Krajolik u djelima prvaka hrvatskog slikarstva na prijelomu 19. i 20. stoljeća

Vlaho Bukovac, Menci Clement Crnčić, Oton Iveković, Gabriel Jurkić, Ferdo Kovačević, Mihovil Krušlin, Nikola Mašić, Mato Celestin Medović, Slava Raškaj, Branko Šenoa,

Zlatko Šulentić, Vladimir Varlaj i Emanuel Vidović

Muzej BrdovecModerna galerija

Muzej BrdovecModerna galerija, Zagreb

KRAJOLIK U DJELIMA PRVAKA HRVATSKOG SLIKARSTVA NA PRIJELOMU 19. I 20. STOLJEĆA

Vlaho Bukovac, Menci Clement Crnčić, Oton Iveković, Gabriel Jurkić, Ferdo Kovačević, Mihovil Krušlin, Nikola Mašić, Mato Celestin Medović, Slava Raškaj, Branko Šenoa, Zlatko Šulentić, Vladimir Varlaj i

Emanuel Vidović iz fundusa Moderne galerije

Muzej Brdovec, 26. IV. - 16. V. 2013.

Slika na naslovnici: Slava Raškaj, LOPOČI U CVATU, oko 1899.

UVOD

Obilježavanje 40. godišnjice brdovečkog muzeja započinje ovom izložbom djela hrvatskih slikara na prijelazu 19. i 20. stoljeća. Cilj je je izložbe upoznati pučanstvo brdovečkog kraja sa likovnim stvaralaštvom velikih hrvatskih slikara. Suradnju je inicirala ravnateljica Moderne galerije, općini Brdovec, koja je prihvatila financiranje projekta, i kojoj se ovim putem zahvaljujemo, kao i Modernoj galeriji koja je omogućila da slike iz muzejskih čuvaonica budu dostupne što većem broju pučanstva.

Ivan Cvitković,ravnatelj muzeja Brdovec

1

Nikola Mašić, SLIKAR (SLIKAR U BARI), 1878. - 1880.

2

Nikola Mašić, DJEVOJKA S VRČEM, 1878. - 1880.

3

Krajolici koje prikazuje ova izložba, slike su najistaknutijih hrvatskih slikara koji su na prijela-zu 19. u 20. stoljeće, izišavši iz atelijera u prirodu, navijestili novi smjer pejzažnog slikarstva u nas. U njihovim krajolicima nalazimo začetke nacionalne likovne moderne, koja je tijekom prva dva desetljeća 20. stoljeća uhvatila korak s europskim modernim slikarskim izričajima. Putešestvije Vlahe Bukovca na relaciji Pariz - Cavtat i Emanuela Vidovića u Veneciju i Chioggiu, slikarska hodočašća Slave Raškaj u zagrebački Botanički vrt, Nikole Mašića, Ferde Kovačevića i Branka Šenoe u savske vrbike ili Otona Ivekovića u Zagorje te radno - ladanjski boravci Men-cija Clementa Crnčića u Hrvatskom Primorju i Mate Celestina Medovića na Pelješcu, oslobodi-li su hrvatsko slikarstvo tamnog ozračja atelijerskoga stvaralaštva i trasirali nove perspektive nadolazećim slikarima modernoga doba. Među prvima su ih slijedili Zlatko Šulentić i Mihovil Krušlin oboružani pariškim iskustvima te Vladimir Varlaj, Bukovčev student na Akademiji u Pragu i Gabriel Jurkić, samosvojni izdanak bečke secesije, koji je pokazao čudesnu suživljenost s bjelinama zimskih krajolika. Djela ovih nespornih majstora plenerističkog slikarstva, prožeta novom osjećajnošću i kolorizmom, temelji su na kojima se razvijalo hrvatsko pejzažno slikarstvo i u kojemu su - od 30-ih godina prošloga stoljeća nadalje - mnogi naši umjetnici tražili i nalazili prostore i razloge za svoja stvaralačka ushićenja.Petnaest slika nastalih između 1886. i 1930. godine, ne prikazuju samo odlična djela pojedi-naca, nego i svjedoče o vitalnosti krajolika kao motiva u lancu umjetničkih nadahnuća i ukazuju na brzo prihvaćanje širokog spektra europskih likovnih izričaja u nas – od impresionističkih i simbolističkih s prijeloma stoljeća do realističkih s poetskim, klasičnim ili magičnim predzna-kom, iz dvadesetih godina prošloga stoljeća. Osim toga, u ovom malom pregledu prvih desetljeća hrvatskog pejzažnog slikarstva moguće je uočiti gotovo istodobnu pojavu ekspresionističkih nastojanja hrvatskih umjetnika s djelom onih iz europskih matica modernosti koji su u kontinen-talnim ili primorskim krajobrazima tražili poticaje za slikarsko sintetiziranje pojedinih fenom-ena prirode. To nam kazuje da onodobna umjetnička klima u sjevernoj i južnoj Hrvatskoj nije bila posve provincijalna i da se pejzažno slikarstvo razvijalo s malim zaostatkom za europskim strujanjima, a umjetnici širili krug tema sukladno okruženju i osobnim doživljajima viđenoga.

KRAJOLIK U DJELIMA PRVAKA HRVATSKOG SLIKARSTVA NA PRIJELOMU 19. I 20 STOLJEĆA

Branko Šenoa, SAVSKI PEJZAŽ, 1910.

5

Ima na ovim slikama izvanrednih impresija vodene prozračnosti (Slavini Lopoči), plenerizma nadahnutog sunčevom svjetlošću i vjetrom uzbibanih šipražja (Mašićev Slikar i Djevojka s vrčem, Kovačevićeva Bura), sutonskim svjetlom obavijenih predjela (Šenoin Savski pejzaž, Bukovčeva Kuća u šumi), idealiziranih zimskih ugođaja (Jurkićev Zimski pejzaž, Kovačevićeve Vrbe na Savi, Ivekovićeva Zima), realističnog kampanilizma mediteranske svjetlosti i naturalističke deskrip-tivnosti morskog ugođaja (Medovićev Vrijes, Crnčićeva Bonaca), ali i anticipacije kolorističkog ekspresionizma (Šulentićeva Jesen) te čvrsto komponiranih veduta iz vremena „povratka redu“ (Varlajev Dalmatinski pejzaž). No, više od svega slike uvrštene na ovu izložbu pokazuju vrsno vladanje modernim pikturalnim jezikom, novu osjećajnost spram motiva i sažimanje kreativnih elementa do formalne i kolorističke cjeline koja daje prednost slikanju ozračja nad predmet-nim i ugođaja nad pukom deskripcijom krajobraza. One su plod i objektivnog promatranja i autentičnog nadahnuća, i subjektivnog promišljanja i usvojenog nasljeđa europske likovne moderne. Promatraču, pak, ova izložba pruža privilegij da sudjeluje u vizualnom i emotivnom doživljaju krajolika kakav je nekad bio i da uživa u razgledanju umjetničkih slika koje ljepotom, a ne zavičajnom nostalgijom, odolijevaju vremenu, jer su naslikane kistom i paletom neprolaznog sjaja koji ne blijedi niti gubi odliku transmisije autentično slikarskoga kreativnog čina.

Biserka Rauter Plančić, ravnateljica Moderne galerije

6

Ferdo Kovačević, BURA, 1910.

7

REMEK DJELA U ZAVIČAJNOM MUZEJU

Blistavost ljepote kroz mijene pojavnosti najviše je uprisutnjena u pejzažu. U povijesti hrvatske umjetnosti brojni su primjeri posvojenja prizora načinom osobnih poetika. Dakako postoje pe-riodi veće vezanosti slikara uz krajolik, odnosno autori kojima je motivika dijaloga s prirodom bitna sastavnica opusa. Zlatno doba hrvatskog pejzažizma desetljeća su na prijelazu 19. u 20. stoljeće, obilježena nizom antologijskih djela naše umjetnosti. Vrijeme je to početka i tijeka novih stilskih pokreta u Europi koji su se svakako reflektirali, s određenom zadrškom, i kod nas. Pejzaž kao relativno „neutralna“ tema u slikarskim interpretacijama izrastao je na potki poetskog real-izma, no dodiri s impresionizmom, simbolizmom, pa i ekspresionizmom su vidljivi.Moderna galerija u Zagrebu u svom bogatom fundusu, pa i stalnom postavu posjeduje velik broj radova kojih je krajolik motivska odrednica. Mnoga od tih djela osim neospornih umjetničkih vrijednosti upravo su popularna, poznata publici i iz publikacija, reprodukcija te su istinska kul-turna svojina šire javnosti svih generacija. Radi toga je više nego hvale vrijedna ostvarena inici-jativa da se petnaestak djela trinaest velikana hrvatskog slikarstva postave u Zavičajnom muze-ju u Brdovcu. Muzej s dominantom povijesne i etnografske zbirke ove godine slavi četrdeset godišnjicu osnutka i djelovanja te je ova brojem možda ne toliko velika, ali istinski impresivna izložba prilog proslavi jubileja. Slikovit brdovečki kraj s mjesnom baroknom crkvom sv. Vida, s fortifikacijskim zvonikom, i dvorcima Lužnicom i Januševcem jedan je od najljepših ambijenata zagrebačke okolice. Drugim riječima sam taj prostor privlačio je slikare različitih kreativnih po-tencijala, no kojima nije nedostajalo ni strasti, ni zanosa. Ali i talenta nužnog u opredmećenju ide-je. Ta sredina znala je i zna prepoznati vrhunske umjetničke domete te dolazak ovako reprezen-tativnog odabira hrvatske umjetnosti je izuzetan događaj. Lijepo je vidjeti ta djela u dvoranama Moderne galerije no kada dođu lokalnom stanovništvu doma to je poseban doživljaj. A mo-tivski rasponi tih vrijednih i dragih umjetničkih ostvarenja uistinu su veliki. Pojednostavljeno rečeno radi se o uprizorenjima od sjevera do juga. Od širine morske pučine do livada uz rijeku, s godišnjim dobima od proljeća do zime, od ravnice do brežuljaka, od „čistog“ krajolika do figura u njemu. Od tonske odnjegovanosti do kolorističke otvorenosti. Od treptaja lirskog do slutnje dramatskog. Od naglašenije opisnosti do naznake predmetnog. S konstantom inzistiranja na ugođajnosti scene. I iznad svega s prepuštanjem umjetničkoj i ljudskoj emotivnosti. A čini se da su emocije, uz danas već pomalo zaboravljeni entuzijazam bitnost ove izložbe. U susretu insti-tucije nacionalnog značenja i muzeja koji pažljivu i s ljubavlju brine o baštini svoga kraja.

Stanko Špoljarić

Ferdo Kovačević, VRBE NA SAVI, 1917.

9

Ferdo Kovačević, VRBE NA SAVI, 1917. Zlatko Šulentić, JESEN, 1913.

10

Vlaho Bukovac, KUĆA U ŠUMI, 1886.

11

Vlaho Bukovac, KUĆA U ŠUMI, 1886. Menci Clement Crnčić, BONACA, 1906.

12

Mato Celestin Medović,VRIJES, 1911.

13

Vladimir Varlaj, DALMATINSKI PEJZAŽ, 1926.

14

Emanuel Vidović, IZ LAGUNE, oko 1908.

15

Mihovil Krušlin, SEOSKI KRAJOLIK, poslije 1930.

16

Mihovil Krušlin, NA SAVI, oko 1930.

17

Gabriel Jurkić, ZIMSKI PEJZAŽ, 1921.

18

POPIS IZLOŽENIH DJELA:

Vlaho Bukovac (1855 - 1922)1. KUĆA U ŠUMI, 1886, MG-3887

Nikola Mašić (1852 - 1902)2. SLIKAR (SLIKAR U BARI), 1878-1880, MG-2393. DJEVOJKA S VRČEM, 1878-1880, MG-245

Slava Raškaj (1877 – 1906)4. LOPOČI U CVATU, oko 1899, MG-539

Menci Clement Crnčić (1865 – 1930)5. BONACA, 1906, MG-441

Oton Iveković (1869 – 1939) 6. ZIMA, 1908, MG-398

Emanuel Vidović (1870 – 1953)7. IZ LAGUNE, oko 1908, MG-6715

Branko Šenoa (1879 – 1939)8. SAVSKI PEJZAŽ, 1910, MG-6836

Ferdo Kovačević (1870 – 1927)9. BURA, 1910, MG-46910. VRBE NA SAVI, 1917, MG-462

Mato Celestin Medović (1857 – 1920)11. VRIJES, 1911, MG-328

Zlatko Šulentić (1893 – 1971)12. JESEN, 1913, MG-1128

Gabriel Jurkić (1886 – 1974)13. ZIMSKI PEJZAŽ, 1921, MG-914

Vladimir Varlaj (1895 – 1962)14. DALMATINSKI PEJZAŽ, 1926, MG-2478

Mihovil Krušlin (1882 – 1962)15. NA SAVI, oko 1930, MG-49116. SEOSKI KRAJOLIK, poslije 1930, MG-482

19

IzdavačMuzej Brdovec

Za izdavačaIvan Cvitković

Tekstovi Biserka Rauter PlančićStanko Špoljarić

Postav Stanko Špoljarić

Oblikovanje kataloga, pozivnice i plakataMaja Škvorc

Priprema i tisakTiskara G&J Kosmat

FotografijeFototeka Moderne galerije

Naklada500

ISBN 978-953-99510-6-9

Slika na poleđini: Oton Iveković, Zima, 1908.