konspekti sadrŽaja -...

Radovan Ognjanović

KONSPEKTI SADRŽAJAFizike za 7. razred

Podgorica2014.

Fizikanauka o prirodi

Biologija

Hemija

Geografija

Astronomija

... Fizičke pojavepromjene u prirodi

mehaničke

optičke

magnetnetoplotne

zvučneelektrične

...

Zadatak Fizike:otkrivanje i izučavanje zakona prirode

1.1. Fizika - nauka o prirodi

Fizičko tijelosvako tijelo u okolini

Posmatranje

Hipoteza

Eksperiment

Zaključak

Kako se izučavaju pojave?NAUČNI METOD

Vrijednost fizičke veličine

1.2. Fizička veličina i mjerenje fizičke veličine

Fizička veličina

visinamasavrijemebrzina...

Veličina Osnovna jedinica

dužina metar (1 m)

vrijeme sekunda (1 s)

masa kilogram (1 kg)5 mA

Vrijednost Brojna Jedinica fizičkefizičke veličine A vrijednost veličine A

Vrijednost fizičke

veličine A Brojna vrijednost

Jedinica fiz.veličine A

Izmjeriti fizičku veličinu:uporediti je sa veličinom iste vrste koja je uzeta

za jedinicu

Veće jedinice Manje jedinice

h – hekto (100 ili 102) d – deka (0,1 ili 10-1)

k – kilo (1 000 ili 103) c – centi (0,01 ili 10-2)

M – mega (1 000 000 ili 106) m – mili (0,001 ili 10-3)

Mjerni instrumenti

lenjirhronometartermometar

menzuraampermetar

...

Neka su f1, f2 i f3 izmjerene vrijednosti fizičke veličine. Tada je njena srednja vrijednost (aritmetička sredina):

Izmjerena (približna) vrijednost = aritmetička sredina (više) izmjerenih vrijednosti

1 2 3

3SRf f ff

Rezultat mjerenja

1.3. Podjeljak mjernog instrumenta. Greška mjerenja

Greška mjerenja = vrijednost podjeljka mjernog instrumenta

Razlika dvije susjedneVrijednost brojne vrijednosti

=Broj podjeljakapodjeljka skaleizmeđu njih

Vrijednost 6 cm - 5 cm= = 1 cmpodjeljka skale 10

= 0,1 cmd

SRd d d Greška mjerenja

Izmjerena vrijednost

Rezultat mjerenja

" "d delta de

5,1 cm ± 0,1 cmd

5,0 cm 5,2 cmd

Primjer. Lenjirom prikazanom na prethodnoj slici, izmjerene su četiri vrijednosti: d1 = 5,1 cm, d2 = 5,0 cm, d3 = 5,1 cm, d4 = 5,2 cm.

Odrediti rezultat mjerenja.

5,1 cm + 5,0 cm + 5,1 cm + 5,2 cm = = 5,1 cm4SRd

= 0,1 cmd

Rješenje. Srednja vrijednost dužine je

, a greška mjerenja je

Slijedi, rezultat mjerenja je

Ovaj rezultat se može napisati i na drugi način:

Primjer. Kolika je dužina pravougaonika na slici desno?

Domaći eksperimentalni zadatak (1)

I nivo– Izmjeri površinu svoga stopala korišćenjem lista iz sveske (s kvadratićima).

II nivo– Približno odredi koliko zrna pirinča može stati u plastičnu bocu od 2 litra. Što ti je potrebno za ovo određivanje?

III nivo– Plastična boca je napunjena pijeskom. Kolika je zapremina vazduha u toj boci?

2.1. Atomi i molekuli

• Hipoteza Demokrit (prije 2500 godina)

sabijanje zagrijavanje zagrijavanje

zapremina tijela se mijenja

sve supstancije sastoje se iz malih čestica između kojih je prazan prostor

Sloj ulja na vodi10 000 000 molekula vode

l = 2 mm

Molekul - najmanja čestica jedne supstancije. Molekul se sastoji od atoma.

Molekulvodonika

Atomvodonika

Molekul vode

Molekulkiseonika

Atom kiseonika

MOLEKULIJEDNE SUPATANCIJE RAZLIČITIH SUPSTANCIJAJEDNAKI RAZLIČITI

ATOMI

2.2. Braunovsko kretanje. Difuzija

Difuzija – supstancije se miješaju bez spoljašnjih uticaja

- Uzrok difuzije?- Molekuli se kreću neprekidno i haotično

- Difuzija u tečnostima- Difuzija u čvrstim tijelima (bakar-zlato

za nekoliko godina na 20oC)

• Braun (polenov prah u kapljici vode) braunovsko kretanje

• Modeli braunovskog kretanja

Led Voda Para

2.3. Čvrsto, tečno i gasovito tijelo

• Tečnost• Zapreminu teško mijenja• Oblik suda

• Čvrsto tijelo• Zapreminu i oblik teško

mijenja

• Gas• Zauzima raspoloživu

zapreminu• Nema sopstveni oblik

200 ml

200 ml

• Između molekula postoji uzajamno privlačenje

• Dolazi do izražaja kada je r približno jednako dimenzijama molekula(r rastojanje između centara molekula)

• Između molekula postoji uzajamno odbijanje

• Dolazi do izražaja kada je r manje od dimenzija molekula


I nivo– Eksperimentalno provjeri da li se suvi listovi papira ne lijepe jedan zadrugi, a pokvašeni vodom lijepe. Objasni pojavu.

II nivo– Poznato je da je brzina kretanja molekula u vazduhu nekoliko stotinametara u sekundi. Prospi nekoliko kapi parfema u jednom uglu sobe iizmjeri poslije koliko se vremena miris parfema ośeti u suprotnome uglusobe. Kolika je „brzina mirisa“? Objasni razliku u brzinama.

III nivo– Potrebno je da utvrdiš da li brzina difuzije u tečnosti zavisi odtemperature. Osmisli i izvedi eksperiment kojim ćeš provjeriti da li zaistapostoji ta zavisnost.

3.1. Mehaničko kretanje. Putanja i put

Mehaničko kretanjetokom vremena promjena položaja tijela u odnosu na drugo tijelo

u odnosu na posmatrača

miruje kreće se

Mehaničko kretanje je relativno

Primjeri mehaničkog kretanja

Pravolinijsko kretanjeprava linija

PRAVOLINIJSKO KRETANJE

Zemlja oko Suncakriva linija

KRIVOLINIJSKO KRETANJE

SI: 1 m (metar)

1 mm = 0,001 m1 cm = 0,01 m1 dm = 0,1 m

1 km = 1000 m

Putdužina dijela putanje po kojem se

kretalo tijelo u toku vremena

Putanjalinija po kojoj se tijelo kreće

BRZINASI: (metar u sekundi)

3.2. Pravolinijsko ravnomjerno kretanje

Pravolinijsko ravnomjerno kretanjetijelo se kreće po pravoj liniji i za bilo koje jednake intervale vremena

prelazi jednake puteve

30 km 30 km 30 km

svt

PUTBRZINA=

VRIJEME

put (m)

vrijeme (s)Brzina

ms

ms

3.3. Put i vrijeme pravolinijskog ravnomjernog kretanja

s vt stv

svt

SREDNJA BRZINA

40 km 24 km 16 km 1 h 1 h 1 h

SRsvt

ukupni put (m)

vrijeme (s)srednja brzina

ms

Pravolinijsko neravnomjerno kretanjetijelo za jednake intervale vremena prelazi različite puteve

3.4. Pravolinijsko neravnomjerno kretanje

3.5. Inercija i inertnost tijela

Promjena brzine tijela dešava se kao rezultat djelovanja drugog tijela na njega

Galileo GalilejZakon inercije:

Ako na tijelo ne djeluju druga tijela,onda tijelo miruje,

ili se kreće pravolinijski ravnomjerno

Kolica dobiju jednake brzine kada nanjih djeluju jednake sile

Kolica sa tegom dobiju manju brzinunego kolica bez tega

Pojava inercije: održavanje brzine tijela kada na njega ne djeluju druga tijela

Inertnost tijela:svojstvo tijela da miruje, odnosno održava brzinu kada na njega ne djeluju druga tijela

Masa = mjera inertnosti tijela

Mjerenje mase terazijama

Upoređivanje masadva cilindra

jednakih zapremina, kada su cilindri

1. od jedne supstancije2. od različitih supstancija

3.6. Gustina

GUSTINA

Pomoću terazija i lenjira odrede se mase i zapremine kvadara (od gvožđa i od aluminijuma), a onda se upišu vrijednosti u tabelu.

Vm

Vm

3

3

m tijela,zapreminakg tijela,masa

mkg e,supstancij gustina

Vm

Gvožđe Aluminijum

m - masa, kg

V - zapremina, dm³

Količnik m i V

Gvožđe Aluminijum

m - masa, kg 10 51,2 21 33 6,1 17 10 5

V - zapremina, dm³ 1,3 6,5 2,6 3,9 2,3 6,5 3,6 1,8

Količnik m i V ≈ 8 ≈ 8 ≈ 8 ≈ 8 ≈ 3 ≈ 3 ≈ 3 ≈ 3


I nivo– Eksperimentalno dokaži da kretanje lopte koja pada nije ravnomjernokretanje.

II nivo– Korišćenjem čaše, terazija i tegova, odredi koja supstancija ima većugustinu: voda ili mlijeko?

III nivo– Ocijeni svoju srednju brzinu za vrijeme od 8 do 13 časova i od 13 časovado polaska na spavanje. Koja je srednja brzina veća?

konspekti sadrŽaja -...

Documents