+ +t+ +UVODNIK Drogi Vi ea tij ete 1 Evo,na sve krize,dola non je ikreativna kriza.Ida Von pravo reeen, ne znon obo cemu bi ovo de piso.Govorite,koja kriza,pa Kruvenica irno oko 80 fojih.E,Bogu fola na dobrin i vridnin suradnicima koji su nos kapulali. Ma, mori me ta rie - kriza.Uzodnje vrime provojerno ovi uvodnik pisat po forski.Inikako da nojden niku forsku rie za krizu. nai stori nisu znali ea to to ovo nae ludo vrime izventalo. Aako se ko siti kako bi se to moglo neka jovi.Plotit mu kafu uMarinkota. Penso son pisat obo onoj krasnoj fetikoju smo imali na 7. vejace,ma ionako smo pol Kruvenice temu posvetili.Pado mi na pamet kako je kriza pala u Kria. Ate dvi rici paridu iste.Pok je ikriza nika vorst kria kojega tuko podnit.Somo,pari mi se da ga niki puno dobro podnosidu. Ma ni obo temu, jer niko obo temu pie uKruvenicu.Moga bi pisat obo Veloj etemoni,Uskarsu, obo Kriicu,obo pokojnemu popi ...Ili,obo kamiku, limunima, politiki ... Obo vrimenu, jed.rilicima,spizi ...Kad boje promislin,ocemu god propenson,sve je to ovin fojima. Ada se maknen od ovode,da provon pisat ocemugod vonka,recmo oEl Salvadoru ... Ponega, itega se niko siti!Na cudu son ... Co? Vi jo tijete ovi uvodnik? Aniste vidili koliko fojih imomo? Ala, se posla. Auvodnik tijte kad izojde nova Kruvenica uesti misec.Bar cogod propensat do tad. E, iod sarca neka NA DOBRO VONDOJDE USKARSI Urednitvo ,1II tj,1II tj REPORTAA++ it+ t Proslavljena 500.obljetnica sv. "KRI STOJIUZDIGNUT ZA SVA VREMENA" H varskibiskupSlobodan tambuk proglasioje 2010. g.Godinom kria, na umu da je UNESCOuvrstioprocesiju"Zakriem"na popisnematerijalnebatineizbogvelikeobljetnice svetog uHvaru.Upravojeta proslavavjerojatno ubiskupijiove godine,tevas - u islici- kakoje protekla ova vana obljetnica za na grad. Proslava500godina sv. jeu 4.Prvog dana trodnevlja misa je bila u Katedrali,apredvodiojeipropovijedaodr.don Ante Mateljan.Misa je procesijompoKatedrali,a nakon mise sv. i relikvija platna natopljenog krvlju prenesenisuuAnuncijatuprocesijomprekoPjace.U procesiji su baldakin i feralenosili bratirni sv.Nikole, a kribratirnisv.Kria.UAnuncijatijebiskup Slobodan tambuk predvodio molitvu nakon koje je sv. izloen na klanjanjedo 22h. Tada je jo jednamolitva- molilasezlatnakrunica,aprigodno razmiljanje izrekao jedr.Mateljan. Nakon ove molitve crkva je zatvorena. Molitvom u8h je drugi dan proslave, petak, 5. upnikjepredvodiokrunicukrviKristovei prigodnorazmiljanje.Tokomdanasusepredsv. izmijenjivalanauramapodvabratimasv. Kria.Misuu18hpredvodiojedr.Mateljanu koncelebraciji s upnikom i kapelanom te prisustvovanje bratimasv.Kria.Procesijomjesv. u Katedralugdjejeodranamolitva,akatedralnizbor otpjevaojehvarski"SmilujsemeniBoe".Tijekom procesije u petak nakratko se bila zagubila desna ruka sv. kojajezbogstarostirelikvijebilaiotprije slomljena. Nakon due potrage i straha da zbog loeg vremena- cijelogjedanapadalakia- rukabiti izgubljena, u Anuncijati je pronaao Jure te je ponovno na svojemjesto.Sv. bioje izloen naklanjanje koje je okupilo lijep broj vjernika.Neki od njih su sezapisivali unaprijed kako bi bili sigurni da Katedrala preko ostati prazna. KrunicomranaKristovihiprigodnimupnikovim razmiljanjemu8hjesamdansv. subota,6. Klanjanjejeprekinuto u10h kada je ,1II tj,1II tj + +t+ +REPORTAA Katedraliprigodniznanstveniskup.Dr.don Slavko arhivistsplitskenadbiskupijei umirovljeniprofesorKBF-a,govoriojeoprilikama vremena ukojemsedogodilo sv. Dr.fra Bernardinkunca,autor knjige"tovanje Kristove muke na otoku Hvaru", govorio je od6. 1510.g.injihovuodjekuuztovanju svetogaKrianaotokuHvaru.Prigodnuknjigu,,500 godina sv. - Hvar,1510.-2010." predstaviojeprof.Joko autoruvodne studije iostalih tekstova (izvora,povijesnih i literarnih djela o a ulomke knjige je Prosper Gilve.ModeratorsimpozijabiojebiskupSlobodan tambuk. Nakon simpozija nastavljeno je klanjanje. U18h jeOratorijsv. sprocesijompo Katedrali ukojojjesv. nosionajstariji(postau) bratimsv.KriaIvoZatimjeuslijedila misa.Predvodiojeipropovijedaoskopski biskupiapostolskiegzarhuMakedonijimons.Kiro Stojanov,nasljednikFulgencijaCareva,skopskog nadbiskupa i,kasnije,hvarskog biskupa.Koncelebrirali sumu prizrenski biskupDode Gjergiji hvarski biskup, generalni vikar don Stanko dekani Hvara, i Visa,tejonekoliko Mons.Stojanovjeu propovijedi istaknuo kako je Krist drvo srama pretvorio u drvo spasa svojom i On nas s kria pozivadagaslijedimo.je:"Blagovaim koji su vam u ostavili tovanje Kria, jer kriispovijedatesvojuvjeruiivotuKristu." Preko mise,kojom su slavili svoju godinju svetkovinu, bratimi sv.Kriaprimilisutri nova Nakon mise kratkiprogram izvelisukatedralni zbor idjecakojuje pripremaobiskupSlobodan.Bratovtinasv.Kria je svoje biskupe, i ostale uzvanike u restoranu "Dela". Sredinjaproslava500.obljetnicesv. bilajeu nedjelju,7. oko9h suseokupljati krionoe s pratnjom iz svih upa otoka. U 10h je misakojujeprevodiobiskupSlobodan tambuk.Koncelebriralisumubiskupiskopskii prizrenski, generalni vikar,dekani tri otoka te skoro svi otoka Hvara. U propovijedi je biskup tambuk istaknuokakosmoseokupiliokoSpasiteljanakriu gada nam udijeli milost da mu ostanemo vjerni dokrajaivota.Kristjeodstrukturabio ubrojen aistoseponavlja idanasjer u naem drutvu ima onih koji eleukloniti kri izjavnih ustanova.Ali,Kristoji uzdignut za sva vremena,i onda kada ga rue.Kri je simbol Boje ljubavi i ne moe nikogaNa krajuje molitvu Gospi koja je duboko sa Sinom do kraja stajala pod kriem. pjesmi pjevao je hvarski katedralni zbor, pjesmu"Zdravokriu"prekoprikazanja iz Vrboske, a Jelani Svet. Predstavnik je prvo starogradski Faroski kantaduri pjevali su psalam, adrugootpjevaojepredstavnikVrbanja. Predstavnici ostalih upa su molitvu vjernih. VelikaprocesijailajesjevernomstranomPjacedou bok,pauzparkdoimproviziranog preko buke od do punte rive, uz Jadroliniju u Burak, zatim do Anuncijate, ispred Arsenala te uzjunu stranu PjacedoKatedrale.Redom suili(uzagradama imekrionoe):hvarskikri(Vjeko ,1II tj,1II tj REPORTAA++ it+ t Bratovtinasv.Nikole(Mirodjeca, Bratovtinasv.Kria(StipeNovak),vjerniciizHvara, zatimpredstavniciupa:Jelsa(Marko (Ivo Pitve(PauloVrbanjOurica karpa),Vrisnik(IvoVrboska(Zorko Poljica(PeroDolOuraj zatimministrantipabaldakinispodkojegsubiskupi nosilisv. irelikvijar,padaljeupe: (Darko StariGrad(DinoGdinj (Ivica Selca(Dino Bogomolje(Frane VeloGrabljeOakov (Krunoslav- Brusje Ouraj -Juriin), SvetaNedija(Andro iMilna(DujeTudor). Nakrajuseprocesijazaustavilapredbinomispred KatedralegdjejebiskupSlobodan udijelioblagoslov,a zatimjeotpjevanahrvatskahimna.Hvaranisupotom i svojegoste.Krionoei pratnju, i biskupe biskup tambuk je urestoranu"Dela". misuu sv. slavio je mons. Dode Gjergij, prizrenski biskup. kruveni e .15 + +t+ +UPNIKOVA BESIDA TVOMEKRIUKLANJAMOSE,GOSPODINE, TEHVALIMOI SLAVIMOSVETO TVOJE ... Korizmaje.Krijeucentrupanje.Kodnasje iprijekorizmesa500.obljetnicom krvarenjalikaRaspetogau Bevilaqua,a Biskupsepobrinuodasekria cijelegodine proglasivi ovu godinu Godinom kria. Sveizgledasavrenojednostavnoijasno.Dalijeba tako? Znamo li mi o govorimo? to je kri? Svaki put kad se spomene kri ne mislimo isto. Kad kaemo da je kri u centru korizme onda mislimo na sve one pobonosti kojesekrozkorizmuprovode unaim upama,akojesuuglavnomkoncentriranena Isusovu muku, odnosno na njenu kulminaciju - Njegovu smrt na kriu. Tako je "kri" sinonim za Isusovo trpljenje. Kad govorimo o "kriicu " sve je jasno i ne treba nikakvog komentara. Kadgovorimo oGodini(svetog)kria u naojbiskupiji mislim da puno toga nije jasno. A kad govorimo o kriu ili krievima u naim ivotima? Ajme kupusa!!! Tu misli da je sve jasno, da se samo posebirazumijeo segovori,nijeba tako. Na tribini u 11. oujka fra Bernardin je govorio otome kakoKristovu muku nikad netreba promatrati odvojenoodPreobraenjakojejojjeprethodiloiod naglasaka Ivanova koji u Isusovojmuci i smrti zapravovidiiproslavuBojuiproslavuIsusovu. Naglasio je pater Skunca koliko je opasno ako se u naim pobonostimakoncentriramo naIsusovo trpljenje,azaboravimoovuproetostmukeslavom JertadaIsuspostaje"projekcija"naih vlastitih muka i trpljenja. to nam takav Isus? Daskupasnama?Isuskojipati,alipatisvjestanproslave koja slijedi- takav Isusmoe baciti svjetloutamu nae vlastitepatnje.Dajepaterkuncaupravuidaje opasnost takvog "pobonog" pristupa Isusovoj patnji ne tekpotencijalnaopasnostnego stvarnost najizraajnije slavljenjeSvetogtrodnevljau naojupi.UsporeditebrojljudiucrkvinaVeliki na Veliki petak i na Veliku subotu!Uskrs i sve vambitijasno.Akoizadolaskaucrkvutihdanastoji vjera, onda ovo kakva je ta vjera. UPNIKOVA BESIDAt+ t+ U govoru kri je svaka stvarnost koja nam ivot (npr. bolest, neuspjeh, nepravda i sl). Za ovaj pogled na kri dijelom jeodgovorna i teologija (baremneketeolokestruje)iduhovnost(nekitipovi duhovnosti)i sasvojim propovijedanjakojiseoslanjaonaoveteologijeiove duhovnosti. Oni su "odgojili" kria. spontanaljudskareakcijana"krine" stvarnosti, samo ako jeto izvedivo,jest bijeg.Svatko bi najradijeizbjegao kri.Akonemoemo samia smo,najvjerojatnije moliti:"Gospodine, ukloni ovaj kri od mene!" Znamo da jeIsusrekao li tko za mnom, neka se odrekne samoga sebe, neka uzme svojkri i neka ide za mnom!"(Mt16,24).Ijasam ovu Isusovu izjavu u smislu da se od da se, usa ivotnim i stvarnostima koje namuzrokujupatnju,ponaakaoiIsuspredsvojim stvarnimkriem.NekakotaIsusovaizrekaizaziva asocijaciju na prvu postaju krinog puta i na one tekstove "krinihputova"kojiuglavnom Isusovu,gotovo radosnuvoljnost,daprihvatikri.BaZaboravljamo li njegovu molitvu u Getsemaniju? Iako ga jeutjeionigdjenenalazimonikakvogelementa pokojembismomogli dajeIsusodjednom nakontogapromijenioraspoloenjeisoduevljenjem jurnuo u susret muci.Da je stvarno tako, zar birazapet molio iz dubine due:"Boe moj, zato si me napustio?" i poslanica Hebrejima iznosi predaju prve Crkve po kojojjeIsus"sasilnimvapajemisuzamaprikazivao molitveipronjeOnomukojigajemogaospasitiod smrti." (Heb 5 , 7) I Isus bi najradije bio izbjegao stvarnost muke i smrti na kriudanijeznaodajetojedinidaspasiljude. NakontosumureklidagatraenekiGrci,Isus najavljuje da je doao da poput zrna padne u zemlju i umre. I veli Isus:"Dua mi je sada potresena, i to da kaem?izbavi me iz ovoga Ne, ta zato i u ovaj (Iv 12,27) Smije li se citirani Isusov zahtjev o "svagdanjem noenju kria" tako da se pod "kriem" naprosto ivota? Do odgovora ako citiranu izjavu promatramo u kontekstu, a ne za sebe.Prije toga kako je Isus poveo ukrajeveCezarejeFilipovegdjeje testirao o tome to oni misleo njemu, tko jeon zapravo. sedajejediniPetardobioprolaznu ocjenu i biva proglaen blaenim i temeljnim kamenom Crkve.PotomIsusgovoritiosvomodlaskuu Jeruzalem gdje mnogo pretrpjeti i biti ubijen. Isti Petar kojijeprijepohvaljenodvodiIsusanastranui prijateljski gauvjerava da jeto ludo,da seto njemune smije dogoditi, na to od Isusa dobiva kvalifikaciju posve onoj od malo Isus kae Petru da mu je izvor sablazni, kamen spoticanja i naziva ga Sotonom "jer mu nijena pameti to je Boje nego to je ljudsko"(16,22). Tadaslijedipozivnanasljedovanjeisvakodnevno uzimanje kria. je da je poziv na noenje kria nedjeljivo povezan sa pozivom na nasljedovanje. Naime, smisao je sa mora biti spreman podijeliti sudbinu Matej i ranije pie isto. U 10. poglavlju pie kako se Isus odmasesvojim iposebnoraditis njima.Izabire njihDvanaestoricuialjeihu misiju.Pritomimotvorenogovoridaihnatom misijskom putovanju ne rue i ovacije. se sasvimonimsseIsus ovdje i ono to im je Isus navijestio da im se nakon njegovog odlaska sa svijeta. Ne moe se u svakom trenutkujasno granica onogatoiskusitisada,kad krenu propovijedati i onoga to se uNasvetoIsusnadodajeda morajubitispremni sesvega,svakeljudske privrenosti,aposebnotjeskobnogstrahazaivotte uzetisvojkrii zanjim.Tu onufamoznu tvrdnju:NIJE ME DOSTOJAN tko nijespreman, zbog moje sudbine izgubiti sve, rtvovati sve. + +t+ +UPNIKOVA BESIDA Dakle, akostavimo Isusove u spomenuti kontekst onda ih moemo ovako "Ja idem u susret kriu. Vistemoji akostespremni ususret osporavanju, progonstvu samo zato to ste se svrstali uz mene, to ste se poistovjetili sa mnom. elite li sedokazatikaomoji moratesvakidanbiti spremni umrijeti iz ljubavi prema meni, iz vjernosti Ocu kaotosamjana tobiospremanitosamna krajui doivio." Isusov poziv na "odricanje od samoga sebe" nije poziv na kontroliranuaskezu,odricanje,trpljenje,tj.na povremenouvjebavanjeizdrljivostiuodricanjuod to nam pae ili pak na pokore potaknuto grijenosti. sesamogasebe"ovdje jednostavno odricanje od prava na ivot. Lakejekriemnazivatisvakutekuivotnusituaciju, svaku okolnost i govoriti da nosimo svoj kri kadihstrpljivoprihvatimonegopostatisvjestandaje krikojisvakodnevno treba nositinaprostospremnost daostanemovjerniIsusovuputupocijenuivota. Naravno,ovone ipozivdasesaivotnim nosimosatoje alitomoebitiizamkanakojunasvrlo uvjerljivo molitva:"Gospodine!Dajmisnage dapromijenimstvarikojemogupromijeniti,dajmi hrabrosti da prihvatim stvari koje ne mogu promijeniti, i podari mi mudrosti da poznajem razliku". Zadatak nam jemijenjati ono to semoe promijeniti. A da ne bismo tupo juriali na nepromjenjivo treba nam mudrost. Nadam se da nisam posijao zabunu ovim pisanjem, da Slkruveni