KONTROVERZNE I OSJETLJIVE TEME U

NASTAVI POVIJESTI

LORANDA MILETIĆ, PROF.

AGENCIJA ZA ODGOJ I OBRAZOVANJE

TRI RIJEČI

Kako možemo pomoći učenicima da kritički promišljaju o svijetu u kojem žive?

KONTROVERZNE I OSJETLJIVE TEME

XX. st. pružilo nam je brojne

kontroverzne i osjetljive teme za

razmatranje:

• ratni zločini, deportacije,

vojne okupacije...

holokaust, etničko čišćenje,

pogromi...

kolaboracija s okupatorom, građanski ratovi, politički, rasni i vjerski progoni, sektaški sukobi...

kršenja ljudskih prava, rasizam, odnos prema Romima, doseljenim radnicima i izbjeglicama...

kršenja sporazuma, tajna savezništva, terorizam...

nacionalizam, separatizam, izolacionizam, imperijalizam,

kolonijalizam i dr.

ŠTO NEKU TEMU ČINI POVIJESNO KONTROVERZNOM?

Postoje različita tumačenja događaja, njihovih uzroka i važnosti.

Kontroverzna tema

Je li stvara podjele u društvu?

Je li uzrokuje suprotstavljene

poglede?

Je li izaziva snažne

osjećaje?

Što neku temu čini povijesno kontroverznom?

Je li

kompleksna?

Postoje li

konkurentne

vrijednosti i

interesi?

Postoji li

skrivena

agenda iza

teme?

Je li pobuđuje

javni interes?

Ponekad takve teme podijele grupe ili cijela društva ili susjedne države.

Nesuglasice mogu biti o tomu:

što se dogodilo,

zašto se dogodilo,

tko je započeo,

tko je bio u pravu,

tko ima bolje argumente,

tko je pažljivije birao izvore.

ŠTO KONTROVERZNE I OSJETLJIVE TEME IZAZIVAJU?

uzrokuju podjele u društvu ili među nacijama;

uznemiruju ili smetaju ljudskim osjećajima;

dotiču se njihove lojalnosti;

potiču njihove predrasude;

strah - neka se pitanja tiču bolnih, tragičnih, ponižavajućih vremena ili vremena podjela u povijesti neke države, pa postoji strah ili zabrinutost da bi njihovo spominjanje u nastavi povijesti moglo otvoriti stare rane i podjele te dozvati mnoge bolne uspomene.

ŠTO JOŠ IZAZIVAJU KONTROVERZNE I OSJETLJIVE

TEME?

PRITISAK NA UČITELJE!

Neki roditelji i njihova djeca, te neki

političari ili skupine koje vrše pritisak

preispituju:

treba li tu temu poučavati,

treba li pojedinom učitelju dopustiti da je poučava.

GDJE VIDITE SEBE NA OVOM KONTINUUMU?

Oni koji izbjegavaju/ koji se suzdržavaju/koji preuzimaju rizik

• Izbjegavaju

poučavanje tema koje

mogu biti kontroverzne

• Svrha poučavanje je

da učenici znaju

povijest

• Ne slažu se s idejom

da bi učitelji povijesti

trebali dati veći

društveni doprinos

• Kontroverzne teme se

poučavaju ali se ne dovode

u vezu sa sadašnjošću;

one ostaju u prošlosti

• Učenike se ne ohrabruje

da istražuju dublje korjene

kontoverznih tema

• Mogu poučavati

paralelne teme koje su na

sigurnoj udaljenosti

• U potpunosti prihvaćaju

društvenu korisnost

poučavanja povijesti

• Svjesno povezuju

prošlost sa sadašnjošću

• Ne boje se iskoristiti

svaku prigodu za

otvaranje kontroverzne

teme

u poučavanju osjetljivih i kontroverznih tema

ULOGA UČITELJA

• Zašto su učitelji na različitim točkama kontinuuma?

• Do koje granice učitelj treba dopustiti da bude vidljiv

njegov stav?

OTEŽAVAJUĆE OKOLNOSTI

Raspoloživo vrijeme

Neadekvatno stručno usavršavanje učitelja

(Ne)Prikladni izvori

Učitelji ne posjeduju dostatno znanje i razumijevanje teme ili vještine

kojima bi uspješno uključili učenike u raspravu

Teško je nositi se s emocijama učenika

Iako je moguće planirati poučavanje, ove teme mogu dovesti do

neočekivanih rezultata

Školsko ozračje/roditelji ne podupiru rad na ovim temama

Učiteljima nedostaje smjelosti i iskustva za poučavanje

Izbjegavanje učitelja da se bave ovim temama; ne žele preuzeti rizik

Nedostatak uravnoteženosti u poučavanju osjetljivih i kontroverzmnih tema

Kakvu onda ulogu ima učitelj?

RAZREDNO OZRAČJE

Kako se u raspravi nositi s jakim emocijama učenika?

ZAŠTO IPAK POUČAVATI O KONTROVERZNIM I

OSJETLJIVIM TEMAMA U POVIJESTI?

Kako bi učenici bolje razumjeli svijet u kojem žive.

Kako bi učenici razumjeli temeljnu prirodu povijesti kao discipline - da je gotovo svaki povijesni događaj ili razvoj otvoren za različite interpretacije.

KAKO IH POUČAVATI?

1. Osigurati učenicima RAZUMIJEVANJE da se:

a) proces ne odvija tako da se sakupe sve činjenice i tada će istina biti otkrivena,

b) činjenice moraju objediniti u opis ili zaključak,

c) iste činjenice često mogu podupirati različite interpretacije i često su informacije ili izvori dostupni povjesničaru daleki od cjelovitosti, što ostavlja još više mogućnosti za različite interpretacije.

2. Poučiti učenike određenim VJEŠTINAMA procesuiranja i NAČINIMA sagledavanja koje će moći primijeniti na različite probleme pomoću:

A) kritičnog analiziranja izvora i načina na koji je interpretiran,

B) postavljanja niza analitičkih pitanja,

C) analiziranja jezika koji su ljudi upotrijebili baveći se tim pitanjem.

Kako ih poučavati?

A) KRITIČKA ANALIZA POVIJESNIH IZVORA I NAČINA

NJIHOVE INTERPRETACIJE

shvaćanje složenosti pitanja (što ne znači reducirati pitanje na jednostavne dihotomije, crno-bijele termine i sl.),

razvrstavanje argumenata različitih pojedinaca i grupa (ili različitih povjesničara),

razlikovanje između važnih i nevažnih pozadinskih informacija,

identificiranje potencijalnih izvora informacija,

prepoznavanje rupa u iznesenim informacijama,

prepoznavanje ograničenosti tih informacija,

procjena moguće pristranosti osoba koje pružaju informacije,

sortiranje sličnosti ili razlika u raznim opisima problema,

sagledavanje suprotstavljenih izvora ili opisa onoga što se dogodilo.

B) ANALITIČKA PITANJA

koje bi motive mogli imati ti ljudi za podupiranje određenog stajališta?

na koje bi načine mogli profitirati određenim rješenjem, politikom ili argumentom koji se usvaja?

koje uzroke pripisuju situaciji ili sukobu?

koje su važne informacije ispuštene ili se čini da su bile ispuštene iz izjave, članka, filma i dr.?

koji su im mogući motivi, ako oni postoje, za namjerno ispuštanje tih informacija?

ističu li neke točke dok

druge zanemaruju u svojim argumentima?

zašto to rade? koje su stavove, rješenja ili

preporuke predložili kako bi riješili to pitanje?

koje su pretpostavke u

pozadini njihovih argumenata?

koliko su opravdane te

pretpostavke?

C) ANALIZA JEZIKA

Prilikom analize jezika koji se upotrebljava u odnosu na određena pitanja, trebalo bi ispitati sljedeće:

uporabu lažnih analogija, uporabu stereotipa, ograničenja pozivanja na

«pouke povijesti», uporabu emotivnog jezika, pozivanje na predrasude

čitatelja, slušatelja ili gledatelja.

STRATEGIJE POUČAVANJA KONTROVERZNIH I

OSJETLJIVIH TEMA

Udaljavanje

Nadomještanje

Uživljavanje

Istraživanje

STRATEGIJE POUČAVANJA

OSJETLJIVIH TEMA Strategija udaljavanja:

Kada se neko pitanje pokaže vrlo osjetljivim unutar zajednice u kojoj nastavnik poučava, kada neko pitanje potakne različite osjećaje ili kada se razred polarizira, napetost se može ublažiti tako da se:

A) ispitaju analogije i paralele, B) da se vrati dalje u prošlost

kako bi se istražila pozadina problema o kojem se raspravlja.

STRATEGIJE POUČAVANJA

Strategija nadomještanja:

Kada učenici izražavaju čvrste

stavove koji se temelje na neznanju, ili kada većina ugnjetava ili diskriminira manjinu, ili kada u razredu postoji neupitan konsenzus u korist samo jedne interpretacije događaja:

nastavnik zauzima direktniju ulogu – igrajući “đavoljeg advokata” ili naglašavajući proturječnosti u učeničkim odgovorima ili demistifikacijom masovno uvriježenog mišljenja.

STRATEGIJE POUČAVANJA

STRATEGIJA UŽIVLJAVANJA:

zamjena uloga,

liste «za i protiv»,

igrokazi i simulacije te uporaba indirektnih iskustava kroz istraživanje filmova, romana, dokumentaraca.

Kada neko pitanje uključuje grupu ili

naciju koja nije popularna kod nekih ili svih učenika, ili kada neki problem uključuje prikrivenu diskriminaciju određene grupe (nacionalne manjine, vjerske skupine ili čak čitavog segmenta društva, primjerice žena) ili kada neko pitanje nije blisko učenicima i njihovim životima.

STRATEGIJA ISTRAŽIVANJA:

Učenicima pomaže istražiti šire implikacije kontroverznih i osjetljivih pitanja tijekom vremena:

uporaba projektnog rada,

istraživanje osobnih dnevnika i memoara,

projekti usmene povijesti.

Najučinkovitija kada neko pitanje nije

dovoljno jasno definirano ili kada cilj

nastavnika nije samo razviti razumijevanje

problema nego i koristiti ga kao sredstvo za

razvoj analitičkih vještina.

STRATEGIJE POUČAVANJA

PRIMJER OSJETLJIVE TEME - HOLOKAUST

1. Poticanje

učenika na

proučavanje

ljudskih dilema.

2. Razumijevanje

dolazi kroz

shvaćanje

iskustava

pojedinaca, kroz

njihove:

iskaze, biografije,

pisma, dnevnike,

pjesme i priče.

Primjer: Židovi koji su tridesetih godina vidjeli sebe kao sastavni dio društva u kojem su živjeli.

Pitanja: Trebaju li ostati ili otići? Ako ostanu, kako se nositi sa sve lošijim uvjetima za njihove obitelji? Ako odu, kamo ići i što učiniti ako netko iz obitelji odluči ostati? Ako žive u getu, kako zadržati neki privid normalnog života, svoje ljudskosti i dostojanstva? Ako prežive logor, kako se pomiriti s onim što se dogodilo i izgraditi novi život?

Na sličan se način mogu proučavati i dileme onih koji su pružali otpor, promatrača, onih koji su pokušali pomoći, kolaboracionista i zločinaca.

PRIMJER KONTROVERZNE TEME- SJEVERNA IRSKA

SJEVERNA IRSKA I “NEVOLJE”

Većina učenika dolazi na nastavu povijesti s čvrstim, već formiranim stajalištima i lojalnostima.

Dvije zajednice imaju vrlo razvijene i kontradiktorne interpretacije svoje povijesti. Svaka ima svoje određene događaje koji se komemoriraju kroz pjesme, slogane, marševe i zidne crteže.

Životi mnogih učenika i životi članova njihovih obitelji direktno su bili dotaknuti pucnjavama, bombardiranjima i ostalim aktivnostima paravojnih grupa. Informacije koje primaju o nedavnim i suvremenim događanjima često su pristrane, nepotpune i u dosta slučajeva kontradiktorne.

Vrlo je vjerojatno da će obrada određenih događaja u nedavnoj prošlosti potaknuti jake emotivne odgovore nekih učenika.

Istraživanje kroz koju bi učenici mogli učiti

kako primijeniti vještine i ključne koncepte

discipline na interpretaciju izvornih

materijala o situaciji - učenici uče “čitati

između redova”.

Nastavne aktivnosti koje od učenika

zahtijevaju da suosjećaju ili da se užive u

ulogu nekoga iz druge zajednice:

Simulacija novinarskog projekta

Igrokaz

Rasprava o iskazima

Istraživanje sličnog u drugim europskim i

svjetskim zajednicama

KAKO POUČAVATI OSJETLJIVE I KONTROVERZNE TEME?

multiperspektivnost - pružiti mogućnosti učenicima da kritički procijene

različite izvorne materijale koji nude različite perspektive o istim događajima,

promatrati načine na koje su razdoblje i kultura u kojem je određeni povjesničar živio utjecali na njegove povijesne interpretacije i prikaze,

uspoređivati i suprotstavljati paralelne situacije u drugim zemljama i zajednicama,

tražiti učenike da provjere svoja očekivanja nasuprot dostupnim izvorima (vrlo prosvjetljujuće iskustvo kada sami otkriju informacije koje su suprotne njihovim prethodno stvorenim idejama i očekivanjima),

Koristiti: a) igrokaze i simulacije kako bi se učenicima pomoglo da se stave na mjesto onih koji imaju drugačija iskustva i perspektive, b) osobne iskaze ljudi koji su proživjeli događaje i uspoređivati te iskaze s interpretacijama koje su ponudili povjesničari.

UČENICI ĆE:

Razviti dublje razumijevanje osjetljive i kontroverzne teme,

Naučiti nositi se s tuđim neslaganjem, rješavati konflikte i osvijestiti

drugačije stavove,

Razumjeti svoje i tuđe osjećaje,

Naučiti se suradničkom radu,

Razviti komunikacijske vještine,

Razviti empatiju,

Razviti samopouzdanje,

Poštovati gledišta drugih,

Razviti više razine kognitivnih procesa i znanja,

Naučiti kako kritički i reflektivno promišljati,

Naučiti da razmišljaju sami za sebe,

Biti osposobljeni za sudjelovanje u javnom i političkom životu društva.

LITERATURA:

Robert Stradling, Nastava europske povijesti 20. stoljeća, Srednja Europa, Zagreb, 2003.

Latica Škubonja, Kontroverzna i osjetljiva pitanja, Stručni skup učitelja i nastavnika povijesti Dubrovačko-

neretvanske županije, Ploče, 2014.

The Historical Association, T.E.A.C.H. Teaching Emotive and Controversial History: A Report from The

Historical Association on the Challenges and Opportunities for Teaching Emotive and Controversial History

3−19. 2007.

Alan McCully, History teaching, conflict and the legacy of the past, Education, Citizenship and Social Justice,

2012.

Alison Kitson, Alan McCulley, You hear about it for real in school: avoiding, containing and risk-taking in the

history classroom’ in Teaching History 120. London, The Historical Association, 2005.

Alan McCully, Practitioner perceptions of their role in facilitating the handling of controversial issues in

contested societies: a Northern Irish experience, Educational Review Vol. 58, No. 1, February 2006.

Keith Barton, Alan McCully, Teaching controversial issues where controversial issues really matter, Teaching

History 127, London, Historical Association, 2007.

Marc D. Alongi, Benjamin C. Heddy, Gale M. Sinatra, Real-World Engagement with Controversial Issues in

History and Social Studies: Teaching for Transformative Experiences and Conceptual Change, Journal of

Social Science Education Volume 15, Number 2, Summer 2016.

Teaching Controversial Issues, GLOBAL CITIZENSHIP GUIDES, Oxfam, 2006.

Teaching Controversial Issues Through Education for Democratic Citizenship and Human Rights (EDC/HRE)

Training Pack for Teachers , Council of Europe, 2016.

Education in the Aftermath of Conflict:Learning from the Past?, International Nuremberg Principles Academy,

2016. (materijali s Ljetne škole)