Krle a - Kraljevo

Miroslav Krle a: KRALJEVORane Krle ine drame, Legende, nisu se po etkom XX.st. mogle izvesti na sceni onako kako su napisane. (Iza scene bezbroj zborova, scenom prelije u goru i vlakovi, potapaju se brodovi) ALI Krle a je bio potpuno u tijeku suvremenih europskih kazali nih doga aja. Kraljevo je napisano 1915.g., a dvije godine kasnije francuski pjesnik Apollinaire pi e dramu Tirezijine dojke, iji Prolog ima karakter manifesta novog kazali ta. Apollinaire ru i temelje klasike na kojima je po ivala cjelokupna europska drama od Eshila i najavljuje kazali nu avangardu koje se obilje ja velikim dijelom mogu uo iti ve u Krle inu Kraljevu. G. Apollinaire: Prolog Tirezijinim dojkama Komad je ra en za neku staru scenu Jer nam jo nije sagra eno novo kazali te Okruglo kazali te sa dvije scene Jednom u sredini drugom to se svija poput prstena Oko gledalaca i koja e omogu iti Veliki razvoj na e umjetnosti Povezuju i esto bez jasne veze kao u ivotu Zvukove geste boje krikove umove Glazbu ples akrobaciju poeziju slikarstvo Korove akcije i mnogostruke dekoracije Na i ete ovdje radnje to se pridodaju glavnoj drami i ukra avaju je Prijelaze pateti nog tona u burleskni I razboritu upotrebu nevjerojatnosti Kao i glumce kolektivne i nekolektivne Koji nisu nu no izvaci ljudstva Ve cijelog svijeta Jer kazali te ne smije biti umjetnost privida. Pravo je da se dramati ar slu i Svim varkama kojima raspola e .. Pravo je da daje rije gomilama ne ivih predmeta Ako mu se svidi I da ne vodi ra una ni o vremenu Kao ni o prostoru Kraljevo, kraljevski sajam ima svoje datume, svoj realni zagreba ki prostor u okvirima austrougarske stvarnosti neposredno prije Prvoga svjetskog rata. Tema = sajam. Slikanje provincijskog raspojasanog slavlja i hrvatskih prilika, ali i slika cijelog svijeta u sablaznom razdoblju u kojem se raspojasano u gu i i potiskuje strah pred smr u. Kraljevo je i junak drame.

1

Krle a - Kraljevo

Istinski nositelji radnje su mrtvi, oni su napuhnute sablasti s ribicama u ovratniku ili samoubojice s u etom oko vrata. Junaci su mrtvi, sajam je iv. Ekspresionisti ke i realisti ko-naturalisti ke pojedinosti teksta. - sajamski ugo aj i kaoti na slika ostvareni su barokno bogatim raznovrsnim nabrajanjem sudionika sajma - isprepletanje realnoga i irealnoga, metafizi koga, u obliku sablaznih vizija (kelneri i kelnerice, slu kinje, momci, soldati Mirogojci, mrtvaci, samoubojice, obje enjaci, kor mrtvaca, kostur na mrtva kom esteropregu, Ptica smrti) - didaskalije najavljuju dizanje zavjese, a na sceni mora da je Ritam boja, i ploha i tonova tako silno intenzivan da se ne razabire ni ta. - boje, zvukovi, kaos neodre enih oblika jednako su ivi, ako ne i stvarniji od ljudi - silovita vanjska i unutarnja dinamika ru ila ka, bezumna strast i sirova snaga kao da su se odvojile od ljudi i ive samostalno na sceni - uo avanje boja kao slika stanja, a ne koloristi kih obilje ja predmeta: boje intenzivne, ekspresionisti ki nagla ene; crveno, crno (crno kao imenica) (sve e to pasti u crno; ljudi plivaju u bijeloj boji modro nepoznato ni tavilo) - zvukovi disonantni, neugodni, razulareni (kaskade se zvukova ru e halabukom, jedan herojski bariton u fonografu, sirene bioskopa u daljini, trube limeni bombardoni, je e bubnjevi, kanibalska pretpotopna vika) - didaskalije ne najavljuju dramsku radnju ili likove, najavljuju Kaos - didaskalijom Krle a isti e simultanost svih navedenih pojedinosti, isti e da se na sceni sve mora prikazivati istovremeno KRLE A: Sve moje drame iz onog vremena, oni simboli ni dance macabrei, bezbrojna umorstva, samoubojstva, privi enja, ono uznemireno odvijanje slika u furioznom tempu, sva ona jurnjava pokojnika, mrtvaca, bludnica, goru ih an ela i bogova, rovanje po grobovima sve je to bilo tra enje takozvane dramatske radnje u sasvim krivom smjeru. U kvantitativnom. (Golgota, Adam i Eva, Kraljevo). KRALJEVO = najbogatija, sredi nja drama Krle inih Legendi. - javljaju se samo tipovi. = neindividualisti ki, koralni ples ivota i smrti personificiran kozmi kim tambura kim zborovima iza scene i masovnim dionizijskim kolima na njoj. Sve je jedan ringi pil () pod velikim atrom neba u ovom teatrum mundi: () planetarica ple e s debelim kanonikom, dacar s milostivom, purgari i slijepci i ciganke sa prostitutkama, slu kinje, soldati, cure, barabe, majmuni, arobnjaci, sve to kovitla se i ple e. Vijori crni vihor laju pseta, popla ili se konji, propinju se pa gaze ljude () ------------------------------------------------------------------------------------------------------Iz velikog kovitlaja uzvitla se kor mrtvaca koji su dosada u mete u plesali (). Mnogo obje enih, dr i jedan drugomu trik, to se spetljao oko vrata, pa onda otrovani sa gr evito iznaka enim licem, rasplamsanih tjelesa, na i kani no evima, jedni dr e u ruci krvavo srce, drugi svoju glavu a iz vena im mlazi krv jedni imadu vo tanice u ruci popovi, klerici. Svi ple u oko Anke.2

Krle a - Kraljevo

Ni skicirani ljubavni trokut ne koristi karaktere. Anka je naprosto Ona, ona svaka, victrix Eva, tip ru ne prostitutke, ali koja je ipak ve osjetila veliku nevi enu enu. i ime joj je NEINDIVIDUALNO, izvedeno iz pu ke pjesmice An ice, du ice Herkules je emblematsi pobjednik seksualnog odabira, izgleda kao trobojni plakat i reklama za hrvanje. Janez je emblematski pobije eni, samoubojica s u etom oko vrata. Tipizacijom po profesiji Janez = funebra Anka = kasafrajla Herkules = cirkuski strongman je povr no kamuflirana neindividualnost. Postoji i etni ko-regionalna i klasna tipizacija : Turci, idovi, Makedonci, Kinezi, kumek estin an, malogra anin, purgerske gospe

3