KRIJESNICE NA NOĆNOM NEBU

METEORI Da li ste na noćnom nebu

kada vidjeli pojavu tanke sjajne crte koja je zasvijetlila i ubrzo utrnula?

To su meteori ( krijesnice , poletuše ) .

Svemirom putuju mala čvrsta tijela raznih veličina – neka poput zrnca prašine , a neka mase i nekoliko tona .

Meteorid – naziv za malo tijelo koje se giba oko Sunca .

Meteori i meteoriti Meteor - vidljivi trag na nebu nakon što

je meteorid na svom putu uletio velikom brzinom ( > 40 km/s ) u Zemljinu atmosferu , zagrio se i izgorio .

Meteorit - ostatak meteorida koji nije izgorio u Zemljinoj atmosferi već je pao na Zemlju . Jako veliki meteoriti na Zemlji naprave krater , a neki se zakopaju u mekanu tlu . Veći meteoriti su rijetki .

Kad Zemlja prolazi kroz roj meteora na nebu u jednoj minuti se može zapaziti stotine meteora .

Na Zemlju svakog dana padne do 20 tona meteorita i međuplanetarne prašine .

Za radoznalce Veliki krater „Vražja

dolina“ ( Arizona , SAD ) star je 20000 godina nastao je padom velikog meteorita . Promjer kratera je 1200 m , a dubina 170 m .

Za radoznalce Najteži meteorit je mase 60

tona . Pronađen je u Africi .

Neki pretpostavljaju da je prije 65 milijuna godina Zemlju pogodio ogromni meteorit , koji je u Zemljinu atmosferu podigao prašinu i potpuno zaklonio Sunce . To je moglo doprinijeti izumiranju dinosaurusa .

Tunguska katastrofa 30.6.1908. nad

Sibirom (Rusija) rasprsnuo se golem meteorit . 60 km od centra eksplozije isčupana stabla iz tla …

Srpanj 1751. pali meteoriti u Hrašćini u Hrvatskom zagorju . Veći komad je sačuvan .

 

Promatranje meteora

GROMADE KAMENJA I LEDA U SVEMIRU

ASTEROIDI KOMETI

ASTEROIDI (PLANETOIDI ) 1801.g.- astronom Giuseppe

Piazzi otkrio „zvjezdicu“ koja nije bila na karti neba , a lagano se pomiče u odnosu na zvijezde . To je trebalo biti otkriće novog planeta . Nazvan je Ceres . Položaj mu je između Marsa i Jupitera . Manji je od našeg Mjeseca .

Uskoro je otkriveno još takvih zvjezdolikih objekata . Nazvani su asteroidi ili planetoidi .

Danas se zna za desetke tisuća asteroida . Najveći Ceres je promjera oko 1000 km , samo petnaestak su promjerom veći od 250 km , a najviše ih je s promjerom desetak kilometara .

Najviše asteroida putuju Sunčevim sustavom stazama između Marsa i Jupitera . Pri nastanku Sunčevog sustava u tom području nije nastao planet . Asteroidi su dijelovi tog neiskorištenog materijala . Manji dio asteroida luta do Venere , odnosno Saturna .

KOMETI ( Repatice ) U gibanju oko Sunca od

vremena stvaranja Sunčeva sustava ima se i grude snijega i međuplanetarne tvari . Gibaju se po veoma izduženim elipsama . Kad dođe bliže Suncu led se počne topiti i isparavati . Od te pare nastane dug trag tj. rep koje tijelo ostavlja za sobom . Kad se udalji od Sunca grijanje oslabi i nema repa . Najveći broj repatica se vidi samo teleskopom . Svjetlosno onečišćenje smanjuje vidljivost najsjajnijih kometa .

Halleyev komet ima period od 76 godina kada se vraća u blizinu Sunca . Zadnji puta je viđen 1986. godine . Isti komet je viđen prije nove ere .

Hyakutakeov komet viđen 1996.g.

Hale Boppov komet viđen 1997.g.