korisna uputstva za sretan Život - 'abdur-rahman b. nasir es-sa'di, rhm

8/18/2019 KORISNA UPUTSTVA ZA SRETAN ŽIVOT - 'Abdur-Rahman b. Nasir es-Sa'di, rhm.

http://slidepdf.com/reader/full/korisna-uputstva-za-sretan-zivot-abdur-rahman-b-nasir-es-sadi 1/28



2

Naslov djela:

Korisna uputstva za sretan ž ivot El-Vesailu-l-Mufide lil-Hajati-s-Se'ide

Autor:

Imam Abdur-Rahman b.

Nasir es-Sa'di, rhm.

Prijevod:

Adnan Fetić

Recenzija i redaktura:

Amir I. Smajić

Jezička korektura:

Safer Grbić

Dizajn korice:

Edis Smajić

Tiraž:

5000

.................................................................................................

Ovu publikaciju dozvoljeno je štampati, preštampavati,

umnožavati, kopirati, dijeliti, izdavati, unositi u elektronske

uređaje i programe za pretraživanje, prevoditi na druge

jezike, objavljivati na web-portalima i putem društvenih

mreža i na bilo koji drugi način publikovati, u cjelini ili u

dijelovima, bez ikakve prethodne dozvole prevodioca i

izdavača. Jedini uslov je da tekst knjige ostane autentičan.

Prava na izdavanje ove knjige dodijeljena su svim

dobronamjernim ljudima širom svijeta. Knjigu je zabranjeno

zloupotrebljavati u komercijalne i slične svrhe.

................................................................................................



3

Imam Abdur-Rahman es-Sa'di, rhm.

Korisna uputstvaza sretan život

"Ko god bude činio dobra djela, bio muškarac ili žena,a vjernik je, Mi ćemo dati da proživi lijep život."

(Kur'an, En-Nehl, 97) GE

Medina, 1437 h. god. / 2016 god.



4



5

U ime Allaha, Svemilosnog, Milostivog!

Svaka zahvala pripada Allahu. Svjedočim danema drugog istinskog boţanstva koje zasluţuje

oboţavanje osim jednog i jedinog Allaha, Koji nemasudruga, i svjedočim da je Muhammed Njegov rob i

poslanik. Neka je salavat i selam na njega, njegovu

porodicu i plemenite ashabe.

Zaista, teţnja svakog od nas je da mu srce bude

zadovoljno i sretno, da otkloni brige i strepnje, jer

time se postiţe ugodan ţivot, upotpunjuje sreća iradost. Za postizanje sreće postoje prirodni, vjerski i

praktični povodi i uzroci. Svi ovi povodi mogu senaći zajedno samo kod mu'mina (istinskog vjernika).

Što se ostalih ljudi tiče, oni ako i postignu sreću u jednom domenu ţivota, njihov se razum tome

suprostavlja jer su ostali uskraćeni za sreću u drugim

domenima ţivota koji bi im omogućili ljepši, potpuniji i bogatiji ţivot.

U ovoj brošuri pokušao sam iznijeti razloge i povode k oji dovode do sreće i koji su me ponukali da

pišem o onome čemu svaki čovjek najviše teţi.



6

Jednom broju ljudi je puno dato i oni ţiveugodnim ţivotom. Drugi, pak, doţive neuspjeh, pa je

njihov ţivot nesretan i bijedan. Ima i onih koji ţive izmeĎu ove dvije krajnosti, sa srećom koja mu je

propisana, a Allah je Taj koji daje blagoslov i

pomaţe ljudima u postizanju dobra i otk lanjanju

svakog zla.

PRVO UPUTSTVO

Glavni i temeljni razlog koji će nas najviše pribliţiti dostizanju ugodnog ţivota je vjerovanje uAllaha i činjenje dobrih dijela. Allah, dţelle šanuh, jerekao:

' 'Ko bude činio dobro, bio muškarac ili žena, a

vjernik je, Mi ćemo dati da proživi lijep život i doistaćemo ih u skladu s najboljim što su činilinagraditi.'' (En-Nahl, 97)

Uzvišeni Allah nas je obavijestio u ovom ajetu i

obećao ugodan ţivot i nagradu, na ovom ali i na

budućem svijetu, onome kod koga se naĎe zajedno

vjerovanje u Allaha i činjenje dobrih dijela. Razlog je očigledan! Oni koji vjeruju u Allaha, slijede

ispravnu vjeru, vjeru koja ih vodi i čiji plodovi suispravno djelovanje i dobra djela. Posljedica toga je

dobrota u srcu i lijepo ponašanje od k ojega će imati

koristi i na dunjaluku i na ahiretu. Na prihvatanju ili

odbacivanju toga temelji se sreća i radost, ali i briga,



7

tuga i uznemirenost. Kada takvog čovjeka obuzmuruţne misli, pa i kada se obraduje, on to lagodno

prihvata, zahvalan je Allahu na tome i korisiti to zaopće dobro. Zbog toga je on radostan i ţeli tu radost

zadrţati nadajući se nagradi koja je obećanazahvalnima, a ono što je obećano zahvalnima daleko

premašuje sva dobra i sreću čije plodove je vjernikveć ubrao.

Ako mu se desi nesr eća ili neka nezgoda, briga

ili tuga, on će joj se suprostaviti koliko je u njegovoj

mogućnosti ili će pak pokušati da je ublaţi koliko jeto moguće. Lijepo će se strpiti jer je to neophodno da

bi se mogao efikasno suprostaviti nesreći i iz togaizvući isk ustvo i snagu. Istovremeno, saburiti će

nadajući se velikoj nagradi i iščezavanju neprilike.

On će nedaću zamijeniti srećom i lijepom nadom uAllahovu milost i njegovu nagradu, baš kao što senavodi u vjerodostojnom hadisu.

Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je

rekao: ''Divan li je primjer vjernika! U svakom

slučaju on je na dobitku. Ako ga zadesi kakvaradost, on zahvali Allahu i to bude dobro po njega,

a ako ga pak pogodi kakvo zlo ili šteta, on se strpi ito bude dobro po njega. Takvo nešto nalazimo samo

kod mu'mina.' ' 1

1 Muslim, br. 2999.



8

Ovim je aludirao Allahov Poslanik, sallallahu

'alejhi ve sellem, da se vjerniku umnoţava njegova

dobit, njegovo dobro i plodovi njegovog rada, bilo damu se desilo nešto što ga raduje ili ga je zadesila

neka neprilika.

Prema tome, moţemo zaključiti da se kod

čovjeka stalno smjenjuju dva stanja: sreća i nesreća.

Sve to je u skladu sa jačinom imana i brojnostidobrih djela. Onaj ko bude zahvalan Uzvišenom

Allahu i ko bude strpljiv postići će sreću i radost,riješiće se briga, tuge, uznemirenosti i duševnihtjeskoba, izbjeće ţivotnu nesreću i proţivjeće ugodan

ţivot na ovom svijetu. Svako drugi ko zapadne u brige postaje nezahvalan i nepokoran, promjeni

ponašanje i reaguje ţivotinjski, strastveno i uzrujano.

Njegovo srce izgubi spokojnost, postaje rastrzano nasve strane i u njemu se javlja strah da će izgubiti onošto mu je najdraţe. Pored čitavog niza različitihmogućnosti da se ovom suprostavi, čovjek se neobazire nego i dalje ţudi za drugim stvarima kojenekad postigne, a nekad i ne postigne. Ako mu je i

suĎeno da ih postigne on i dalje ostaje uznemiren

zbog svoje ţudnje i ponovo pada u nepriliku,uznemiren je, nestrpljiv, boji se i razdraţljiv je.Zatim, ne pitaj koliko mu je ţivot nesretan. To je

ţivot ispunjen nervozama, duševnom bolešću istrahom koji ga je doveo do tog groznog stanja.

Glavni razlog toga se krije u činjenici de se on ne



9

nada ikakvoj nagradi i da nema strpljenja. Ukratko,

nema ništa što bi ga rasteretilo i olakšalo mu stanje.

Svi ovi primjeri uzeti su iz iskustva! Ako bismosamo jedan ovakav primjer primjenili na čovjekautvrdili bi ogromnu razliku izmeĎu vjernika koji radeu skladu sa svojim vjerovanjem i onih koji nisu takvi.

Vjera nas podstiče da budemo zadovoljni Allahovomopskrbom i onim što je robovima Svojim dato od

počasti i raznovrsnih blagodati.

Vjernika ukoliko zadesi bolest, siromaštvo ilineka nedaća koja se svakom moţe desiti, on će idalje biti sretan jer vjernik je i samim tim zadovoljan

onim što ga zadesi od Allaha. On ne ţudi za stvarimakoje mu nisu odreĎene i ugleda se na one koji su u

slabijoj poziciji od njega i koji su u lošijem stanju, a

ne na one koji su u tome iznad njega. Zato je onsretniji, čak i od onoga koji je zadovoljio sve

ovosvjetske potrebe, ali u tome nije našaozadovoljstvo.

Čovjeka, čija djela nisu u skladu sa njegovimvjerovanjem, kada zadesi siromaštvo ili gubitak

ovosvjetskih dobara, on odjednom postaje nesretan.S druge strane, kada se pojavi strah ili uznemirenost

kod vjernika, on se tome suprostaviti smirenom

dušom i sigurnim srcem i nadvlada ih i prevaziĎe

razmišljanjem, govorom ili djelovanjem, učvršćujućitako svoje srce i privikavajući se na iskušenja.



10

Sasvim drugačije će ponašati se onaj koji nema

vjere u Allaha. Ako njega zadesi strah, on se uzruja,

uznemiri, postaje r astresen, u njega se uvučestrepnja, pa tako izgubi moć rasuĎivanja o suštinistvari. Ova vrsta ljudi, ako ne iznaĎe neke prirodnerazloge da ovo prevaziĎe, malaksa, uznemiri se jer

joj nedostaje vjera koja u sebi nosi strpljivost. Ovo se

posebno dešava u kritičnim stanjima kada zapadnu u

tešku i nezgodu situaciju!

K od poboţnjaka, ali i kod razvratnika, kod

vjernika, ali i kod nevjernika, kod svih njih prisutna

je ţelja da se naĎe motiv koji bi im dao snage daublaţe strah i olakšaju svoje stanje. Ali, vjernik ima

prednost jer posjeduje snagu imana, sabur, oslanja se

na Allaha i nada se Njegovoj nagradi. Sve to mu daje

veću hrabrost, olakšava mu teret straha i čini njegovunesreću lakšom. Uzvišeni u tom kontekstu ističe:

' '... ako vi trpite bol, trpe i oni bol kao i vi, ali

vi se od Allaha nadate onome čemu se oni nenadaju.'' (En-Nisa, 104)

Njima dolazi pomoć od Allaha koja razbija

njihove strahove. Uzvišeni je rekao:' '... i budite strpljivi, a Allah je, zaista, uz

strpljive.'' (El-Enfal, 46)

TakoĎer, još jedan od načina da se otkloni briga,

tuga i uznemirenost je činjenje dobročinstvastvorenjima lijepim govorom, riječima, dobrim i



11

plemenitim djelima i svim drugim vrstama

dobročinstva koja su propisana. To predstavlja opće

dobro! Tako Allah otklanja brige i zabrinutost od poboţne osobe, ali i od razvratne. MeĎutim, vjernik

ima veći udio u sreći jer on je taj koji čini dobročinstvo iskreno radi Allaha, azze ve dţelle,očekujući samo od Njega nagradu. Radi toga mu

Allah daje olakšanja na tom putu dobročinstva i

otklanja od njega nesreću i poteškoće, sve zbog

njegove iskrenosti i nade u Njegovu nagradu.Uzvišeni nam poručuje:

''Nema dobra u mnogim njihovim potajnim

govorima, osim u gov oru onog ko traži da se sadakaudjeljuje, ili dobro čini, ili uspostavlja mir međuljudima. Onome ko to čini iz želje za Allahovim

zadovoljstvom, Mi ćemo veliku nagradu dati.'' (En- Nisa, 114)

U ovom ajetu, Allah, dţelle šanuh, kazuje nam

da su sve ove stvari dobro po onoga koji ih čini, adobro vodi drugom dobru i ujedno otklanja zlo.

Ustrajnom vjerniku Allah će dati veliku nagradu, aod te nagrade je da mu otkloni brige, neprilike, tugu i

slično.



12

DRUGO UPUTSTVO

Otklanjanje rastrojenosti i preopterećenosti brigama moţe se postići tako što će se usredsrediti naneki koristan posao i korisnu nauku. Time će srce bitirasterećeno od onoga što ga je tištilo. To će moţdaomogućiti čovjeku da zaboravi razloge koji su doveli

do zabrinutosti i potištenosti, pa će se obradovati i

steći novu energiju da prione na nove poslove. Ovo

se odnosi na vjernike i na druge, ali je vjernik u prednosti zbog svoga imana, iskrenosti i nade.

Nastojane vjernika se zasniva na tome da uči ili podučava, da čini dobro koje je naučio. Pa, ako je

djelo namjereno kao ibadet , onda ga čini kao ibadet ,

a ako je neki ovosvjetski posao ili dunjalučki adet ,učini ga još vri jednijim i iskrenim nijjetom u ime

Allaha. Tako se potpomaţe tim djelima naizvršavanju pokornosti Allahu, dţelle šanuhu. Sve

ovo ima efekat olakšavanja i otklanjanja briga, potištenosti i tuge. Koliko je samo ljudi bilo u

neprilici i uznemirenosti, te pogoĎeno raznim bolestima, pa su našli koristan lijek; zaboravili surazloge uznemirenosti koji si ih doveli u nepriliku jer

su bili preokupirani nekim interesantnim poslovima.

Prilikom izbora preokupacije, treba voditi

računa da to bude posao za kojim duša ţudi, pa će iztoga proizići očekivana korist, a Allah najbolje zna.



13

Brigu i uznemirenost moţemo otkloniti i tako

što ćemo se posvetiti svojim dnevnim obavezama i

time zaokupiti svoje misli. Time ćemo prestatir azmišljati o budućim problemima i na taj načinćemo preovladat osjećaj tuge zbog nekih dogaĎaja iz

prošlosti. Upravo zbog toga je Allahov Poslanik,

sallallahu 'alejhi ve sellem, traţio kod Allaha utočišteod brige i tuge.2

Čovjek tuguje za onim što je nepovratno. Ne

moţe se pomiriti da je to otišlo. Istodobno, pun je

briga i strahova pred neizvjesnom budućnošću, pa nemoţe biti ništa drugo do rob prošlog ili budućegvremena. A, trebalo bi da se skoncentriše na to da

popravi trenutno stanje, jer kada se srcem

skoncentriše na to, onda sam sebe podstiče na

izvršenje datog posla i to ga oraspoloţi, otjera mu brigu i tugu. Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem,

pored toga što je upućivao dovu i podučavao svojummet da traţe pomoći od Allaha, dţelle šanuhu, i

da ţude za tim da im Allah ispuni molbe, podsticao

ih je takoĎer i na ulaganje truda. Isto tako, čovjekkada moli Allaha da mu olakša ostavljanje nečega,

mora lično da ulaţe napore u napuštanju istoga. Onuporno moli Allaha da mu podari uspjeh. Nema

razlike kod njega izmeĎu dove i djēla. Tako ćeuloţeni trud donijeti čovjeku i vjersku i dunjalučku

2 Vidjeti: Buhari, br. 2893.



14

korist. On traţi od Allaha pomoć za taj posao jerAllahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je

rekao:" Teži ka onome što ti koristi, traži pomoć od

Allaha i nemoj očajavati. Pa, ako te zadesi nešto (neželjeno) nemoj tada reći: 'Da sam uradi o tako itako bilo bi drugačije!', nego reci: 'Allah je toodredio i On čini ono što želi!' , jer zaista riječ: ' da je ...' otvara vrata šejtanu.'' 3

Resulullah, sallallahu 'alejhi ve sellem, od svih

pomagala najviše je istakao ona koja su korisna u

svakoj situaciji i stanju, a to je traţenje pomoći odAllaha i ne prepuštanje malaksalosti jer to vodi u

štetnu lijenost. Zatim je objasnio razliku izmeĎuosobe koja sve temelji na djelovanju i one koja sve

posmatra kroz Allahovo odreĎenje i odredbu / kada' ikader . Shodno tome, podijelio je pomagala u dvije

grupe. Prva su ona kojima čovjek – ulaţući svoj trud

i rad – uz Allahovu pomoć moţe postići rezultate ili

pak dio tih rezultata ili otkloniti i ublaţiti odreĎene

tegobe. Druga grupa pomagala je vezana za ono u

čemu se navedeni rezultati ne mogu postići, alidonose čovjeku smirenje, zadovoljstvo i čine ga

pokornim svome Gospodaru. Nema sumnje da je

insistiranje na ovome temelj sretnog ţivota i efikasan

način otklanjanja briga i potištenosti.

3 Muslim, br. 2664.



15

TREĆE UPUTSTVO

Jedan od najvećih uzroka rasprostranjenosti prsa

i smirenosti je često spominjanje Uzvišenog Allaha,

dţelle šanuhu.

Doista, često spominjanje Allaha ima čudesanuticaj u postizanju širokogrudnosti i smirenosti, te

odstranjivanju briga i potištenosti. Uzvišeni je rekao:

' ' ... a srca se, doista, kad se Allah spomene,

smiruju.'' (Er-Ra'd, 28)

Činjenje zikra/spominjanje Allaha ima posebno

mjesto u ispun jenju teţnje za sretnim ţivotom jer

čovjek ne traţi ništa drugo do nešto od Allahovemilosti i nagrade.

Spominjanje Allahovih vidljivih i nevidljivih

blagodati, takoĎer , otklanja brigu i potištenost jer

onaj ko ih spozna i spominje - Allah će mu otk loniti

brige i neprilike. Podsjećanje na Allahove blagodati podstiče čovjeka da bude zahvalan što je najvećistepen poboţnosti, makar bio siromah, bolesnik ili senašao u nekom drugom belaju. Ako on usporedi

Allahove neprebrojne blagodati prema njemu kojima je počašćen s neprilikom koja ga je zadesila, vidjećeda su Allahove blagodati neuporedivo veće.

Šta više, kada Allah spusti na Svoga roba

nesreću i nepriliku, a rob se strpi, bude zadovoljan i

ostane Allahu pokoran, Allah će mu umanjiti teţinu



16

nesreće i olakšati mu. Neka se nada nagradi i naknadi

zato što je potvrdio da oboţava Allaha tako što je

izvršio svoju obavezu da se strpi i bude zadovoljanAllahovom odredbom. Tako nestaje gorčine jer je

gorčinu strpljen ja zamijenila slast nagrade.

Ujedno, jedna od najkorisnijih metoda u

postizanje sretnog ţivota je primjenjivanje onoga našto nas je uputio Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve

sellem, rekavši u vjerodostojnom hadisu:

" Ugledajte se na onoga ko je ispod vas (tj .

slabijeg mater ijalnog stanja), a ne gledajte u onoga

ko je iznad vas. To je preče kako ne biste umanjili iomalovažili Allahovu blagodat prema vama." 4

Čovjek ukoliko posveti paţnju ovoj vaţnojčinjenici, zaista će uvidjeti da je prestigao ogroman

broj stvorenja u raznim vrstama blagodati: u opskrbi

i onome što je prati, bez obzira na njihovo stanje.Time će potisnuti uznemirenosti, brige i tuge, a

povećati će zadovoljstvo Allahovim blagodatimakojima ga je Allah, dţelle šanuhu, opskrbio više negodruge.

Sve dokle se čovjek nada Allahovim vidljivim inevidljivim, vjerskim i ovosvjetskim blagodatima,

njegov će ga Gospodar opskrbljivati raznim dobrima,otklanjati će od njega mnoge nesreće i to će, bez

4 Muslim, br. 2963.



17

sumnje, ukloniti njegove brige i tuge, a uvećati muradosti i sreću.

ČETVRTO UPUTSTVO

Jedan od bitnih načina da se postigne sreća iotklone brige i tuge je ulaganje truda da se odstrane

uzroci koji su izazvali brige, te da se pronaĎu motivikoji čine naše ţivote sretnim. Prethodne neprilike

moraju se potisnuti u zaborav. Moramo vjerovati da

se nisu mogle izbjeći i promijeniti. Kada

preokupiramo svoje misli time, onda se, zapravo,

opterećujemo praznim i apsurdnim razmišljanjima.Takva razmišljanja su glupost i ludost. Treba prisiliti

srce da se protiv njih bori. Istovremeno treba prisiliti

srce da se svim snagama bori protiv uznemirenostikoju izaziva neizvjesna budućnost i projektovanje

raznih negativnosti iz straha da se susretne s njima u

budućnost. Kao npr. siromaštvo i sve drugo čega sečovjek plaši.

Svima je poznato da je budućnost i ono što će sedesiti u budućnosti, od čovjeka skriveno, bilo ono

dobro ili zlo, nada ili bol. Sve ovo je u rukama

Uzvišenog i Mudrog Allaha i ništa od toga ne pripada robu. Na njemu je ostalo samo da se trudi za

postizanjem dobra i otklanjanjem zla. Čovjek moraznati da će se, ako odbaci razmišljanje o stvarimakoje će se desiti u budućnosti i osloni se na svoga



18

Gospodara i bude siguran u to, smiriti njegovo srce,

popraviti njegovo stanje i da će biti sačuvan mnogih

briga i uznemirenosti.Onome ko vodi računa o svojoj budućnosti

jedna od najkorisnijih stvari je upućivanje dove koju

je Vjerovjesnik, sallallahu 'alejhi ve sellem, praktiko-

vao govorivši: "Ō Allahu, popravi mi vjeru moju koja štiti postupke moj e, popravi mi i moj ovaj svijet

jer ja na njemu živim, popravi mi i moj budući svijet jer ja k njemu idem. Podaj mi da moj život bude povećanje svakog dobra, a moja smrt mi r i spas od

svakog zla! " 5

Allahov Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem,

takoĎer je molio sljedećim riječima: "Ō Allahu,

Tvojoj se milosti nadam, ne prepuštaj me samome

sebi ni jedan trenutak i u svemu popravi stanjemoje, nema boga osim Tebe! "

6

Onaj ko bude ustrajan u ovoj dovi u kojoj se

traţi bolja budućnost u vjeri i ovosvjetskim poslovima, iskrenog i skr ušenog srca, Allah će mudati ono što traţi i moli, popravit će mu sve poslove i

zamijeniti brige radošću i srećom.

5 Muslim, br. 2720.

6 Ebu-Davud, br. 5090; Ahmed, br. 20430. Hadis je hasen/dobar

kako tvrde šejh Albani, rhm, u djelu Sahih Sunen Ebi Davud ,

3/250, i šejh Ibn-Baz, rhm, u djelu Tuhfetul-ahjar , str. 24.



19

PETO UPUTSTVO

Onaj ko bude iskušan nekom nesrećom, jedan

od najkorisnijih načina za otklanjanje uznemirenosti i briga je da zamisli šta je to najgore što bi mu semoglo desiti. Neka sebe pripremi na najgore. Zatim,

kada to uradi, onda neka se potrudi da maksimalno

ublaţi i umanji nesreću. Ovom pripremom i ovimtrudom nestaće njegovih briga i uznemirenosti. Brige

i tuge on će zamijeniti trudom da ostvari koristi iotkloni štete, onoliko koliko je u stanju.

Ako ga zadese usroci straha, slabosti,

siromaštva i oskudice, ako ostane bez raznih stvari

koje voli i koje su mu drage, neka se suoči s tim takošto će ostati smiren, tako što će se već od ranije

pripremiti na to, pa čak i na ono najgore što bi mu se

moglo desiti. Navikavanje duše na nelagodnosti pomaţe čovjeku da ih što lakše podnese i da preboli početnu ţestinu, naročito ukoliko se potrudi da se

suprostavi tome, onoliko koliko je u mogućnosti.

On će se pripremiti za suočavanje sa iskušenjemi uloţit će koristan trud da ga umanji, ako se desi.

Nakon toga će se boriti protiv samog sebe da obnovisnagu koja mu pomaţe da ustraje u borbi protiv

neţeljenog. U svemu tome, neophodno je čvrsto se

oslanjati na Uzvišenog Allaha i pouzdati u Njegovu

pomoć.



20

Nema sumnje da je primjena ovoga itekako

korisna u postizanju sreće i širokogrudnosti, uz

nagradu kojoj se nada rob, na dunjaluku i ahiretu.Ovo što smo spomenuli je isprobano. Onih koji su to

isprobali i uvjerili se u istinitost je zaista mnogo.

ŠESTO UPUTSTVO

Od najkorisnijih lijekova protiv srčane neuroze, naprotiv, i protiv svih ostalih tjelesnih bolesti, jeste

snaga srca da ostane neuznemireno i da ne reaguje na

raznorazne iluzije i pretpostavke koje prouzrokuju

ruţne misli. Onda kada se čovjek prepusti

samoobmani iluzija, to za posljedicu ima da

čovjekovo srce obuzmu negativne misli, poput

razmišljanja i straha od raznih bolesti, ili srdţba,mučna rastresnost koja proizilazi iz očekivanja da će

mu se nešto ruţno desiti i obuzimaju ga crne slutnje.Ovim čovjek još dublje tone u brige i ţalost, a to

povlači za sobom tjelesne i srčane bolesti, uništavaţivce kao da je preţivio mnogobrojne stvarne

nesreće.

Onda kada se srce čvrsto preda Allahu i osloni

na Njega, te se ne prepusti zlim iluzijama, niti ga

obuzmu slutnje i str epnje, pa se čvrsto pouzda uAllaha i teţi k Njegovim blagodatima, tada će ganapustiti sve te brige i ţalost, proći će ga mnoge

tjelesne i srčane bolesti, a ujedno, srce će ostvar iti



21

mnogo snage, rasprostranjenosti i sreće koje jenemoguće riječima objasniti.

Koliko je samo u bolnicama psihičkih bolesnika, oboljelih od posljedica prepuštanjailuzijama, zlim slutnjama i strepnjama. Koliko je

snaţnih ličnosti, čvrstog karaktera koje su radi toga

slomljene, a o labilnim osobama da ne govorimo.

Mnoge je to dovelo do bezumlja i ludila. Od ovoga

se moţe sačuvati samo onaj koga Allah sačuva iizliječi, zato treba traţiti od Allaha da ga pomogne u

borbi sa samim sobom, kako bi odbacio ono što ga

uznemiruje. Uzvišeni je rekao:

' ' ...onome koji se u Allaha pouzdaje, On mu je

dovoljan.'' (Et-Talak, 3)

To znači da mu je Allah dovoljan u svemuonome što ga zaokuplja, bilo da je od vjere ilidunjaluka.

Čovjek koji se oslanja na Allaha ima snaţnosrce. Na njega nemaju utjecaja zle slutnje i strepnje,

niti ga uznemiravaju nedaće jer zna da je to proizvod

slabosti duše i da imaju svoj korijen u strahu koji

nema osnove. Uz to, on zna da je Allah zajamčiosigurnost i zaštitu onome ko se na Njega potpuno

osloni. Zato se čvrsto oslanja na Allaha, siguran u

Njegovo obećanje i time postigne da ga proĎu brige iuznemirenost. Allah mu zato olakšava teškoće, ţalostmu zamjenjuje radošću, a strah sigurnošću.



22

Molimo Uzvišenog Allaha da nam podarizdravlje i jako srce, koje će biti postojano i koje će se

potpuno osloniti na Allaha jer čovjeku takvog srcaAllah, azze ve dţelle, obećao je svako dobro i

otklanjanje neprilika i šteta.

SEDMO UPUTSTVO

U Vjerovjesnikovim, sallallahu 'alejhi ve

sellem, riječima: " Neka v jernik (muž) ne mrzi

vjernicu (svoju suprugu) jer ako prezire neku njenu

osobinu, pa biće zadovaljan nekom drugom

osobinom." 7 , nalazimo dvije velike mudrosti/koristi:

Prva, upućuje nas na lijepo o phoĎenje premasupruzi, porodici, prijatelju, radniku i prema

svakome s kojim nas vezuje neka veza ili spoj.Moraš se naviknuti i imati na umu da svako od njihima neku mahanu, manjkavost i nešto što se prezire.Ako to primjetiš, izvagaj izmeĎu tih manjkavosti ičinjenice da moraš odrţati čvrst kontakt i vezu sa timosobama uz meĎusobnu ljubav. Sjeti se njenih dobrihosobina i sveopćih koristi koje se tiču tebe i drugih, a

koje ta osoba ima pri sebi. Okretanjem od loših i pridavanjem paţnje dobrim osobinama prijateljstvo iveza će duţe trajati, a ujedno ćeš postići potpuni

rahatluk.

7 Muslim, br. 1469, od Ebu-Hurejre, radijallahu anhu.



23

Druga, ogleda se u nestanku brige i

uznemirenosti, očuvanju ţivotne sreće i insistiranju

na ispravnom postupanju u skladu sa propisanimobavezama. Cilj toga je da se odrţi naklonost iugodan odnos izmeĎu obje strane.

Onaj ko ne posluša Vjerovjesnikov, sallallahu

'alejhi ve sellem, savjet, nego uradi suprotno od toga

– obraća paţnju na loše postupke, a zanemaruje

dobre – neminovno će ga zadesiti uznemirenosti što

će dovesti da se poremeti naklonost i ljubav izmeĎunjega i onoga sa kim je povezan. Tako će se

prekinuti mnoge obaveze i meĎusobna prava koja su bili duţni poštovati i ispunjavati jedni prema

drugima.

Mnogi ljudi visokih ambicija pripreme sebe na

to da, kad upadnu u nesreću ili nepriliku, ne izgubestrpljenje i smirenost, ali kad su u pitanju beznačajnestvari i sitnice, uzrujavaju se, pa im to pomuti radost.

Razlog toga je što se pripremaju za strpljivost uteškim situacijama, ali su nemarni spram toga kada je

riječ o manjim stvarima. Ovo im nanosi štetu i utječena njihov rahatluk. Odlučan i nepokolebljiv čovjek

priprema se za stpljenje u malim, ali i velikim

stanjima, moleći pri tome Allaha za pomoć. On moliAllaha da ga sačuva od toga da bude prepušten samsebi i da mu olakša kod malih stvari isto kao i kod

velikih, kako bi smirio dušu, uspokojio srce i postigao ţivotni smiraj.



24

OSMO UPUTSTVO

Pametan čovjek svjestan je da ispravno poimanje ţivota vodi ka sreći i smirenosti. Ţivot je

isuviše kratak da bi ga on sam još više skraćivao

padajući u brige i loša raspoloţenja. To je u

suprotnosti sa ispravnim shvatanjem ţivota. Niko neţeli da mu ţivot prolazi u brigama i lošem

raspoloţenju, bio on od onih koji čine dobro ili odgriješnika, samo što je vjernik ubijeĎen da će muzbog vjerovanja biti uvećano blagostanje i da će odtoga imati korist na ovome, ali i na onome svijetu.

Čovjek koji se naĎe u neprilici ili se boji da ćega nešto loše zadesiti, treba usporediti tu nedaću sa

blagodatima koje već posjeduje - bilo da se radi o blagodatima vjere ili pak o dunjalučkim dobrima.Tako će mu postati jasno koliko samo ima više prisebi dobra i blagodati nego nedaća koje su gazadesile.

Treba usporediti teţinu onoga što ga plaši sa bezbrojnim mogućnostima koje mu se nude kao

spasonosne. Neka ne dopusti da slabije preovlada

nad jačim. Na taj način će nestati njegovih briga i

strahova. Tako će čovjek biti u stanju da se priviknena svaku vrstu nesreće i da uloţi trud kako bi je

predupredio ili ublaţio njene efekte ako se većdesila.



25

Bitno je imati na umu da podnošenjeuznemiravanja od strane drugih ljudi, naročito ako je

riječ o ruţnom govoru, zapravo, ne šteti tebi, negoonima koji te uznemiravaju, osim u slučaju kada

tome budeš pridavao paţnju i prepustio se

emocijama da preovladaju tvojim razumom. Tada,

štetu trpite svi zajedno: i ti - i oni. Dakle, ako se time

ne opterećuješ, ništa ti neće nauditi.

Znaj da je tvoj ţivot uzajamno povezan sa

tvojim razmišljanjem, pa ako tvoje misli buduusmjerene na bavljenje korisnim stvarima u vjerskim

i ovosvjetskim poslovima, tvoj ţivot će onda biti

prijatan i sretan. U svakom drugom slučaju desiti ćese suprotno.

Jedan od korisnih savjeta koji ti mogu pomoći

da odbaciš brige jeste to da nagradu i zahvalnost neočekuješ od ljudi, nego isključivo od Allaha, dţellešanuhu. Ako činiš dobro prema onome ko na to ima

pravo kod tebe i prema onome ko na to nema pravo,

isključivo u ime Allaha, nećeš obraćati paţnju da li

će ti ljudi biti zahvalni ili ne. Time ćeš postići stepennajiskrenijih i Allahu najbliţih stvorenja za koje On

kaţe:

' 'M i vas samo zarad Al lahova lica hranimo, od

vas ni priznanja ni zahvalnosti ne tražimo!'' (El-

Insan, 9)



26

Ovakav stav potvrĎuje se u odnosu prema svojoj

porodici, djeci i onima s kojima imamo čvrste veze.

Onda kada se budeš navikao na ne pridavanje paţnje neprijatnostima koje od njih doţivljavaš, razrahatitćeš i sebe i druge.

Jedan od načina da se postigne spokojnost je datragaš za vrlinama i radiš po onome što one nalaţu.Tako ćeš zanemariti duševne potrebe koje te

uznemiruju i vraćaju na stepen onoga ko je propao i

nije dostigao te vrijednosti, te slijedi krivi put. Ovo je

mudrost. Na kraju ćeš iz nečistog i zamućenogodabrati ono što je čisto i ugodno, a samim timosjetit ćeš slast i nestat će zamućenost, tuga imrzovolja.

Čini korisne stvari i gledaj da ih ostvariš. Nemoj

se baviti štetnim stvarima koji će te baciti u brigu itugu. Traţi utočište u smiraju i koncentriši se navaţne stvari.

Od korisnih stvari je obavljanje svih poslova

čim prije, kako bi se imalo vremena za poslove kojislijede. Poslovi se, ako se ne obavljaju na vrijeme,

nagomilavaju, i kao takvi skupa sa poslovima kojidolaze vrše pritisak na čovjeka. Ako posloveizvršavaš na vrijeme, o budućima ćeš imati kadarazmisliti i moći ćeš sa punom snagom prionuti nanjih.



27

Uvijek, izabiraj od korisnih stvari, najkorisnije i

nauči se da razlikuješ stvarno korisne stvari od onih

kojima tvoja duša teţi. U suprotnom ćeš upasti umrzovoljna stanja, dosadu i neraspoloţenje. Ako seto desi, traţi za to lijek u zdravom promišljanju isavjetovanju s učenim, kompetentnim i bogo-

bojaznim. Jer, nećeš se pokajati ukoliko pitaš zasavjet. Izučavaj ono što ţeliš, ali izučavaj sa

posvećenošću i preciznošću. Ako u nečemu naĎeš

svoj interes i odlučiš se na to, osloni se na Allaha, jer, zaista, Allah voli one koji se na Njega oslanjaju.

Ova kratka poslanica privedena je kraju. Svaka

zahvala pripada Allahu, Gospodaru svjetova i neka je

salavat i selam na našeg vjerovjesnika Muhammeda,njegovu časnu porodicu i sve njegove ashabe.



28

korisna uputstva za sretan Život - 'abdur-rahman b. nasir es-sa'di, rhm

Documents