uro Priljepa - KUHAJMO S MEDOM

uro Priljepa - KUHAJMO S MEDOM

KUHAJMO S MEDOM

Odabrali, preveli i pripremili:

Ana, Goranka i uro Priljeva

PREDGOVOR

Ova je kuharica potaknuta obiljeavanjem 50 godinjice organiziranog pelarstva u Petrinji. elja je autora bila da bude podsjetnik pelarima i njihovim

prijateljima, kako se sve med moe upotrijebiti u prehrani. ine je recepti to su nam ih velikoduno ustupile na koritenje domaice: Agneza, Dubravka,

Jadranka, Janja, Marija, Mihaela i Pava, na emu im zahvaljujemo, a koje su svojim iskustvom dole do najboljih sastavnih dijelova i njihovih omjera, kao

i recepata objavljenih u domaem i stranom tisku, do kojih smo uspjeli doi. Objavljena je u sklopu "Pelarskog zbornika" Pelarske udruge "Petrinja" u

travnju 2003. godine pod nazivom "Pelarska kuharica".

Pred vama se nalazi drugo dopunjeno izdanje. Naslov mu je promijenjen u "Kuhajmo s medom", to nam se uinilo prikladnijim, Dopisali smo poglavlje "O medu"

kojega u izdanju namijenjenog pelarima, iz vjerujemo razumljivih razloga, nije bilo. elja nam je da ovo izdanje bude podsjetnik, ilustracija i inspiracija

vjetim domaicama i domainima iz redova slijepih i slabovidnih ljubitelja meda, dobre hrane i zdravih pia.

elimo da uz ovu kuharicu doivite ugodne gastronomske trenutke, da ih podijelite sa dragim osobama i savjetujemo da budete umjereni u "iu i piu".

Autori

UVOD

Med se kao prehrambena namirnica koristi uistinu od davnina. Pisani tragovi o tome seu 20.000 godina prije nae ere. Tada su se paleolitski ljudi izlagali

i ivotnoj opasnosti da bi pelama ukrali med. Tu aktivnost zabiljeili su u svom "stanu", spilji Cueva de la Arna pokraj panjolskog grada Valencije.

No to zasigurno nisu poeci koritenja meda u prehrani ve samo do sada najstariji pisani dokaz.

Smatra se da je pelarstvo kao profesija zapoelo na srednjem istoku. Stari Egipani cijenili su med, drali pele i trgovali medom du obale istone Afrike

prije oko 5000 godina. Da se tome pridavala vanost svjedoi nam prizor, uklesan u piramidi Puebasa, konica od peene gline. Slijepi pjesnik Homer spominje

pelarenje u "Ilijadi". Atenjani su pelu stavili i na svoj novac, tetradrahmon. U svom djelu "Naturalis historia" Plinije Stariji hvali med s otoka olte

izvjetavajui nas da je kod Rimljana traeniji od atenskoga. Nai preci Slaveni koriste med i na glasu su kao vrsni pelari. Od njih su nain spremanja

medovine, nauili Germani. U srednjem vijeku med je bio na visokoj cijeni, hvaljen u kuhinjama samostana, vlastelinskih kurija i dvoraca. Austrijska carica

Marija Terezija je zasigurno uivala u medu. Kako inae objasniti "Patent o pelarstvu" koji je donijela 1774. godine. Prema tom patentu svatko je smio

drati neogranien broj konica. Pelarenje je bilo oproteno svakog poreza, nameta i cestarine. Svaki je pelar smio doseliti i postaviti pele na pau

gdje hoe jedino je bio duan vlasniku zemljita platiti uinjenu tetu. U novijoj povijesti spominje ga, kao vanu namirnicu gotovo svaka kuharica.

Kroz sve to vrijeme med se od zadovoljstva "lizanja prstiju" paleolitskog ovjeka, nakon pohoda u duplju drveta, uspeo do cijenjene gastronomske delicije.

Jela koja se pripravljaju sa medom mogu biti: juhe, glavna jela, prilozi, deserti, kreme, kruh pa i sladoledi. Med se moe kombinirati s mesom, povrem,

voem, piima.

O MEDU

KAKO NASTAJE MED

Med je glavna pelinja hrana. Da bi ga proizvele pele koriste, kao glavnu sirovinu, nektar. To je slatka tekuina koju lue lijezde u cvijetu biljaka

a uz eer sadri minerale, enzime, vitamine, prirodne boje i mirisne tvari. Iz njega nastaje cvjetni med. Miris, okus i boju meda odreuju koliine upravo

spomenutih sastojaka u nektaru. Pele sakupljaju i izluevine lia, biljnih ui i nekih drugih ivih organizama na biljkama. To su sirovine za med poznat

pod nazivom medljikovac ili medljika.

Na koliinu izluenog nektara utie niz faktora. I kod istih biljnih vrsta koliina nektara zavisi od uvjeta okruenja u kome biljka raste, neki od njih

su: padaline, temperatura u vrijeme cvatnje, osvijetljenost biljke, vjetrovi, nadmorska visina, vrsta i kvaliteta tla. Koliina eera u nektaru kree

se izmeu 20% i 55%. Ako je eera u nektaru manje pele su manje zainteresirane za njegovo sakupljanje. Nasuprot tome vei postotak eera stvara pelama

potekoe pri sakupljanju.

Pele sabiraice obilaze cvijetove u potrazi za nektarom. Uvlae se u cvjetne aice i za to prilagoenim jezikom (rilcem) usisavaju ga u medni mjehur.

On je odvojen od organa za probavu. Nektar sakupljaice donose u konicu i predaju kunim pelama, mlaim lanicama pelinje zajednice, koje ga pohranjuju

u elije voskovog saa. Dodaju mu enzime invertaze, te ga u sljedeim danima podvrgavaju ventilaciji, lepezajui svojim krilima, kako bi iz njega izluile

viak vode. Za to vrijeme saharoza se pod utjecajem enzima invertaze razgradi na groani eer (glukozu) i voni eer (fruktozu). Tako preraen nektar,

sada ve med, pele pokrivaju voskovim poklopcem, ime ga zatiuju od vanjskih utjecaja.

Iz sljedeih podataka najbolje e te razumjeti koliko truda moraju uloiti pele da bi proizvele med.

teina pele sabiraice kree se od 0,090 do 0,130 g,

ako nema vjetra i ako ne nosi teret, pela moe letjeti brzinom i do 65 km/h, a s teretom 20 - 30 km/sat.,

radi sakupljanja nektara pela prosjeno izlijee 10 puta na dan, let traje prosjeno oko 1 sata,

na dobroj pai lete 1,5 ?2 km od konice,

za loe pae lete za hranom 3 ? 4 km i dalje,

da bi sakupila nektara za jedan medni mjehur pela mora obii oko 150 cvijetova,

pela odjednom moe ponijeti 25 - 50 mg nektara,

za jednu licu meda (20 g) pele moraju unijeti u konicu 60 g nektara,

za jednu licu meda pele prelete put od oko 22 000 km,

za 1 kg nektara potrebno je oko 15000 punih mjehura odnosno isto toliko letova,

za 1 kg meda potrebno je 45000 mjehura nektara,

za 1 kg meda potrebno je oko 100.000 ? 150.000 letova.

Poklopljen med eka da bude upotrijebljen kao pelinja hrana ili nakon to ga pelar centrifugiranjem (vrcani med) izvadi iz saa, kao namirnica u prehrani

ljudi.

HRANJIVA SVOJSTVA MEDA

Kao hrana med se lagano probavi i gotovo posve iskoristi u organizmu. Zbog visokog sadraja groanog i vonog (invertiranog) eera, na organizam lako

ga iskoristi za stvaranje tjelesne topline, rad miia, za hranu stanica itd. Za razliku od, kod nas uobiajenog, bijelog eera koji se prvo u naim probavnim

organima mora razloiti na grodani i voni eer. Dakle najprije se podvrgava procesu probave, pa tek onda moe biti iskoriten u organizmu i to iskljuivo

kao pogonsko gorivo, a njegov viak prelazi u mast.

Gram meda u prosijeku ima energetsku vrijednost od 13,4 J (ula) ili izraeno u starim jedinicama 3,2 cal. (kalorija).

KEMIJSKI SASTAV

Kemijski, med se sastoji od smjese raznih djelotvornih tvari koje se u ljudskom organizmu potpuno iskoritavaju. Med sadri 72 - 75% grodanog i vonog

(invertiranog) eera do 5% sloenih eera (maltoze, dekstrina i sl.) i organskih vonih kiselina (limunske, jantarne, octene, jabune, itd.). Med takoer

sadri neto bjelanevina, viih alkohola, fermenata, enzima i dr., a u njemu su i peludna zrnca. Po sadraju fermenata med je meu najvanijim prehrambenim

proizvodima. Sadraj mikro elemenata i minerala u pelinjem medu (magnezij, eljezo, kalij, kalcij, mangan, cink, kobalt, bakar, natrij i dr.) slian je

onom u plazmi ovjekove krvi.

Boja meda ovisi o najzatupljenijim medonosnim vrstama na pai, o sunevoj svjetlosti, manipulaciji medom, tlu itd. Tamnije vrste meda, posebno umski, bogatije

su mineralnim tvarima, naroito eljezom, bakrom i magnezijem. Fermenti u medu daju mu specifina svojstva, koja se umjetnim putem ne daju proizvesti.

Vitamina u medu ima u nestalnim koliinama, to uglavnom ovisi o vrsti bilja s kojeg se skuplja med. Od vitamina najei su u medu vitamini iz B-skupine

(riboflavin, aneurin, piridoksin, pantotenska kiselina, nikotinska kiselina, itd.). Pojedine vrste meda imaju i vitamin C, karotin i vitamin E.

VRSTE MEDA

BAGREMOV MED je blijedoute boje, gotovo proziran, blagog okusa.

CVJETNI MED je razliite boje (od svijetle do tamne), ugodnog okusa.

KADULJIN MED je utosmee boje i aromatinog okusa.

KESTENOV MED je gorkog okusa.

LAVANDIN MED je svjetloute boje, jakog mirisa i otrog okusa.

LIPOV MED je zlatno-ute boje i pikantnog okusa.

MEDLJIKOVAC (umski med) je tamne boje, ugodnog okusa,

RUMARINOV MED je svjetloute boje i naglaenog okusa, s visokim sadrajem eterinih ulja.

VRIJESKOV MED je tamnoute boje i aromatinog okusa.

MED U SAU se odlikuje izvanrednim okusom i aromom koje daju eterina ulja, peludna zrnca, tragovi propolisa i vosak.

KRISTALIZACIJA I DEKRISTALIZACIJA MEDA

Prirodni med se kristalizira ili kako se to obino kae ueeri. To je osobina svakog prirodnog meda i pri tome on ne gubi nita od svojih svojstava ili

kvalitete, to je i struno dokazano. Medovi se razlikuju samo po tome to se neki kristaliziraju jo dok su u konici (u sau) a drugi mogu ostati u tekuem

stanju i mjesecima.

Kod dijela potroaa postoji odbojnost prema kristaliziranom medu. Za takav med vjeruju da je proizvod nesavjesnog pelara ili preprodavaa. Kako u svakom

itu ima kukolja za vjerovati je da i meu pelarima ima "pelara" koji pokuavaju patvorei med doi do brze i lake zarade. No svakako najvei broj pelara

prodaje med onakav kakav dobije iz konice. Mnogi se trude kupcima objasniti1) vrijednosti meda bilo da je u tekuem ili kristaliziranom stanju.

Pri dekristalizaciji meda vano je sauvati njegova svojstva. To emo i u domainstvu postii ako postupimo na sljedei nain. U veu posudu stavimo krpu,

na nju boicu s medom i dolijemo vode toliko da dosegne dva prsta ispod ruba boice (vrsto zatvorene poklopcem). Zagrijavamo tako da temperatura vode

ne pree 40C. Tada e med postepeno prei u tekue slanje i zadrati svoju kvalitetu u potpunosti.

Nema razloga da se med ne troi i u kristaliziranom stanju kad god je to mogue. Praktino je kristalizirani med, pogotovo ako su kristali sitni, mazati

djeci na kruh. Izbjegava se curenje i kapanje po stolu i odjei to domaice baca u oaj.

1) Mi u Pelarstvu Priljeva vrimo dekristalizaciju meda prije nego ga uruimo kupcu, osim za one kupce koji izriito trae med koji nije termiki obraivan.

Na ovu mjeru smo se odluili elei, kroz nadziranje ispravnosti postupka dekristalizacije, biti sigurni da je med sauvao sva svoja svojstva.

ZAMJENA EERA MEDOM

Dio ugleda med svakako moe zahvaliti i injenici da se umjetnim putem ne moe proizvesti, unato napretku tehnologije i znanosti. Naalost u veini naih

domainstava za slaenje, pravljenje kolaa i druge gastronomske potrebe koristi se eer, jer je mnogo jeftiniji od meda, ime se medu, kao visoko vrijednoj

namirnici, ini velika nepravda. Slino je i sa industrijskom upotrebom meda. Neto malo koristi se u pekarstvu i proizvodnji bombona sa medom. Kao primjer

drugaije prakse navodimo da se u SAD jedna treina od ukupne proizvodnje meda upotrijebi u pekarskoj industriji.

Med moe zamijeniti eer u mnogim prilikama radi svojih kvaliteta. elite li to pokuati u nekim svojim receptima, evo nekoliko savjeta koje bi trebalo

pri tome imati na umu.

Med je higroskopian, uvlai u sebe vlagu. Ta osobina za neke je proizvode s medom dobra, a za neke loa. Dobra je za medeni kruh, jer e dugo ostati svje,

za kolae jer e stojei neko vrijeme omekati, ali nije dobra za bombone jer e otpustiti, postati vlani i ljepljivi (tvornice rade bombone punjene medom,

upravo da bi izbjegle ovaj problem), no kako bomboni i nisu est proizvod u domainstvu nije velika ni teta.

Za izradu kolaa od meda vano je znati, ako se eer i med mjere posudom, da u posudi punoj meda ima vie slatkoe nego u istoj posudi punoj eera. Ako

se eer i med vau, vie je slatkoe u eeru. Razlog je slijedei: kad se posuda napuni medom, ona je doista puna meda, a kad se napuni eerom, izmeu

kristala eera ima praznog prostora, odnosno zraka. U jednom kilogramu eera ima vie slatkoe nego u jednom kilogramu meda, jer je eer suh odnosno

u cijelosti ga ini slatkoa, dok u medu ima oko 20 % vode.

Za kolae od meda nije dobro uzimati sam med jer se kola nee dignuti, tijesto je tee ako ima vie meda, bez vee koliine sode bikarbone. Ona kvari okus

kolaa, a ako u kolau ima i masnoe, kola e dobiti okus po sapunu. Zato je bolje uzeti polovicu ili manje meda, a polovicu ili vie eera. Ako se uzme

vie meda treba uzeti vie sode bikarbone, ali nikakvih masnoa.

Za medeni kruh koji se prireuje sa kvascem, kao i svaki drugi kruh, bolje je uzeti sam med, jer e od meda kruh ostati svje i mekan, a kvasac e podignuti

tijesto, pa kruh nee biti gnjecav. Dobit e izvanrednu boju zbog djelomine karamelizacije na povrini. Takav kruh se prireuje bez masnoe.

RECEPTI

JUHE

HAMBURKA KISELA JUHA

1 1 lica meda,

1 kost od unke,

1 vezica povra za juhu,

60 dag suhog voa,

50 dag kiselih jabuka,

12,5 dag sitnijih makarona,

sol i

ocat*

Kost od unke stavimo u posudu sa tri litre vode, pustimo da zakipi i poberemo pjenu. Dodamo sitno narezano povre, suho voe i oguljene, na kocke narezane

jabuke. Kuhamo sat vremena na srednje jakoj vatri. Dodamo makarone i kuhamo jo 15 minuta. Za to vrijeme iz juhe izvadimo kost, s nje obreemo meso i sitno

nasjeckano ga vratimo u juhu. Zainimo medom, solju i octom.

*) Probajte sa octom od meda. Proizvodi ga Pelarstvo Priljeva, M. Srnaka 40, Petrinja

HLADNA JUHA OD KRASTAVACA

1 lica meda,

1 l iste juhe od povra,

1 aicu vrhnja,

1 velik krastavac,

2 enja luka,

2 lice kukuruznog kroba,

3 dag maslaca,

4 lice bijelog vina,

5 lica jabunog octa,

papar i

sol

Maslac rastopimo i na njemu poprimo sitno nasjeckani luk. Dodamo, i oko 5 minuta primo, oguljeni i na kockice narezani krastavac. Posolimo i zapaprimo.

Jabuni ocat dodamo juhi i pustimo da provri. Kukuruzni krob umijeamo sa polovicom vrhnja i time zgusnemo juhu. Zainimo sa vinom i medom, da dobijemo

fini slatkasto-kiseli okus. Juhu posluujemo u dubokim tanjurima.

JUHA OD MLAENICE *

1 lica meda,

1 l mlaenice,

1 zdjelica poprenih kockica izrezanih od suhe emlje,

1/8 l vrhnja,

2 umanca,

3 lice peninog brana,

4 lice vanilija kreme i

sol.

Zagrijemo mlaenicu i dodamo smjesu, koju smo zamijeali od umanca, brana i vrhnja. Uz stalno mijeanje pustimo da zakipi. Zainimo sa medom, vanilija

kremom i solju. Prije serviranja na juhu pospemo poprene kockice emlje.

*) mlaenica ? sirutka, stepka, tekuina koja ostane nakon izrade maslaca.

JUHA OD POVRA

3 lice meda,

1 liice kima,

1 liice perina,

1 eanj luka,

1 sitnija blitva,

1 lica bosiljka,

1 lica goruice,

2 poriluka,

2 stabljike celera,

2 lice biljnog ulja,

3 lice peninog griza,

4 mrkve i

6 alica vode

Povre nareemo na kockice i stavimo ga u srednje velik lonac. Nalijemo vodu i sadraj zakipimo, smanjimo vatru i kuhamo oko 20 minuta. Tada procijedimo

vodu i stavimo na stranu. U drugom loncu zagrijemo ulje i uz stalno mijeanje postepeno dodamo griz, goruicu, med i mijeamo jo oko 3 minute. Zatim postepeno

umijeamo 4 alice vode u kojoj se kuhalo povre, a onda povre i zainsko bilje. Zajedno neka se kuha jo 10 minuta.

JUHA OD RABARBARE

1 alice meda,

50 dag rabarbare,

6 alica vode,

1 alica jogurta i

2 lice poriluka ili kozjaka (samo zeleni dio).

Rabarbaru i vodu stavimo u srednje velik lonac i kuhamo 5 minuta, da omeka. Tada u zdjeli s mikserom, na najnioj brzini, izmijeamo: rabarbaru, 4 alice

vrue vode, jogurt i med, da dobijemo jednolinu masu. Tako pripremljenu juhu ukrasimo sa tanko narezanim porilukom ili kozjakom.

PIKANTNA GULA JUHA

2 lice meda,

40 dag govedine,

20 dag luka,

5 dag maslaca,

4 dag paprike u prahu,

1 au kiselog vrhnja,

2 lice brana,

1 l vode,

sol i

papar.

Luk sitno nasjeckamo, govedinu nareemo na kockice. Zagrijemo maslac i na njemu poprimo luk da postane zlatnout. Dodamo meso i sa svih ga strana poprimo.

Posipamo paprikom, promijeamo, prelijemo s vodom i na laganoj vatri kuhamo oko 30 minuta. Po potrebi polijemo vodom. U vrhnje ravnomjerno umijeamo brano

i s tom smjesom zgusnemo juhu. Prije skidanja sa vatre umijeamo med i zainimo s paprom i solju da juha dobije pikantan okus.

SLATKO-KISELA JUHA OD KUKURUZA

1 lica meda,

1 l iste kokoje juhe,

1 luk vlasac,

1 lica peninog brana,

1 lica soja umaka,

1 liica maslaca,

2 konzerve kukuruza u zrnu i

2 lice jabunog octa.

istu kokoju juhu zakipimo, dodamo kukuruz i pustimo da kipi 3 minute. Rastopimo maslac i na njemu poprimo sitno isjeckan luk vlasac, umijeamo brano,

malo promijeamo, ali ne primo. Zalijemo sa malo juhe i s tom mjeavinom zgusnemo juhu. Kuhamo dok se ne zgusne. Zainimo sa medom, octom i soja umakom

kako bi dobili pikantni slatko-kiseli okus.

DIVLJA

LOVAKI GULA

3 liice meda,

75 dag mesa divljai prikladnog za gula (nemasnoga),

5 bobica borovnice,

2 lice naribanog medenjaka,

10 dag mesnatog peka,

10 dag groica,

10 dag luka,

1 liica elea od ribiza,

1 lica octa,

1 l crvenog vina,

bazilika,

papar i

sol.

pek nareemo na kockice i rastopimo u loncu. Meso nareemo na kockice i sa svih strana preprimo na peku. Luk nareemo na sitno i primo sa mesom. Postepeno

dodamo vino. Groice operemo, bobice borovnice zdrobimo i oboje dodamo mesu. Zainimo sa paprom, solju i bazilikom. ele od ribiza promijeamo sa medom

i dodamo. Sve zajedno neka se lagano kuha oko 45 - 50 minuta. Zainimo jo sa medom i octom, umijeamo naribani medenjak, kojeg u nedostatku moe zamijeniti

i nariban crni kruh i kuhamo jo 10 minuta. Po potrebi moemo jo posoliti i papriti.

VEPAR U UMAKU

1 lica meda,

1 kg buta od vepra,

1 l vrue mesne juhe,

1 l mlaenice*,

1 lovorov list,

1 lica limunovog soka,

10 dag kiselog vrhnja,

2 dag brana,

2 dag maslaca,

2 zrna pimeta,

2 zrna papra,

3/8 l crvenog vina,

4 dag svinjske masti,

5 dag neslaenog ipkovog pekmeza,

6 bobica borovnice,

bijeli papar,

perin,

sok jednog limuna i

sol.

Meso operemo tekuom hladnom vodom, obriemo i odstranimo ile i masnou. Pripremimo marinadu iz mlaenice, zdrobljenih bobica borovnice, lovorovog lista,

papra, pimeta, limunovog soka i 1/8 l crvenog vina. U nju stavimo meso i ostavimo na hladnom mjestu 24 sata. Nakon toga ga izvadimo iz marinade, obriemo

i natrljamo sa paprom i solju. Zagrijemo mast i meso na njoj sa svih strana zapeemo. Prelijemo sa mesnom juhom i preostalim vinom, poklopimo i na srednje

jakoj vatri pirjamo 1 sat. Zatim izvadimo meso i spremimo ga na toplo, a umak procijedimo i sauvamo. Zagrijemo maslac i na njemu, uz stalno mijeanje,

poprimo brano te ga zalijemo umakom. Uz stalno mijeanje kuhamo 5 minuta, a nakon toga zainimo sa ipkovim pekmezom, limunovim sokom, paprom i posolimo.

Kiselo vrhnje promijeamo sa medom, umijeamo u umak i zagrijemo, no ne toliko da zakipi. Meso nareemo na nite i ukrasimo sa perinom. Umak serviramo

posebno.

*) mlaenica ? sirutka, stepka, tekuina koja ostane nakon izrade maslaca.

GOVEDINA

GOVEI GULA SA GLJIVAMA

2 lice meda,

2 lice maslaca,

2 lice trenjevae,

2 lice bobica borovnice,

2 vea luka,

2 polovice kruke (iz konzerve),

1/8 l crvenog vina,

1 lica perina,

1 lica brana,

1 eanj enjaka,

1 l iste mesne juhe,

1 kg mijeanih svjeih gljiva,

1 kg goveeg mesa za gula,

maslinovo ulje,

paprika,

papar i

sol.

Meso sa svih strana dobro poprimo na vruem ulju, dodamo sitno nasjeckan luk i primo dok ne poprimi zlatnoutu boju. Dodamo bijeli luk, izmijean sa solju,

te zainimo sa paprom i paprikom. Posipamo sa branom i zalijemo juhom. Oiene gljive izreemo na tanke krike, poprimo na maslacu i dodamo u gula.

Dolijemo vino i pirjamo oko 50 minuta da se meso omeka. Nakon toga umijeamo trenjevau, borovnice i na tanke nitice narezane kruke. Po okusu dodamo

med i posipamo sitno nasjeckanim perinom.

GOVEI JEZIK NA GRKI NAIN

1 svjei govei jezik,

1 liica eera,

3 lice maslaca,

3 lice brana,

vinski ocat po okusu,

1 rukohvat groica i

2 lice meda

Govei jezik skuhamo, ogulimo i nareemo na ploke. eer poprimo na maslacu da se zarumeni, dodamo brano i zalijemo s juhom, u kojoj se kuhao jezik.

Kad provri dodamo groice i po okusu vinskog octa. U tako dobiveni umak umijeamo med i dodamo narezani jezik, te sve zajedno pustimo da lagano kuha jo

par minuta.

GOVEI PAPRENI ODRESCI

2 lice meda,

4 odreska od buta,

2 lice ulja,

10 dag maslaca,

papar,

umak od papra i

sol.

Ulje izmijeamo s medom, paprom, solju i umakom od papra, te s tom smjesom s obje strane premaemo odreske. Pustimo da odstoje 20 minuta. U tavi rastopimo

maslac, dobro ga zagrijemo i na njemu s obje strane brzo zapeemo odreske.

KUNII

DOMAI ZEC S KIMLOM

2 lice meda,

1 domai zec (1,5 kg),

1 mljevene crvene paprike,

1 liice klinia u prahu,

1 umbirov korijen,

1 eanj enjaka,

1 lica mljevenog koriandera,

1 liica mljevenog kima,

2 jogurta,

2 vea luka,

2 lice paradajz sosa,

3 lice maslaca,

6 cijelih klinia,

6 kapra,

sol i

prstohvat afrana.

Zeca rasijeemo na manje komade. Iz: jogurta, soli, meda i paradajz sosa, napravimo marinadu, u koju stavimo meso oko 1 sat da odstoji. U posudi rastopimo

maslac i na njemu primo sitno nasjeckan luk dok ne postane zlatnout. Dodamo zainsko bilje, osim afrana i na srednje jakoj vatri kuhamo oko 40 minuta

da meso omeka. Tren prije nego je gotovo promijeamo u lici vrue vode afran i uz stalno mijeanje dodamo ga jelu, a izvadimo: klinie, kapar i enjak..

KUNI SA SMOKVAMA

1 kuni,

1 kg smokava,

1 lica meda,

1 alica konjaka,

1 aa bijelog vina,

maslinovo ulje,

sol,

papar.

Rasjei kunie na komade i prepriti na malo maslinova ulja. Flambirati konjakom. Posoliti i zapapriti. Uliti bijelo vino i pokriveno kuhati pola sata.

U meuvremenu smokve raspoloviti ili raetvoriti, prema koliini. U tavici ih prepriti sa malo maslaca. Dodati med i 2 lice vode, malo prokuhati. Dvije

minute prije posluivanja staviti smokve s njihovim sokom u lonac s kuniem, oprezno promijeati i posluiti.

PERAD

BOINA GUSKA S KESTENJEM

4 lice meda,

1 guska (oko 5 kg),

50 dag jabuka,

8 dag masti,

8 dag groica,

1 kg crvenog zelja,

7 lica octa,

1 crveni luk,

1 lovorov list,

3 klinia,

20 dag kestena,

1 l iste mesne juhe,

sol i

papar.

Gusku operemo hladnom vodom, osuimo iznutra i izvana i natrljamo solju i paprom. Ogulimo jabuke, razreemo ih na krike, izreemo kotice i u tavi pirjamo

u 4 dag masti. Groice prelijemo sa 1 l vrue vode, ocijedimo i vodu sauvamo. Groice izmijeamo sa jabukama, tom masom napunimo gusku i zaijemo. Stavimo

u prethodno zamaenu posudu za peenje i prelijemo jo vruom vodom, kojom smo prethodno prelili groice. Peemo 90 ? 120 minuta u penici prethodno

zagrijanoj na 200o C. Za peenja, povremeno gusku polijemo umakom od peenja. Gusku premaemo sa 2 lice meda i uz viekratno polijevanje umakom peemo

jo 30 minuta.

Crveno zelje oistimo, razreemo na etvrtine i nareemo na tanke rezance. U lonac stavimo 4 lice guje masti (od peenja) i u njoj prvo poprimo zelje.

Zatim ga prelijemo sa ? vode, octom, posolimo i dodamo 1 licu meda, oistimo luk, napikamo ga sa lovorovim listom i kliniima, stavimo u zelje i pirjamo

jo oko 70 minuta. Nakon priblino 50 minuta luk izvadimo, a zelju dodamo jabuke. Gusku stavimo na zelje.

U meuvremenu, dok se pee guska i pirja zelje, pripremimo kestenje. Za tu namjenu kesten zareemo i kuhamo u slanoj vodi 15 minuta, a zatim ga ogulimo.

Zagrijemo 4 dag masti, umijeamo licu meda, u tome pirjamo kesten i prelijemo s vruom mesnom juhom. Lagano kuhamo 15 minuta. Gusku serviramo ukraenu

sa kestenjem i po elji sa krikama svjee jabuke.

KINESKA PATKA

8 lica meda,

1 patka,

2 lice brana,

1 mala konzerva ananasa,

1 alica iste kokoje juhe,

1 lica soja umaka i

1 lica soli.

Izmijeamo med, sol, soja umak i kokoju juhu i u tome 2 sata mariniramo patku. Zatim ju stavimo u posudu za peenje, prelijemo sa neto marinade i peemo

u penici na srednjoj temperaturi oko 2 sata da se zlatnouto zapee. Umaku dodamo ananasov sok i zgusnemo ga branom. Patku serviramo ukraenu sa kolutiima

ananasa, a umak serviramo zasebno.

MEKSIKA KOKO

2 lice meda,

1 koko za juhu,

5 zrna pimeta,

5 dag maslaca,

2 lice brana,

2 lovorova lista,

15 zrna papra,

15 klinia,

15 bobica borovnice,

? l vrhnja,

1 liica sitno nasjeckanog crvenog luka,

1 granica majine duice,

1 granica rumarina,

1 konzerva listova vinove loze,

1 l kiselog ribizovog mota,

1 l jabunog octa,

1 l vode,

neto poriluka i

korica jednog limuna.

Oienu koko za juhu operemo. U vodu dodamo ocat, ribizlov mot, limunovu koricu, luk, poriluk, klinie, zrna papra i pimeta, 10 bobica borovice, lovorov

list, rumarin i majinu duicu, te zakipimo. S tako dobivenom vruom marinadom prelijemo koko i pustimo da se ohladi, a onda u marinadu umijeamo med.

Koko treba biti cijela uronjena u marinadu i tako ju ostavimo 5 dana. Nakon toga ju izvadimo iz marinade i napunimo listovima vinove loze i 5 bobica borovnice,

te ju sa svih strana zapeemo na maslacu. Soku od peenja dodamo marinadu i u tome koko kuhamo dok ne postane mekana. Umak zgusnemo sa vrhnjem kome smo

dodali brano i to serviramo uz koko.

PATKA S MEDOM

2 lice meda,

1 srednje velika oiena patka,

2 lice soli,

2 umbirova korijena,

2 enja bijelog luka, protisnuta kroz preicu,

2 luka vlasca, sitno nasjeckana,

1 1 lice soja umaka,

1 lica naribane korice narane,

1 liice cimeta i

1 alica iste kokoje juhe.

Umak za peenje:

3 lice meda,

1 1 lice soja umaka,

1 lica octa i

prstohvat soli i papra.

Penicu zagrijemo na 190o C, patku iznutra osuimo papirnatom salvetom i natrljamo sa soli. Druge sastojke izmijeamo u loncu i na srednje jakoj vatri pustimo

da provri. Pripravak maknemo sa vatre i ostavimo 3 minute. Stranji otvor patke vrsto zaijemo, patku stavimo u zdjelu i kroz vratni otvor ulijemo, a

zatim i njega zaijemo. Pleh do polovice napunimo vodom, u nj stavimo reetku i na nj stavimo patku. Neka se pee 20 minuta na temperaturi 190o C, zatim

temperaturu smanjimo na 150o C i peemo jo 11 sat.

Umak za peenje: Sastojke za umak zamijeamo u manjoj zdjeli i s time, vie puta tijekom peenja, premaemo patku. Kad je patka peena, izvadimo ju iz penice

i ostavimo 6 do 8 minuta. Zatim raijemo vratni otvor i iz patke prelijemo umak u posudu. Kako je patka jako vrua, oprezno ju primamo sa dvije vilice.

Nakon toga po patki licom prelijemo umak, nakon ega ju moemo posluiti.

Napomena: Lovci neka ne pokuavaju na ovaj nain spremiti divlju patku. Naime iz nje e, kroz otvore od same, iscuriti sva tekuina koju smo ulili:

PILE SA LIMUNOM

1 alica meda,

1 srednje veliko pile, razdijeljeno na etiri dijela,

2 limuna narezana na kolutie,

1 lica naribane korice limuna,

1 alica limunovog soka,

2 lice usitnjenog perina,

2 lice nasjeckanog vlasca,

1 lica biljnog ulja,

1 lica brana,

1 alica iste kokoje juhe,

sol i papar po okusu.

Penicu zagrijemo na 150C. U tavi zagrijemo ulje i na njemu sa svih strana peemo pile dok ne poprimi zlatnoutu boju. Zatim u zdjelu ulijemo med i u njega

potopimo komade pileta, tako da su dobro prekriveni. Sloimo ih u pleh i posipamo sa limunovom koricom, polijemo limunovim sokom, posolimo i popaprimo.

Na njih jo sloimo kolutie limuna, pleh pokrijemo folijom i peemo 45 minuta. Zatim maknemo foliju i peemo jo 5 minuta da se zapee. Tada ga sloimo

na tanjur za serviranje.

Brano izmijeamo u loncu sa preostalim sastojcima i pustimo da zakipi, smanjimo vatru i ostavimo jo 5 minuta da lagano kipi. Sa tako pripremljenim umakom

prelijemo pile i posluimo. Kao prilog moemo posluiti riu ili rezance.

PILE SA SEZAMOM

Pile rasijeemo na komade i svaki pojedini dio namaemo sa umakom, koji smo pripremili od jednakih dijelova soja umaka, vinskog octa i meda, pa ga 1 sat

ostavimo u hladnjaku da odlei. Nakon toga ga posipamo sezamovim sjemenkama i peemo na rotilju.

Tako peeno pile ima poseban, ujedno pikantan i profinjen, fini okus.

PILE SA ZAINIMA

1 alice meda blage arome,

1-1,5 kg pile ili ista koliina pileih prsa (narezano na komade),

1 zdjelice masti ili maslaca,

2 ajne liice senfa,

1 ajne liice bijelog luka u prahu,

1 ajna liica paprike,

1 ajna liica soli i

po okusu svjee mljeven papar.

U tavi otopite maslac. Umijeajte med, senf i zaine. U tako dobiven umak umijeajte komade piletine tako da budu premazani sa svih strana. Penicu zagrijemo

na 175 C i jelo peemo 35 minuta. Zatim komade mesa preokrenemo, zalijemo umakom u kome se peklo i vratimo jo otprilike 15 minuta u penicu da postanu

meki.

PILEA SALATA SA BADEMIMA I MEDOM

3 lice meda,

2 alice kuhanih i na kockice narezanih pileih prsa,

1 zdjelice majoneze ili preljeva za salate,

1 zdjelice na listie narezanih badema, sol

papar i

kopar.

Izmijeajte sve sastojke i posluite na listu salate ili kao namaz na sendvi.

PURAN S LUKOM

2 lice meda,

2 bataka od purana,

1/8 l bijeloga vina,

2 crvena luka,

3 enja bijelog luka,

1 lica paprike u prahu,

2 liice curryja,

2 lice ulja,

2 dag maslaca,

papar i

sol

Crveni luk oistimo i na sitno nasjeckamo, a kroz preicu protisnemo bijeli luk. Dobro izmijeamo sa medom, paprikom, curryijem, paprom, solju i bijelim

vinom. Marinadu lagano zagrijemo, maknemo sa vatre i u nju stavimo, preko noi, batake od purana. Sljedeeg dana izvadimo batake iz marinade, stavimo u

prethodno zamaen pleh, i peemo u penici na 200o C oko jedan sat. Postupno sa licom dodajemo marinadu. Povremeno batake okreemo. Desetak minuta prije

no to su peeni premaemo ih maslacem.

Peene batake izvadimo iz umaka, odstranimo meso od kosti i stavimo na toplo. Marinadu protisnemo kroz cijedilo, da dobijemo jednolian umak, zainimo,

a po elji okus popravimo kiselim vrhnjem i zgusnemo s branom.

UMACI

UMAK OD MEDA, LIMUNOVOG I ANANASOVOG SOKA

1 zdjelice meda,

1 zdjelice svjeeg soka od ananasa i

1 zdjelice svjeeg limunovog soka

Sastojke zamijeamo runo ili s mikserom. Dobro ohladimo. Serviramo s vonom salatom. Moemo umak upotrijebiti i kao preljev za riu, a jo ukusniji je

ako mu dodamo prstohvat cimeta.

KRUH

FINSKI MEDENO VONI KRUH

12,5 dag meda,

5 dag slatkih badema,

3 jaja,

3 gorka badema,

25 dag groica,

12,5 dag suhih ljiva,

12,5 dag suhih marelica,

12,5 dag zobenih pahuljica,

12,5 dag ljenjaka,

1 1 liica praka za pecivo,

zobene pahuljice i

neto ruma.

Jaja pjenasto izmijeamo s medom, dodamo zobene pahuljice, praak za pecivo i rum. Sve voe sitno nareemo i umijeamo u tijesto. Gotovu masu ulijemo u

duboki model, prethodno dobro zamaen i posut zobenim pahuljicama. Peemo u penici, na srednjoj reetki, pri srednjoj temperaturi 90 minuta.

KRUH SA MEDOM

25 dag tamnog meda,

15 dag eera,

8 dag margarina,

75 dag brana,

3 dag kvasca,

pola lice mljevenih klinia,

cimet,

3,5 dl mlijeka,

10 dag tamnih groica,

malo ruma,

5 dag nasjeckanih neoljutenih badema,

masnoa i

brano za kalup.

Namrvite kvasac u malo mlakog mlijeka, promijeajte i stavite na toplo da uzae. Zagrijavajte med sa eerom i margarinom. Mijeajte da se eer otopi,

a zatim ostavite da se hladi. Oprane groice namoite u rum. Branu promijeajte zaine, bademe i obrisane groice. Medu naizmjence dodajte brano, uzali

kvasac i preostalo mlako mlijeko. Penicu zagrijte na 175 C. Duguljasti kalup obloite masnim papirom, ulijte tijesto, pa pecite otprilike 40 min. Kruh

je bolji kad nekoliko dana odlei.

MEDENI KRUH

15 dag cvjetnog meda,

43 dag glatkog brana,

37 dag maslaca ili margarina,

26 dag eera u prahu,

6 jaja,

naribane limunove korice pokropljene sokom,

tapi vanilije,

papir za pleh i

eer u prahu za posipavanje.

tapi vanilije uzduno prereemo otrim noem i sastruemo sredinu. Maslac ili margarin pjenasto zamijeamo sa eerom u prahu, prethodno prosijanim, sredinom

tapia vanilije i naribanom limunovom koricom. Postupno umijeamo jaja da dobijemo glatku masu. Na kraju oprezno umijeamo prosijano brano i med.

MEDENI KRUH S MARELICAMA

1 alica meda,

1 alica suhih marelica,

2 alice brana,

1 liica praka za pecivo,

1 liice sode bikarbone,

1 liica soli,

2 liice otopljenog maslaca,

1 jaje,

1 alice naraninog soka i

1 alica nasjeckanog amerikog oraha.

Marelice stavimo u 11 alicu tople vode da se namau 30 minuta. Zamijeamo suhe sastojke i stavimo ih na stranu. Zamijeamo tekue sastojke, umijeamo u

njih suhu mjeavinu i mijeamo dok ne dobijemo glatku masu. Ulijemo u pleh koji smo namazali sa maslacem i posuli branom. Peemo na temperaturi 180o C

jedan sat odnosno dok akalica koju zabijemo u tijesto nije suha.

MIRISNI PANJOLSKI KRUH

1 alica meda,

2 liice sode bikarbone,

1 liica mljevenog anisa,

1 liica majine duice,

1 alica eera,

1 alica vode,

1 liice cimeta i

1 kg prosijanog brana.

U posudi zagrijemo, eer, med i sodu bikarbonu. Maknemo sa vatre i dodamo anis, cimet i majinu duicu. Zatim postepeno dodajemo brano. Mijeamo sa drvenom

kuhaom dok ne dobijemo homogenu masu. Po potrebi dodamo vodu. Masu izlijemo u dva 25 centimetarska modela za peenje, iznutra pokrivena sa zamaenom

alu folijom. Prvih 5 minuta pei na 200o C, zatim smanjiti temperaturu na 180o C i pei jo 1 sat.

KOLAI I SLASTICE

BEKI OPATIKI KRAFLI

27 dag meda,

25 dag peninog brana,

6 dag badema,

2 suhe emlje,

3 umanjka,

1 l slatkog vrhnja

1 jaje,

1 liica cimeta,

3 klinia i

naribana korica 1 limuna i 1 narane.

7 dag meda zagrijemo i dodamo mu sitno samljevene emlje, naribane bademe, cimet, klinie u prahu i nastruganu limunovu i naraninu koricu. Kad se masa

ohladi, oblikujemo kuglice veliine ljenjaka

Iz brana, preostalog meda, umanjaka i vrhnja zamijesimo ne previe gusto tijesto. Izvaljamo ga na debljinu hrpta noa i na polovicu poslaemo kuglice.

Zamutimo jaje i s njim premaemo kuglice, te ih prekrijemo drugom polovicom tijesta. Tijesto lagano pritisnemo oko kuglica, izreemo ga kotaiem za rezanje

tijesta (moe i aom) i na malo zamaenoj tavi blijedo zapeemo na srednjoj temperaturi.

BRESKVE S KREMOM OD MEDA

4 svjee breskve,

malo rakije od treanja,

3 umanca,

5 lica meda,

3 bjelanjka,

1 l mlijeka i

bademi, pistacije i trenje za ukras

Breskve prelijemo s vrelom vodom, ogulimo i raspolovimo. U ae za ampanjac sloimo po jednu polovicu breskve i prelijemo s nekoliko kapljica rakije od

treanja. umanca glatko zamijeamo s medom i u tu smjesu umijeamo tvrdo izlupane bjelanjke. Zagrijemo mlijeko, brzo ga umijeamo u prethodnu smjesu i

kuhamo na pari uz stalno mijeanje, dok se ne zgusne. Ne smije zakipiti. S ohlaenom kremom prelijemo breskve i ukrasimo sa bademima, pistacijama i trenjama.

CRNI NUGAT

600 g badema,

600 g meda.

Grubo nasjeckati 200 grama badema. Ugrijati med na vrlo blagoj vatri, neprestano mijeajui drvenom drvenom kuhaom. Tek to med malo zavrije, dodati nasjeckani

i cijeli badem. Kuhati na blagoj vatri oko 20 min. uz temeljito mijeanje. Kad je med dobro porumenio, ugasiti plamen. Smjesu preliti u etvrtaste metalne

kalupe, ostaviti da se ohladi, pa spremiti na hladno pola dana. Izvijanjem i deformiranjem kalupa osloboditi nugat. Velikim zailjenim noem rezati na

ploke.

ENGLESKI KEKSI

1,5 dl tekueg meda,

13 dag maslaca,

licu mljevenog umbira,

sok i naribanu koricu limuna,

1 dl slatkog vrhnja,

45 dag brana,

licu praka za pecivo

Pomijeajte eer, limunov sok i koricu, med, omekali maslac i vrhnje. Branu primijeajte umbir i praak za pecivo. Pa malo pomalo umijeajte smjesu

eera i maslaca. Dobro izmijesite, oblikujte sitne kuglice i rasporedite po limu podalje jednu od druge jer e se "spljotiti". Pecite 25 do 30 min. na

125 C.

FINI MEDENJACI 1

2 lice meda,

25 dag brana,

10 dag eera,

16 dag oraha,

12 dag masti,

malo soli,

malo cimeta,

malo limunove korice,

1 lica ruma i

3 umanjka.

Smjesa odstoji 1 sata, prave se okruglice i peku.

FINI MEDENJACI 2

2 lice meda,

25 dag brana,

10 dag eera,

15 i pol dag oraha mljevenih,

12 dag masti,

malo soli,

malo cimeta,

malo limunove kore,

1 lica ruma i

3 umanjka.

Umijesiti i pei.

FINI MEDENJACI 3

50 dag meda,

10 dag veera,

1 dl ulja,

10 dag okolade,

20 dag oraha i

70 dag otrog brana.

Med, eer i ulje stavi se kuhati da se otopi mijeajui se dodaju okolada i orasi. Skine se sa pei i umijea se brano. Kad se ohladi oblikuju se mjeseci

i peku.

FLIP S MEDOM

1 velika lica meda,

sok od 1 narane,

na vrh noa cimeta,

2 1 dl slatkog vrhnja istuenog sa 1 velikom licom eera u prahu.

Zagrijte med te ga promijeajte sa sokom od narane i cimetom. U to lagano umijeajte slatko vrhnje. Stavite u friider da se dobro ohladi.

KEKSI S LJENJACIMA

1 dl meda,

25 dag maslaca i mljevenih ljenjaka,

5 dag eera,

20 dag brana,

drhtavicu (ele) od ribiza,

bijelu ocaklinu i

cijele ljenjake za ukraavanje.

Izmijeajte maslac sa eerom i medom. U sasvim glatku smjesu dodajte ljenjake i brano, dobro izmijesite i ostavite u hladnjaku preko noi. Tanko razvaljajte,

izreite kekse, pa pecite 5 minuta na 200 C. Drhtavicom slijepite po dva ohlaena keksa, pa caklinom prilijepite cijele ljenjake.

KELNSKI KOLAI

12 dag meda,

10 dag zobenih pahuljica,

87 dag sjemenki sezama i suncokreta,

2 jaja,

6 dag maslaca,

10 dag brana od cjelovite penice,

licu cimeta,

etvrt lice mljevenih klinia i

oko 60 krugova hostije promjera 3 cm

Poprite zobene pahuljice i sjemenke na suhoj tavici. Ohlaene malo zdrobite. Izmijeajte jaja sa eerom i maslacem, pa primijeajte zaine, brano i ispreno

zrno. Smjesa neka odlei pola sata u hladnjaku. Lim prekrijte masnim papirom. liicom nainite hrpicu na svaki krug hostije i poslaite na lim. Neka se

pee 20 minuta u penici zagrijanoj na 180 C.

KOLA OD MEDA I

15 dag toplog meda,

6 dag maslaca,

13 dag eera,

4 umanjka,

malo ruma,

1 liice sode bikarbone,

5 klinia sitno isjeckanih,

1 lice cimeta,

ribana kora od 1 limuna,

15 dag otrog brana i

4 bjelanjka istuena u vrst snijeg

Maslac izmijeajte, dodajte mu eer, i pjenasto izmijeajte. Dodajte jedan po jedan umanjak, te nastavite mijeanje, dok dobijete lijepu pjenastu masu.

U nju stavite sodu bikarbonu, klinie, cimet, koru od limuna, ruma i med. Dobro izmijeajte i na kraju lagano umijeajte brano i snijeg od bjelanjaka.

Masu stavite u namazan i branom posut pleh. Pecite u penici na srednje laganoj vatri (150 ? 175).

KOLA OD MEDA II

25 dag meda,

27 dag brana,

20 dag guje masti,

14 dag eera,

7 istucanih klinia,

6 bjelanjaka istuenih u snijeg,

6 umanjka,

1 liica sode bikarbone,

1 male liice cimeta,

malo krupno izrezanih oraha.

raskvaene u malo ruma,

sok od limuna,

umanjke i eer pjenasto izmijeajte. Dodajte im sok od limuna, sodu bikarbonu raskvaenu u rumu, klinie i cimet, te dobro izmijeajte. Guju mast i

med zajedno rastopite (samo ugrijte da bude mlako), dodajte umanjcima i lagano izmijeajte. Na kraju dodajte orahe, brano, snijeg od bjelanjaka i sve

lagano umijeajte. Masu stavite u namazan i branom posut pleh, te pecite na laganoj vatri (150 C) dok bude lijepo peeno.. Ovaj kola je izvrstan uz vino.

KOLA S MEDOM I VOEM

15 dag meda,

10 dag eera,

10 dag maslaca,

15 dag badema,

2 jaja,

10 dag groica,

8 dag ueerene naranine kore,

1 licu naribane korice neprskanog limuna,

15 dag brana,

2 dag kvasca,

3 dag kakaa i

1 liica cimeta.

Namrvite kvasac u malo tople vode, primijeajte licu eera i stavite na toplo da uzae. Zagrijavajte na niskoj temperaturi maslac, med i preostali eer

da se otopi, maknite sa tednjaka, umijeajte mljevene bademe, korice, kakao i zaine. Zagrijanom branu primijeajte uzali kvas i pripremljene sastojke.

Izmijesite, pa umijeajte jedno po jedno jaje. Neka uzlazi pola sata. Namastite i pobranite duguljasti kalup. Premjestite tijesto dodajui groice. Stavite

tijesto u lim, pa pecite 75 minuta na 160 C.

LUCIJINI KOLAII

2,5 dl tekueg meda,

43 dag maslaca,

43 dag eera,

liicu mljevenih klinia,

licu praka za pecivo,

kilogram i pol brana,

3 jaja i

licu naribanih limunovih i naraninih korica

Zagrijavajte med sa licom vode i eera, mijeajui da sve otopi. Maknite sa tednjaka. Umijeajte najprije maslac, zatim zaine, pola koliine brana,

te jedno po jedno jaje. U preostalo brano umijeajte praak za pecivo, dodajte tijestu i zamijesite ga, poklopite i ostavite na hladnom 24 sata. Uzimajte

male dijelove tijesta, premjestite, razvaljajte, pa izreite razne oblike. Na lim slaite kolaie podjednake veliine. Pecite 5 ? 8 minuta u penici zagrijanoj

na 200 C i ukrasite.

MEDENA PITA

Tijesto:

40 dag brana,

1 jaje,

15 dag eera,

15 dag masti,

2 lice meda,

1 lica kakaa,

1 lica sode bikarbone,

malo praka za pecivo,

malo mlijeka

Zamijesi tijesto, te ispeci dvije kore na okrenutom limu.

Biskvit:

20 dag eera,

5 jaja,

20 dag eera,

pola praka za pecivo,

1 dl ulja,

1 dl mlijeka

Jaja sa eerom pjenasto umuti. Kuhaom primijeaj brano, praak, ulje i mlijeko. Biskvit ispeci u veliini lima na kojem su se pekle kore.

Krema:

0,5 lit mlijeka,

1 vanilin eer,

20 dag eera,

5 lica brana,

1 margarin

Mlijeko skuhaj s vanilin eerom, eerom i branom. U hladno dodaj margarin. Stavi jednu koru i premai polovicom kreme, na kremu stavi biskvit, na biskvit

drugu polovicu kreme, a na kremu drugu koru. Posipaj mljevenim eerom.

MEDENE KOCKE

Tijesto:

10 dag tamnijeg i svjetlijeg tekueg meda,

10 dag maslaca,

7 dag mrvica,

liica mijeanih zaina (mljevenih klinia, cimeta i dr. po elji),

37 dag brana,

3 liice praka za pecivo i

licu kakaa.

Nadjev:

10 dag oraha i badema,

15 dag ljenjaka,

20 dag pekmeza od kajsija,

bijelu ocaklinu i

nasjeckane pistacije za ukras.

Na niskoj temperaturi izmijeajte maslac i med da se smjesa povee. Maknite sa tednjaka, pa primijeajte kakao, zaine, mrvice, brano i praak za pecivo.

Neka odlei u hladnjaku 3 sata. Pola tijesta razvaljate i stavite u lim obloen masnim papirom. Namaite marmeladom pa dodajte nasjeckano suho voe. Pokrijte

drugom polovicom tijesta, pecite 25 min. na 200 C. Ohlaeni kola premaite bijelom caklinom i odmah pospite pistaciom.

MEDENE ZVIJEZDICE

50 dag meda,

30 dag eera,

65 dag brana,

13 dag margarina,

10 dag mljevenih badema,

10 dag mljevenih ljenjaka,

10 dag naribane okolade,

1 jaje,

1 liicu cimeta,

1 liicu umbira,

1 praak za pecivo,

kondenzirano mlijeko za premazivanje i

cijele oguljene bademe za ukras.

Na niskoj temperaturi zagrijavajte med, eer i maslac da dobijete sasvim glatku smjesu. Kad se ohladi, dodajte sve ostale sastojke i ostavite 1 sat da

odlei. Tanko razvaljujte izreite male oblike, premaite kondenziranim mlijekom i ukrasite bademima. Pecite oko 1 sata na 180 C.

MEDENJACI 1

30 dag rastopljenog meda

65 dag brana,

2 cijela jaja,

3 umanca,

liica sode bikarbone,

cimet i

klini.

za glazuru:

10 dag okolade i

2 lice slatkog vrhnja

Brano prosijte, pa ravnomjerno umijeajte soda bikarbonu, cimet i klini. U sredini napravite udubljenje, pa dodajte jaja, umanca i rastopljeni med.

Tijesto dobro izradite i ostavite na hladnom mjestu oko pet sati. Nakon toga oblikujte vee valjke koje ete izrezati na jednake dijelove poput oraha.

Oblikujte ih u kuglice i slaite na zamaeni lim. Stavite u zagrijanu penicu i pecite na oko 200o C oko 15 min.

Peene medenjake ohladite i ukrasite okoladnom glazurom. Glazuru ete napraviti tako da zagrijanom vrhnju dodate omekanu okoladu. Napravite stoac od

masnog papira i ulijte okoladnu glazuru. karama izreite vrh stoca i uresite medenjake po elji.

MEDENJACI 3

2 ? 3 lice meda,

35 dag otrog brana,

1 praka za pecivo,

15 dag margarina,

20 dag eera,

2 cijela jaja,

2 liice ruma,

10 dag mljevenih oraha,

malo cimeta i

korica limuna.

Sve zajedno zamijesi, neka stoji 1 sat. Oblikuj kuglice i stavi na vrh malo oraha za ukras. Premai bjelanjkom i peci na 220 stupnjeva.

MEDENJACI POSNI

1 aa meda,

1 aa ulja,

1 aa eera,

1 aa mineralne vode,

2 liice sode bikarbone i

brana po potrebi

Od svih sastojaka zamijesiti tijesto kao za vanilin vjenie. Razvui koru i aom vaditi medenjake, slagati u podmazan pleh i pei. Prije peenja, moe

se na sredinu svakog medenjaka staviti komadi oraha.

MEDENJACI S BADEMIMA

1,5 dl meda,

2 jaja,

5 dag eera,

liicu mljevenog cimeta,

pola liice mljevenog klinia,

2.5 dl brana i

12 dag mljevenih badema.

za ukraavanje:

bijelu ocaklinu,

oguljene cijele bademe i

ueerene trenje.

Istucite jaja sa eerom dodajte zaine, bademe i brano. Pokrite lim masnim papirom i nanesite tijesto da bude debelo 1 cm. Pecite 30 minuta u penici

zagrijanoj na 150-160 C. Ispeeni kola odmah nareite na etverokute, na svaki stavite malo bijele ocakline, te na neke bademe, a na druge ueerene

trenje.

RAENI KEKSI

1 dl meda,

20 dag maslaca,

5 dag eera,

15 dag raenog brana,

12 dag brana,

1 liicu praka za pecivo,

eer u prahu za posipavanje I

bijelu ocaklinu i druge ukrase.

Dobro izmijeajte maslac sa eerom i branom. Pomijeajte obje vrste brana s prakom za pecivo i dodajte smjesi maslac, eer i med. Izmijesite i ohladite

u hladnjaku. Tijesto vrlo tanko razvaljajte, pa izreite velike i male oblike. Pecite 5 do 10 min. na 200 C. Ispeene kekse odmah pospite eerom, a druge

ukrase stavite na ohlaene.

PIA

DOMAI MEDENI AMPANJAC

2 kg meda,

5 limuna,

2 boce piva,

10 boca vode i

50 zrna groa

U emajliranoj posudi kuha se voda. Kad provri, u nju se, uz stalno mijeanje, doda med. Smjesa se dalje kuha uz stalno obiranje pjene. U prokuhanu smjesu

dodaje se pivo i oguljen narezan limun (radi boljeg ukusa dodaje se i naribana kora) i pusti da ponovo zakipi. Tada se sadraj prelije u veliku posudu,

doda se 10-15 zrna groica, pokrije istim platnom, stavi na toplo mjesto i eka poetak vrenja. Ono obino poinje treeg dana. Napitak treba odmah naliti

u debele boce, kao za ampanjac (tanke nee izdrati pritisak ugljinog dioksida), jer ako zakasnimo sa punjenjem - napitak e se ukiseliti.

Pri nalijevanju u boce ampanjac se filtrira, tako da se u ljevak stavi nekoliko slojeva gaze. Poslije punjenja u svaku bocu dodamo po zrno dva groica.

Boce se zatvaraju epovima koji se veu vrstom pagom i peate, umaui grli u rastopljeni vosak. uvaju se u hladnom podrumu, u pijesku, dnom okrenutim

prema gore. to vie ampanjac odlei, to je ukusniji i jai. Obino se uva 3-6 mjeseci. Prvorazredni pjenuavi prohlaeni napitak nee odavati ukus po

pivu.

KVAS OD MEDA

800 g. meda,

9 l vode,

800 g groica,

2 limuna,

2 june lice raenog brana,

15 g kvasca

U veliku posudu nasuti med, dodati: limun narezan na tanke kolutie, groice i preliti sa 8 litara hladne, prethodno prokuhane vode u kojoj su izmijeani

brano i kvasac. Nakon 24 sata dodati 1 litru prokuhane vode. Kada kolutii limuna i groice isplivaju na povrinu mase, procijediti kroz sito. Kvas razliti

u flae, u svaku staviti po 2-3 groice, dobro zatvoriti i uvati u leeem poloaju na hladnom mjestu. Poslije 2-3 dana kvas je spreman za upotrebu.

MEDENI PUN

1-1,5 alice meda,

2 alice tople vode,

2 alice naraninog soka,

1 alica limunovog soka,

4 alice soka borovice i

1 l bezalkoholnog piva.

Med pomijeajte sa toplom vodom i zatim ohladite. Spojite sva tri soka i ohladite ih. Dodajte med i vodu. Prije posluivanja dodajte jo i bezalkoholno

pivo.

MEDNI NAPITAK SA PELUDOM

Napitak zdravlja

100 g meda,

50 g peluda i

1 l vode

Pustiti da voda prokljua, ohladiti ju na 50 C, umijeati med i pelud. Posudu pokriti istim platnom i ostaviti na sobnoj temperaturi 2-3 dana da fermentira,

od ega napitak dobiva vrlo ugodan ukus, boju i ljekovita svojstva. Ne zove se uzalud "napitak zdravlja"

VONA BOLA S MEDOM

0,5 kg breskvi,

0,5 l vina i

150 g meda.

Breskve blaniramo, ogulimo, raspolovimo i odstranimo kotice. Zatim nareemo na tanke krike, dolijemo vino i umijeamo med. Stavimo u hladnjak. Tren pred

serviranjem dodamo jo 2 dl soda vode ili ampanjca.

MED KAO LIJEK

LJEKOVITOST MEDA

Poboljava rad svih organa. Potie umnu i fiziku aktivnost Vrlo brzo i potpuno se apsorbira. Poboljava otpornost organizma na infekcije i zaraze te ima

antiseptiko djelovanje. Hidroskopan je pa vee izbacuje suvinu vlagu iz organizma. isti krv od toksina (otrova) i izuzetno pomae kod slabokrvnosti

(tamne vrste meda). Poboljava apsorbiranje ljekova i ini ih djelotvornijim, te isti organizam od tetnih ostataka istih.

Med ponekad moze biti zarazen bakterijom koja je po djelovanju slicna simptomima bolesti "pokvarenih konzervi", botulizma, pa budui da djeca do 2 godine

nemaju razvijen enzim koji bi to sprijeio, ljenici ne preporuuju med za djecu tog uzrasta.

NAIN UPORABE

Ujutro radi ienja organizma od tetnih tvari koje su se nakupile tokom noi i uvee radi smirivanja organizma

Najbolje ga je uzimati sa tekuinom (aj, voda ...) koja ne smije biti toplija od 45C jer se u protivnom unitavaju najvrjedniji sastojci meda.

Uzimati ga u zamjenu za bijeli eer jer su u njemu zastupljeni (glukoza i fruktoza), lako probavljivi voni i groani eer. Uz to med sadri amino i

organske kiseline, fermente, minerale i vitamine, SVE NEOPHODNO ZA RAD ORGANIZMA. Prirodni med mogu uzimati mala djeca*, dojenad*, trudnice, dojilje i

rekonvalescenti.

KOJI MED UPOTRIJEBITI

BAGREMOV MED pomae kod tegoba dinih organa ima umirujue djelovanje kod nervoza, neuroza i nesanice vrlo pogodan za dojenad i malu djecu, lagan i blag.

KESTENOV MED - pomae kod smetnji probavnih organa (eluca, jetre, u i slabokrvnosti) - pospjeuje cirkulaciju krvi - iri periferne krvne il

LIVADNI MED - od razliitih vrsta cvjetova (poliflorni med) - blag je, pa se preporuuje sranim bolesnicima, starijim osobama i bolesnicima sa niskim tlakom

LIPOV MED - ima antiseptiko i umirujue djelovanje - koristi se kod bronhitisa, prehlada, hunjavica s kaljem. Pomae iskaljavanje i izbacivanje sluzi

iz grla i nosa. Potie djelotvorno znojenje kod viroznih stanja. Nesmije se davati osobama kole pate od bolesti srca i krvnih ila

KADULJIN MED (ALFIJA, KU) - snano antiseptiko i umirujue djelovanje. Izvanredno djelovanje protiv suhog kalja jer omoguuje izbacivanje sluzi iz dunika

i bronhija. Nezamjenjiv u terapiji dinih organa

UMSKI MED - koristan slabokrvnima (sadri vee koliine eljeza), trudnicama tokom cijele trudnoe, rekonvalescentrma, te openito iscrpljenim organizmima

AMORFIN MED (BAGREMAC) - blag i ukusan, po svojstvima slian bagremovom medu.

MED U SAU: vakanjem saa kao vakae gume 10-15 minuta, 4-6 puta na dan, djeluje protiv upale grla, gornjih dinih puteva, sinusa i zubnog mesa. Takoer

blagotvorno utjee na bolji rad organizma, te pojaavamo imunitet.