Kvalitetan menadment kole

Kako do kvalitetne kole?

Definicija kvalitetaKvalitet je ukupnost osobina i karakteristika proizvoda ili usluga na kojima se temelji njihova sposobnost da zadovolje izriite elje ili oekivane zahtjeve.

lat. gualitas kakvoa, svojstvo, osobina, vrlina, vrijednost, dobra osobina

Razvoj i evaluacija kvaliteta obrazovanja privlai veliku panju irom svijeta. Kvalitet se moe definirati razliitim pristupima, koji su usko povezani s trendovima i istraivanjima pedagogije i obrazovanja tokom proteklih desetljea.

Kroz cijelu historiju ovjeanstva postavlja se problem prenoenja znanja, vrijednosti i stavova. U tu svrhu uinjeno je mnogo na planu pedagoko - psiholoke nauke, ali je injenica da danas dobar dio tih otkria ne moe u cijelosti zadovoljiti zahtjeve da se do sada steena znanja, vrijednosti i kvaliteti "starijih" prenesu na "mlae".

Neka vana pitanja na koja treba traiti odgovore:daje li ono to smo radili do sada rezultate ?u kakvim odnosima nastojimo djelovati na nekoga ?da li je uope mogue i na koji nain djelovati na nekoga, "oblikovati'' nekoga ?to moemo uiniti da budemo efikasniji ?to uiniti da imamo zdraviju i sretniju generaciju iza sebe? to uiniti da mi budemo sretniji, zadovoljniji i ponosni na nau djecu, uenike ili studente ?to i kako svakodnevno djelovati na nekoga u kvalitetnom okruenju bez prisile?vjerujemo li da moemo odgojiti generaciju koja e iza nas ivjeti u odnosima bez prisile i znati stvarati takve odnose, kvalitetnije nego to su ovi danas koje svi proivljavamo ?

Stanjem u naim kolama i kvalitetom obrazovanja nisu zadovoljni ni uenici, ni roditelji, ni nastavnici. Najvei broj uenika osnovnih i srednjih kola ne uestvuje aktivno u obrazovnom procesu, niti postie rezultate primjerene nivou svojih sposobnosti.

Vanjska motivacija:

ako uradi ovo, dobit e ono

ako napie zadau, dobit e okoladu ako bez greke rijei test, dobit e odlinu ocjenuako ne proe odlinim, nee dobiti bicikl

Pogreka nagrade i kazne, odnosno vanjske motivacije, jedna je od najozbiljnijih konica kvalitetu, jer u takvom sistemu vrijednosti ono to je istinski bitno prestaje biti vano.

Raamo se unutarnje motivirani samopotovanjem, dostojanstvom; elimo suraivati s ljudima, radoznali smo, elimo uiti, spoznavati to vie; hoemo isprobati to moemo, stvaralaki mijenjati okruenje po svojimzamislima

Onda ponu djelovati pogubni utjecaji,

USPOREIVANJE MEU BRAOM I SESTRAMA ZVJEZDICE U VRTIIMA USPOREIVANJE S DOBRIMAOCJENE U KOLIUSPOREIVANJE S ODLINIMA KRITIKAIGNORIRANJE ZASTRAIVANJEKANJAVANJE''POTKUPLJIVANJE'' NAGRADOM, POPUTANJEMNEPOVJERENJE I NADZOR RAZVRSTAVANJE LJUDI

VREDNOVANJE S OBZIROM NA VANJSKA MJERILAPOTICANJENJE RIVALSTVA MEU UENICIMA I S TIM KOENJE SURADNJE 'NAGRAIVANJE PREMA RADU' KOENJE SURADNJE, I IRENJE RIVALSTVA: MEU UITELJIMA, STRUKAMA, MEU ODJELJENJIMAOCJENJEVANJE KOLA: KOLA SE ORIJENTIRA PREMA DOBROJ OCJENI A NE PREMA KVALITETU POUAVANJA

koji uzrokuju

ponienje, strah, samoobranu; takmienje za zlatne zvjezdice, za visoke ocjene; rivalstvo za upise u kole, koje znae svjedodbu bez obzira na znanje ili unosno zanimanje bez obzira na veselje prema obavljanju posla; guramo se da dobijemo priznanje na poslu bez obzira na kvalitetu posla. Sve vodi u rivalstvo; nema vie veselja koje nudi takmienje za zabavu; nema vie takmiara, jo su samo rivali . Nema vie radosti u radu, u svakodnevnim malim otkriima, nema vie veselja za uenje.

Nezadovoljni i ponieni odustajemo. Ponemo vjerovati u vanjsku motivaciju, kojom postupno zamaglimo unutarnju, a time kopni i ljudsko samopotovanje i dostojanstvo. Gubimo neovisnost osobe i pretvaramo se u predmet, koji nadziru okolnosti, sudbina i sl. To je predaja i oaj!

kola koja ne ispunjava osnovne potrebe uenika i nastavnika je NEDJELOTVORNA KOLA

Kako se prepoznaje nedjelotvorna kola?

''umala kola' nastavnicima je stalo do malo ega ili malo koga ''rutina'' ''direktor poput krtice'' ''zatupljujua istovrsnost odnosi meu nastavnicima bezvoljni'' i ''svaki za sebe''

Nedjelotvorna kola ne osposobljava djecu za ivot, jer ni sama nije prilagoena ivotu. Tradicionalno postavljena kola, s krutim obrascima upravljanja i centraliziranim sistemom kontrole, jednostavno ne moe ostvariti vlastitu transformaciju. Ona je u konfliktu sa stvarnou i kao takva moe se javljati kao koniar opeg drutvenog razvoja. Obrazovanje prole generacije nije obrazovanje koje danas moe posluiti naoj djeci.

Zahtjevi za promjenama u obrazovanom sistemu postali su toliko glasni da se odgovorni za stanje u kolstvu nalaze pod velikim pritiskom. Ovi su zahtjevi normalna posljedica ivotne stvarnosti - promjena u svijetu, burnih drutvenih procesa, naglog tehnolokog razvoja.

Dinamina i kompleksna stvarnost trai dinaminu kolu koja se fleksibilno prilagoava ivotnim okolnostima.

Niko od nas ne eli nedjelotvornu i nekvalitetnu kolu. Svi se slaemo oko toga da naa djeca zasluuju obrazovanje koje e im osigurati da ostvare svoje pune potencijale i postanu dobri i kompetentni graani.

kola treba ivjeti i razvijati se u skladu sa potrebama uenika, to vie brisati granicu izmeu uenja u koli u uenja u ivotu.

7 podravajuih navika podravanjeohrabrivanjesluanjeprihvaanjepovjerenjepotovanjepregovaranje 7 razarajuih navika

kritiziranjeokrivljavanjealjenjeprigovaranjeprijetnjekanjavanjepotkupljivanje

Temeljni zadatak kole u budunosti biti e, pored posredovanja znanja, razvijanje veselja za stalno uenje i zadovoljstva nauenim, te stvaranje klime u kojoj e se svi uenici osjeati jednako vrijednima, to znai razviti pozitivnu sliku o sebi, a to je preduvjet za kreativnu suradnju u ivotu openito.

Brzo emo se sloiti oko toga da nae kole treba mijenjati, ali to pred nas postavlja brojna pitanja:

kako zapoeti ?kakvu kolu elimo i kakvi mi elimo biti ?po emu se kvalitetna kola razlikuje od nae ?kakva je dinamika procesa promjene ?koliko e nam vremena trebati da postanemo kvalitetna kola ?

Nema gotovih odgovora na ova pitanja.

Ne postoji model koji moemo jednostavno prenijeti u svoju kolu .

Ne postoji samo jedan ''pravi'' nain stvaranja kvalitetne kole stvaranje kvalitetne kole je dugotrajan proces,

ali

potrebna je promjena smjeraod ''zadovoljavajueg'' prema kvalitetu, od ispraznog prema kvalitetnom radu,od vanjske motivacije prema unutranjoj, od kontrole izvana prema kontroli iznutra, od efovskog upravljanja prema voenju, od individualnog rada i takmienja prema timskom radu i suradnji, od prisile prema dogovoru

Kvalitetna kola je organizacija u kojoj:

nema prisile uitelji, uenici i roditelji surauju na postizanju obrazovnih i odgojnih ciljeva

Ako elimo da naa kola postane kvalitetna, neophodne su promjene.

Osnovne pretpostavke o promjenama:

ne postoji samo jedan nain kako bi promjene trebale izgledatiljudi moraju razumjeti promjene promjena je lino iskustvosvaka kola pristupa promjeni na svoj nain, polazei od postojeeg stanja, prednosti i slabosti neslaganja i sukobi su neizbjeni i korisni potrebna je mjeavina pritiska i podrkepromjene idu od vrha prema dnu i od dna prema vrhupromjene rijetko ukljuuju samo jednu inovacijudjelotvorne promjene trae vremena, zato je upornost vanadosta je razloga zbog kojih ljudi nisu skloni promjenamanije realno oekivati da se svi ljudi promjenenuno je planirati na osnovi ovih pretpostavki

pravi je prioritet promjena kolske kulture, to osigurava razvoj cijele kole, a ne implementaciju pojedinih inovacija

promjena je proces: nemogue je napraviti plan od kojeg nema odstupanja, vano je poeti i neprekidno vriti dopune i izmjene plana to zahtijeva da ljudi vjeruju u proces

'' Dobra kola ne nastaje kao gotova smrznuta veera koja se 15 minuta dri u mikrovalnoj penici, nego kao rezultat polaganog ukuhavanja briljivo izmjerenih sastojaka. ''

( Stolle i Fink: Mijenjajmo nae kole)

Plan razvoja kole ima etiri faze:

I Gdje smo sada? (procjena poetnog stanja)

II Gdje bismo eljeli biti u budunosti (planiranje)

III Koji je najbolji nain da krenemo u tom smjeru? (implementacija)IV Kako ocjenjujemo promjene koje provodimo? (evaluacija)

IProcjena poetnog stanja

Da bi se planiralo poboljanje u koli, rukovodstvo i nastavnici trebaju prikupiti sve relevantne podatke vezane za rad kole, izvriti njihovu detaljnu i objektivnu analizu, zajedno identificirati slabosti i jae strane kole u odnosu na efikasnost kole, odnosno utvrditi kakvo je poetno stanje, od ega se polazi u promjenama (SWOT analiza).

KOGA TREBA UKLJUITI KADA SE UTVRUJU SLABOSTI I JAE STRANE KOLE ?

1. predstavnike uenika koji su korisnici obrazovnog procesa2. predstavnike zajednice i roditelja

IIPlaniranje

Kada se napravi procjena , treba odrediti prioritete plana za poboljanje rada kole: Prema kojim odgojnim svrhama treba teiti kola? Koji pedagoki utjecaji ostvarivi u koli dovode do realizacije tih svrha? Kako te pedagoke utjecaje organizirati da bi se ostvario uspon obrazovno-odgojnog razvoja osoblja? Kako pratiti uinak tih utjecaja?

IIIImplementacija

to treba uraditi?

obaviti razgovor s nastavnicima i svim ljudima povezanim sa kolom o njihovim miljenju u odnosu na prednosti i potrebe kole rezultate razgovora saopiti radnicima kole i roditeljimaanalizirati rezultate standardiziranih testova da bi se odredila prednost , ali i otkrila mjesta na kojima treba izvriti poboljanjateite na nekim aspektima: promjena fizikog okruenja, bolje mogunosti roditeljskog angamana, vea ukljuenost nastavnika (ukljuujui zapoljavanje novih radnika i osmiljavanje politike ponaanja), promjene u organizacijskim strukturamaodrediti raspored kako bi nastavnici dobili vrijeme za zajedniko i timsko planiranje, a direktor treba biti zaduen za osiguranje podrkepriznanja i pohvale trebaju postati uobiajena pojavasastati se s timovima nastavnika da bi pregledali planove i da bi se zajedniki osmislio planski format za preporuku nastavnicima, ali kojim se ne moraju sluiti. Ovaj format identificira: rezultate uenja, strategije, resurse, uenike aktivnosti i evaluacijske tehnikeosnovati komisiju za planiranje razvoja kole

IVEvaluacija

Evaluacija se obavlja da bi se provjerio napredak implementacije planiranog

Provodi se na poetku , na kraju i u bilo kojoj fazi procesa (redovno i dosljedno, sistematino)

Valjana evaluacija temelj je unapreivanja kvaliteta obrazovanja. Ona nam prua informacije o tome kakvi smo, pomae nam uoiti koje su problemi prioritetni, ona nudi ideje o tome kako ih efikasno rjeavati. Bez kvalitetne evaluacije svi pokuaji reforme obrazovanja svode se na improvizacije temeljene na utiscima ili idejama manjeg broja trenutno utjecajnih ljudi. Bez razvoja sistema vrednovanja kvaliteta ne moe biti ni stvarnog napretka.

Postoje dva glavna pristupa vrednovanju kvaliteta

eksterno, vanjsko vrednovanje

interno vrednovanje ili samoevaluacija.

Vanjska evaluacija

Vanjska se evaluacija u centraliziranim sistemima moe posmatrati iz perspektive potrebe za veom kontrolom i centraliziranim upravljanjem kolama. Ovakvi sistemi propisuju, i putem inspekcijskih slubi kontroliraju, koliko se potuju ulazne komponente sistema ('inputi' NPP, forma, sadraj, itd.).

Vanjska je evaluacija u decentraliziranom sistemu, meutim, vie usmjerena na praenje i kontrolu ishoda obrazovanja. Ona je usmjerena kvalitetu i provjeri koliko efikasno kole koriste svoje resurse, koliko se dobro koristi novac uloen u obrazovanje. Vanjska evaluacija je nadlena za praenje koliko se dogovoreni standardi ostvaruju, ona pomae smanjivanju razlika meu kolama.

Samoevaluacija kolaSamoevaluacija kola ima iskljuivo razvojnu funkciju. Ona je provjereno dobar instrument za jaanje kola, za poticanje unapreivanja kvaliteta 'iznutra' i 'odozdo', za bolje planiranje i unapreivanje rada na nivou razreda, kole i lokalne zajednice. kole same prate svoj napredak i o tome izvjetavaju roditelje i javnost.

Samoevaluacija potie demokratsku raspravu o znaenju kvaliteta za pojedinu kolu ili zajednicu u kojoj kola djeluje. Dvije su primarne funkcije samoevaluacije:

1. Poticanje dijaloga o ciljevima, prioritetima i kriterijima kvalitete na razini razreda i kole, 2. Ostvarivanje ciljeva pomou koritenja odgovarajuih i lako primjenjivih instrumenata.

Rasprava o kvalitetu je stalna razmjena komentara, razmatranja mogunosti, analiziranja planova, praenja aktivnosti, vrednovanja. Rasprava o kvalitetu postaje neodvojiv dio kolske kulture. Zasniva se na indikatorima kvaliteta, bavi se traganjem za nainima kako ostvariti najvii nivo ostvarivanja kriterija kvaliteta.

Sistem indikatora kvaliteta odgoja i obrazovanja, kao i kriteriji kvaliteta vezani uz indikatore, pomau kolama u uoavanju vanih podruja vlastitog djelovanja - vlastitih prednosti, nedostataka i razvojnih mogunosti. Ovaj jedinstveni sustav indikatora kvalitete slui kolama za samoanalizu i samoevaluaciju, a ujedno se koristi za vanjsku evaluaciju.

Indikatori kvaliteta kole mogu se grupirati u slijedea razvojna podruja:

Kurikulum Postignua Uenje i pouavanje Podrka uenicima kolski etos Resursi Menadment, rukovoenje i osiguravanje kvalitete

EVROPSKI IZVJETAJ O KVALITETU KOLSKOG OBRAZOVANJAmaj 2000. godine

16 indikatora kvaliteta:

IPostignuaMatematikaitanjePrirodne naukeInformatike i komunikacijske tehnologije (ICT)Strani jeziciUenje kako uitiGraansko obrazovanje

IIUspjeh i tranzicija

Stopa naputanja kolovanjaZavravanje vieg srednjeg obrazovanjaUestvovanje u tercijarnom obrazovanju

IIIPraenje kolskog obrazovanja

Procjena/evaluacija i rukovoenje kolskim obrazovanjemUestvovanje roditelja

IV Resursi i strukture

Obrazovanje i obuka nastavnikaUee u predkolskom obrazovanjuBroj uenika po kompjuteruPotronja za obrazovanje po ueniku

Uz indikatore kvaliteta, za uspjenu evaluaciju i samoevaluaciju neophodan je razraeni instrumentarij (upitnici) za vanjsku evaluaciju, odnosno samoevaluaciju kola (iz perspektive direktora, nastavnika, uenika i roditelja).

Poboljanje kvaliteta u bilo kojoj od navedenih oblasti doprinosi poboljanju itavog sistema. Zbog toga je vrlo znaajno postupno uvoditi poboljanja, poevi od onih koja je, uzimajui u obzir posebnosti svake kole, najlake provesti. Istovremeno potrebno je odravati dostignuti nivo kvaliteta u odreenoj oblasti.

Centralno pitanje politike kvaliteta jeste razvijanje sistema osiguranja kvaliteta i sistema poboljanja kvaliteta zasnovanog na njemu. S ciljem da se ostvari korist za razvoj oblasti obrazovanja, bitno je da se razvoj kvaliteta usmjeri na stvari koje su relevantne za obrazovanje, tj. na podravanje sutine procesa.

Bit politike kvaliteta obrazovanja treba biti ouvanje i poboljavanje uvjeta za uenje.

Total Quality ManagementTQM (Upravljanje kvalitetom)Upravljanje kvalitetom (TQM) je sistem upravljanja koji je integralni dio strategije organizacije, te je usmjeren na kontinuirano unapreenje proizvoda i usluga kako bi se izgradio visok nivo zadovoljstva korisnika. kola kojom se upravlja na takav nain postaje organizacija koja je posveenadostizanju vlastitih ciljeva i koja uvaava svoja vlastita pravila. Ciljevi i pravila moraju biti u skladu sa sistemom kojem kola pripada.

Filozofija TQM-akvalitet je jeftiniji nego ispravljanje greakazaposlenici ele unaprijediti kvalitet proizvoda i usluga ako imaju adekvatnu podrkuznaajni pomaci u kvalitetu zahtijevaju suradnju svih dijelova organizacijeunapreenje kvaliteta zahtijeva veliku podrku uprave

Kljuni elementi TQM-a (1)Etika - etika organizacije je nain ponaanja kojeg se svi zaposlenici moraju drati prilikom obavljanja svojeg poslaIntegritet podrazumijeva potenje, moral, vrijednosti, pravednost i iskrenostPovjerenje nusproizvod integriteta i etike. Bez povjerenja TQM se ne moe provoditi.

Kljuni elementi TQM-a (2)Trening timski rad, rjeavanje problema, odluivanje, analiza radnog uinka, tehnike vjetineTimski rad timovi za unapreenje kvaliteta, timovi za rjeavanje posebnih problemaVoenje najvaniji dio TQM-a. Motivirajua vizija, strateke smjernice.

Kljuni elementi TQM-a (3)Komunikacija povezuje zaposlenike. Kljuna veza svih elemenata TQM-a, te temelj meusobnog razumijevanja.

Tipovi komunikacije:

Prema doljePrema gore

Kljuni elementi TQM-a (4)Vrednovanje zaposlenici ele biti prepoznati po svom doprinosu u procesima kvaliteta. Temelj produktivnosti i kvaliteta.

KUA KVALITETAVREDNOVANJEKOMUNIKACIJAKOMUNIKACIJAKOMUNIKACIJA

TA JE POBOLJANJE?

sistemska i trajna djelatnost kojoj je cilj promjena uvjeta uenja i drugih internih uvjeta u jednoj ili vie kola, a krajnji cilj djelotvornije postizanje obrazovnih ciljeva

Poboljanje je niz procesa kojima kola:

poboljava uenike rezultatestavlja teite na pouavanje i uenjegradi kapacitet za provedbu promjena bez obzira na njihov izvor, definira pravac u kojem se kreeocjenjuje svoju postojeu kulturu i radi na razvijanju pozitivnih kulturnih normiima strategije za postignue svojih ciljevajaa unutarnje uvjete koji pridonose promjenizadrava zamah i u kriznim razdobljimaprati i ocjenjuje svoj proces, napredak, uspjenost i razvoj

Pokretanje promjena u praksi postoje razliiti pristupi za pokretanje promjena

Ti pristupi mogu biti:

Iz kole prema vaniIzvan kole

U DECENTRALIZIRANOM OBRAZOVANJU KOLA IMA VEU AUTONOMIJU, A TIME I ODOGOVORNOST ZA KVALITET OBRAZOVANJA I SVOJ STATUS

Takvu kolu karakterizira:visok stupanj otvorenosti i fleksibilnostisuradniko upravljanjekreativnost u planiranju, odluivanju i upravljanju nastavnim procesomvea finansijska samostalnost i odgovornostposlovanje u uvjetima trine ekonomijevea javna odgovornostvisok stupanj suradnje s lokalnom zajednicom

Deming / Shewhartov PDCA ciklusPLANplaniraj

CHECKpreispitajACTdjelujDOnapravi

TEMELJ UPRAVLJANJA KVALITETOM

TROKUT KVALITETAvrijemecijenakvalitet