korisna upustva za sretan život

5/11/2018 Korisna upustva za sretan ivot

1/32

KORISNA PUSTVA. . . ,ZA SRETAN ZIVOTAbdur-Rahman b. Nasir Es-Seadi

naslov orginala:o . .lJ...J , o ~ . . . u o ~ ' ll,..., . . I t.. .. .. IJ' Y


2/32


3/32

U ime Allaha Milostivog Samilosnog

PREDGOVOR

Hvala Allahu Gospodaru svjetova i svjedocim danema drugog boga osim Allaha, Jedinog, Koji nema drugai svjedocim daje Muhammed, sallallahu 'alejhi ve sellern,Njegov rob i Njegov poslanik, neka je salavat na njegovuporodicu i na sve njegove ashabe.

Sretan zivot je, uistinu, ono cemu ljudi najvise teze,ali ljudi razlicito poimaju srecu, Za nekog je sreca uskupljanju imetka, za nekog tjelesno zdravlje ,istabilanzivot. Neki opet smatraju da je sreca imati veliki stan do-bru trpezu i cestitu suprugu. Poneku uziva u raznovrsnojhrani, neko u sticanju halal opskrbe i korisne nauke. Drugisrecu traze u iskrenoj vjeri i cestitom djelovanju. Sve ovomozemo bez dvoumljenja uvrstiti u pojam srece,Primjetno je da postoje dvije vrste srece:

I. Dunjalucka, privremena sreca, ogranicena nakratki ljudski vijek.

2. Ahiretska sreca koja je vjecna ineprekidna.Dunjalucka sreca je povezana sa ahiretskom srecom,

a za vjernike koji se Allaha boje ona je potpuna inadunjaluku ina Ahiretu, kao 5to kaze Uzviseni Allah;

1


4/32

Onome ko fini dobro, bio muskarac iii iena, Q vjerniJcje, Mi cemo dati c i a proiivi lijep iivot, i doista cemo ihnagrtuliti boljom nagradom nego Ito su zaslufJli. (En-NahJ: 97)

Ugodan zivot na dunjaluku podrazumjcva smircnostduse, srcc zadovoljno onim cirne ga jc Allah opskrbio iosjecaj uzivanja u poboznosti, Poslanik. sal lal lahu 'alejhive sellem, smatra da je za muslimana uspjeh isreca nadunjaluku ina ahiretu, u sticanju halal opskrbc prcma nje-goyim potrcbarna i u zadovoljstvu kojc iz toga proizilazi.Kaze Resulullah, sallallahu 'alcjhi ve scllem: Spaien jeonaj 1 < 0 se iskreno predao Allahu ; 1 < . 0 je prema svojojpotrebi opskrbljen, pa je onim Ito mu je Allah dao zado-voljan. (Muslim)

Potpuna sreca sadrzana jc u pokomosti Allahu i Njc-govorn Poslaniku, sallallahu 'alejhi ve sellern, a svanesreea sadrzana jc u nepokomosti Allahu iNjcgovomPoslaniku, sallallahu 'alejhi ve sellem. Kaze Allah, dzellesanuhu: A onaj ko se Allahu i Poslaniku Njegovu budpokoravao, postici ce ono Ito bude felio. (EI-Ahzab: 71)

A ko Allaha i Njegova Ptls llln iJca ne porlllla, IIIjjesigumo skrenuo sa pravoga puta. (El-Ahzab: 36)1

I Ovaj predgovor prenesen je iz uvoda moje kojise EI-llidajeli esbabi es-se'ada

2


5/32

Ova opsirna brosura koju nudimo ima za cilj dadohvati najvaznije upute za lijecenje i otklanjanjedusevnog nemira.

Pocascen sam cinjenicom da sam rukovodiostampanjem ove brosure i da sam imao posebnozadovoljstvo da mogu navesti hadise icitirati brojnekur'anske ajete nadajuci se udjelu u nagradi. Brosura jestampana uz dozvolu autorovog sina sejh Abdullaha b.Abdur-Rahmana es-Se'adija, neka ga Allah nagradi do-brim. MoIirn plemenitog Allaha, Gospodara uzvisenogArsa da nam oprosti, i da oprosti piscu isvima koji suradili na ovoj knjizi, jer je On onaj koji svodi racun, adivan Ii je On Gospodar.

Neka je salavat na naseg poslanika Muhammeda, ina njegovu porodicu isve njegove ashabe.

Abdullah b. Dzarullah el-Dzarullah,22.03~1403. A.H.

3


6/32

U iDle Allah . Milostivol Samilo~1Hvala A1lahu Kojem pripada Iva zahval& , sv jedo&nda nema drugog boga osim Jednol Jedinol A llaha, K oji

nema druga i sv jed~ im da je Muhammed Njesov rob iposlanik, neb je salavat iselam na nje,8, njeaovu po-rodicu i njegove ashabe.Zaista svaki oovjet tel i da mu sree bude zadovol jnoi sretno , da iz njega i~ znu brige istrepnje, eime se

postife ugOOan !ivot, upotpunjuje sna iadost. Covjekim a prirodne vjerske ipraktifne povode cia bode Irelan.Svi ovi povodi m ogu se nafi zijedno samo tod mu'mina, aIto se ostal ib ti~ , ako oni i postignu s r e e u u jednomdom enu fivota, njihov se razum tom e suprostav lja, jer suostali prikrateni drugim domenima koji b i im moldaomogufil i Ijep li i bogatiji l ivo l. U ovoj Ivojoj broIuripokulao sam iznijeti razloge tOJi su m e ponutal i da pilcmo onome ~ mu svaki oovjek najvile tel i.

Jednom broju ljudi je puno dato i onl tive dlodnim!ivotom. Drugi pale dozive neuspjeh , paje! njihov tivotnesretan ibijedan . Ima ionih koji five izm ec1uove dvijekrajnosti, sa nafakom koja im je propisana, a Allah dajenafaku, pom aze Ijudim a u debru i o tkJan ja od njih IVakozlo .

4


7/32

'fEMEU onoga sto ce nas najvise pribliziti dostizanjuugodnog zivota nalazimo u vjerovanju i cinjenju dobrihdijela. Rekao je Uzviseni: Onome ko fini dobra, biomuikarac iii iena, a vjemik je, Mi cemo dati da proil!lijep iivot, i, doista, cemo ih nagradui boljom nagradomnego sto su zasluiili. (En-Nahl: 97)

Uzviseni nas je obavjestio iobecao nagradu naovom ina buducern svijetu onome kod koga se nade za-jedno i vjerovanje i cinjenje dobrih dijela. Razlog tome jejasan, jer, zaista, oni koji vjeruju u ABaba, vjerujuispravnom vjerom koja ce ih voditi u ispravno djelovanje,a za posljedicu ima srcanu dobrotu ilijepo ponasanje odkojeg ce biti koristi ina dunjaluku ina ahiretu. Naprihvatanju iii odbacivanju navedenog temelji se i sreca iradost, ali i briga, tuga iuznemirenost. Kad takvogcovjeka obuzmu ruzne misli, a ikad mu se desi nesto ~to,.ce ga obradovati on to prihvati, zahvalan je Allahu natome i koristi to za opste dobro. Zato ce iz ovoga za njegaproizici radost i on c e ~eljeti da tu radost zadrzi nadajucise nagradi koja je obecana zahvalnima, a ono to jeobecano zahvalnima daleko premasuje dobra isreeu cijeplodove je vjernik vee ubrao.

5


8/32

Ako mu se desi nesrca iii neb nezaoda, briaa iHws. , on te joj se SUPl'Oltavjti touto je u qjceovojmogumosti iii pokulati da je ubldi koliko je to m o a u 6 e ilijepo fe se strpiti, jer je to n cophodno cia bi se IDOl" efi-kasno suprostaviti nesreti i iz tOla izwa iskustvo isnagu. Istovremeno on fe se nadati velikoj naaradi iiRezavanju neprilike tako Ito ~ je zamijeniti sre6a iijepanada u Allahovu milost injclow nqradu tao Ito je usahib hadisu rekao P oslanit, sal lal lahu 'alejhi e sel lem :D;vQn Ii je primj~r v~mikcl! U svakom IllIltJj", 011 je IItJdobitb, ako ga zcvksi I c a l c v t J radost on zm ,11 IIlj"je A1 lD lw 'P',to mil dDnos i Iconst, a oko , G pak. po,odi ~ ila iii11~ta on se "rpi i bulle mu dobro , a 10naltWmo"~ I c o d\I~miIctL (Musl im)

Kazao 'je (ovim Resulullah, sallallahu 'alejhi vescllem, da se vjemiku umno~"a njegova dobit, n jelovodobro iplodovi njegovog rada bilo da muse dailo neltaIto ga raduje iii je upao u rieprililcu .l{) r t J

Kod #oovjeka se stalno smjeajuju dY ije s tY .-i: -. inesreea, Smjcnjuju su u razliatim v remenstim per iodimaovisno 0tome da Ii su prisutni vjerov anje idobra dje1L t}. : . . Iz navedenol proiziJ~ , da ~&W jek JDO~ biti ~Iretaniii nesretan. Onaj ko na ~voroe bode _val~ iJlpljivp o s t i a te sreeu indosl , . rijd,ifc se bPF iu a e, uaapj...renosti i dulevne tjeskobe, ~ oa ~ ~ #V.' j~~ '.'protivjet Ce ugodan livot na ovom sv ijetu . Svako d r u a i to

6


9/32

zapadne u brige postaje nezahvalan inepokoran, promijeniponasanje i reaguje zivotmjski. strastveno iuzrujano, tetako njegovo srce izgubi spokojnost, postaje rastrzano nasve strane i u njemu se javlja strah da ce izgubiti ana stomu je najdraze, I pored citavog niza razlicitih mogucnostida se ovom suprostavi, covjek se ne obazire nego i daljezudi za drugim stvarima koje nekad postigne, a nekad inepostigne. Ako mu je isudeno da ih postigne on i daljeostaje uznemiren zbog svoje zudnje iponovo pada unepriliku, uznemiren je, nest~ljiv, boji se i radrazljiv je,pa se ne moze pitati za razloge nesretnog zivota koji jeprouzrokovan nervozama, dusevnom bolescu istrahomkoji ga je doveo do tog groznog stanja. A to svoje razlogeima u cinjenici da se taj covjek ne nada nagradi, da kodnjega nema strpIjenja, pa zato nema nista ito bi garasteretilo i olaksalo mu stanje.

\

Svi ovi primjeri uzeti su iz iskustva, a ako bisrnosarno jedan prirnjenili na covjeka utvrdili hi ogromnurazliku izmedu vjernika koji rade u skladu sa svojimvjerovanjem i onog koji nije takav. Vjera nas pod stice dabudemo zadovoljni Allahovom opskrbom ionim sto jerobovima Njegovim dato od fadileta iraznovrsnih blago-dati.

Ako vjernika zadesi bolest, siromastvo iIi nesto odonog sto se svakom moze desiti on c e idalje biti sretan jerje vjernik i zadovoljan je onim sto je od ABaba. On nezudi za stavrima koje mu nisu odredene iogleda se na one

7


10/32

koji su slabijea stanja, a ~ na one koji au u tome iznadnjega. Zato je on sretniji iod onop kaji je zedovoUio Ivedunjal~ke potrcbe, ati u tome alllO zadovoljstvo. Atad. oovjeka eija dje la D iau u skladu .. n jeaovim imanomzadesi siromaltvo ill lubitak dunjalu&ih dobara, onodjednom poP je nesretan . A u cbulOm .~u, kad. sepljavi strah iii uznemirenost , vjemik fe imIe IUproetaviti~vrstim im anom , sm irenom dulom i lipmim sreem inadvladadafe ih iPJe .vaz iti ra zmi ll j8 l\ie , lovorom iiidje lovanjem , ufvrl6ujua tako IVOje a rce, p riv ikava .;ua Iena njib. Sasvim dru&~ije te se poaaIati oIUQkoji oemaim ana. Ako njel8 zadesi strah, on se uzruja, !ivci D IUIeuzaem ire, postaje rastresen, u njep Ie uvufe ItrijcpD ja,~ ime se izpbi m o e raswtivanja 0 S UltiD i Itvm . Ova vrstaIjudi, ako ne iznade neke prirodne razio le da ovo JR-vaz ic1e , malaksa , izgubi 2ivce, jer joj n~ iman koji usebi nosi sbpljivost. Ovo se posebno delav. u laiti&liml tanjima kada zapadnu u tulU iDCZSodu . I kod poboInjakairazvratnika, iO O vjcrnika iod kaflfl, prisutna ~ telnjada se nade motiv kojit.;b i im dao InllIe cia Ubl61tr1b iolaklaju svoje . t a D j e ; " ali v jernik ima predllG lt, l1li0 Itoposjeduje snqu imana , labor, O Ilanja IeDI ADDi...se N jegovoj nagradi, inabrojano ma daje ve6u I Im b f t . t .olaklava mu terct straba peini mu njeaovu D e I I ' C 6 Ilaklom. Pa kde Uzvileni: -AU ft""". 6 0 4 . , 601 - i ft, II pi IeJo l 04 AIIIdM .... _LEI' laut0.. ". - d t 4 I " . (ED-Nisa : 104)

8


11/32

Njima dolazi pomoc od Allaha i razbija njihovestrahove. Uzviseni kaze: 1 budite izdrilfivi! Jer Allah jezaista na strani izdriljivih. (EI-Enfal: 46)

IMA vise nacina da se otkloni briga, tuga iuzne-mirenost, a dobrocinstvo je u lijepoj rijeei, u lijepomdjelu, cije su vrste poznate, a sve spadaju u dobra djela.time Allah otldanja brige izabrinutost iod poboznjaka iod razvratnika, ali vjernik ima veci udio u sreci jer jenjgovo dobrocinstvo itemelji se na nadi u Allahovunagradu, a Allah mu zato oldsava zbog ulozenog, jer Gaje rnolio da mu da od Njegova dobra i da mu otkloninesrecu zbog njegove iskrennosti i nade u Njegovunagradu. Kaze Uzviseni: Nema nikakva dobra unjihovim tajnim razgovorima, osim kada traie da semilostinja udjeljuje iii da se dobra djela cine iii da seuspostdvlja sloga me4u ljudima; a ko to fin; iz zelje daAllahovu naklonost stekne, Mi cemo mu, sigurno, velikunagradu dati. (En-Nisa: 114)

Obavjestio nas je Uzviseni da su sve ove stvari hajrza onoga ko ih cini, a hajr vodi hajru iotklanja zio. Ustra-jnom vjerniku Allah ce dati veliku nagradu: otklanja mubrige, neprilike, tugu isl.

9


12/32

I. POGLAVLJI ,KAnA oovjeka zaokupi ~ ivfana ratrojenost iadasrce proptereti brigam a on ih m of.e o tk loniti ta lco Ito te seusredsrediti na neki posao ikorisnu nauku . T ime te s rceb iti rastere een o od onoga Ito ga je til tilo . To te molda

omoguciti oovjeku da 'zaborav i razloge koji su doveli dozabrlnutosti i po til tenosti, pa fe obradovati i prionuti nanove poslove. Ovo se odnosi na v jem ika i na druge, al i jev jem ik u prednosti zbog svoga im ana, iskrenosti i nade.Njegovo nasto jan je se zasniva na tom e da u~ i iii

podu~ ava, da ~ in i' dobro onako kako se fin i. P a ako jenam jereno kao ibadet, onda je ibadet, a ako je za dunjalukiii je iz obifaja vrijedno je zbog islcrenoS nije ta . K adaneko uli pomoei iz pokom osti A1lahu , dfelle Januhu,njegova pomoe imat ee efe lrta kod otk lan janja brise,potil tenosti i tuge, Koliko je sarno ljudi b ilo u nepril ici iuznem irenosti, i ko ja je b ila uzrok raznim bolestim a, pa sunal l i koristan lijek: zaborav il i su razlog uznem irenosti kojiih je doveo u nepril iku iii A I bil i p reokupiran i nekiminteresantn im poslov im a. '

Kod izb ora p reo kupacije , treba vod iti ran . da tobude posao za kojim dula mdi, pa e e iz tosa proizitiil fekivana korist, a A llah najbo lje zna.

10


13/32

AKO zelimo otkloniti brigu iuznemirenost koja je upotpunosti zaokupirala nase misljenje trebamo se posvetitisvojim dnevnim obavezama, pa cerno samim tim prestatirazrnisljati 0 buducim problemima. Nakon toga mocicerno preovladati raniji osjecaj tuge. Zbog ovoga jeResulullah, sallallahu 'alejhi ve sellem, i trazio od Allahautociste od brige iuge.'

Covjek tuguje za onim sto je nepovratno otislo inernoze da shvati da je to taka iistodobno je pun briga istraha pred neizvjesnom buducnoscu, pa ne moze bitidrugo do rob proslog iIi buduceg vremena, a trebao bi dase skoncetrise na to da popravi lrenutno stanje, jer kada sesrcem koncetrise na to, onda sam sebe podstice naizvrsenje toga posla. To ga oraspolozi, otjera brigu iugu,a Poslanik, sallallahu 'alejhi ve sellem, je upucivajuci dovuipoducavajuci svoj ummet, podsticao na trazenje pomociod Allaha, dzelle sanuhu. zudeci za tim da mu Allah uvazitrod ida mu ispuni molbu.

Covjek ulaze napor da napusti ono za sto je molioAllaha da mu to otkloni. U njegovoj je dovi molba zauspjeh njegove namjere, pa je dova ista kao i djelo, aulozeni trud donijece covjcku ivjersku idunjaluckukorist. On trazi od Allaha pomoc za taj posao, jer je

1 EI-Buhari iMuslim11


14/32

Resullullah, sallallahu 'alejhi ve sellem, rekao: Teiionome 0 cega ees imati koristi, iIrati pomoc od Allaha, inemoj ocajavati, iako Ie zadesi neito nemoj reci: 'Da samuradio tako itaka bilo bi drugacije. ' nego reci: 'Allah je 10odredio icini ono Ito On hoce.', jer zaista rijec 'daje'otvara vrata Iejtanu. (Muslim)Resulullah, sallallahu 'alejhi ve sellem, je od svih

stvari isticao najvise one koje su korisne u svakom stanju,a one su trazenje pornoci od All aha, ne popustanjemalaksalosti, jer to vodi u stetnu Ijenost. Zatim je objasniorazliku izmedu onoga ko sve temelji na djelovanju i onogako sve posmatra kroz Allahovo odredenje - kada'i kader ipodijelio je stvari u dvijc grupe. Prve su one u kojimacovjek moze postici rezultate iIi dio tih rezultata, iiiotkloniti iii ublaziti neke tegobe. Ovo se ocituje unastojanju da se ulozi trud i trazi pornoc odBoga. Drugaje grupa stvari vezana za ono u ccmu se navedeni rczultatinc mogu postici, Ova spoznaja donosi covjcku smirenje,zadovoljstvi i ~ini ga pokornim. Nema sumnje da jcinsistiranje na ovom temelju srctnog ~ivota i otklanjanjebriga i potistenosti.

12


15/32

3. POGLAVLJE

OLAKSANJE i smirenost ima svoj najveci uzrok ucestom spominjanju Allaha, dzelle sanuhu, jer zaistakoliko je uticaja u smirenosti, olaksanju i odstranjivanjubrige ipotistenosti imalo je spominjan je Allaha koji kaze:A srca se, doista, kad se Allah pomene, smirujul (Er-Ra'd: 28)

Posebno mjesto u postizanju ovih zahtijeva imaspominjanje Allah a, dzelle sanuhu, jer covjek trazi nestood Allahove milosti iAllahove nagrade.

SPOMINJANJE Allahovih vidljivih i nevidljivihblagodati takoder otklanja brigu i potistenost i ko ihspozna i spominje Allah ce mu otkloniti brige. Ove dvijestvari podsticu covjeka da bude zahvaIan io je najvecanagrada za njega, pa makar on bio siromah, bolesnik iIi senasao u nekom drugom belaju. Ako on usporedi Allahoveblagodati koje su mu date bez racuna sa nepalikom kojaga je zadesila vidjeee da su njegove blagodati neuporedivo,vece.

Kad Allah spusti na Svog roba nesrecu i neprilike, afob se strpi i bude time zadovoljan i ostane Allah pokoranumanjice se tezina nesrece ibice mu olaksano, jer ce senadati nagradi inaknadi zato sto je potvrdio da obozava

13


16/32

A llaha izvrlavajufi naredbu sabura i zadovoljstvL Takonestaje go ltine , jer je g~ inu strp ljen ja zam ijenila slastnagrade.

JFDNA od najkorisn ijih slvari koja pro izilazi izugledanja na netog niug od nas je primjenjivanje onolana Ita nas je uputio V jerov jesn ik , sal la l lahu 'a1cjh i veseIlem , kad je rekao U sah ih h ad isu : .U,letiaj" IeIU.J OM,/ c o je niti od vas . a ne g ledajte onog a l e o je i 1 J U l ( , / " 4 1 . Toje prt!le kako ne biste umtJnjili i omalovatili AllGlto,,"blagodat prema vama : (E I-B uhari i M u slim )

Zaista , ako oovjek posveti pdnju ovoj vdnojfinjen ici v idj= da stvorenja im aju ogrom an udio udobrocinstvu ionom Ito ga slijedi, u opskrb i i onome Itoje prati, bez obzira na njihovo ltan je . T im e fe nestatin jegove uznem irenosti, b rige -I tuge , a poveea6c se,njegovo zadovoljstvo A llahov im bJagodatim a kojim a 8a jeOn opskrb io v ile nego d ruge ,

S ve dokle se oovjek nada A llahov im vidljiv im inev id ljiv im , v jerskim i dunja1u~ kim blagod81im a, n jcsovC e ga G ospodar opskrb ljivati raznim dobrim a, o tkJanja6cod njega mnoge nesreee io ~ , bez sumnjc, odstran iti odn jeg a b rig u iugu iu vecati m u radost is teW.

14


17/32

It. POCLAVLJE_

JEDAN od nacina da se postigne sreca i otklone brigei tuga je ulaganje truda da se uklone uzroei koji su izazvalibrige i da se nadu rnotivi za sretan zivot u pokusaju da sezaborave predhodne neprilike vjerujuci kako se one nemogu vise ponoviti. Pri tom treba znati da se misli timemoraju potpuno preokupirati odbacujuci prazna i apsurdnarazmisljanja, Treba shvatiti da su takva razmisljanjaglupost i ludost i treba prisiliti sree da se protiv njih bori.Istovremeno treba prisiliti sree da se svim snagama boriprotiv uznemirenosti koju izaziva neizvjesna buducnost irazne uobrazilje kao sto je sirornastvo, isve drugo cega secovjek moze plasiti, A poznato je da je buducnost odcovjeka skrivena, pa i ono sto ce se desiti u buducnosti,bilo ono dobro iIi zIo, nada ili bol. .. Sve je ovo u rukamaUzvisenog iMudrog inista od ovoga Njegovom robu nepripada osim da se trudi da postigne dobra, otkloni zio.Covjek mora znati da ce se, ako odbaci razrnisljanje 0stvarima koje ce se desiti u buducnosti iosloni se na svogaGospodara i bude siguran u to, smiriti njegovo sree,popraviti njegovo stanje i da ce od njega biti odbacenabriga iuznemirenost.

ONOME ko vodi racuna 0 svojoj buducnosti jedna odnajkorisnijih stvari je koristenje dove koju je Vjerovjesnik,

15


18/32

sallallahu 'alejhi ve sellem, upufivao rijeeima: Bo I A poprt lVi 1fti yj~",moju, /coja je rft,mtka rrtOja, J I O I I " t I W ' " . ; imoj ollaj SVij~l, jer ja na njlDrtUfjllim, f Jtlp rrw ; ",; budutlsv ij~ l, jer ja njem u ;t!em ,pol;lI; 1M dole mi~ f jvol dobar.a daj m i m ar t, /cada ~m; sm r t b illie dobra. DtJj ",; da 1 I I O jlill01 bud pove~anje II sva1com dobru, a mojo s"." "", ispas od sva1cog zla: (Muslim)Rekao je takooer~ P oslanik, saIlaU ahu 'alejhi vesel lem: Bole, molim T~TlIOjo",milo~", 1M dozvoli tid II;

Z tJ InnuttJlc Hone", i poprtnli sv m oje pollov e. N~ m IJdrugog boga osim Tebe. (Ebu-Dawd, Mlaila)Ako oovjek, sa iskrenim n i j C t o m u SfCU, budeustrajno ponavljao ovu dovu u kojoj. Ie trati boJj.

budutnost u vjcnkim idunjalu~kimposlovima, A llah temu dati ono Ito trw imoli, popravitc m u poslovc ib r i a uzamijeniti radolfp i reeom,

16


19/32

5. POGLAVLJE

AKO se covjeku dogodi neka nesreca, jedan odnajboljih nacina za otklanjanje uznemirenosti ibriga jeulaganje truda da se ona ublazi isvede na najrnanju mjeru,s krajnjim ciljem eliminisanja, cirne ce se on na istupriviknuti. A kad to bude ucinjeno, treba se truditi dabrige rnaksirnalno ublazi, Kad se privikne iulozi potrebannapor on ce iz toga izvuci korist jer je rezultat svega togaotklanjanje gubitaka iolaksanje. Pa ako rnu navedenopomogne da se oslobodi straha i otkloni uzroke slabosti,siromastva i oskudice, te dostigne ono sto najvise voli,postici ce smirenost duse i naviknuce se na to, I, zaista,ako se dusa privikne da u najvecoj mjeri podnosi nesrecu,da umanji njenu snagu i' prikaze je sebi laksom, te ustoulozi potreban napor u okviru svojih mogucnosti, naci ceu sebi snage koja ce ga odvratiti od zaokupljenostinesrecom i uvecati njegovu snagu kojom ce sesuprostaviti, oslanjajuci se pritorn na Allaha najljepse murobujuci, Nema sumnje da ce iz ovog proizici ogromnakorist za postizanje srece iolaksanja za roba koji se nadanagradi na ovom ina buducern svijetu. Jasnu potvrdurecenog nalazimo kod mnogih koji su ovo iskusili.

17


20/32

POGLAVLII,

JEDAN od najboJjih lijekova protiv sJta.ne aeuroze,ali i protiv tjelesnih bolesti je: sndno srce koje irbje,8vauznemiravanje ireagiranje na uobrazilje i maitanja kojavode u rume misli; i, zaista, kada se &Jvjek prepustimaJtanjima, te u njegovom srcu izaziva strah ad bolesti is L

Potom oovjeka obuzme srd~bat mu~a rastresenostkoji proizilazi iz ocekivanja da Ce mu se nelto rulno desitii obuzimaju ga erne slutnje. Ovim oovjek jol dublje tone ubrige i Ulost Ito povl~i tjelesne i sr~ane bolesti, uniltava~ivce kaoda je oovjek bio svjedok mnogobro jn ih stvamihnesreta.

KAnA oovjek odbaci pokoravanje uobrazilji iothrvese Iolih mdtanja, kad se srcem osloni na Allaha i pouzdase u Njega, ~vrsto vjcrujufi inadaju~i se milosti ~e8ovoj,napuste ga brige iblost iozdravi od raznih tjelesni isJtanih bolesti ~ime mu se vrati sr~ana sOlla i on povratiolaklanje i sreeu Ito je zaista tclto objasniti. Koliko jesamo u bolnieima uobrazenih b'Olesnikai Ijudi koji imajubolesnu uobrazilju. Koliko ovo ima uticaja na veliki brojjakih, a da ne govorimo 0onim slabiji~. A koliko je tekzavrsilo u bezumlju i -ludilu, Da bi se oovjek oporaviomora od Allaha zatrmti da ozdravi kako bi, uz Nje80w

1 - 8


21/32

pomoc, stekao potrebnu snagu da ocvrsne srce i odbaciono sto ga uznemiruje. Rekao je Uzviseni: Onome kojise u Allaha uzda, On muje dosta. (Et-Talak: 3)

To znaci da mu je Allah dovoljan u svemu onomesto ga zoukpIja bilo da je od vjere iIi dunjaluka.Covjek koji se oslanja na Allaha ima snazno srce.

Na njega nema uticaja uobrazilja i ne uznemiravaju ganedace, jer zna da su one proizvod slabosti duse i da imajukorijen u strahu koji nema osnove. On zna da je Allahzajamcio sigurnost onome ko se na njega potpuno osloni,Zato sc cvrsto oslanja na Allaha siguran u Njegovoobecanje i odbacuje brige i uznemirenost. Allah mu za toolaksava teskocc, zalost zamjenjuje radoscu, a strahsigurnoscu .. Zato molimo Uzvisenog Allaha da nam podarijako srce koje ce biti postojano ikoje ce se potpunoosloniti na Allaha, jer je covjeku takvog srca Allah obecaosvako dobro i otklanjanje neprilika i steta.

19


22/32

7. POGLAV LJI

KAw R esulullah , sallal lahu 'alejhi ve sellem : Nekane mrzi mui. svoju sup rugu, a vjemici su. Ako prezirejednu njenu osobinu, bice tadovoljan drugim njenimosobinama. (Musl im)

Prvo: Ovim se upucuje na lijepo ophodenje premasupruzi, rodaku, drugu iii saradniku, Medu njim a postojerazlicite veze iodnosi pa se treba naviknuti na cinjenicuda kod- -ttekpg od njih m ora postojati m ahana, iii nesto Itose prezire. Ako to kod nekog prim jetis moras se odluc itida li ti je vazniji taj nedostatak iii ono sto ti ta veza zna~ i ipotrudti se da sa~ uva neciju naklonost dajuci prednostonim Ito je u vasoj vezi lijepo, u detaljima i..jelini, neobaziruei se na ruzne postupke i trazeci Ijepotu u onomeIto ce pomoci nastavljanju ip rodub ljiv an ju prijatel jstva ,pa ce to zavrsiti na obostrano zadovoljstvo.

Drugo : Ova se korist ogleda u nestajanju brige iuznemirenosti , ocuvanju ~ ivotne srece i insistiranju naispravnom postupanju koje ima za cilj da odrzi naklonost iugodan odnos izmedu dvije strane, A ko ne poslusa onoIta je rekao P oslanik, sallal lahu 'alejhi ve sellem , negouradi suprotno od toga zapazace sarno ruzne postupke,nece prim jeeivati lijepe stvari ~.__Il~m inovnoc e zav rsiti ~uznem irenosti, cime ce-zasigurno oiti pornuceni odnosi

20


23/32

izmedu njega ionoga s kim je podijeIio naklonost. Takoce nestati mnoge vrijednosti na kojima se takav odnostemeljio.

Ljudi koji imaju velike ambicije privikavaju se na toda, kad upadnu u nesrecu iIi nepriliku, ne izgube strpljenjei smirenost, ali kad su u pitanju beznacajne stvari i sitniceuzrujavaju se, pa im to pomuti radost. Ovo ima svoj razlogu tome sto se pripremaju za strpljivost u velikimposlovima, a ostavljaju je kod maIih poslova. Ovo imnanosi stetu i kvari ~ivotno zadovoljstvo. Razborit covjek,naprotiv, -priprema se za strpljivost i u malim i u velikimposlovima moleci pri tome Allaha za pomoc, On moliAllaha da ga sacuva od jednostranosti i pomucenosti i damu olaksa kod maIih stvari kao i kod velikih kako bismiro dusu, uspokojio srce i postigao ~ivotni smiraj.

21


24/32

8. POCLAVL J I

. PAM~AN covjek svjestan je da ispravno shvatanje~ lvota vodi ka sreci i smirenosti i daje ~ ivot isuvise kratakda bi ga on sam jos vi~e skracivao padajuci u brige imutna raspolozenja, jer se to protivi ispravnom shvatanjuzivota N iko ne zeli da mu ~ ivot prolazi u brigama iruznim raspolozenjim a , bio on od onih koji cine dobro iiiod grjesnika, ali vjemik je ubijeden da c e mu zbogvjerovanja biti uvecano blagostanje ida C e od toga imatikorist ine-ovom svijetu in a Ahire tu.

COY JEK koji se nade u neprilici iii se boji da C e gaona zadesiti treba da uspore . njenu tezinu sa blagodatirnakoje vee posjeduje u vje iii dunjaluckim dabrima. P ritom usporedivanju treba .ogledati koliko ima vik pri sebidobra nego nesrece koja ga je zadesila.

P ri tome on treba usporedit i tezinu onoga ~ to gaplas i sa bezbrojnim mogucnost ima koje mu se nude kaospasonosne ne dopustajuci da slabije prevlada nad jac irn .Tako ce nestati njegova briga itrah. Onda C e covjek bitiu stanju da se privikne na svaku vrstu nesrece ida uloftrod kako bi 1 e predupredio iii ublazio njene efekte ako sev e e desila.

2 2


25/32

KORISNO je znati da podnosenje uznemiravanja odstrane drugih ljudi, narocito podnosenje ruznog govora, nesteti tebi, nego onima koji te ezijete time, osim u slucajukad tome budes pridavao paznju prepustajuci emocijamada preovladaju razum. U tom slucaju pretrpjeces stetu kaoi oni. Dakle, ako time ne opterecujes svoj mozak to ti necenista nauditi.

NEKA znas da je tvoj zivot usmjeren tvojimrazmisljanjem, pa ako se tvoje misli budu bavile korisnimstvarima u vjerskim i dunjaluckim poslovima tvoj ce zivotbiti ugodan i sretan. U svakom drugom slucaju desice sesuprotno.

JEDNA od najkorisnijih stvari koja vodi odbacivanjubrige je iskazivanje zahvalnosti iskljucivo Allahu, dzellesanuhu. Ako se ljubazno ophodis prema onom ko na toima pravo kao i prema onome ko to pravo nema, iskljucivou ime Allaha, ne trazeci od drugih zahvalu, bices od onihnajiskrenijih inajpoboznijih Allahovih stvorenja za kojeOn, dzelle sanuhu, kazuje: M i vas samo za Allahovuljubav hranimo, od vas ni priznanje ni zahvalnosti netraiimo. (EI-Insan IEd-Dehr/: 9)

Ovakav stav potvrduje se u odnosu prema svojojporodici, djeci, a jacinu te veze potvrdices kad se budesnavikao na neprijatnosti koje od njih dozivljavas, Ako setako ponasas bices miran ispokojan inaci ces u tomemotiv da budes zadovoljan, pa ces uzivati njegove plodove

23


26/32

i jo~ vi~ e ce~ na tome istrajavati. Ive to na racun onog ~ tobi te uznem irilo i vratilo na stepen onoga ko je propao inije dostigao te vrijednosti, te slijedi krivi put. A sva jemudrost u tome da um jesto tuge odaberes ono ~ to je vedroiugodno, a sam im tim osjetices slast i nestace tuge.

tINI korisne stvari i gledaj da ih ostvaris. Nemoj sebaviti stetnim poslovima koji ce te baciti u brigu iugu,trazi utociste u sm iraju i koncetrisi se na vaze stvari.

JEONA od .korisnih stvari je rjesavanje problema navrijeme kako bi se imalo vremena za poslove koji slijede.Ako se poslovi ne obavljaju na V Tijeme oni se~nagomilavaju i skupa sa predhodnim poslov ima vr~ epritisak na covjeka, Ako poslove izvrsavas na vrijem e 0buducima ce~ imati kad razm isliti i moci ce sa punomsnagom prionuti na njih .

UVUEK izabiraj korisne stvari inauci se da razlikujesstvamo korisne stvari ad onih kojima tvoja dusa tezi. Akote, i pored tvoje volje, obuzme zlovolja, dosada ineraspolozenje, trazi lijek za to u razm il l janju isavjetovanju s nekim . Jer nceel se pokajati ako pitas zasavjet. Izucavaj ono Ito Zeli~ , al i budi u tome precizan.Ako u tome nade svoj interes iodlu~i l se na to , osloni sena A llaha, jer, zaista, A llah voli one koji se na N jegaoslanjaju.

Hvala Allahu Gospodarusvjetova, neka je salavat ; selam na24


27/32

naseg vjerovjesnika Muhammeda,na njegovu porodicu i njegoveashabe.

25


28/32

POGOVOR

Hvala A llahu koji svojim blagodatim a upotpunjavadobra, hvala A llahu koji m i je o laksao stampanje sadrzincove knjige utemeljene na svjetlu A llahovc Knjige iP oslanikovog sunneta koja se sm atra lijekom za dusevnebolesti, a nam ijenjena je sv im a koji nece zalu tati izavrsitiu nesreci, ako se budu drzal i K ur' ana i sunneta.

R ekao je U zviseni u svojoj mudroj i p lem cnitojK njizi, a O n je u govoru najiskreniji:

' M i objavljujemo u Kur'anu ono Ito je 'ijel imilost vjernicima, a nevjemicima ono samo poveeavapropast.

Reci: 'Onje vjernicima upustvo iijek.:P a neka ovo procita muslim an kako bi se izlijeeio i

okoristio usvojivsi b lagodati ove Knjige. I neka mu onasm iri srce i dusu , a to je A llahov dar, i On ga daje komeOn hoce. Zaista je A llah v lasnik najvecih blagodati,

P otrudio sam se da precizno citiram kur'anske ajete iP oslanikove hadise pri cemu sam naveo tem eljne stavovekako bih olaksao njeno shvatanje . N a kraju molim A llaha,Gospodara uzvisenog A rsa da od ove brosure im a korist

26


29/32

pisac, citalac, onaj koji bude slusao ionaj ko ju je izdao. AAllah nam je dovoljan idivan li je On Gospodar. Nikakvesnage niti moci nema bez Velikog iUzvisenog Allaha.Posljednja nasa dova je:

Hvala Allahu Gospodaru svjetova i neka jesalavat i selam na Njegova najbolja stvorenja,

Njegove vjerovjesnike, pa na nasegpejgambera Muhammeda, na njegovu

porodicu, ashabe i sve njegove sljedbenike doSudnjeg dana.

Abdullah b. Dlarullan el-Diarullab1.4.1403. A.H.

27


30/32

SADR iA J

PREDGOVOR 11. POGLAVUE 52 . POGLAVUE 103. POGLAVUE 134. POGLAVUE 155. POGLAVUE 176. POGLAVUE 18

. , ~POGLAVUE 20,.8. POGLAVUE 21POGOVOR 26

28


31/32


32/32

korisna upustva za sretan život

Documents