kroz logor jasenovac je 1945. prošla najmanje jedna kolona ... · pdf file6 razgovor...

Click here to load reader

Post on 07-Feb-2018

213 views

Category:

Documents

0 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

HRVATSKI VJESNIK srijeda, 6. srpnja 2016.6 HRVATSKI VJESNIK srijeda, 6. srpnja 2016. 7RAZGOVOR AKTUALNO
Što radi Blanka i njeni kolege iz Hrvatske drube povjesniara Blanka Matkovi, ugledna povjesni-
arka mlae generacije, predstavlja osvjeenje u hrvatskoj historiografiji. Ne robuje ideološkim predrasudama, ne prihvaa politike diktate. Hrabro istrauje sporna podruja naše nedav- ne povijesti koja su i dvadesetak go- dina nakon osamostaljenja svojevrsne tabu teme. Što radi moda se najbolje ogleda u naslovu projekta „Ratni zloi- ni poinjeni nad hrvatskim graanima potkraj i neposredno nakon Drugog svjetskog rata (1944.-1946.)“ na kojem je suraivala zajedno s kolegom Stipom Piliem. Rušei na temelju dokume- nata neke uvrijeene neistine pa i lai, koje smo naslijedili još iz komunizma, došla je u sukob s raznim nazovi po- vjesniarima i tzv. publicistima koji bi da i nadalje sud ‘partije’ prekriva istinu o onome što se doista dogaalo. Kako bi u tome bila što djelatnija, nedavno je s kolegama obnovila rad udruge Hr- vatska druba povjesniara „Dr. Rudolf Horvat“, simboliki nazvanu po imenu autora knjige „Hrvatska na muilištu“, koju je osnovala 2008. zajedno sa Sti- pom Piliem. Najue jezgro udruge okuplja osam profesionalaca meu kojima su tri doktora znanosti (uklju- ujui dva povjesniara s doktoratima
steenima u Rimu i Sydneyu), tri dok- toranda (Warwick, London i Zagreb) i jedan polaznik poslijediplomskog stu- dija. Ovi podaci ponajbolje svjedoe o znanstvenom potencijalu ove, dosada prilino marginalizirane udruge iji su lanovi postigli zapaene rezultate u istraivanju moderne hrvatske povijesti i objavili vei broj znanstvenih radova i knjiga. Upravo je u sklopu veeg projek- ta ove udruge provedeno i istraivanje poslijeratnog logora Jasenovac koje se zbog injenice da je znanstveni rad ‘Poslijeratni zarobljeniki logor Jase- novac prema svjedoanstvima i novim
arhivskim izvorima’, objavljen prvo u zadarskim Radovima, a zatim i u knjizi ‘Jasenovaki logori-istraivanja’, u jav- nosti esto pogrešno povezuje s radom udruge Društvo za istraivanje trostru- kog logora Jasenovac.
Hrvatska druba povjesniara „Dr. Rudolf Horvat“ nedavno je pokrenula i internetsku stranicu „Croatia Rediviva“ (www.croatiarediviva.com), na kojoj objavljuju zapise o manje poznatim, za- pravo, prešuenim dijelovima hrvatske povijesti. No, za svako ozbiljno istrai- vanje potrebna su uz dugi, mukotrpni, rad, i financijska sredstva. Naalost, i u
institucijama hrvatske drave još posto- ji odreeni otpor prema razotkrivanju tih tamnih strana naše nedavne povije- sti, zbog ega izostaje potpora za takve projekte. Blanka i njeni kolege teško mogu dalje rušiti nametnute komu- nistike stereotipe, ako nemaju s im plaati prilino skupa istraivanja. Zato pozivamo hrvatsku zajednicu u Austra- liji da kroz donatorske veere ili na neki drugi nain pomognu ovim hrabrim znanstvenicima kako bi konano teška i tuna istina o Hrvatskoj i Hrvatima prije i nakon 1945. konano izišla na svijetlo dana. (Uredništvo Hrvatskog vjesnika)
EKSKLUZIVNO POVJESNIARKA BLANKA MATKOVI OTKRIVA ZA HRVATSKI VJESNIK ONO ŠTO SU KOMUNISTI DUGO SKRIVALI, A MNOGI I DANAS PREŠUUJU (1. DIO)
Kroz logor Jasenovac je 1945. prošla najmanje jedna kolona Krinog puta
U dokumentu Udbe iz studenog 1946., zapisniku saslušanja logoraša Ivana Krianovia koji je u kolovozu te godine bio pobjegao iz tog logora pa zatim uhvaen, „isljednik“ Udbe trai od njega da mu odgovori na pitanje „tko je organizirao bjegstvo iz logora Jasenovac i na koji nain?“
Posebna panja u našem radu posveena je rtvama i njihovim osobnim podacima. Naš je stav da bilo kakva la o stradalima jest ponienje za svaku rtvu i obitelj. Bro- jiti se poinje od nula naviše, a ne od 700 000 ili 80 000 nanie
Marko BARIŠI (Za Hrvatski VJESNIK)
Mr. sc. Blanka Matkovi, dok- torandica politikih znano- sti i meunarodnih studija
s britanskog sveuilišta Warwick, koautorica izvornog znanstvenog rada sa Stipom Piliem, koji je pod naslovom ‘Poslijeratni zarobljeniki logor Jasenovac prema svjedoan- stvima i novim arhivskim izvorima’ objavljen u prosincu 2014. u Rado- vima Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, uzburkala je i po- vjesniarske krugove, ali i politiku scenu u Hrvatskoj. U razgovoru za Hrvatski vjesnik otkriva što su to komunisti prešuivali, s kakvim ar- gumentima je pojedinci napadaju u hrvatskim medijima zbog tog istra- ivanja te kako se današnje hrvatske vlasti odnose prema tajnama iz tog vremena. Govori i o sebi, o tome kako s dvije diplome i magisterijem godinama nije mogla dobiti stalan poslao u Hrvatskoj, te je u ovom tre- nutku i ona – iseljena Hrvatska.
Je li postojao logor u Jasenovcu i nakon Drugog svjetskog rata?
Na temelju dokumenata koje smo dosad pronašli postojanje logora Jasenovac koji se u dokumentima iz sredine 1946. naziva Zavod za pri- silni rad Jasenovac ili Kazneni zavod Jasenovac je neosporno. U budu- im istraivanjima nijedan ozbiljan istraiva više nee postavljati pita- nje je li logor Jasenovac, odnosno Za- vod za prisilni rad Jasenovac, doista postojao nakon završetka Drugog svjetskog rata, ve e istraivanja morati biti fokusirana na otkrivanje novih podataka o tom logoru.
Prvi konkretni dokaz o postojanju logora odnosno od 1946. Zavoda za prisilni rad u Jasenovcu pronašla sam poetkom 2009. u Dravnom arhivu u Sisku. Rije je ustvari o dva zapisnika Narodnog odbora kota- ra Novska iz ljeta 1946. o dijeljenju cigle iz jasenovakog logora, a u nji- ma se spominje i Anatolij Avramov, „upravnik zatoenika u Jasenovcu“. Podruje Jasenovca je u nadlenosti Dravnog arhiva u Sisku, gdje su i pronaeni kljuni dokumenti koje navodimo u našem radu i koji su uostalom dostupni svim graani- ma. Meu njima je i zapisnik Udbe o bijegu skupine zatoenika u ko- lovozu 1946., no i drugi dokumenti koji bez ikakve sumnje potvruju da je u Jasenovcu nakon Drugog svjet- skog rata postojao logor, odnosno Zavod za prisilni rad. Rad smo do- vršili 2013. jer je u meuvremenu trebalo pregledati i dio fondova u Hrvatskom dravnom arhivu (HDA) gdje su takoer naeni veoma va- ni dokumenti i to u fondovima iji nazivi vjerojatno nisu bili dovoljno privlani prethodnim istraivai-
di sljedee: „Prije samog bjekstva na 14 dana dogovorili smo se na tavanu naše nastambe da to uinimo tako da emo razoruati straare i po- bjei u kriare.“ Uoi davanja iskaza Krianovi je upozoren na dunost kazivanja istine i na „zakonske po- sljedice u sluaju pokušaja zatajiva- nja istine“. U trenutku kada je spo- menuo nastambe, „isljednik“ ga ne zaustavlja i ne upozorava da mora govoriti istinu ve ga pušta dovršiti iskaz. Postavlja se pitanje bi li Kri- anovi stavio vlastiti ivot u opa- snost samo zato da u iskazu osobi koja oito zna kako Jasenovac u tom trenutku izgleda lae o boravku na tavanu nekakve nastambe. Postavlja se i pitanje zašto ga „isljednik“ nije upozorio da mora govoriti istinu ako je Krianovi lagao o nastam- bi. Ovo je vano jer upravo u Hel- manovom dnevniku, kojeg Slavko Goldstein proglašava falsifikatom, Matija Helman 4.6.1946. zapisuje popravljanje rešetki na prozorima osuenike nastambe. Goldstein na- stoji dokazati da je rije o falsifikatu jer rije „osuenik“ povezuje s rijei „zatvor“ pa zakljuuje da za postoja- nje zatvora unutar logora nije bilo potrebe s obzirom na to da su u Ja- senovcu postojale milicijska stanica i zatvor. Helman nigdje ne spominje da je rije o zatvoru, ali koristi istu imenicu poput Ivana Krianovia – nastamba.
Postojanje bilo kakve nastambe i bilo kakvog logora ne odgovara za-
ili „velikim dijelom“, kako je prije 60 godina ustanovio Konzervator- ski zavod NRH. Ostaje pak nejasno zbog ega su, ako je izvješe Konzer- vatorskog zavoda bilo tono, „kada je prof. Bogdan Bogdanovi dobio zadatak da projektira ureenje Spo- men podruja Jasenovac, od logor- skih graevina bili sauvani samo tragovi“, ako su pojedini dijelovi lo- gora „velikim dijelom“ bili sauvani nekoliko godina ranije. Tko je sve
na Savi kod Jasenovca završena tek 15. veljae 1948.
Da vlasti iz nekog odreenog razloga nisu dopuštale rušenje i ošteenje logora govori naputak od 29. lipnja 1945. kojim to zahti- jeva Tehniki odjel KNOO-a Novska. 26. veljae 1946. Mjesni narodni odbor Jasenovac u urudbeni zapi- snik upisuje dopis kojim se iznova zabranjuje iznošenje materijala iz logora. Dakle, ne stoje ni Goldste- inove tvrdnje da je do raznošenja materijala i to od strane mještana došlo odmah po završetku Drugog svjetskog rata. Tek u svibnju 1946. vlasti su dozvolile da se materijal iz logorskih zgrada pone upotreblja- vati, a sastanci u ljeto 1946. kojima je prisustvovao Anatolij Avramov upravo su bili organizirani da bi se dogovorila raspodjela cigle. Kad smo ve kod cigle, treba napomenu- ti i to da je Krianovi u svom iskazu istaknuo sljedee: „Mi smo pred ve- er završili posao na pruzi gdje smo radili i sjeli na vagonie.“ Ovdje se postavlja pitanje o kakvim vagoni- ima govori Krianovi. emu oni tono slue? Proizvodi li se nešto u Jasenovcu u tom trenutku? Utova- ruje li se nešto u te vagonie? Cigla moda?
Osim ovih dokumenata, sauvani su i oni o Josipu Batarelu i Marku Radiu koji su nakon svibnja 1945. likvidirani u Jasenovcu. Iako se ovi dokumenti uvaju u fondu Zemalj- ske komisije za ratne zloine u HDA, što znai da su dostupni svim istra- ivaima, pa tako i zaposlenicima JUSP Jasenovac, ostaje injenica da su ove dvije osobe od strane te usta- nove upisane kao rtve ratnog logo- ra Jasenovac, a ovi pogrešni podaci nisu ispravljeni ni nakon svih naših dopisa upuenih toj ustanovi, ali i Ministarstvu kulture i Uredu pred- sjednice i to u razdoblju od 15 sije- nja 2015. do danas, pa ak ni unato injenici da smo na ovo upozoravali u svim našim javnim istupima.
U dokumentima je takoer za- biljeen i sluaj jednoga domaeg jasenovakog Srbina, Vladimira Trivunia, ubijenog pred ulazom u logor u Jasenovcu od „pijanog vojnika“ Jugoslavenske armije. Tri- vuni je ubijen naveer 21. stude- noga 1946. dok se vraao iz šume sa svojim krmaama od kojih je preivljavao. Što rade vojnici ispred srušenog logora u kojem nema ni- koga? ekaju jasenovake svinjare da ih likvidiraju? Navodno su pred neporušenim ulaznim vratima na strai bila dva straara JA i uvala „zatvorena vrata“.
Ovo su pitanja koja trae odgo- vore i zato su daljnja istraivanja
ma Jasenovca. Istraivanje je nakon toga nastavljeno i kolega Stipo Pili je pronašao neke nove dokumente. Uostalom, u zakljuku našeg rada iz 2014. istaknuli smo da je prona- enim dokumentima potvreno postojanje sustava zarobljenikih logora u Jasenovcu nakon Drugog svjetskog rata, ali i to da je o broju rtava i ostalim detaljima nemogue govoriti bez daljnjih istraivanja.
Moete li navesti neke kljune dokumente koji to potvruju?
Osim spomenutih zapisnika Na- rodnog odbora kotara Novska iz lje- ta 1946. u kojima se spominje ime tadašnjeg „upravnika“, izdvojila bih i jedan dokument Udbe iz sredine studenog 1946., odnosno zapisnik sa saslušanja logoraša Ivana Kri- anovia koji je u kolovozu 1946. sa skupinom zatoenika pobjegao iz logora i zatim ponovno uhvaen. Prema tom izvješu „isljednik“ Udbe pita Krianovia da odgovori na pi- tanje „tko je organizirao bjegstvo iz logora Jasenovac i na koji nain?“. Stoga ovdje moemo nagaati o tome da je rije o izrazu koji se bio ustalio i ostao u upotrebi u trenut- ku kada je njegov slubeni naziv ve bio Zavod za prisilni rad Jasenovac, kako se logor naziva u dokumenti- ma o boravku ure Lavrnje u tom zavodu te iste godine.
Neosporno je i to da su ondje postojale nekakve nastambe za za- toenike, o emu takoer svjedoi Krianovi koji u svom iskazu navo-
govornicima teze Slavka Goldsteina da ako nema graevine koje su u tom trenutku navodno ve bile po- rušene, onda ne moe biti ni logo- raša jer nema uvjeta za ivot. udi takva logika uzevši u obzir logore u Zagrebu i drugdje koji su se nalazili na ledinama. Falsificiranje povijest po pitanju tih famoznih nastambi ide veoma daleko o emu se moe proitati i na web stranici Javne ustanove Spomen podruja (JUSP) Jasenovac. Prema tvrdnjama JUSP Jasenovac „u nekadašnjem logoru u cijelosti su bili sauvani samo isto- ni i jugoistoni logorski zid, sauva- ni su temelji ciglane i donji postroj lanare, dok su svi ostali logorski objekti bili zateeni u razliitim sta- njima urušenosti uslijed miniranja ili spaljivanja.“ Na drugom mjestu na istoj web stranici istie se da se „u izvješu Konzervatorskog zavoda Narodne Republike Hrvatske (NRH) od 15. travnja 1956. navodi da još postoje tragovi baraka i graevina (temelji i dio zidova), a velikim dije- lom je bila sauvana ciglana, dijelovi logorske pruge i temelji logorskog zida. Predloene su mjere za zaštitu ostataka zgrada i ureenje masov- nih grobnica.“ Postavlja se pitanje koliki je dio ciglane bio sauvan: „temelji“, kako tvrdi SP Jasenovac,
Mr. sc. Blanka Matkovi: Naši cilj je istina, ne bavimo se licitacijama
Predsjednik SDP-a i bivši premijer Zoran Milanovi izjavio je prošlog
tjedna kako ga nije iznenadila odluka Stalnog arbitranog suda o nastavku arbitrae u graninom sporu sa Slove- nijom, ocijenivši kako taj sud štiti svo- ju okrnjenu vjerodostojnost, ali što se tie Hrvatske, rekao je, taj postupak je gotov.
“Ja sam i oekivao takvu odluku Suda, na taj nain oni štite svoju vjero- dostojnost, koja je bila okrnjena. Jasno je da to nije bila samo radnja sloven- skih predstavnika, nego da je i netko u Sudu radio ono što nije trebao raditi, tako da je to ono što bi se nazvalo ‘mi- strial’. To je postupak u kojem mi više neemo sudjelovati. Sabor je donio jed- noglasnu odluku da se iz tog postupka izae i tako e biti, mislim da to svi u Hrvatskoj misle i jedino tako moe biti, a odluku koju donesu, neka je dre za sebe, nas ne obvezuje i neemo se po njoj ponašati”, rekao je Milanovi.
Ponovio je stajalište kako granini spor sa Slovenijom treba riješiti Meu- narodni sud pravde. “Mi smo, injenica je, u taj postupak bili natjerani 2010. U redu, pristali smo na to, nadajui se da e postupak biti ist, bio je prljav, goto- vo”, poruio je Milanovi.
Kazao je i kako ne zna u kojoj je fazi postupak raskida arbitranog ugovora
Za Hrvatsku je gotova arbitraa sa Slovenijom
Ta odluka je donesena, donio ju je Hrvatski sabor u prošlom sastavu i to je to, gotovo je, rekao je Milanovi
sa Slovenijom. “Mi, na alost, nismo vo- dili dravu u posljednjih šest mjeseci, tako da nemam nikakve informacije što je radila ova vlada. Vjerojatno ništa, ali ako jesu, dobro je da jesu. Meutim, stvar je gotova, ak i da nisu poduzeli nikakve procesne radnje, a s tim nisam upoznat, kad pobijedimo, a vjerujem da hoemo, to emo nastaviti mi jer mi smo taj postupak i priveli kraju, što se tie Hrvatske”, kazao je Milanovi.
Naglasio je da Hrvatska izlazi iz po- stupka sukladno Bekoj konvenciji. “Ta odluka je donesena, donio ju je Hrvat- ski sabor u prošlom sastavu i to je to, gotovo je”, rekao je Milanovi.
Uvjeren je i kako Hrvatska zbog takvog stava ne moe biti izloena ni- kakvim sankcijama, jer je rije o bila- teralnom ugovoru. “Ušli smo u njega u dobroj vjeri, izašli smo kad smo de- finitivno utvrdili da s druge strane nije postojala dobra, nego loša vjera, što je paradoksalno, što je priznalo i dvoje slovenskih predstavnika koji su dali ostavku”, podsjetio je Milanovi.
“Mislim da je zadatak Arbitranog suda bio da arbitrira o pravnim aspek- tima razgranienja, da arbitrira teme- ljem ugovora o arbitrai i izvora prava koji su navedeni u tom ugovoru, ali ne da arbitrira o etici u meusobnim, me- udravnim i meuljudskim odnosi- ma. O tome je arbitrirao Hrvatski sabor, koji je izarbitrirao kao što je izarbitri- rao. Odosmo mi”, kazao je.
neophodna, no na temelju svih ovih dokumenata moe stei nekakvu sliku o logoru Jasenovac 1945. i 1946. Svi dokumenti na koje se mi pozivamo u našem radu su doku- menti jugoslavenske provenijencije, a uvaju se u Hrvatskom dravnom arhivu i Dravnom arhivu u Sisku te su stoga dostupni svakoj osobi koja se eli uvjeriti u njihovu autenti- nosti i eventualno opovrgnuti naše zakljuke.
Moe li se okvirno rei koliko ljudi je kroz njega prošlo?
U ovom trenutku nemogue je govoriti o bilo kakvim brojkama. Naš stav po pitanju brojki je jasan od poetka. Ne bavimo se nikakvim licitacijama ili procjenama jer nam to nije ni cilj. Posebna panja u na- šem radu posveena je rtvama i njihovim osobnim podacima. Naš je stav da bilo kakva la o stradalima jest ponienje za svaku rtvu i obi- telj. Brojiti se poinje od nula naviše, a ne od 700 000 ili 80 000 nanie. Sve injenice o rtvama moraju biti prezentirane jasno, precizno, doku- mentirano, kao i podaci o poinite- ljima zloina kada su oni poznati. Ovakav stav temelji se na našem shvaanju da je navijanje za što ve- im brojem rtava u dnevnopoliti- ke svrhe i za neije privatne intere- se jednom rijeju degutantno. Radi ovakvog stava veoma smo oprezni u izjašnjavanju o bilo kakvim broj- kama, te openito smatramo da je prvo potrebno ustanoviti okviran broj ljudi koji su doista prošli i kroz ratni i kroz poratni logor Jasenovac, a tek onda ustanoviti i precizniji broj rtava.
Jedino što se sa sigurnošu moe rei jest da je kroz Jasenovac 1945. prošla najmanje jedna kolona Kri- nog puta od oko 900 hrvatskih voj- nika od kojih su barem petorica ubi- jena nedaleko Jasenovca te da su na prostoru logora Jasenovac i Donje Gradine iskopani ostaci 725 osoba. Treba rei i to da su tadašnja istrai- vanja zaustavljena i nikad nisu dovr- šena. Prema tome ni u kom sluaju ne govorimo o ukupnom broju rta- va ili posmrtnih ostataka, ve samo i iskljuivo o broju rtava koje su ek- shumirane. Takoer smatramo da su daljnja istraivanja i ekshumacije apsolutno neophodni jer bez njih teško moemo postii daljnji napre- dak u istraivanju ove problematike. Moj stav je da konaan broj ratnih i poratnih rtava u Jasenovcu nika- da nee biti poznat, no sustavnim interdisciplinarnim istraivanjima mogue je doi do materijalnih i pisanih dokaza za barem vei broj rtava.
(Nastavak u sljedeem broju)
to u meuvremenu porušio i zašto? Svakom normalnom ovjeku name- e se pitanje gdje su nestali ostaci graevina o kojima Konzervatorski zavod izvještava 1956. i to s napo- menom o njihovoj zaštiti.
Ovdje treba spomenuti i ideju koju Goldstein i ekipa sustavno na- meu, a ta je da su rušenje i demon- tiranje logora zapoeti odmah po završetku Drugog svjetskog rata, a poslove su navodno obavljali nje- maki zarobljenici koji su ondje ostali do završetka svih radova kra- jem 1947. kada su navodno završili obnovu eljeznikog mosta na Savi. Ovi navodi su takoer netoni o emu svjedoe dokumenti jugosla- venskih vlasti. Postavlja se pitanje na temelju ega Goldstein izvodi takav zakljuak ako je elektrina centrala stavljena u pogon poet- kom listopada 1945. o emu svjedo- i zabilješka urudbenog zapisnika Mjesnog narodnog odbora Jaseno- vac od 1. 10. 1945. kojeg smo tako- er pronašli u Dravnom arhivu u Sisku. Što se obnove mosta tie, ne moe se pouzdano rei da je obnova mosta zapoela ve 1945. s obzirom na to da nam projektna dokumenta- cija ukazuje da je tek krajem 1945. i poetkom 1946. donesena odluka o obnovi mostova, te je obnova onog