada nekoj tvrtki odo-brava kredit, a sve i da hoćemo - mi to ne možemo bez većinskoga vlasnika poduzeća – Vlade FBiH.

2. Pretvaranje duga u kredit, na dulje razdoblja s grace razdobljem od godi-nu dana uz uobičajenu kamatu.

Kako? U našoj djelatnosti podu-zeća ne postoji kreditiranje. Aluminij bi pregovarao a isključivo tvrdi da ne može platiti dug i da je nemoguće dogovoriti se i naći rješenje, ako se ne prihvate njihovi prijedlozi. Pa ka-kav je to stav? Zašto onda razgovori? Tko ovdje kome duguje? Koja je to uobičajena poslovna praksa i gdje se prakticira ono što predlažu?

Na kraju, kada smo već suočeni s iznošenjem neozbiljnih i nezako-nitih prijedloga rješenja, i obmanji-vanja javnosti, neka javnost zna da Aluminij sukladno nedavno potpi-sanom ugovoru za isporuku jedno-ga dijela el. energije sa slovenskom tvrtkom GEN (dosada im je isporu-čitelj bio HEP) ima obvezu koju je prihvatio i izvršava je: Avansno pla-ćanje računa pa tek onda isporuka od GEN-ija.

Nadalje, Aluminij za svoje usluge odnosno proizvode, od svoji kupaca jednako tako traži i prakticira plaća-nje unaprijed.

Smatramo da nije potrebno više argumentirati – ozbiljnim i objektiv-nim poslovnim ljudima i javnosti je dosta!

Nakon svega, nažalost mi smo bili primorani povući ovakav nepopularan

poslovni potez, aktiviranjem mje-nica za naplatu i blokadom računa Aluminija.

Opet ću naglasiti kako smo i da-lje otvoreni za razgovore i dogovor o otplati dugovanja na zakonitim i razumnim osnovama. O svemu što sam kazao, sve vrijeme smo redovito pismenim putem informirali nadlež-na tijela zakonodavne i izvršne vla-sti, kao i predstavnike regulatornih agencija.

1. travnja 2014. Iako je javnost poprilično upoznata s kronologijom akumuliranja dugo-vanja za utrošenu električnu energi-ju, nažalost i nakon svih razgovora i postignutoga Sporazuma o otplati duga, Uprava JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar ponovno je primo-rana aktivirati mjeru prisilne naplate dugovanja, blokiranjem računa Alu-minija Mostar.

Naime, nakon višemjesečnoga, (pa i višegodišnjega) gomilanja neplaće-nih računa, te niza održanih radnih sastanaka i traženja prihvatljivoga rješenja, uz posredovanje Vlade Fede-racije 22.10.2013. godine ponovno je potpisan Ugovor između Elektropri-vrede HZ HB i Aluminija o načinu i

dinamici plaćanja dugova. Prema ovome sporazumu Alumi-

nij je bio obvezan plaćati redovite mjesečne račune, a početak otplate financijskoga iznosa koji je tada izno-sio 41,485.128 KM trebao je započeti od 15. veljače tekuće godine i biti iz-miren u jednakim mjesečnim ratama u roku od 10 mjeseci.

K tomu treba naglasiti, kako smo sukladno Zakonu o javnim nabava-ma izvršili nabavu električne ener-gije za potrebe svih naših kupaca i pred sam kraj 2013. godine potpi-sali novi kupoprodajni ugovor za isporuku kontinuirane električne energije Aluminiju u 2014. godi-ni, vrijedan oko 100 milijuna KM. Također, električna energija koju JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar osigurava za opskrbu svojih kupaca je kvalitetna, zajamčena i sigurna elek-trična energija, a da bi nastavili i dalje kontinuirano isporučivati električnu energiju svim našim cijenjenim po-trošačima neophodno je da možemo servisirati svoje potrebe što nastav-kom neplaćanja svoga duga Alumnija d.d. Mostar može doći u pitanje.

Sukladno Zakonu o električ-noj energiji FBiH i obvezi javne usluge JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, te ostalim zakonskim propisima i potpisanim ugovori-ma primorani smo iskoristiti sve

instrumente koji nam stoje na raspo-laganju kako bi zaštitili naše Druš-tvo, a samim tim i naše potrošače koji redovito izmiruju svoje obve-ze za utrošenu električnu energiju. Nažalost, Aluminij kao i ranije nije izvršavao svoje preuzete obveze, pa ni izmirivanje ni tekućih računa u cijelosti. Od momenta potpisivanja Ugovora do danas dug se popeo na vrtoglavih 88,468.972 KM (bez mje-seca ožujka 2014.)

Imali smo potpuno opravdane ar-gumente da tu nepopularnu mjeru poduzmemo i ranije, i opet smo bili tolerantni, no više to nismo u mo-gućnosti, budući da tako veliko du-govanje ozbiljno ugrožava likvidnost i poslovanje Elektroprivrede HZHB, budući da je Aluminij od potpisi-vanja spomenutoga Ugovora iz li-stopada 2013. godine uplatio svega 9,498.512,89 KM, što je manje od iznosa jednoga mjesečnog računa.

Važno je istaknuti kako je na za-jedničkom sastanku Nadzorni od-bor JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar podržao postupke i poduzete mjere Uprave Društva, kao i Nezavi-sni sindikat uposlenika poduzeća koji je svjestan kako će u nastaloj situaciji teško doći do naplate svih dugovanja, što će vjerojatno u sljedećoj fazi re-zultirati smanjenjem isporuke elek-trične energije Aluminiju. Sindikat

nedvojbeno traži od Uprave da zaštiti interese ovoga poduzeća.

O tim poduzetim mjerama pravo-dobno informirali sve relevantne insti-tucije uključujući resorno ministarstvo, predsjednika i dopredsjednike Vlade FBiH, predsjednika FBiH te FERK. Budući da je ukupna situacija uistinu teška, ovim putem još jednom javno pozivamo sve relevantne institucije da se aktivno uključe u rješavanje ovog problema kako bi se dug Aluminija prema ovome poduzeću izmirio, te kako bi Aluminij ubuduće izvršavao svoje obveze za isporučenu električnu energiju, koja je s naše strane sve vri-jeme bila uredna, unatoč navedenim problemima.

25. travnja 2014. Prijedlozi o otplati duga, koje je Alu-minij uputio Elektroprivredi HZHB potpuno su neprihvatljivi, rekao je Nikola Krešić, generalni direktor JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar na konferenciji za medije.

Dospjeli dug Aluminija na dan 25.4.2014. iznosi 88,503.745 KM, re-kao je Krešić i dodao kako u tu broj-ku nije uračunata faktura za mjesec ožujak 2014., koja iznosi oko deset milijuna kao ni isporučena električna energija do današnjeg dana.

Govoreći o poslovanju Alumini-ja, Krešić je rekao kako je imao uvid


u njihovo poslovanje, te da je vidio kako je prihod u dvije godine pao za 99,7 milijuna KM, a da su rashodi ostali doslovno isti.

Ako se u nekom razumnom roku, odnosno u idućih dvadesetak dana, ne nađe zadovoljavajuće rješenje za rješa-vanje naših međusobnih problema, mi ćemo biti prisiljeni postupno isključivati električnu energiju Aluminiju d.d. Mo-star, kazao je Krešić.

Račune Aluminiju smo blokirali 31. ožujka 2014. mi smo blokirali račune. Naravno, ne prvi put, nego treći put i nadam se da će biti posljednji, i to u ukupnom iznosu od 37.836.917 KM u sedam različitih poslovnih banaka, rekao je Krešić i dodao kako do 25. travnja 2014. nije naplaćeno ništa po protestiranim mjenicama. Dodao je kako nije na odmet spomenuti kako je Aluminij, od potpisivanja sporazu-ma u prosincu prošle godine uplatio šest milijuna KM.

Moram naglasiti činjenicu kako se u medijima govori da je samo Elektropri-vreda HZ HB blokirala račune Alumi-nija, što nije točno. Ne spominju se neka druga poduzeća koja su to učinila čak prije nas. Evidentno je da se JP Elektro-privreda HZ HB d.d. Mostar nalazi na drugom ili trećem mjestu, što potvrđuju pristigli odgovori o statusu protestiranih mjenica iz tri banke. Neke druge f irme su prije Elektroprivrede blokirale raču-ne Aluminija’, rekao je Krešić.

Od Aluminija su, kaže, tražili da dostavi prijedlog rješenja otplate po-stojećeg duga uz uvjet da tekuće raču-ne redovno izmiruju.

Odgovor smo dobili 23. travnja u dva prijedloga iza kojih stoji novi di-rektor, rekao je Krešić dodavši kako će stručne službe analizirati prijedloge i Upravi predložiti odluku.

No, naglasio je, kako su, prema onomu što je on vidio, ti prijedlozi totalno neprihvatljivi za Elektropri-vredu HZ HB.

Krešić je rekao kako nisu dobi-li odluku Vlade Federacije BiH, te će kad ju dobiju donijeti očitovanje i o njoj. Što se tiče političkih priti-saka, Krešić ističe kako od kada je na čelu poduzeća ni s njim, a ni sa upravom nitko nije manipulirao.

Nismo dobili preporuku Vlade FBiH, ali nikakve preporuke bilo čije ovu Upravu ne obvezuju, a preporuke moraju biti u skladu sa zakonom, rekao je Krešić.

Krešić je dodao kako je ova Upra-va Elektroprivrede imala toliko tole-rancije prema Aluminiju čak i previše razumijevajući važnost Aluminija za ove prostore i njihovu važnost za ovu regiju.

Ako se u nekom razumnom roku, odnosno u idućih dvadesetak dana, ne nađe zadovoljavajuće rješenje za rješa-vanje naših međusobnih problema, mi ćemo biti prisiljeni postupno isključivati električnu energiju Aluminiju d.d. Mo-star, zaključio je Krešić koji se nakon obraćanja medijima sastao s novim direktorom Aluminija.

Inače, održan je sastanak premijera FBiH i federalnoga ministra energi-je, rudarstva i industrije s članovima Nadzornog odbora mostarskog Alu-minija, a Vlada je uputila preporuku Elektroprivredi HZ HB da u razdo-blju od sljedećih 20 dana deblokira račun Aluminija.

Otvoreno pismo generalnoga direktora u povodu novonastale situacije u poslovanju s poduzećem Aluminij d.d. MostarPonukan posljednjim istupima i do-pisima direktora Aluminija d.d. Mo-star gospodina Ive Bradvice, primo-ran sam obratiti se javnosti s ciljem iznošenja potpune i neosporne istine o novonastaloj situaciji vezanoj za poduzeće Aluminij d.d. Mostar.

U najmanju je ruku žalosno da sam ja kao generalni direktor EPHZHB-a doveden u situaciju da trebam pojašnjavati, odnosno pravda-ti poteze Uprave EPHZHB-a koji su rezultat ničega drugog nego poštiva-nja ugovornih i zakonskih obveza.

Gospodin Bradvica u svojim pi-smima upućenim svojim partnerima i poslovnim suradnicima,vrhu vlasti Republike Hrvatske i Federacije Bo-sne i Hercegovine između ostalog isti-če odgovornost Uprave EPHZHB-a za situaciju u kojoj se našlo poduze-će Aluminij d.d. Mostar, navodeći kako nismo ni u jednom trenutku bili

spremni na ustupke te da smo ustraja-vali u zahtijevanju neodgodive naplate dugovanja od 38 milijuna KM.

Stvarni dug poduzeća Aluminij d.d. Mostar prema JP Elektroprivre-da HZ HB d.d. Mostar na dan 14. listopada 2013. godine iznosio je 42,895.159,29 KM, za razdoblje od siječnja do listopada 2013., uključu-jući i preostali dug iz 2012. godine.

Navedeni podatak sam po sebi de-mantira navode gospodina Bradvice, te je jasno kako Uprava ovog Društva već gotovo dvije godine, od kada je imenovana, tolerira dugovanja Alu-minija za isporučenu količinu elek-trične energije.

Ne treba previše pojašnjavati da bi se razumjelo kako je takvim poslova-njem i toleriranjem konstantnoga ne izmirenja ugovornih obveza od Alu-minija, ova Uprava dovela Poduzeće a i sebe u, blago rečeno, nezavidan položaj.

Gospodin Bradvica u svojim pi-smima dalje ističe kako su oni nu-dili „(…) drugačije, Zakonom obu-hvaćene okvire izmirenja dugovanja (…)“, na koje se Uprava EPHZHB-a oglušila.

Radi istinitog informiranja

javnosti citiramo dio navoda iz dopi-sa kojim se predlažu rješenja otplate duga, koje je rukovodstvo Aluminija uputilo JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, 23. rujna 2013. godine, u čijem potpisu stoji direktor Društva Ivo Bradvica.

„ (…) S toga zahvaljujući se još jedanput na Vašemu dosadašnjem ra-zumijevanju našega izuzetno teškoga i složenoga stanja, u prigodi smo, na-žalost, predložiti Vam samo dva nači-na rješenja ovoga problema, i to:1. Reprogramiranje duga s grace pe-

riodom do 31. prosinca 2014. go-dine, uz našu obvezu redovitoga i cjelovitoga izmirenja mjesečnih faktura;

2. Pretvaranje duga u kredit, na du-lje razdoblje, s grace periodom od jedne godine, uz uobičajenu kamatu.“

Ne treba biti osobit pravni struč-njak da se zaključi kako su predlože-na rješenja za JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar više nego neprihvat-ljiva i kako bi njihovim prihvaćanjem Uprava Društva JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar grubo prekršila odredbe niza zakonskih i podzakon-skih propisa.

Iz navedenoga dijela dopisa tako-đer je jasno da je rukovodstvo Alu-minija više nego svjesno koliko dugo im je JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar toleriralo konstantan dug za neplaćenu, a isporučenu električnu

energiju.S toga se odgovornost za loše sta-

nje u koje je doveden Aluminij mož-da treba najprije potražiti u činjenici da Uprava toga poduzeća već dugi niz godina ne objavljuje Izvješće o


svom poslovanju, koje smo i mi u par navrata zatražili, ali ga nismo uspjeli dobiti.

Od gospodina Bradvice dobili smo samo pravdanje trenutačnu situacije i gubitka od 50 milijuna KM u prvoj polovici 2013. godine, niskom cije-nom metala i visokim cijenama struje.

Ovim putem postavljam pitanje gospodinu Bradvici što je s razdo-bljem kada je cijena Aluminija na tržištu bila preko 3.000 dolara, a ci-jena struje znatno niža u odnosu na današnju, te kako se i na koji način tada raspoređivala eventualna dobit.

Za razliku od Aluminija d.d. Mo-star, JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, transparentno, javno, oglaša-vajući na svojoj mrežnoj stranici, nudi javnosti podatke o svom poslovanju, kako sada kada postižemo izuzetan uspjeh i dobit u poslovanju tako i za razdoblje kada to nije bio slučaj.

S toga nitko ne može tražiti od Uprave EPHZHB-a da postupa ne-zakonito i krši odredbe Ugovora o kupoprodaji električne energije tole-rirajući milijunska dugovanja, kako bi na vlastitu štetu korigirala neuspješno poslovanje Aluminija.

Na kraju želim istaknuti kako se iskreno nadam da će mjerodavna

tijela iznaći adekvatna i zakonita rje-šenja problema s kojima se suočava poduzeće Aluminij d.d. Mostar, zbog čije smo važnosti i tolerirali dugova-nja u proteklom razdoblju.

generalni direktor, Nikola Krešić

Otvoreno pismo generalnoga direktora JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar Ivi BradviciPoštovani gospodine Bradvica!

Često smo usmeno, a i pismeno komunicirali. Naravno, ja kao ge-neralni direktor Javnoga poduzeća Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, a Vi kao direktor Aluminija d.d. Mo-star. Čak sam Vam napisao i otvoreno pismo (17.10.2013. godine) ponukan Vašim istupima u kojima ste iznosili neistine i time obmanjivali javnost.

Na Vaše obraćanje novinarima na konferenciji održanoj 24.10.2013.godine nisam reagirao javno jer ste na kraju kazali: „Na kraju Vam svi-ma iskreno zahvaljujem na ukupnoj suradnji, ali Vas posebno molim i za razumijevanje jer, nakon ovoga, a s obzirom na sve izneseno, više neću

davati pojedinačne intervjue niti izja-ve, čak niti ako ih netko drugi bude davao, pa i po ovome istupu…“

Ipak ću nešto iz toga Vašeg istupa komentirati.

Niste morali izmještati Aluminij desetak kilometara sjevernije (pre-ma Jablanici) ili petnaestak kilome-tara istočnije (prema Nevesinju) da bi Vam gubitci bili manji, odnosno ostvarili dobit, nego ste se mogli ja-viti kao kvalificirani kupac na raspi-sane natječaje koje raspisuje EP BiH i EP RS koje imaju viška električne energije. To je puno jeftinije nego iz-mještati Aluminij s obzirom na to da se Aluminij napaja električnom ener-gijom iz R.P. 400/220/110 kV Mo-star 4 (Čule) 220 kV dalekovodom, a spomenuto postrojenje je povezano 400 kV dalekovodom s proizvodnim objektima spomenutih poduzeća. Samo s tom razlikom da bi njima morali plaćati račune za isporučenu električnu energiju, (kao GEN-I-ju) možda avansno.

Ostalo iz Vašeg istupa neću ko-mentirati, osim zahvale „strateš-kim partnerima“ odnosno ako EPHZHB niste svrstali u zahvalu „kao i svim bankarskim i financijskim institucijama.

S obzirom na to da niste održali ri-ječ i dali ste intervju Dnevnome listu (broj 4568) 4.4. 2014. godine odlučio sam Vam napisati opet otvoreno pismo, s obzirom na to da u najmanju ruku obmanjujete javnost iznesenim podat-cima, da ne kažem neku težu riječ.

Tvrdite: “Uzrok gubitka u Alumi-niju nisu plaće ili kako su ih nazvali „štetni ugovori“, uzrok gubitka je vi-soka cijena električne energije i ništa više.“ (O plaćama je već rečeno).

Ja ne pričam (ne pišem) napamet već iznosim točne podatke.

EPHZHB na tržištu prosječno nabavlja, da bi zadovoljili elektroener-getsku bilancu uz vlastitu proizvodnju koja iznosi oko 1500 GWh, oko 1400 GWh, a od toga za Aluminij d.d. Mo-star oko 1100 GWh. Zbog toga što se Aluminij d.d. Mostar odlučio svih ovih godina, pa i 2014. da mu jav-ni opskrbljivač bude EPHZHB iako kao kvalificirani kupac može kupovati energiju na tržištu što i sada dijelom čini (100 MW-band) od slovenskoga GEN-I-ja s tom razlikom što tu ener-giju plaća avansno, a za EPHZHB se iz duga, koliki je, dobro vidi kako se plaća.

Isporučena energija Aluminiju u 2011. je 1,110.635,208 MWh, u 2012. 1,012.897,71 MWh, a u 2013. 943.721,736 MWh.

Za Vašu informaciju, a i informa-ciju za javnost, u sljedećoj tabeli pri-kazat ću Vam podatke o računima za isporučenu električnu energiju Alu-miniju d.d. Mostar iz EPHZHB.

U fakturi je energija, vršna snaga, reaktivna energija, naknada za OEIK i PDV.

S obzirom na razlike u cijeni i ma-nje isporučenu električnu energiju, fakture za 2011. – 2013. godinu su onakve kakve su.

Naravno, da je povećanje cijena električne energije koju EPHZHB isporučuje Aluminiju d.d. Mostar utjecalo na povećanje troškova, a time i na (možda) gubitke.

S obzirom na razliku u cijeni, a za isporučenu električnu energiju u 2012. godini u odnosu na 2011.godinu, dade se sračunati da je tro-šak nabave električne energije veći za 10,261.861,48 KM, što može biti iznos u strukturi gubitka za 2012.godinu.

Možda se možete upita-ti i analizirati što je s preostalih 55,579.889 KM. Taj isti iznos za 2013. godinu u odnosu na 2011. iznosi, zbog razlike u cijeni električ-ne energije, 13,529.415,54 KM, a ta-kođer se zapitajte što je s preostalih 71,882.889,46 KM.

Iz iznesenih podataka jasno se vidi

da nije (samo) visoka cijena struje i ništa više „uzrok gubitka“, već ima i „nešto više uzroka“ gubitka u Alumi-niju d.d. Mostar.

U bilancama uspjeha, koju su nam konačno dostavili piše da ste 2011. ostvarili dobit od 1,194.995 KM, 2012. gubitak od 65,841.720 KM, a 2013. gubitak od 85,412.305 KM.

Bilance uspjeha (izvještaj o ukupnom rezultatu) od 1.1. do 31.12.2011. i od 1.1. do 31.12.2012. potpisali ste Vi kao direktor i certi-ficirani računovođa Mira Vidačak, a za razdoblje od 1.1. do 31.12.2013. gosp. dr.sc. Vjekoslav Domljan v.d. direktor i spomenuti računovođa iako je bio v.d. direktor nešto više od mje-sec dana, a za ostalo razdoblje 2013. direktor ste bili Vi.

Što se tiče gubitaka i tko je najod-govorniji za gubitke iz iznesenoga, pa-metnom je dosta da zaključi tko je to.

Kažete: „Ja sam prekinuo niz gubi-taka i kada su to vidjeli odmah su u si-ječnju 2012. povećali cijenu struje…“

Nije cijena povećanja u siječnju već od 1.3.2012. kada je FERK donio nove tarife za javnoga opskrbljivača za sve naponske razine, s obzirom na gubitak EPHZHB u 2011.godi-ni i nabavne cijene energije za 2012.godinu od 57,81 €/MWh, prosječno povećanje (oko 10,5 %).


FakturaGodina

Bez PDV-a s PDV-om

uKuPnO (KM) €/MWh uKuPnO (KM) €/MWh

2011. 104.403.479 48,06 122.590.905 56,64

2012. 105.466.613 53,24 123.988.482 62,59

2013. 102.233.828 55,39 119.678.293 64,84

Godinu 2012. JP EP HZ HB d.d. Mostar završava s gubitkom od oko 44 milijuna KM zbog izuzetno loše hidrologije (da ne spominjem velja-ču 2012.) i visoke cijene nabavljene energije, najvećim dijelom za Alumi-nij d.d. Mostar.

„Nakon povećanja cijena struje 2012. završena je s gubitkom od 65 miliona KM“.

Možda se s gubitkom krenulo i prije povećanja cijena struje, a završi-lo a gubitkom od 65,84 milijuna KM.

Čudi me da ne spominjete gubitak iz 2013. godine, s obzirom na to da ste bili direktor do kraja studenoga 2013. godine.

„Nakon toga se krenulo sa sana-cijskim mjerama no gubici su i da-lje bili ogromni jer se svaki mjesec bilježilo po 10 milijuna manjka koji je stvaran zbog visokih cijena stru-je (valjda električne energije). Situ-acija je kulminirala nakon odluke Elektroprivrede HZ HB o blokadi računa.“

Meni se čini da je situacija

kulminirala prije blokade računa kra-jem 2012., ili ste možda, gospodine Bradvica, mislili na blokadu računa krajem listopada 2013., ili možda na blokadu računa, koju je, možda znate, učinio EPHZHB – ovih dana.

Prosječni računi za isporučenu električnu energiju Aluminiju d.d. Mostar 2011. – 2013. iznose oko 8,7 milijuna KM (bez PDV-a) i oko 10 milijuna KM s PDV-om, pa je valjda svakome jasno, a ne i Vama, da bi s obzirom na podatak koji ste iznijeli Aluminij bio u gubitku da je od EPHZHB dobivao energiju besplatno.

Naveli ste: „Ja sam za deset mjeseci stvorio dug od 40 milijuna KM, a oni su za pet mjeseci stvorili 60 milijuna duga. To treba objasniti.“

Stvarno interesantna konstatacija i mislim da bi Vi gospodine Brad-vica to trebali objasniti. Možda ste im Vi ostavili „prepune“ račune, pa ovi umjesto da isplate dug koji ste Vi stvorili, stvaraju još veći dug.

„Ne trebaju tražiti krivca za gu-bitke u Aluminiju nego u Saraje-vu“, poručuje Bradvica. Naravno, to je stara priča gospodina Bradvice. Svatko je kriv za gubitke u Alu-miniju osim „strateških partnera“ i Aluminija. Ovaj put krivi su „oni iz Sarajeva“ i naravno „enormno pove-ćanje cijene struje“ odnosno Javno poduzeće Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar.

generalni direktor, Nikola Krešić

Predstavnici Elektroprivrede HZ HB, nOs-a BiH i Elektroprijenosa BiH o problematici neplaćanja dugovanja Aluminija Na inicijativu JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, 6. lipnja 2014. odr-žan radni sastanak predstavnika JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, NOS-a BiH i Elektroprijenosa BiH a.d. Banja Luka.

Tema sastanka bila je aktualna problematika neizvršavanja obveza Aluminija d.d. Mostar iz ugovora o opskrbi električnom energijom za-ključenom između JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar i Aluminija d.d. Mostar, te moguća obustava isporuke električne energije.

JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar još jedan put poziva Aluminij d.d. da iznađe način i pristupi plaća-nju računa za isporučenu električnu energiju u protivnom će ovo podu-zeće biti primorano raskinuti ugovor o opskrbi električnom energijom, su-kladno važećim propisima.

Privremeno deblokiran račun Aluminija Prema zaključku Vlade Federacije BiH kao većinskom (90 %) vlasni-ku JP Elektroprivreda HZ HB d.d.

Mostar od 30. lipnja 2014. godine pored ostaloga zadužena je Uprava Elektroprivrede HZ HB da izvrši de-blokadu računa Aluminij d. d. Mostar na razdoblje od 60 dana, te da odmah obustavi postupak obustave isporu-ke električnom energijom poduzeću Aluminij d. d. Mostar.

Zbog te činjenice i pružanja još jedne prigode Aluminiju Mostar da izmiri dugovanja i normalizira poslo-vanje Uprava EPHZHB-a na sjedni-ci 2. srpnja 2014. donijela je odluku o deblokadi računa te tvrtke.

Donesena odluka je privremena, budući da odmah treba pristupi-ti izradi i potpisivanju Sporazuma o reprogramiranju duga u skladu sa Zakonom o financijskoj kon-solidaciji gospodarskih društava u Federaciji BiH, uz uvjet urednoga plaćanja tekućih mjesečnih računa i obveznu garanciju za otplatu po-stojećega duga za električnu energi-ju koja mora biti sastavnim dijelom Sporazuma.

Podsjećamo kako dug Aluminija za isporučenu električnu energiju na temelju sklopljena Ugovora o opskrbi električnom energijom za 2014. go-dinu, od 31. prosinca 2013. godine, te Ugovora o izmirenju dospjelog duga, od 22. listopada 2013. godine, trenutačno iznosi oko 117 milijuna konvertibilnih maraka, zbog čega su i bile poduzete mjere prinudne naplate

potraživanja kroz blokadu računa Aluminij d.d. Mostar.

Uprava EPHZHB-a ovoga puta očekuje maksimalno odgovoran pri-stup pri izvršavanju preuzetih obveza, te prijedloge Aluminija koji će biti konstruktivni, zakoniti i realno pro-vedivi kako bi se konačno počela po-zitivno rješavati ta problematika, koja ozbiljno prijeti uspješnom poslovanju i likvidnosti EPHZHB-a.

Vlada FBiH je kroz spomenute za-ključke dala suglasnost EPHZHB-a da u slučaju kašnjenja ili neplaćanja tekućega računa može ponovno po-krenuti sve mehanizme prinudne na-plate duga.

Konačno, sporazum s AluminijemFederalna Vlada je na svojoj sjedni-ci od 16. rujna 2014. dala suglasnost na ugovor između JP Elektroprivre-da HZ HB d.d. Mostar i Aluminija d.d. Mostar o otplati duga. Kako je dug Aluminija zajedno s kamatama na kraju srpnja 2014. bio veći od 120 milijuna maraka, odobrenim ugo-vorom bit će osigurana otplata duga u 48 obroka. Ugovorom je također definirano, ako Aluminij, ne plati na vrijeme bilo koji obrok duga, a da o tome ranije ne obavijesti EPHZHB, sporazum se raskida i automatski se vrši isključenje struje.


Novi sastanak predstavnika Elek-troprivrede HZHB i Elektro-

privrede BiH održan je 5. ožujka 2014., a osnovne teme bile su ospora-vanje Zakona o vodama Hercegovačko – neretvanske županije za čije dono-šenje nije bilo valjane pravne osnove. Razmatrani su i zajednički prijedlozi i komentari prednacrta Zakona o na-knadi za korištenje hidroakumulacija koji bi eventualno zamijenio važeći Zakon o izdvajanju i usmjeravanju dijela prihoda poduzeća ostvarenog ko-rištenjem hidroakumulacijskih objekata Federacije BiH.

Održani je sastanak plod ranije potpisanoga Memoranduma o zajed-ničkim aktivnostima dvaju poduzeća prema kojemu su definirani priori-teti poslovne suradnje koja uključuje

nAsTAVAK usPJEŠnE suRADnJE s ELEKTROPRIVREDOM BiH

zajednički nastup prema regulatori-ma i federalnim institucijama s ciljem pronalaženja kvalitetnijih rješenja za funkcioniranje tih elektroprivrednih poduzeća u Federaciji BiH, suradnja

u području trgovine električnom energijom, upravljanje proizvodnim objektima, kao i poboljšanje suradnje na području distribucije električne energije.

suradnje su zajednički nastup prema regulatorima i Federalnim institucija-ma s ciljem pronalaženja kvalitetnijih rješenja za funkcioniranje tih elek-troprivrednih poduzeća u Federaciji

uGOVOR ZA IsPORuKu ELEKTRIČNE ENERGIJE u 2014.

ugovori i sastanci

Kako je i predviđeno prema ranije potpisanom dokumentu Memo-

randum o zajedničkim aktivnostima u Mostaru održana je 13. studenoga 2013. godine nova zajednička sjedni-ca Uprava JP Elektroprivreda HZ HB i JP Elektroprivreda BiH.

Na dnevnom redu bila je analiza provedbe dosadašnjih zaključaka i rad zajedničkih stručnih timova za suradnju na pojedinim područjima, kao i planiranje budućih zajedničkih aktivnosti dvaju poduzeća.

Osim ostaloga razmatrane su za-jedničke aktivnosti vezane za inici-jativu za pokretanje postupka pred Ustavnim sudom FBiH za ocjenu ustavnosti Zakona o vodama Hercego-vačko-neretvanske županije; komenta-ri na Zakon o izdvajanju i usmjerava-nju dijela prihoda poduzeća ostvarenog korištenjem hidroakumulacijskih obje-kata Federacije BiH; obnovljivi izvori energije i ef ikasne kogeneracije i dr.

Definirani prioriteti poslovne

BiH, suradnja u području trgovine električne energije, upravljanje pro-izvodnim objektima, kao i poboljša-nje suradnje na području distribucije električne energije.

Nakon što je proveden postu-pak javne nabave sukladno Zakonu o javnim nabavama BiH, generalni direktor JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar Nikola Krešić i izvršna direktorica za Ekonomske poslove Ivana Bunoza s generalnim direkto-rom Elektroprivrede BiH Elvedinom Grabovicom i izvršnim direktorom za opskrbu i trgovinu Elektroprivrede BiH Mirsadom Šabanovićem potpi-sali su i kupoprodajni ugovor za is-poruku električne energije za sljedeću godinu.

Radi se o nedostajućoj količini el. energije potrebnoj Elektroprivredi HZHB koju bi prema potpisanom ugovoru Elektroprivreda BiH trebala isporučiti u tromjesečnom razdoblju od 1.7. do 30.9. 2014. godine u vri-jednosti od oko 21, 2 milijuna KM.

Čelni ljudi dviju Elektroprivreda i ovom prigodom potvrdili su spre-mnost za nastavkom i stalnim po-boljšanjem poslovne suradnje s ciljem uspješnijega djelovanja i unapređenja međusobnih odnosa.


11. sAVJETOVAnJE BHK CIGRE u nEuMu

Jedanaesto savjetovanje BH K CI-GRE održano je u Neumu od 15.

rujna do 19. rujna 2013. i okupilo je nešto više od 400 domaćih i inoze-mnih sudionika, najvećim dijelom stručnjaka za proizvodnju, prijenos i distribuciju električne energije.

Na svečanosti otvaranja savjetova-nja 16. rujna, u obraćanju okupljenima generalni direktor JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar Nikola Krešić pored ostaloga izrazio je očekivanja kako će taj stručni skup kao i ranijih

godina, ponuditi dosta korisnih ana-liza, zaključaka i smjernica koje bi trebale olakšati rad i traženje rješenja problema koji opterećuju ukupni ra-zvoj i funkcioniranje elektroenerget-skoga sektora na našim prostorima.

Za ovo savjetovanje, kojemu je jedna od sponzora i JP Elektroprivre-da HZ HB d.d. Mostar, pripremljeno je 140 stručnih i znanstvenih radova koje su napisala 322 autora i koautora.

U redovitom radu upravljačkih i stručnih struktura BH K CIGRE aktivno sudjeluju i predstavnici Elek-troprivrede HZHB. Tako i na ovome četverodnevnom stručnom skupu su-djelovalo je 30-ak naših uposlenika, najvećim dijelom iz organizacijske jedinice Distribucija električne ener-gije. Svoje autorske i koautorske ra-dove predstavili su uposlenici ovoga poduzeća mr.sc. Drago Bago dipl.ing.el., (inače predsjednik studijskoga ko-miteta C6 za distribucijske sustave i male elektrane, i predsjednik BH K CIRED, organizacije koja se bavi stručnim i znanstvenim problemima u područja elektrodistribucije), te di-plomirani inženjeri elektrotehnike Marin Bakula, Ivan Ramljak i Mijo Sesar.

IZLOBA FOTOGRAFIJA ELEKTROPRIVREDE HZHB NA SAVJETOVANJU BHK CIGRE U NEUMU Izložba fotografija JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar nakon desetak općina i gra-dova u Bosni i Hercegovini postavljana je i na četverodnevnom savjetovanju Bosan-skohercegovačkoga komiteta (BHK) CIGRE u Neumu.

Izložba je otvorena 15. rujna 2013. godine u hotelu Neum, a okupljeni sudionici Savjetovanja kao i svi ostali zainteresirani građani Neuma mogli su je razgledati do 19. rujna 2013. godine.

Izložba je postavljena kao plod suradnje s organizatorom savjetovanja BHK CIGRE, stoga su je zajednički otvorili generalni direktor Elektroprivrede HZ HB Nikola Krešić i Rusmir Mahmutčehajić predsjednik BHK CIGRE, najveće profesionalne organizacije u BiH koja se na domaćem i međunarodnom planu bavi stručnim i znanstvenim pro-blemima iz područja proizvodnje, prijenosa i distribucije električne energije, a posebice problematikom elektroenergetskih sustava.

Edukacije i prezentacije U zgradi Distribucije električne energije u Mostaru održana je

7.10.2013. prezentacija kompanije Elektro-Elektronik Pranjić (EEP) iz Gelsenkirchena (Njemačka). Tu je tvrtku još davne 1989. godine osno-vano Kruno Pranjić.

Automatika, Hidraulika rudarske tehnologije, Prijenos podataka i ko-munikacija, Softver i vizualizacija te Specijalna tehnološka rješenja osno-ve su djelatnosti te profitabilne firme o kojima su mogli čuli stručnjaci iz Elektroprivrede HZHB.

Iz svih organizacijskih jedini-ca posebice Opskrbe električnom energijom naše inženjere zanimala su tehnološka rješenja koja nudi ta međunarodno priznata tvrtka, a koja svoje usluge najviše izvozi na kinesko tržište, te surađuje sa svjetskim firma iz toga područja.

Prilično fleksibilna za suradnju, svoje usluge od projektne dokumen-tacije, razvijanja tehnologije, ugrad-nje, puštanja u rad i obuke kao modu-larnoga sustava, tvrtka EPP uspješno je predstavila u EPHZHB.

PREZEnTACIJA ELEKTRO-ELEKTROnIK PRANJIć

REDOVITA OBuKA ZAŠTITE nA RADu

i internim normativnim aktima koji reguliraju tu materiju, izvode obve-zne obuke iz područja zaštite na radu,

zaštite od požara i prve pomoći. U pro-sincu 2013. godine u svim organizacij-skim jedinicama svi radnici, njih 1898, morali su obvezno proći navedene obuke koje izvode stručno osposoblje-ni predavači Elektroprivrede HZ HB.

Obuke su izvođene prema vrsti djelatnosti i vrsti poslova koje pojedi-ni radnici obavljaju na radnome mje-stu. Uz opću obuku o mjerama zaštite na radu, zaštite od požara i davanja prve pomoći koju moraju proći svi radnici, poseban, specijalistički dio slušaju i polažu djelatnici koji se bave operativnim radom i izravnim radom pod naponom.

Nakon odslušane obuke, svi su radnici položili test o čijim su re-zultatima informirani (točnost testa mora biti iznad 75%).

JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar ima relativno nizak postotak ozljeda na radu uzrokovanih nepri-državanjem mjera zaštite na radu ili propustima u svezi s tim, a važnost je redovite obuke svakako doprinijela tim činjenicama.

U JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar redovito se u dvogo-

dišnjem razmaku, sukladno zakonu


U studenome 2013. godine u sklo-pu redovita Plana i programa

usavršavanja uposlenika JP Elektro-privreda HZ HB d.d. Mostar održan je tečaj engleskog jezika za 40 rad-nika. Tečaj je organiziran u upravnoj zgradi u Mostaru, nakon uvodnog testiranja polaznici su raspoređeni u dvije skupine (početni i napredni stupanj), tečaj je trajao devet tjedana. Uz organizaciju Sektora za odnose s javnošću i Sektora za kadrovske i opće poslove EP HZHB –Službe za edukaciju tečaj su vodili profesori iz agencije Novi svijet d.o.o. iz Mostara.

Svi polaznici dobili su certifikate i izrazili zadovoljstvo predmetnom edukacijom.

Marija LasićSlužba za edukaciju

TEČAJ EnGLEsKOGA JEZIKAEdukacije i prezentacije EPHZHB u zajednici

EDuKACIJA ZA IZRAVAn RAD s KuPCIMAU JP Elektroprivreda HZ HB d.d.

Mostar u ožujku 2014. u dvije radne skupine realiziran je program stručnoga usavršavanja naših djelat-nika iz područja psihologije, komuni-kologije, metodike rada s klijentima, te šire opće pismenosti (psihološke, verbalne komunikacije, modela rada). Cilj je programa dodatno osposobiti djelatnike za poslove upravljanja ko-munikacijama i odnosima s javnošću uz ovladavanje znanjima i vještinama verbalne i neverbalne komunikacije, pregovaranja, kritičkoga mišljenja i kreativnoga izraza, uz ovladavanje vještinama uspješnog svladavanja konflikata i ergonomične organizacije rada.U organizaciji Sektora za odno-se s javnošću i Sektora za kadrovske i

opće poslove EP HZHB –Službe za edukaciju za edukatora angažiran je Fakultet društvenih znanosti dr. Mi-lenka Brkića iz Međugorja. Uz vo-ditelja programa obuke mr.sc. Mar-ka-Antonia Brkića vrlo kvalitetno i edukativno izlaganje obavili su pro-fesori spomenuta Sveučilišta: dr.sc. Drago Martinović, Marina Dugan-džić, mag. i dr.sc. Antonija Krtalić.

Nakon provedene ocjene zadovolj-stva I i II skupine, ukupno 90 radnika, naših šalterskih djelatnika i djelatni-ka na blagajnama, dispečera može se zaključiti da su djelatnici zadovoljni edukacijom uz prijedlog da se konti-nuirano održavaju slične edukacije.

Marija LasićSlužba za edukaciju

ELEKTROPRIVREDA I DALJE uZ FILMsKI FEsTIVAL u ORAŠJu

POTPORA uMIROVLJEnICIMA EPHZHB-a

JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar i dalje ostaje uz manifestaciju Dani hr-vatskoga filma u Orašju, i kao general-ni sponzor te filmske smotre pomaže njezinom uspješnom održavanju.

Ovogodišnji 19. kulturni odgađaj ponovno je okupio brojne filmske umjetnike i goste iz BiH i regije.

Na svečanosti otvorenja u ime Elektroprivrede HZHB bili su na-zočni generalni direktor Nikola Kre-šić, izvršna direktorica za Ekonomske poslove Ivana Bunoza i izvršni direk-tor za Pravne poslove Mate Pavković.

Osim ove manifestacije kada su u pitanju Dani filma Elektroprivreda HZHB na sličan način pomaže odr-žavanje i MFF u Širokom Brijegu, Dane filma Mostar, NAF u Neumu, kao i druge projekte različitih udru-ženja i organizacija, od sportskih, hu-manitarnih i drugih događaja, kroz politiku dodjele donacija, reklamira-nja ili sponzorstva.

Generalni direktor JP Elektro-privreda HZ HB d.d. Mostar

Nikola Krešić, izvršna direktorica za Ekonomske poslove Ivana Bunoza i izvršni direktor za Pravne poslove Mate Pavković održali su 28. listopa-da 2014. godine sastanak s predsjed-nikom Udruge umirovljenika ovoga poduzeća Vijekom Božićem.

Kao i ranijih godina, koliko god su mogućnosti i rezultati poslovanja to dopuštali, Elektroprivreda je nastojala održavati suradnju i pomagati tu po-pulaciju, pa je tako i na tom sastanku zaključeno kako će Uprava donijeti odluku o dodjeli novčane pomoći uz Dan poduzeća. Razgovaralo se i o drugim mogućnostima potpore za rad Udruge i aktivnostima koje pokreću.

Prema ranijem dogovoru o su-radnji jučer su navedeni predstavnici

održali i sastanak s predstavnicima Nezavisnog sindikata uposlenika (NSUEPHZHB) predsjednikom Du-bravkom Pervanom i dopredsjedni-kom Ivanom Baketarićem.

Na dnevnom redu bile su i teme iz Kolektivnoga ugovora elektropri-vredne djelatnosti u Federaciji BiH, a odnose se statusa i ostvarivanja prava uposlenika kao što su isplate jubi-larnih nagrada uposlenicima uz dan

poduzeća, mogućnosti osiguranja na-knada za Božić, kao i darova za djecu uposlenika.

Predstavnici Uprave poduzeća po-tvrdili su kako će sukladno zakonskim propisima i našim internim aktima, izvršiti sve predviđene obveze prema uposlenicima, posebice one čija je re-alizacija uvjetovana ostvarenim po-slovnim rezultatima i dogovorom sa Sindikatom.


JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar već petu godinu podr-

žava i sudjeluje u zajedničkom pro-jektu Grada Mostara i Udruge gađana Infohouse Sarajevo pod nazivom Vo-lontiraj – Kreditiraj – Socijalni dan.

Na već tradicionalnom, 7. socijal-nom danu sudjelovalo je 1.500 učeni-ka iz Federacije Bosne i Hercegovine. Dana 10.10. 2013. godine projekt je realiziran kao posjet i jednodnevni rad učenika iz gimnazija i srednjih škola u 58 gradova Bosne i Hercegovine u državnim i privatnim poduzećima, a sudjelovalo je 139 srednjih škola. Od kada sudjeluje u projektu ovaj put JP Elektroprivreda HZ Herceg Bosne d.d. „uposlila“ je najveći broj učeni-ka, njih 45. Najviše učenika bilo je iz Hercegovačko-neretvanske županije iz gradova:Mostara, Rame i Čapljine, a 10 učenika došlo je iz Jajca. Učenici su dobili priliku vidjeti kako ‘živi’ JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar na jedan dan. Radili su u pogonu HE Rama, HE Jajce 1 i HE Jajce 2, HE Mostarsko blato, Centru za upravlja-nje proizvodnjom, na šalteru s kupci-ma i mnogim drugim poslovima.

AKCIJA VOLOnTIRAJ – KREDITIRAJ 2013.

Sudjelovali su učenici iz mostar-skih škola: Srednja elektrotehnička škola Ruđera Boškovića; Gimnazija fra Grge Martića; Srednja Promet-na; JU Srednja mašinsko-sabračajna i JU Srednja elektrotehnička. Iz Jajca su sudjelovale Srednja strukovna škola i Gimnazija Nikole Šopa, a iz Rame Srednja škola Prozor i iz Čapljine Srednja škola Čapljina.

Neskrivajući zadovoljstvo srdač-nim prijamom i posvećenoj pozorno-sti, srednjoškolci i gimnazijalci dobili

su uvid u raznolikost poslova koji ih možda jednoga dana čekaju i u ovom poduzeću. Na kraju je radnoga dana, nakon okrijepe, učenicima u prigodne učeničke radne knjižice upisan staž.

MostarS upravljačkom strukturom, orga-nizacijom i radom poduzeća „nove radnike“ upoznala je Vanda Rajić Gazibarić, rukovoditeljica Sektora za pravno-imovinske poslove, a u Cen-tru za upravljanje proizvodnjom uz dobroga mentora Maria Menala, ru-kovoditelja Centra, naučili su kako se upravlja procesom proizvodnje elek-trične energije.

Srednjoškolci su potom imali pri-liku vidjeti postrojenja i praktično se upoznati s radom nove hidroe-lektrane Mostarsko blato, koju im je pokazao njezin rukovoditelj Ivan Lovrić.

Široki Brijeg U Širokom Brijegu, u organizaciji Udruge žena liječenih od karcinoma dojke NARCIS a pod pokrovitelj-stvom JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, 17. ožujka 2014. održana tra-dicionalna manifestacija Dan narcisa.

Dan narcisa organiziran je proda-jom narcisa, cvijeta koji simbolizira ži-vot, a sva prikupljena sredstva namje-njena su udruzi NARCIS za prevenciju i rano otkrivanje raka dojke, kao i po-moći za sve oboljele žene. Cilj je ma-nifestaije upoznati građane o važnosti prevencije kod malignih oboljenja i o svim vidovima pomoći ženama obo-ljelim od rak dojke.

Uz predsjednicu Udruge Radicu Lasić i ostale članice, na manifestaciji su aktivno sudjelovale učenice široko-briješke srednje škole, koje su narcise prodavale na središnjem gradskom platou – kod Križa, kao i po cijelom Širokom Brijegu. Manifestaciji su se pridružile i uposlenice JP Elektro-privreda HZ HB d.d. Mostar, pred-vođene izvršnom direktoricom za Ekonomske poslove, Ivanom Buno-zom. Direktorica Bunoza prodajom prvoga narcisa službeno je i otvorila Dan narcisa.

I kao izvršnoj direktorici i kao ženi, izuzetno mi je drago da mogu sudjelovati u ovoj uistinu vrijednoj manifestaciji, i dati svoj doprinos u spašavanju života, istknula je direktorica Bunoza.

Nakon prodaje narcisa direktorica Bunoza sa suradnicama posjetila je prostorije Udruge, gdje ih je srdačno dočekala predsjednica sa suradnicama i upoznala s radom.

Direktorica Bunoza naglasila je kako je JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar društveno odgovorno poduze-će i kako će i dalje nastaviti pomagati humanitarne i druge društveno kori-sne projekte, koliko god to mogućno-sti budu dopuštale.

Mostar Nakon manifestacije u Širokom Bri-jegu, pod pokroviteljstvom JP Elek-troprivreda HZ HB d.d. Mostar 18. ožujka 2014. obilježen je Dan narcisa i u Mostaru.

Svijedoci smo da sve više žena obo-ljeva od malignih bolesti, a vrlo često im nije dostupna adekvatna zdravstvena zaštita. Zbog toga se divim članicama Novog pogleda, što kroz svoj rad poma-žu ženama na sve moguće načine da se suoče s bolešču i učine sve da tu bolest i po-bjede, kazala je Ivana Bunoza, izvršna direktorica za Ekonomske poslove u obraćanju okupljenima na platou pro-dajnoga centra Mepas Mall u Mostaru.

Direktorica je naglasila kako Elek-troprivreda HZ HB kontinuirano kroz sponzorstva i reklame podupire hu-manitarne i druge društveno korisne

projekte kao što je i ovaj današnji, te je pozvala i sve ostale, posebice osobe iz javnoga života da se aktivnije uključe i sukladno mogućnostima pomognu ovu hvale vrijednu akciju, i tako prido-nesu stvaranju kvalitetnijih uvjeta za uspješnije liječenje oboljelih žena.

Proglasivši manifestaciju otvore-nom Ivana Bunoza je poručula Poka-žimo ovim i svim drugim ženama obo-ljelim od karcinoma dojke da nisu same. Vjerujem kako bi se većim sudjelovanjem osoba iz javnog života uspjeli stvoriti bolji uvjeti za njihovo uspješnije liječenje.

Predstavnice Udruge Novi pogled iz Mostara organizirale su prodaju narcisa - cvijeta koji simbolizira život, a priku-pljena sredstva iskoristit će za preven-tivno djelovanje na edukaciji i ranom otkrivanju raka dojke, kao i za konkret-nu pomoć već oboljelim ženama.

DAn nARCIsA uZ POTPORu ELEKTROPRIVREDE HZ HB

EPHZHB u zajednici


Otvoreno pismo koje je upućeno resornom ministru Erdalu Trhulju na njegove netočne izjave u svezi navodnog viška uposlenika i cijena električne energije. Isto tako jed-noglasno je donesena Odluka o iz-dvajanju 40.000 KM iz redovitih novčanih sredstava (članarine) Sin-dikata koje će se dodijeliti članovima NSUEPHZHB kojima je imovina stradala u nedavnim poplavama.

Udruga za Downov sindrom Mo-star u povodu Svjetskoga dana

Downowa sindroma, 21. ožujka 2014. organizirala je prigodno druženje i predstavila prodajni štand radova svojih članova u prodajnom centru Mepas Mall.

Osim samoga obilježavanja ovoga dana, cilj je okupljenih članova obi-telji i osoba s Downovim sindromom skrenuti pozornost na neprestalnu

OBILJEŽEN DAn DOWnOVA sInDROMA u MOsTARu

potrebu razumijevanja i prihvaćanja djece s tim sindromom u svakodnev-nom životu zajednice.

Rad Udruge podržao je i mostarski gradonačelnik Ljubo Bešlić, a među brojnim nazočnima iz javnoga života, na druženju je bila i predstavnica na-šega poduzeća Ivana Bunoza, izvršna direktorica za Ekonomske poslove.

Od predstavnika Udruge u ime poduzeća direktorica Bunoza primila

je i službenu zahvalnicu za kontinui-ranu potporu njihovu radu.

JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar sponzorskim sredstvima krajem prošle godine pomogla je re-alizaciju projekata Udruge, što nije usamljen slučaj budući da je naše po-duzeće u protekloj godini izdvojilo bitna sredstva samo za sponzoriranje rada i događaja udrugama koje se bave sličnom problematikom.

DuBRAVKO PERVAn sTARI-nOVI PREDsJEDnIK

Aktivnosti sindikata

EPHZHB u zajednici

Skupštine NSUEPHZHB.Dva kandidata za predsjednika

NSUEPHZHB Josip Dragić i Du-bravko Pervan su se obratili zastu-pnicima i predstavili svoje programe.

Većinom glasova s 41 glasom svoje povjerenje zastupnici su dali Dubrav-ku Pervanu i istog izabrali za pred-sjednika Sindikata.

Na izbornoj skupštini jednoglasno su verificirani mandati za članove Predsjedništva NSUEPHZHB i u Predsjedništvo su izabrani Ivan Ba-ketarić, Filip Turudić, Dubravko Per-van, Zdravko Ljubas, Davor Vidović, Oliver Papac, Antonija Kapetanović i Darko Prce, a kandidat Josip Dra-gić nije dobio dovoljan broj glasova zastupnika Skupštine i nije mu ve-rificiran mandat u Predsjedništvu NSUEPHZHB.

Sa ovog skupa usvojeno je

Dana 6.6.2014. godine na Kupre-su u hotelu Adria-ski održana je

Redovita izborna skupština Nezavi-snoga sindikata uposlenika Elektro-privrede Hrvatske zajednice Herceg Bosne (NSUEPHZHB).

Izborima su nazočile sindikalne kolege iz BiH i zemalja okruženja, a sami izbori su protekli u demokrat-skoj i tolerantnoj atmosferi.

Bila je to prigoda za oprost sa umirovljenim kolegom i dugogodiš-njim predsjednikom Skupštine Đu-rom Markovićem kojem je uručena zahvalnica i prigodan poklon za du-gogodišnje uspješno sindikalno dje-lovanje i predsjedavanje Skupštinom NSUEPHZHB.

Zastupnici skupštine 47 od 50 pozvanih su jednoglasno izabrali Iliju Damjanovića za predsjednika i Blaženka Ćorića za dopredsjednika


Četrnaeste sportske igre radnika JP Elektroprivreda HZ HB d.d Mostar održane su u Čapljini. U organizaciji

Nezavisnoga sindikata EPHZHB-a, a uz financijsku pot-poru Uprave JP Elektroprivreda HZ HB d.d Mostar, od 15. do 16.11. 2013. natjecali u tradicionalnim igrama: ma-lome nogometu, pikadu, stolnome tenisu, šahu i boćanju. Sudjelovalo je preko dvije stotine radnika. Najbrojnije su momčadi u malome nogometu, a već redovito na igrama sudjeluju i radnici Elektroprijenosa BiH - OP Mostar.

Sportskim igrama nazočili su i članovi Uprave i Nad-zornoga odbora, a generalni direktor Nikola Krešić pratio je pojedina natjecanja. Prigodom svoga obraćanja na sve-čanoj večeri zahvalio je svim djelatnicima na radu i zala-ganju, a što je rezultiralo, kako sada stvari stoje, najboljim rezultatima poslovanja od postojanja ove Elektroprivrede. Brojni pozvani gosti nazočili su svečanoj večeri i dodjeli pobjedničkih pehara.

Druženje na terenima balon dvorane u Čapljini, ručak u obližnjem Karaotoku, svečana večera u hotelu Mogor-jelo u Čapljini, potvrdili jedinstvo i zajedništvo radnika JP Elektroprivreda HZ HB d.d Mostar kako u uspješnom obavljanju svakodnevnih poslova tako i u međusobnim sportskim natjecanjima.

14. sPORTsKE IGRE

Aktivnosti sindikata

U nastavku dajemo pregled po-bjednika u svim disciplinama, uz na-pomenu da su Igre uvijek u duhu po-štene borbe i dobroga druženja svih radnika:

Mali nogomet: 1. momčad DP i OP HBŽ, ekipa12. momčad DP i OP ZHŽ, ekipa 13. momčad DP i OP HNŽ, ekipa 1

Fair-play momčad: HE Rama

Najbolji igrač: Božo Crnjak DP i OP HBŽ

Najbolji strijelac: Boris Slokar (7golova) DP i OP HNŽ, ekipa 1

Najbolji vratar: Ivica Miličević DP i OP ZHŽ, ekipa 1

Boćanje žene:1. DP i OP HBŽ, ekipa 12. DP i OP PŽ3. DP i OP HNŽ, ekipa 2

Šah:1. Miro Marjanović, DP i OP SBŽ, ekipa 1 2. Ilija Damjanović, DP i OP PŽ 3. Stanko Dadić, CHE Čapljina

Pikado:1. DP i OP SBŽ, ekipa 12. DP i OP HBŽ, ekipa 13. Elektroprijenosa, Mostar

Stolni tenis (m):1. Ivo Čerkez (HE Mostar i HE Mo-starsko blato)2. Darko Stjepanović, DP i OP HNŽ, ekipa 13. Mirko Vincetić DP i OP PŽ

Stolni tenis (ž):1. Nada Bagarić DP i OP HBŽ, eki-pa 22. Mirjana Vukoja DP i OP HNŽ, ekipa 23. Radmila Perić DP i OP HHŽ, eki-pa 2


Generalni direktor JP Elek-troprivreda HZHB d.d.

Mostar, Nikola Krešić, 11. li-stopada 2013. godine službeno je pokrenuo novu, redizajniranu mrežnu stranicu EPHZHB..

Stranica je organizacijski i sadržajno poboljšana, uz kvali-tetniju podršku novim mrežnim tehnologijama, te omogućava lakše upravljanje sadržajem.

Kao i dosada na prvome je mjestu pružanje usluga i infor-macija našim kupcima elek-trične energije, investitorima, partnerima, dioničarima i široj javnosti.

Na stranici se nalaze sve po-trebne informacije za kupce, od pravilnika, različitih obrazaca i procedura, mogućnosti uvida u stanje računa, prijave kvarova, korisni savjeti, servisne infor-macije i sl.

Također, stranica sadrži naj-novije vijesti i najave događanja, informacije o poslovanju i aktu-alnostima u poduzeću, kapital-nim investicijama i postupcima javnih nabava, galerije fotogra-fija i čitav spektar drugih sadr-žaja, uz mogućnost interaktivne komunikacije.

Direktor Krešić naglasio je da stavljanjem u funkciju nove mrežne stranice Elektroprivre-da HZHB želi biti još otvore-nija prema svim zainteresiranim stranama u poslovnom okru-ženju, a posebice poboljšavati kvalitetu pružanja usluga našim kupcima električne energije.

NOVA MREŽNA STRANICA ELEKTROPRIVREDE HZHB

S ciljem daljnjega unaprjeđenja poslovno-informacijskog sustava

JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mo-star, koji je više godina zasnovan na Microsoft tehnologijama, u Sarajevu je 11. rujna 2013. održan radni sasta-nak s predstavnicima tvrtke Micro-soft BiH.

Na sastanku su sudjelovali ru-kovoditelj Sektora za informatiku i telekomunikacije JP Elektroprivre-da HZ HB d.d. Mostar Nikola Jo-vić, direktorica Microsoft BiH Lejla Zukić-Krivdić i Lejla Hadžiabdić, SMSP Partner Account Managerica te tvrtke.

Teme sastanka bile su moguć-nosti poboljšanja cjelokupnoga

Kratke vijesti

početkom studenog 2013. godine or-ganizirao je nekoliko stručnih konfe-rencija i radionica na temu otvaranja tržišta i reformi energetskog sektora u BiH.

U suradnji s državnim i entitet-skim regulatornim agencijama u BiH (DERK, FERK, RSERK) i elektro-privrednim poduzećima tematski je obrađivao modele tržišta električne energije, legislativu koja prati otva-ranje, te povezene teme kao što je mjerenje električne energije – izrada dijagrama opterećenja kupaca elek-trične energije.

U znak je zahvalnosti za surad-nju na svim zajedničkim projektima USAID REAP elektroprivredama, pa tako i JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar dodijelio prigodne za-hvalnice, dok su ta poduzeća uputila zahvalu američkom narodu i USAID REAP-u na važnoj pomoći u razdo-blju transformacije, odnosno reforme energetskoga sektora u BiH.

UNAPRJEĐENJE POSLOVNE SURADNJE s TVRTKOM MICROSOFT BiH

poslovno-informacijskoga sustava Elektroprivrede HZ HB, automati-zacija i podrška poslovnim procesima, te modernizacija i snižavanje komu-nikacijskih troškova.

Zaključeno je da se na sljedećem sastanku razmatraju konkretna rješe-nja za pojedine segmente poslovno-informacijskoga sustava poduzeća, na čijoj se pripremi intenzivno radi.

Posebno organizirani Sektor za informatiku i telekomunikacije JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar upravlja i nadzire navedeni sustav, si-stemski administrira svim njegovim serverima i servisima, te vrši admini-straciju korisnika, korisničkih prava i povlastica u sustavu.

ZAHVALnICA usAID-aU okviru realizacije USAID-ova

Projekta asistencije regulativi i reformi energetskoga sektora (USAID REAP), Bosna i Hercegovina dobila je

veliku stručnu pomoć u reformi ener-getskoga sektora.

USAID REAP počeo je s radom 2007. godine i do kraja svoje misije

Kratke vijesti


Tradicionalni prijam za predstavni-ke bosanskohercegovačkih medija

već treću godinu organizira Uprava JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar.

U povodu novogodišnjih i božićnih blagdana svečano druženje s rukovo-diteljima, urednicima i vlasnicima

TRADICIOnALnI PRIJAM ZA MEDIJE

medija kao i predsjednicima udruga i društavā novinara prilikom je za raz-mjenu korisnih informacija, prijedlo-ga i sugestija.

Pozivu Uprave Elektroprivrede HZ HB svečanom prijamu održa-nom 19. prosinca 2013. odazvalo se oko 30 predstavnika svih bosansko-hercegovačkih medija.

Važnost je medija u poslovanju JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar neizmjerljiva i to je jedini put kojim se može ukazati na potrebe poduzeća koje ima prema javnosti.

Zahvalivši na izvrsnoj suradnji 2013. i kontinuiranom korektnom praćenju rada poduzeća u svim po-slovnim okolnostima prošlih godi-na u ime Uprave JP Elektroprivreda

Kratke vijesti

HZ HB d.d. Mostar nazočne je goste pozdravio izvršni direktor za Pravne poslove, Mate Pavković, dipl. iur. koji je istaknuo važnost objektivnoga in-formiranja javnosti o radu ovoga jav-noga poduzeća. Ovogodišnji poslovni uspjeh Poduzeća nije bio samo rezultat dobrih hidroloških prilika, nego i dobrih poslovnih poteza Uprave, istaknuo je Pavković na novinarska pitanja.

Najveći interes pokazali su novi-nari za nove proizvodne objekte, te se na brojna pitanja novinara izvršni direktor za Proizvodnju el. energije mr. sc. Robert Križan osvrnuo na nji-hove faze pripreme, posebice iskori-štenja vjetra i izgradnju vjetroparka u Mesihovini.

I ovo druženje novinara s Upra-vom bilo je korisno kako medijima koji javnost redovito informiraju o stanju elektroenergetska sektora tako i uposlenicima JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar jer je samo obostrana i korektna komunikacija daje uspješ-ne rezultate.

2013.Mostar

U suradnji s Odjelom transfuziologi-je SKB Mostar, 12. rujna 2013. go-dine u Mostaru Udruga dobrovoljnih darivatelja JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar organizirala akciju dari-vanja krvi.

Prikupljene su 74 doze krvi koje će svakako biti od velike pomoći mo-starskoj bolnici, a koja zbog sve ma-njega broja darivatelja ima problema u redovitom zbrinjavanju bolesnika u potrebi.

Šefica Odjela za transfuziologiju SKB Mostar dr. Jadranka Knežević pohvalila je rad Udruge dragovoljnih darivatelja JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar i izrazila zadovoljstvo konstantno velikim brojem dariva-telja, posebice zbog činjenice da se i na ovoj akciji odazvalo sedam novih darivatelja.

Osim redovitim godišnjim, upo-slenici - darivatelji odazivaju se i ak-cijama koje se organiziraju u drugim gradovima, ali i na pojedinačne pozi-ve kad se za njih ukaže potreba.

Treba naglasiti kako Uprava JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar aktivno podupire organizaciju akcija, što umnogome olakšava rad Udruge i veliki je poticaj darivateljima kako bi

AKCIJE DARIVAnJA

Redni broj

GodinaBroj doza

(proljetna akcija)Broj doza

(jesenska akcija)ukupno doza

1. 2009. 48 31 (akcija na HE Rama) 79

2. 2010. 52 56 108

3. 2011. 46 55 101

4. 2012. 64 62 126

5. 2013. 63 74 137

6. 2014.

2014.Mostar Prva akcija darivanja krvi u 2014. godini održana je 20. ožujka. Već tradicionalno u organizaciji sudjeluje Odjel transfuziologije SKB Mostar. Prikupljena je 71 doza krvi, a akciji su se odazvala 83 davatelja.

Najiskrenije zahvaljujem svima onima koji su se mogli odazvati na ak-ciju dobrovoljnog darivanja krvi koja je bila vrlo uspješna. Akcija je bila vrlo uspješna jer je prikupljena 71 doza na dan akcije, a još 7 djelatnika naknadno se odazvalo dati krv u Transfuzijskoj službi. Od 2009. godine podatci poka-zuju uzlazni trend i nadam se da ćemo ga nastaviti i u budućnosti, istaknuo je voditelj Udruge dragovoljnih dariva-telja, mr.sc. Ivan Miletić.

Krv su darovali: Miroslav Andrija-nić, Kristijan Aničić, Ivica Boban, Fra-no Borovac, Ante Bošnjak, Melanija Božić, Nikica Božić, Ivica Brekalo, Davor Brnjić, Dolores Budimir, Ivica Buntić, Ivo Čerkez, Zdravko Čuljak, Dragana Denda, Ivica Dragičević,

Zoran Drežnjak, Mirna Džidić, Vla-dimir Ereš, Ljupko Galić, Josip Gilja, Dražen Glavaš, Ivica Glavota, Ivan Golemac, Ivica Grbešić, Stipe Hrkać, Marjan Jelčić, Vedran Jelčić, Niko-la Jović, Bosiljko Karamatić, Mario Kljajo, Miroslav Knezović, danijel Kordić, Mirko Kovačević, Tomislav Krešo, Marko Krezić, Jerko Kutleša, Oliver Ladan, Damir Leko, Sanja Leko, Toni Leko, Danijel Majić, Da-libor Marinčić, Josip Marinčić, Mo-nika Markotić, Ivan Miličević, Ivan Miletić, Vidak Mrvalj, Stojan Nuić, Gojko Pinjuh, Ivan Primorac, Ivica Prskalo, Ivica Pavković, Pavle Pranjić, Darko Raspudić, Marijana Rašić, Jure Rupčić, Ivica Sičaja, Frano Slišković, Brankica Slišković, Ivan Smoljan, Josip Spajić, Filip Stipanović, Dar-ko Stjepanović, Ivica Šarić, Dalibor Šunjić, Ivana Tadić, Bratislav Tomić, Zoran Uložnik, Dragan Zadro, Ivo Zovko, Jurica Zovko, Mario Zovko, Zlata Zovko.

nastavili činiti dobra djela. I ovoj akcija KAP LJUBAVI –

IZVOR ŽIVOTA odazvali su se upo-slenici Elektroprijenosa BiH, Opera-tivno područje Mostar, koji su nekada radili u JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar.

Nova Bila Druga, redovita akcija darivanja krvi u Novoj Biloj u organizaciji Udruge dragovoljnih darivatelja krvi JP Elek-troprivreda HZ HB d.d. Mostar odr-žana je 5. prosinca 2013.

Djelatnici DP-a i OP-a Centar Novi Travnik u suradnji s Odjelom za transfuziologiju bolnice dr. fra Mate Nikolića u Novoj Biloj svake se godine pred kraj kalendarske godine tradicionalno odazovu toj akciji. Na akciji je sudjelovalo 38 darivatelja iz: Novoga Travnika, Busovače, Viteza, Nove Bile, Kiseljaka, Vareša, Žepča, Novoga Šehera i Fojnice.

Organizirano je i kraće druženje kako bi se još bolje učvrstili već do-bri međusobni odnosi djelatnika iz raznih područja koja spadaju u okvir DP-a i OP-a Centar.

O vrijednosti i važnosti akcije svje-doči i zadovoljstvo djelatnika Odjela transfuziologije, jer, kako kažu, uvijek je bolje imati tu dragocjenu tekućinu u pričuvi, nego tražiti odgovarajućega darivatelja u trenutku operativnoga zahvata, a najveće su potrebe upravo uoči blagdana.

AKCIJE DARIVAnJA KRVI


U okviru Programa neformal-na obrazovanja koje pridonosi

poboljšanju životnih situacija i ja-čanju kapaciteta mladih kako bi bili u mogućnosti preuzeti odgovornost za profesionalnu budućnost, a koji je pokrenulo Federalno ministar-stvo energije, industrije i rudarstva 6. svibnja 2014. skupina srednjoškolaca iz Mostara posjetila je HE Mostar.

Cilj je toga programa, pored osta-loga, jačanje suradnje i razvijanje par-ticipativnih struktura u obrazovanju s nižim i višim razinama vlasti i podr-žavanje volonterizma i volonterskih aktivnosti.

Program je namijenjen srednjoškol-skim ustanovama na području Grada Mostara, odnosno učenicima završnih razreda koji bi mogli promovirati i solidarnost i volonterizam kao trajnu vrijednost u zajedničkom eradu i koji bi svoje formalno obrazovanje upot-punili neformalnim obrazovanjem.

MOsTARsKI sREDnJOŠKOLCI nA HE MOsTAR

Kratke vijesti

U organizaciji Federalnoga mini-starstva energije, rudarstva i in-

dustrije ove godine ponovno, nakon svibnja, organizirani su Dani otvo-renih vrata kao program neformalna obrazovanja učenika završnih razreda svih škola na području Grada Mostara.

Nakon što su se upoznali s radom resornoga ministarstva, pod vodstvom pomoćnika ministra Jasmine Pašić 16 učenika 3. rujna 2014. posjetilo i upo-znalo se s radom JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar.

Centar za upravljanje proizvodnjom

EPHZHB PONOVNO PODRŽAO II. DAnE OTVOREnIH VRATA FMERI-A

mjesto je gdje je učenike o proizvod-nji, o distribuciji i funkcioniranju hi-droelektrana upoznao voditelj Centra Mario Menalo. Goste iz ministarstva na HE Mostar primio je rukovodi-telj HE Mostar Božo Krstanović, a o hidroelektrani, o procesima njezina rada, o proizvodnji električne energije i o ostalim karakteristikama učenike su upoznali, inženjer na poslovima održavanja Alen Omeragić i Marko Krezić.

Učenici se rado odazivaju na ovaj program što potvrđuje i veći broj

uključenih škola u ovaj rujanski pro-gram, tako da su u projektu sudje-lovale: Koledž ujedinjenoga svijeta, Srednja ekonomska i turističko-ugo-stiteljska škola, Srednja elektrotehnič-ka škola, Srednja građevinska škola, Srednja strojarska škola Fausta Vran-čića, Srednja elektrotehnička škola Ruđera Boškovića, Srednja prometna škola, Srednja medicinska škola.

Programa pomaže jačanju poten-cijala mladih ljudi za odgovorno i sa-vjesno preuzimanje budućega struč-nog života.

Sa skupinom učenika različitih mostarskih srednjih škola koji su de-taljnije upoznali postrojenja pogona

HE Mostar bio je Stipe Buljan, taj-nik Federalnoga ministarstva ener-gije, industrije i rudarstva.

U nastojanju da pruže podršku jačanju položaja žena BiH, sku-

pina uposlenica Centra za promociju civilnoga društva (CPCD) krajem veljače 2012. godine pokrenula je ini-cijativu pod nazivom mentoRING s ciljem povezivanja žena kojima treba podrška u razvoju karijere s uspješnim poslovnim ženama koje su prepozna-te po svom doprinosu u društvu. Pro-gram je osmišljen po uzoru na „Vital Voices FORTUNE MentoRing Pro-gram“ koji zajednički provode Vlada SAD-a i organizacija Vital Voices Democracy Initiative, a na kojem je 2009. godine sudjelovala direktorica CPCD-a, Aida Šljamo Daguda.

Centar za promociju civilnoga društva (CPCD) je 21. rujna 2014. godine upriličio svečanost u Domu mladih na Skenderiji u Sarajevu ko-jom je obilježen uspjeh prve tri go-dine najuspješnijega mentorskog programa za žene u BiH i regiji, mentoRING-a.

Nazočne je u ime mentorica po-zdravila i Ivana Bunoza, izvršna di-rektorica za Ekonomske poslove u Elektroprivredi HZ HB, koja je istaknula:

Naš zajednički angažman posve-ćen je unapređenju generalnih procesa u državi u kojoj živimo što me dodat-no motiviralo da budem dijelom ovoga programa i prenesem svoja znanja a ujedno me podsjetilo na moje početke i traženje uzora i mentorice na mom ta-dašnjem poslu.

Što se tiče moga iskustva u mento-RING programu mogu istaknuti kako me druženje s mojom korisnicom, koja je jedna mlada, vrijedna i uspješna stu-dentica ispunilo zadovoljstvom i oboga-tilo. Osobno me oduševljavaju i daju mi poticaj mladi ljudi željni znanja, puni energije i nade u uspjeh.

Ove godine, svečano druženje okupilo je 200 žena koje su u prote-klom razdoblju sudjelovale ili dopri-nijele razvoju mentorskoga programa. Iako je 2014. godina bila obilježena poplavama i teškom ekonomskom si-tuacijom, ove godine u mentorskom

ŽENE PODUZETNICE ZNAČAJNO DOPRInOsE nAPRETKu DRuŠTVAciklusu spojeno je čak 280 parova. Time je u ovom programu do sada uključeno 1.170 žena iz svih krajeva Bosne i Hercegovine. Želimo skrenuti pažnju i na činjenicu da BiH ima ve-liki broj sposobnih, obrazovanih žena koje imaju mogućnosti dati značajniji doprinos u razvoju demokracije, ekono-mije i u upravljanju državom, nagla-sila je Aida Šljamo Daguda, direkto-rica Centra za promociju civilnoga društva.

Aktivnosti promoviranja men-torstva i ženske solidarnosti CPCD organizira uz podršku Američkoga veleposlanstva u BiH, kao i brojnih poduzeća poput Elektroprivrede HZ HB, Orbica, Bagna i drugih.


FOTO VIJEsT

s POPLAVLJEnIH PODRUČJABez električne energije preko 5.000 potrošačaU svibnju 2014. zbog elementarnih nepogoda bilo je dosta problema s napajanjem električnom energijom područja Posavine i Središnje Bosne. Naši radnici bili su neprestano na terenu i otklanjali su kvarove koliko su im to prilike dopuštale jer su crpne stanice u cijelosti ovisile od napa-janja električnom energijom. Elektroenergetska situacija mijenjala se iz sata u sat.

Najteža situacija kada je u pitanju opskrba električnom energijom bila u Poslovnici Domaljevac-Šamac čiji su svi potrošači bili potpuno bez napajanja nekoliko dana.

U DP Sjever (općine Orašje, Odžak i Domaljevac Ša-mac) nekoliko TS-ova bilo je izvan pogona: TS 35/10(20) kV Novi Grad i TS 35/10(20) kV Domaljevac.

U nastavku donosimo kakvo je stanje bilo s trafostani-cama TS 10(20)/0,4 kV 21. svibnja, u jednom od najtežih dana tijekom poplave:

- U Poslovnici Orašje od ukupno 128 komada TS 10(20)/0,4 kV izvan pogona je bilo 35 s oko 5.000 potrošača.

- U Poslovnici Odžak od ukupno 128 komada TS 10(20)/0,4 kV izvan pogona je bilo 43 s oko 1500 potrošača.

- U Poslovnici Domaljevac-Šamac od ukupno 48 ko-mada TS 10(20)/0,4 kV izvan pogona je bilo svih 48 kom s oko 2.000 potrošača.

Također je izvan pogona bio DV 110 kV Odžak-B. Ša-mac zbog kvara i poplave u Bosanskom Šamcu, napajanje je bilo jednostrano od TS 110/X kV Modriča.

U DP Centar dosta je niskonaponskih izlaza bilo isklju-čeno preventivno. Oko 2.850 potrošača područja Žepča, N. Šehera, Usore i Jajca bilo je bez opskrbe el. energijom.

Dodatna financijska sredstva za sanacije na poplavom ugroženim područjimaNa području odgovornosti JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar Distribucijskog područja Sjever (Posavska župani-ja) i dijela Distribucijskoga područja Centar (Zeničko-do-bojska županija), uslijed vremenskih nepogoda u svibnju 2014. oštećen je ili uništen veliki broj elektroenergetskih objekata, niskonaponske i dalekovodne mreže, priključnih ormara, brojila i prateće opreme.

Na područjima gdje je to moguće odnosno gdje se

voda povukla u prvih nekoliko dana nakon poplave, žur-no su otklonjeni ili privremeno sanirani brojni kvarovi na elektroenergetskim objektima, pa se opskrba električnom energijom postupno normalizirala.

Za područje Posavine JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar osigurala je 15 čamaca, crpke za vodu, agregate, čizme, svjetiljke, motorole za vezu i drugi materijal nužan za pomoć u situacijama poplave.

Uprava JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar osigura-la je i dodatna financijska sredstva za izvanredne situacije za nabavu potrebne nedostajuće opreme i materijala za izvođenje svih radova u cijelosti, te dovođenje distribucij-ske mreže u normalno stanje.

Uposlenici JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar bili su neprestano na terenu, a dobrovoljne kolegijalne snage dolazile su u ispomoć i iz Hercegovine.

Predstavnici Elektroprivrede HZ HB sudjelovali na SAP- konferen-cijama (SAP Conference for Uti-lities) u Danskoj (Copenhagen) od 17. do 19. travnja 2013. i Njemač-koj (Mannheim) od 8. do 10. travnja 2014. godine.

DIREKTORICA BunOZA nA KOnFEREnCIJI O ŽENSKOM PODuZETnIŠTVu

U Sarajevu dana 19. ožujka 2014. godine održana je prva konfe-

rencija o ženskome poduzetništvu Snaga žene u organizaciji Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD-a) sa Asocijacijom ženskih poduzetni-ca ONE i Deloitte SheXo Clubom. U sklopu iste u Panelu III Žene u poslovnom svijetu kao podrška žen-skom poduzetništvu – DELOITTE SheXO Club u kojem je moderato-rica bila gđa Sabina Softić svoje izla-ganje kao panelistica imala je i Ivana Bunoza izvršna direktorica za Eko-nomske poslove EP HZ HB.

Konferencija je bila posvećena promociji ženskoga poduzetništva. Također se govorilo o trenutačnim ograničenjima i pružanju mogućnosti za umrežavanje žena u poslovnomu svijetu u BiH, a sve s ciljem razmjene iskustava.

Kratke vijesti


Kratke vijesti

JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mo-star predstavlja se već treću godinu

zaredom na Međunarodnom sajmu energetike ENERGA u Tuzli. Održan je od 10. do 13. lipnja 2014. kada je re-dovito održana i prateća međunarod-na konferencija pod motom THIN-KING THE FUTURE-MISLITI NA BUDUĆNOST, što je na tragu opre-djeljenja ka održivoj i efikasnoj ener-getskoj budućnosti.

Ovogodišnji sajam okupio je 28 izlagača koji predstavljaju više od 60 gospodarskih subjekta iz osam zemalja regije, te najvažnije institucije i kompa-nije iz BiH koje se bave eksploatiranjem i distribucijom energije, a predstavile su tehničko-tehnološke mogućnosti ener-getike i aktualnosti iz tog područja.

Čast mi je i zadovoljstvo što sam već četvrtu godinu na sajmu Energa koji svake godine dobiva na važnosti i kva-liteti, i jedan je od najvažnijih skupova ovog tipa u regiji. Tu činjenicu potvrđuje i veliki broj sudionika i gostiju, kazao je Nermin Nikšić, premijer Federacije BiH na otvorenju sajma. Naglasio je kako Bosnu i Hercegovinu u sljede-ćem razdoblju očekuje realizacija stra-teških projekata u energetskom sekto-ru od koji će u budućnosti cjelokupno bosanskohercegovačko društvo imati višestruke koristi.

Važno je bilo i predstavljanje ob-novljivih izvora energije i energetska efikasnost, čemu se teži zbog činjenice da se koriste vrlo ograničeni resursi.

Svoj doprinos ponovno je dala JP

Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar kroz predstavljanje na štandu, nazoč-nost članova Uprave na sajmu, kao i sudjelovanje na trodnevnoj međuna-rodnoj konferenciji kao programskom i stručnom sadržaju Međunarodnog sajma energetike Energa 2014.

Njezin je cilj okupljanje predstav-nika različitih i često suprotstavljenih interesa i pogleda na koncept razvoja energetike s ciljem postizanja konsen-zusa o ključnim opredjeljenjima ener-getskih strategija i politika. U radu konferencije aktivno su sudjelovali generalni direktor JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar, Nikola Krešić i rukovoditelj za Razvoj obnovljivih izvora energije i energetsku učinkovi-tost, Miroslav Nikolić.

U Mostaru 3. rujna 2014. upriličeno je potpisivanje Ugovora o stipendiranju za akademsku 2013./14.

godinu s novim stipendistima. Generalni direktor JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mo-

star, Nikola Krešić u pozdravnom obraćanju stipendistima najprije je čestitao i zaželio uspješno studiranje, te je na-glasio kako JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar bez obzira na poteškoće koje ima u poslovanju, nastoji održati kontinuitet kada je u pitanju stipendiranje studenata i na taj način izravno pomoći njihovu školovanju.

Inače, osim ovih studenta, ovo poduzeće od ranije ima 17 aktivnih stipendista iz prethodnih godina prema ko-jima uredno izvršava ugovorne obveze.

Svečanosti potpisivanja ugovora osim generalnoga di-rektora bila je nazočna i izvršna direktorica za Ekonomske poslove Ivana Bunoza i Mate Pavković izvršni direktor za Pravne poslove JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar.

sTuDEnTI POTPIsALI uGOVORE

Nakon raspisanoga Natječaja za dodjelu stipendija za aka-demsku 2013/2014. godinu, Uprava JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar donijela je Odluku kojom je, suklad-no odredbama Pravilnika o dodjeli stipendija i raspisanom Natječaju, dodijelila 81 stipendiju sljedećim redovitim studentima. Kriteriji na temelju kojih je izvršena vršiti dodjela stipendija su uspjeh i prosjek ocjena i socijalni i materijalni uvjeti.

28 stipendija redovitim studentima elektrotehničkoga fakulteta:

C smjer automatika (3 preddiplomskoga, 3 diplomskoga studija),

C smjer elektrotehnički sustavi i tehnologija (2 preddi-plomskoga, 2 diplomskoga studija),

C smjer elektroenergetika (6 preddiplomskoga, 6 di-plomskoga studija),

C smjer elektroničko i računalno inženjerstvo (2 preddi-plomskoga, 2 diplomskoga studija),

C smjer elektronika (1 preddiplomskoga, 1 diplomskoga studija),

C 10 stipendija redovitim studentima strojarskoga fakulteta:

C smjer sigurnost i zaštita na radu (1 preddiplomskoga, 1 diplomskoga studija),

C smjer industrijsko inženjerstvo i menadžment (1 preddiplomskoga, 1 diplomskoga studija),

C smjer proizvodno inženjerstvo (1 preddiplomskoga, 2 diplomskoga studija),

C konstrukcijski smjer (1 diplomskoga studija), C mehanika (1 preddiplomskoga, 1 diplomskoga studija),

DODIJELJEnA 81 sTIPEnDIJA ZA REDOVITE sTuDEnTE

6 stipendija redovitim studentima fakulteta računarstva: C smjer programsko inženjerstvo i informacijski sustavi (1 preddiplomskoga, 2 diplomskoga studija),

C računalno inženjerstvo (1 preddiplomskog, 2 diplom-skog studija),

10 stipendija redovitim studentima ekonomskoga fakulteta: C smjer financije i računovodstvo (2 preddiplomskoga, 2 diplomskoga studija),

C smjer marketing (1 preddiplomskoga, 1 diplomskoga studija),

C smjer menadžment (1 preddiplomskoga, 1 diplomskoga studija),

C smjer poslovna informatika (1 preddiplomskoga, 1 diplomskoga studija),

6 stipendija redovitim studentima pravnoga fakulteta,2 stipendije redovitim studentima filozofskoga fakulteta:

C smjer engleski i njemački jezik-dvopredmetni studij (1 diplomskoga studija),

C smjer njemački jezik-jednopredmetni studij (1 diplom-skoga studija),

6 stipendija redovitim studentima građevinskoga fakulteta: C smjer hidrotehnika (6 diplomskoga studija),

2 stipendije redovitim studentima fakulteta političkih znanosti:

C smjer komunikologija-odnosi s javnošću (1 diplomsko-ga studija),

C smjer komunikologija-poslovno komuniciranje (1 preddiplomskoga studija).

sAJAM ENERGA 2014.


1. Marijana Jukić, Posušje2. Nikola Zovko, Mostar3. Marko Marjanović, Široki Brijeg4. Ivana Nakić, Široki Brijeg5. Stipe Krišto, Livno6. Jure Petković, Čapljina7. Monika Perutina, Stolac8. Ivan Grgić, Mostar9. Marija Mikulić, Grude10. Ana Mamić, Livno11. Domagoj Zadro, Ljubuški12. Marko Bošković, Stolac13. Dajana Džambo, Novi Šeher14. Goran Borovčanin, Mostar15. Perica Smoljan, Mostar16. Julka Golemac, Mostar17. Ivan Barić, Žepče18. Marinko Udovičić, Žepče19. Kristina Martinović, Jajce20. Ante Štironja, Stolac21. Gabrijela Mikulić, Grude22. Ivan Boras, Ljubuški23. Mirna Mihaljević, Kupres24. Ivan Lasić, Široki Brijeg25. Dario Antolović, Novi Šeher26. Hrvoje Jukić, Žapče27. Dario Marušić, Busovača

28. Josip Mikulić, Grude29. Duje Nevistić, Prozor-Rama30. Ivanka Lučić, Tomislavgrad31. Julijana Tadić, Kreševo32. Igor Marjanović, Mostar33. Marijo Crnjac, Široki Brijeg34. Elvis Omanović, Čapljina35. Bože Gabrić, Tomislavgrad36. Marko Čuljak, Mostar37. Kristina Ramljak, Bila38. Kristina Jozić, Mostar39. Tomislav Landeka, Posušje40. Nei Zovko, Široki Brijeg41. Davor Badrov, Travnik42. Darija Zelenika, Mostar43. Marija Petrićušić, Mostar44. Ivana Primorac, Čitluk45. Mateja Bevanda, Čitluk46. Ivan Lasić, Široki Brijeg47. Denis Prusina, Čitluk48. Stipe Mihalj, Posušje49. Doris Čule, Mostar50. Jako Brnić, Livno51. Mirko Ljubos, Busovača52. Boris Matić, Mostar53. Marijeta Majić, Ljubuški54. Miroslav Ćurić, Livno

55. Ivan Topić, Široki Brijeg56. Dragica Damjanović, Široki Brijeg57. Gordana Grebenar, Vitez58. Marija Martina Landeka, Tomislavgrad59. Marijan Milas, Ljubuški60. Ruža Matić, Domaljevac Šamac61. Vedran Saraf, Jajce62. Matea Rebrina, Livno63. Mirela Vladić, Prozor-Rama64. Mario Perak, Jajce65. Josip Vukoja, Prozor-Rama66. Petar Landeka,Tomislavgrad67. Zvonimir Miletić, Mostar68. Ivana Ćorić, Široki Brijeg69. Marija Ivanković, Široki Brijeg70. Marija Karačić, Široki Brijeg71. Dragana Petrović,Ljubuški72. Marin Katava, Busovača73. Ivan Marić, Grude74. Josipa Delija, Mostar75. Andrej Bošković, Čapljina76. Goran Krezić, Čapljinaa77. Matijas Bunoza, Ljubuški78. Lucija Biško, Ljubuški79. Nikolina Ćorluka, Grude80. Marko Barić Čapljina81. Stjepan Šutalo, Neum

Priče i zanimljivosti

Na pregovorima i dogovorima fe-deralnih partnera, neposredno

nakon završetka „otvorenih“ sukoba, najčešće su bili nazočni predstavni-ci međunarodnih udruga te njihovi „provjereni“ prevoditelji...

Jednom prigodom, okupili se predstavnici Elektroprivreda iz Mo-stara i Sarajeva, predstavnici ODA i IMG, pa započeli raspravu o zajed-ničkim akcijama na osposobljavanju i stavljanju u pogon ratom oštećenih elektroenergetskih objekata.

Sastanak „išao“ prilično glat-ko kad se raspravljalo o pitanjima u

Solarna elektrana se između ostalog sastoji od 300.000 kompjutorski

kontroliranih zrcala koja su visoka 2, a široka 3 metra. Ona zajednički usmje-ravaju sunčevu svjetlost prema vrhovi-ma tri tornja visoka 140 metara, gdje se voda pretvara u paru, koja potom pokreće turbine za stvaranje električ-ne energije. Na taj način funkcionira najveća solarna elektrana na svijetu, koja nosi naziv Ivanpah Solar Electric Generating System.

Nakon prevladavanja svih zakon-skih i regulatornih problema, solarna elektrana počela je s radom. U vla-sništvu je kompanija NRG Energy, BrightSource Energi i Google.

Solarna elektrana prostire se na oko 13 četvornih kilometara na granici Ka-lifornije i Nevade. Ona proizvodi 392 magavata, što je dovoljno električne energije za 140.000 kućanstva u Ka-liforniji. Veoma važno je to što se radi o „čistoj energiji“, čime se izbjegava oslobađanje oko 400.000 tona ugljič-noga dioksida godišnje, što je jednako uklanjanju 72.000 automobila s cesta.

Najveća svjetska solarna elektrana ubija pticeČest prizor nad najvećom svjet-skom fotonaponskom elektranom su tragovi dima do kojih dolazi bez

Središnjoj Bosni, a kad se „poteže“ pitanje o prostoru oko Mostara, zape, pa ni makac.

Nitko nikomu ne da za pravo. Upadaju jedni drugima u riječ...sva-ki argument izrodi mnoštvo onih kontra...

Prevoditelji zašutjeli, ne znaju što bi preveli, a što preskočili.

Stranci, u čudu, „preko“ prevodite-lja pitaju kako to, odjednom, nastaju problemi oko Mostara...ta, i tu su muslimani i Hrvati, kao i u Središnjoj Bosni?

Tajac, nitko ne progovara, samo

zgledanje i slijeganje ramenima, otpuhivanje...

A onda, kako bi malo „pripomo-gao“, valjda, jedan iz Središnje Bo-sne, onako, šeretski dobaci: - Ma, znate, u Središnjoj Bosni su „obični“ muslimani i Hrvati, a u Mostaru su –„hercegovački“!

Prvo su u smijeh „prasnuli“ fede-ralni partneri, a, nakon prepričanog i pojašnjenog prijevoda, nasmijali su se i svi ostali...sastanak su nastavili i, na kraju, došli do nekakvog kompromi-snog dogovora...

Jedna od uspomena s kraja prošlog „milenija“

Vladimir Bundić

NISU ONI OBIČNI...

EnERGETIKA.BA

upozorenja, piše Engadget.com. No bolji pogled na tu pojavu poka-zuje kako je izvor dima ptica koja je zalutala u vrućinu nad reflektirajućim ogledalima solarnog postrojenja. Nai-me, postrojenje BrightSource Energy u kalifornijskom gradu Ivanpahu ko-risti superkritičnu paru umjesto ener-gije iz fotonapona. Sunčeva energija reflektira se sa 300.000 zrcala prema jednoj točki gdje se koristi za pokre-tanje parnih turbina koje proizvode energiju.

No pokazalo se da je to smrtono-sna zamka za ptice. Za taj problem se znalo i prije nego što je postrojenje otvoreno, no sad se umiješala vlada. Naime, vladini inspektori za divlje ži-votinje vjeruju da insekte privlači jaka

refleksija s ogledala što, a ptice stra-davaju u pokušaju hvatanja insekata, prenosi Energetika-net. BrightSource smatra da je problem prenapuhan i tvrdi da samo tisuću životinja strada na godinu, no Centar za biološku ra-znovrsnost smatra da je stvarna brojka bliža 28.000 godišnje. Američka služ-ba za ribarstvo i divlji svijet traži da kompanija da više informacija i toč-nu procjenu smrti ako želi da joj sa-vezna država Kalifornija odobri nove dozvole za solarna postrojenja. Jedan od razloga je taj što je iduća planirana lokacija za novo postrojenje u blizini granice Kalifornije s Arizonom direk-tno smještena ispod rute koju koriste rijetke ptice kao što su suri orao i sivi sokol.


SJEDENJE UBIJA! preuzeto: Slobodna Dalmacija 26. ožujka 2014. pripremila: Javorka Luetić

Evo što se sve događa vašem tijelu dok satima surfate ili gledate televizijuZnamo da predugo sjedenje nije dobro za zdravlje, no što se točno loše događa u našem tijelu ako svakodnevno sjedi-mo u prosjeku osam sati, pojasnila je grupa stručnjaka ana-lizirajući promjene u pojedinim dijelovima našega tijela.

OŠTEĆENJE ORGANABolesti srca. Mišići „sagorijevaju“ manje masnoće i krv teče usporeno tijekom dugog sjedenja, zbog čega se masne kiseline lakše talože u stijenkama malih krvnih žila (ko-ronarki), koje opskrbljuju srčani mišić krvlju. Statistički je dokazano da je dugotrajno sjedenje jedan od uzroka povi-šenog krvnog tlaka te porasta masnoća u krvi (kolesterola). Osobe koje dugo sjede, ovisno i o duljini sjedenja, izložene su većem riziku da obole od neke kardiovaskularne bolesti.

Pojačani rad gušterače. Žlijezda gušterača proizvodi inzulin, hormon čija je funkcija da omogućava „ulazak“ šećera u stanice jer im je on „pogonsko gorivo“. Kod lju-di koji provode dulje vremena u mirovanju, tj. u mišićnoj neaktivnosti, javlja se „višak“ inzulina koji gušterača i dalje proizvodi, što povećava rizik od nastanka šećerne bolesti. Jedna je znanstvena studija iz 2011. godine dokazala da je dovoljan samo jedan dan prekomjernog sjedenja da dođe do značajne promjene u razini inzulina.

Rak debelog crijeva. Kao rezultat duljeg sjedenja mogu se također razviti bolesti poput raka debelog crijeva, dojke i maternice. Na pitanje zašto sjedenje ima za poslje-dicu nastajanje stanica raka, znanstvenici nemaju jedno-značan odgovor. Postoje dva tumačenja. Po jednom je kri-vac „višak“ inzulina, dok drugo ističe da redovito kretanje pomaže prirodnim antioksidansima da ubijaju slobodne radikale, potencijalne uzročnike raka.

DEGENERACIJA MIŠIĆAOpušteni trbušni mišići. Kada ne sjedite, trbušni miši-ći stalno rade jer vas drže uspravnima. No, što se događa kada ste dugo u mirovanju? Oni tada postaju neaktivni. Opušteni abdominalni mišići te istodobno „nabijeni“ leđ-ni dovode do poremećenog položaja kralježnice, što ima za posljedicu gubitak njezina prirodnog luka, te postu-pnog krivljenja i drugih poremećaja.

Poremećaj funkcije kukova. Optimalna pokretljivost u zglobu kuka bitna je za održavanje ravnoteže tijela. Kod predugog sjedenja u kukovima se razvijaju procesi koji u konačnici smanjuju opseg pokreta. Kao posljedica toga „kočenja“ korak se skraćuje, zbog čega dolazi do brojnih padova i lomova kod starijih osoba.

Slabljenje mišića stražnjice. Mišići stražnjeg dijela zdjelice, koji kontroliraju rad nogu, također slabe zbog du-gog sjedenja. Njihova slabost dovodi do poremećaja sta-bilnosti kod stajanja na nogama, smanjuje se sposobnost odupiranja i održavanja čvrstog koraka.

POREMEĆAJI U NOGAMALoša cirkulacija u nogama. Dugo sjedenje usporava cir-kulaciju krvi i uzrokuje nakupljanje tekućine u nogama. Postupno dolazi do oticanja gležnjeva i proširenih vena te se povećava rizik od nastanka krvnih ugrušaka, odnosno nastanka duboke venske tromboze.

Krhke kosti. Smanjenjem fizičke aktivnosti kao što su hodanje i trčanje, koji stimuliraju kosti donjeg dijela tijela da budu deblje i čvršće, događa se obrnuti proces. Sto-ga znanstvenici smatraju da je za epidemiju osteoporoze (smanjenje gustoće kostiju zbog kojeg one postaju krhki-je) dijelom odgovorna upravo smanjena fizička aktivnost.

NEVOLJE NA VRHUSlabije moždane funkcije. Mišićne stanice su bitne za funkciju srca i krvnih žila, pa njihovo slabljenje dovodi do lošijeg protoka krvi kroz organizam, a time i mozak. U konačnici dolazi do poremećaja moždanih funkcija.

Napeti vrat. Danas se u radu, komunikaciji i razonodi masovno koristi računalo. Većina ljudi koja dugo sjedi za računalom nesvjesno izvija vrat prema tipkovnici ili glavu naginje naprijed, čime se vratna kralježnica nalazi u dugo-trajnom prisilnom položaju, što može dovesti do trajnijih oštećenja. Zato se nemojte iznenaditi ako počnete osjećati učestali bol u vratu i ramenima.

STRAŽNJE „DVORIŠTE“Ukočena kralježnica. Poznato je da se stup kralježnice

TEsTSnovi oživljavaju podsvijest, a i zbilja, kadikad...

Dežurni električari u transformatorskim stanicama, uglav-nom su ljudi s bogatim radnim iskustvom – dokazani „majstori“, koji nisu više za „pentranja“ po dalekovodnim stupovima, energetskim transformatorima i drugim kon-strukcijama raznolikih rasklopnih aparata i opreme.

Istina, u novije vrijeme, na ta mjesta dolaze i mlađi ka-drovi – inžinjeri, ali se usluga „starih“, barem dok ih još ima, nitko ne odriče.

Posao dežurnog električara, neupućenima, suviše je la-gan. Za njih, oni samo „nešto“ čekaju, a, u međuvremenu, kako gdje, stignu preslušati i pregledati sve radijske i tele-vizijske programe te ispiti puno, više ili manje, produženih, kava...

No, zaboravljaju...kad jednom, možda i samo jednom, usred tmurne i olujne noći prepune vjetra, kiše, sijevanja i grmljavine, kada zakažu sve daljinske komande i uprav-ljanja, istrči u postrojenje i „ručno“ izvrši manipulaciju na nekom od visokonaponskih rasklopnih aparata te spriječi havariju i nečije stradanje, on učini puno više od njih, svih zajedno.

Takav dežurni električar, bio je Vinko. Vrijedan poštova-nja i u svemu primjeran. Poštovao je svoju tvrtku, svoje ob-veze i pretpostavljene. Radio je u Prijenosu Elektroprivrede HZ HB i njezinu organizacijskome dijelu, koji je lektrič-nom energijom „hranio“ prostor Središnje Bosne.

Temeljit, u svemu, ništa nije prepuštao slučaju. Nije sma-trao sramotnim, upitati za sve nejasno. I strpljiv je bio. Ni-kad nije žurio, ako ne mora. Pričao je lagano, razgovijetno, polako. Smatrao je kako ništa ne može odjednom, kako se za sve treba potruditi i pripremiti. Najviše bi ga bilo stid kad bi netko od njegovih, čiji je rad pratio, pokazao neka-kvo elementarno neznanje, a i sam je sebe često provjeravao. Kažu, oni koji ga još iz „daljeg“ poznaju, kako je takav bio i kao đak.

U trenucima opuštanja, kada je to elektroenergetska si-tuacija dopuštala, u razgovoru, uz kavu i šaljiv ton, znao se Vinko prisjetiti tih lijepih, davnih vremena...- Jesu...jesu đačka doba najljepša doba, a oni koji ih ne priznaju, jedino su oni što se kažiprstom potpisuju -, rakao bi tada.

Priznao bi, također, kako ima i onih, manje lijepih „stva-ri“, koje bi najradije zaboravio i izbrisao iz sjećanja, ali su one ušle duboko, duboko u podsvijest. Opet ga, ponekad „pecnu“, naglasi, potkrjepljujući to upečatljivom „prispodo-bom“ o snu, u kojemu ga je nastavnik prozvao, a on nije bio spreman i, za malo, dobio jedinicu. Probudio se, tada, kaže, sav u znoju, uznemiren...

Nikada nije tražio zamjene, pa čak i kad bi mu se ne-što značajnog znalo događati u životu, radije bi to odgodio, nego nekoga „gnjavio“, znao je reći.

Živio je uredno i nikad na bolovanju nije bio, a, u svojoj

sastoji od dva osnovna građevna elementa – koštanih kra-lježaka i elastičnih hrskavično-vezivnih diskova koji su umetnuti između njih i uvjet su pokretljivosti kralježnice. Za potpunu funkciju kralježnice vrlo su bitni i ligamenti koji povezuju kralješke te mišići i tetive koje je pokreću. Što se na kralježnici događa kod dugotrajnog sjedenja? Osnovi građevni materijal koji sve ove strukture pokreće jest kolagen koji se u dugom mirovanju skrućuje, pa se time postupno smanjuje opseg kretanja u leđima.

Oštećenje diska. Ljudi koji dugo sjede izloženi su ve-ćem riziku iskakanja diska između kralježaka. Tom pri-likom disk koji je iskočio van može pritisnuti korijene živaca koji izlaze iz leđne moždine, što ima za posljedicu poremećaje tipa bolovi, slabost mišića... itd.

U sjedećem položaju dolazi do promijenjenog odnosa kralježnice i pripadajućih mišića, tako da određeni miši-ći savijaju slabinsku kralježnicu prema naprijed, a cijela težina gornjeg dijela tijela se prenosi na tzv. sjednu kost koja predstavlja završni dio zdjelice koji je u kontaktu s površinom na kojoj se sjedi. U takvom položaju dolazi do neadekvatnog opterećenja jer se ono ne distribuira ravno-mjerno po dužini kralježničkog stupa.

Rast smrtnosti uz televizoreIstraživanje koje je trajalo osam i pol godina pokazalo je da su ljudi koji su najviše sati sjedili pred televizorom imali značajno veći rizik od smrti od onih koji su je gledali naj-manje. Kod oni koji su je gledali između jedan i dva sata dnevno, rizik od smrtnih posljedica zbog sjedenja bio je četiri posto, ako su je gledali između tri i četiri sata rizik je narastao na 14 posto. Između pet i šest sati buljenja u TV donosi rizik od smrtnosti od 31 posto, a sedam sati i više čak 61 posto.

Kako pravilno sjediti?Ako već morate dugo i često sjediti, potrudite se da to činite pravilno. Poštujte pravila, a ona su: Sjedi uspravno. Ne naginji se prema naprijed. Neka ramena budu opušte-na. Ruke držite uz tijelo. Laktovi neka budu savijeni pod kutom od 90 stupnjeva. Donji dio leđa poduprite. Držite stopala ravno na podu.

Što preporučuju stručnjaciSjedeći na nečem pomičnom, kao što je, na primjer, lop-ta, prisiljavate svoje mišiće da budu stalno aktivni. Radi-te vježbe istezanja barem po tri minute na svakoj strani tijela jednom dnevno. Prošetajte za vrijeme reklama dok gledate televiziju. Mijenjajte položaj sjedenja i stajanja. Ako to nije moguće, ustanite svakih pola sata i prošetajte. Pokušajte napraviti nekoliko vježbi joge, osobito „kravu” i „mačku”, jer ćete tako poboljšati savijanje i ispravljanje leđnih mišića.

Priče i zanimljivosti


skromnosti i poniznosti, govorio je: - Ma, Bog tako dao, hvala mu!

Da, miran je bio, „uviđavan“ – što bi rekli, ali...kad bi naišao nekakav problem, koji bi trebalo energično riješiti, onda se znao dobro naljutiti, podviknuti na one „šeprtljave“ i neodlučne, pa, i opsovati. No, nisu to bile nikakve „grdne“ psovke...opsovao bi oblak, a tad su svi znali da je puno ljut, poslušali ga i, skoro u pravilu, nikad nisu pogriješili.

Zato su ga ljudi iz okruženja cijenili i poštovali te jedno-glasno predložili i izabrali za poslovođu grupe trafostanica, što je, za svakog „dežurnog“, bila najveća čast.

A Vinko, sam, ostao je i dalje jednostavan, spreman „uskočiti“ i odraditi bilo čiju smjenu, kada bi se ukazala po-treba. Sve informacije „trafostanicama“ i kontakti s pretpo-stavljenima, išle su preko Vinka...

...-Jest, jest, Vinko, obvezni smo provesti to testiranje -, nazvao je Albert, rukovoditelj „Središnje Bosne“, svoga poslovođu.

Uh, šefe...kako...kad?...-, prozbori Vinko.Ma, ne boj se Vinko, to je ono uobičajeno. Bit će jedan

dio iz stručne osposobljenosti, a drugi dio iz zaštite na radu i protupožarne zaštite. To je samo proceduralna provjera onoga što ste zadržali od mog predavanja, kojega sam kod vas proljetos održao, sjećaš se?-, nastojao je rukovoditelj odagnati nemir, prisutan u glasu sugovornika.

Dobro, dobro...imam ja i nekakve pribilješke od onda, a...a, kad bi to bilo?-, malo smirenije upita Vinko.

Ja sam mislio to obaviti prekosutra, tu, kod tebe, na Kao-niku, tu imamo najviše prostora, a Busovača je baš negdje u sredini Središnje Bosne...sazovi i ostale...trajat će to, najviše, jedan sat vremena-, htio je zaključiti rukovoditelj.

Ma, „šefe“ (tako su, većinom, zvali rukovoditelja)...može li ikako u ponedjeljak...prekosutra je, svakako, petak, pa da se bolje pripremimo-, skoro zamoli Vinko.

Ha, ha...dobro Vinko, neka bude ponedjeljak, u podne-, nakon kraćeg razmišljanja, ne izdrža, ne nasmijati se, Albert.

Odlično! Doviđenja šefe!-, s olakšanjem izgovori Vinko.Do petka, i tijekom vikenda, Vinko je „prebrao“ sve svoje

„zapise“ i održao nekoliko sastanaka sa svojima dežurnim, pokušao se što bolje pripremiti. „Uklopnice“ i „uklopnici“,

podigli su pripravnost na najviši stupanj...Jeste li krenuli?-, nestrpljivo i brižno upita Vinko „u slu-

šalicu“, a „šef“, koji je, doista, umetao testove u torbu, samo reče: - Eto me!-, i krenu.

Sam je vozio i razmišljao o Vinku i njegovoj ozbiljnosti, kad, odjednom...iza jedne nepregledne krivine, baš negdje između Viteza i Busovače, pred njega, velikom brzinom, izjuri nekakav Džip!

Sve se odgralo vrlo brzo, u trenu. Zakačio je Džip Al-bertov zadnji kotač, jer je ovaj, refleksno, uspio samo malo zakrenuti prvi dio svoga Golfa „dvojke“. U tomu se Golf zanio, udario u obližnju bankinu, od nje se odbio i sudario s Opelom i suprotna smjera, kojega je ovaj u Džipu pretjecao. Džip je, u nastavku, „pomeo“ još dva automobila iza Alber-ta i, sve je onda stalo. Napravila se povelika kolona vozila, s obje strane.

Albert izišao i stao na noge. To mu je bilo važno. Opipao je glavu, i osjetio krv. Tek tada ga je, malo, uhvatio strah. Prišli su mu i neki od onih iz kolone i pitali za pomoć, a, kad su vidjeli da nije kritično, otišli k ostalim stradalnicima.

Onaj iz Džipa, nekakav „sforac“, crne puti, „iskezio“ se na mnoštvo gnjevnih oko sebe, pa čak, žvačući nervozno žvakaću, uperio pištolj, ne dajući nikomu prići.

Albert pogleda oko sebe. U Golfu razbacani testovi i osobne stvari, a auto svo ulupano, kao i bankina. Sreća, po-misli, da nje ne bi, završio bi u obližnjoj, pomalo nabujaloj, Lašvi.

Vidje ga jedan poznanik i, uz dopuštenje „naše“ policije, odveze ga u bolnicu, „Fra. Mate Nikolić“, u Novoj Biloj.

Ovi, u bolnici, konstatiraše kako nije bilo gubljenja svi-jesti, kako povrijeđeni normalno funkcionira s okolinom, očistiše „ranu“, ugradiše „kopču“, dadoše „nekakav“ nalaz i preporuke te se „okrenuše“ drugim slučajevima.

Onaj poznanik, koristeći sporedne, samo njemu znane, prečace, vrati Alberta na „mjesto zločina“, a tamo, još ni-šta nije maklo. Čeka se policija SFOR-a, jer ona je samo nadležna za slučajeve svog osoblja, a njihova baza čak je u Bugojnu...

Albert se zahvalio prijatelju, koji je morao svojim poslom ići, i sjeo u „raštimovanog“ golfa. Pokraj njega, sjeo je i „do-maći“ policajac, kojemu je Albert, opet, „potanko“ ispričao svoj doživljaj stradanja. Netko mu je, još ranije, dodao aspi-rin ili apaurin, ne zna ni sam što, i bočicu s vodom, što mu je dobro došlo, jer, glava ga više nije boljela.

Dok je, tako, sa svima ostalima, čekao „uviđaj“ i prebirao tijek događanja, eto ti, od nekud, Vinka.

Sve se, baš, brzo „dočuje“. Na kraju, ovo se i zbilo blizu trafostanice na Kaoniku.

Brižno Vinko priđe automobilu i, kroz razbijeni prozor prednjih vrata, nakon, za ovakve prilike, uobičajene razmje-ne pitanja i konstatacija, pomalo zamuckujući, bojažljivo prozbori: - Je li...šefe...hoćemo li imati test?

Policajac se, samo, onako, poluzbunjeno i „poluslužbeno“ promeškolji...

Događaji su istiniti, a imena su „izmišljena“...Vladimir Bundić

Autor:MariofilSoldo

Konzekve-ncija Udio Sveta žena

Bivši košarkaš

Kukoč

Vjerno, privrženo Glas pilića

Nekada kratica

austrijske valute

Nar, mo-granj

Rimska jedinica

Stoti dio eura ili dolara

Engleski pjevač Adam

Engleski sitni novčić

(Penny)

Dijametar (…kugle)

Pašnjak na kršu

Pavao Pavličić

Talijanski dramatičar

Fo

Usmjerivati u željenom

smjeru

Plivačica Kornelia

Okolica, okoliš

Hlad, hladovina

Naravno, prirodno

Obar, obarac

Plodovi zemlje,

urod

Kip gologa tijela

Talijanska metropola

Aralsko jezero

Jezičar Bratoljub

Američki glumac Wallach

Na ovakav način

„Kemijski institut“ Japan

Pokrajina u Vijetnamu

Dokument (engleski)

Oštećenje, defekt

Njemačka

Kalcij Zemljišna mjera

Životinjske usneUškopljeno

muško govedo

Azemina od milja

Hrabar kao ….

Hrvatskipisac („Fu-

kara“)

Veljko Rogošić

„carinska ispostava“

Kobalt

Žena koja je dobila azil Slovo slično

nuli„tona“

Američki redatelj Robert

„vojna akademija“

Nadimak Miroslava Blaževića

K A T R A P s P s E P R OsMOsMJERKAU mreži osmosmjerke pronađite pojmove dane u popisu abeced-nim redom; ako sve uradite kako valja, neiskorištena slova, čitana vodoravnim slijedom, dat će naziv za gibanje elektrona kroz vodič ili iona u elektrolitnim otopinama (istosmjerna …, izmjenična …, jednofazna …,trofazna …, slaba …).

domaja, donos, draga, drznik, dvi-zac, izvješće, konzum, laćanje, mo-reška, omara, patka, pješak, pla-ninar, pomodar, ponovo, postaja, pradjed, protok, realac, rukav, spar-tak, strujnica, šalaj, ševar, ušteda

C J C R P R L A ć A nJ E

T A A I O A u Š T E D A

K M Z K n D E K R R K L

O O u I O J A L A Š A A

T D n n V E u G E V Š C

O A O Z O D A R A V E Š

R s I R u P O s T A J A

P R A D O M O P J s P A

Rješenje: Struja

Zabava


www.ephzhb.ba

kvalitetni poslovni rezultati 50_web.pdfvažnosti koje glasilo ima kao medij, veću pozornost, što...

Documents