konceptualni okvir- - vmspd. · pdf filestanje odreĊenih nauka (primarno medicina i...

of 33/33
AKTIVNOSTI SAMOZBRINJAVANJA -KONCEPTUALNI OKVIR- Prof.dr Borka Vukajlović, VMŠP

Post on 10-Feb-2018

235 views

Category:

Documents

5 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • AKTIVNOSTI SAMOZBRINJAVANJA-KONCEPTUALNI OKVIR-

    Prof.dr Borka Vukajlovi, VMP

  • NE MOEMO GOVORITI O SADANJOSTI, A

    POSEBNO, NE O BUDUNOSTI, A NE OSVRNUTI

    SE NA PROLOST!

  • Predmet, cilj, ishodi izuavanja predmeta

    Predmet izuavanja: samozbrinjavanje -AS -

    Samostalan ivot i unaprjeenje kvaliteta

    svakodnevnog ivota osoba sa invaliditetom.

    Ciljevi izuavanja predmeta: Sticanje znanja i vjetina

    za razumijevanje potrebe razvoja aktivnosti

    samozbrinjavanja sa aspekta radne terapije, kao i primjene

    razliitih aktivnosti u svrhu podizanja kvaliteta ivota

    osobe (korisnika/pacijenta).

  • Ishodi uenja:

    kompetencije: Student razumije zdravstveni i socijalni

    model samozbrinjavanja; kao lan tima procjenjuje

    individualne potrebe osobe (korisnika/pacijenta); razumije

    i primjenjuje individualni model podrke, ukljuujui

    sposobnost za izvoenje aktivnosti samozbrinjavanja i

    svakodnevnog ivota osobe (korisnika/pacijenta)

    razliitog uzrasta i sa razliitim stepenom psihike, fizike

    ili socijalne ometenosti; razumije svrhu i preporuuje

    razliita pomagala i ostale dodatne sisteme podrke.

  • Definisanje invalidnosti:

    in validus(lat.) = nesposoban, nevrijedan

    Svaki pravni sistem invalidnost definie na sebi svojstveni sistem.

    Kao opteprihvaena definicija prema stavovima osoba sa invaliditetom je definicija Konvencije o pravima osoba sa invaliditetom Ujedinjenih nacija:

    Osobe sa invaliditetom su osobe koje imaju dugoronu fiziku, mentalnu, intelektualnu ili osjetilnu umanjenu sposobnost koja u interakciji sa razliitim barijerama moe oteati njihovo puno i efektivno uee u drutvu na osnovu jednakosti sa drugima.

  • Brisel 1994.:

    Osobe sa invaliditetom posebno ohrabruje Rezolucija o

    zajednikom saoptenju predstavnika drava EU, izdata

    povodom Meunarodnog dana osoba sa invaliditetom-

    treeg decembra, u Briselu 1994. godine, koja glasi:

    "Osoba sa invaliditetom je osoba sa svim pravima,

    dovedena u situaciju koja je onesposobljava za

    funkcionisanje, uslijed prostornih i socijalnih barijera,

    koje ta osoba (uslijed oteenja) ne moe savladati na

    nain kao ostali graani".

  • Teorijska osnova prouavanja:

    Nain na koji vidimo svijet i objanjavamo kako

    stvari, ljudi i situacije funkcioniu, je oblast

    teorije, govori i D. Hou (1997), str.21.

    razliite teorije, o istom pjmu ili pjvi

    (primjeri: nastanak planina, duevna oboljenja...);

  • Faktori koji utiu na poloaj osoba sa invaliditetom

    Ciljevi datog drutvenog perioda;

    Dominantni ekonomski uslovi;

    Stanje odreenih nauka (primarno medicina i pedagogija);

    Linosti koje su realizovale u praksi trendove teorijskih

    shvatanja toga doba;

  • Evolutivne faze percepcija invalidnosti:

    1. Faza intolerancije (prvobitna zajednica, robovlasniko drutvo);

    2. Faza tolerancije (kraj robovlasnikog i poetak feudalnog drutvenog urenja);

    3. Faza aziliranja (srednji vijek);

    4. Faza edukacije (humanizam i renesansa);

    5. Faza rehabilitacije (u najirem smislu- od monoprofesionalne i separirane rehabilitacije do kompleksne i integralne/inkluzivne);

  • Stav religije/a:

    Talmud/Judaizam (sve to ovojek dobije roenjem je

    Boiji dar i treba ga prihvatiti, a ako postoji ometenost,

    treba je nositi; ometene osobe mogu biti i radno

    sposobne i korisne);

    Kuran/Muhamedanstvo (kismet je nemogue izbjei;

    Alah kanjava ili nagrauje; nisu sposobni da rade i ne

    treba da se obrazuju);

    Biblija/Hrianstvo (propovjeda se duhovna ljubav , elja

    za izljeenjem; Hrist gaji posebnu ljubav; ponekad

    ometenost kao sveta-slijepi);

    Budizam i Hinduizam put due/reinkarnacija;

  • Razliiti modeli ometenosti:

    Hronoloki:

    1. medicinski (naroito nakon I sv.rata armija invalida); osoba objekat klinike intervencije; lijeenje, rehabilitacija,

    institucionalizacija);

    2. obrazovni (period humanizma, renesanse i prosvjetiteljstva/16.vj.- teorija i praksa specijalne pedagogije);

    3. psiholoki (predmet interesovanja sa oteene funkcije na linost osobe sa invaliditetom);

  • 4. socijalni (70.i 80. god. prolog vj.u V.Britaniji; snana udruenja-pokret za ljudska prava i kvalitet samostalnog ivota OSI); intervencije na uklanjanju fizikih, komunikativnih i socijalnih barijera;

    Vjeba : deficit hendikep;

    5. bio-psiho-socijalniIntegracija organskog deficita, psiholoke komponente linosti , njeno psihiko funkcionisanje i psiholoka dobrobit, kao i socijalna dimenzija ( barijere);

    (Kvebeki model, ICF Meunarodna klasifikacija funkcionisanja, FIM, KATZ, Barthel...)

  • Socijalni pristup/situacija nastajanja hendikepa shvata probleme koje

    osobe sa invaliditetom imaju kao socijalno definisan i kreiran problem, kao

    proizvod socijalne organizacije i stavlja teite na barijere sa kojima se u

    svakodnevnom ivotu suoavaju

    PASIVNOST

    ZAVISNOST

    NEPRISTUPANE

    KOLE

    ARHITEKTONSKE

    PREPREKE

    NEPRISTUPAAN

    TRANSPORT

    BEZ MOGUNOSTI

    OBRAZOVANJA

    SIROMATVO

    EKONOMSKA ZAVISNOSTNEODGOVARAJUE

    SLUBE ZA POMO

    PREZATIENOST

    PREDRASUDE

    IZOLOVANE

    PORODICE

    NEZAPOSLENOST

    DISKRIMINACIJA BEZ

    KONTROLE NAD

    SOPSTVENIM IVOTOM

  • Barijere-prepreke ukljuivanju

    Fizike (ivotna sredina)PrevozKomunikacijeStanovanjePristup informacijamaUlice/puteviRadni prostor

    PsihosocijalneNeznanjeNegativni stavoviIgnorisanjeStereotipije, predrasudeNetolerancijaSocijalna distanca

    InstitucionalnePorodicaPravni sistemObrazovanjePolitiki sistemSlube socijalne zatiteSlube zdravstvene zatiteZapoljavanje

  • Barijere/a u osobi

  • RADNA TERAPIJA

  • RADNA TERAPIJA

    Radna terapija je zdravstvena profesija koja se bavi promovisanjem zdravlja i blagostanja kroz razliite

    aktivnosti.

    Osnovni cilj radne terapije je da omogui ljudima da uestvuju u svakodenvnim ivotnim aktivnostima. Radni terapeuti ovo postiu radei sa pojedincima i zajednicom tako da poveaju njihove sposobnosti u uestvovanju u

    aktivnostima koje ele da rade, treba da rade ili se od njih oekuju da rade, prilagoavajui ili aktivnost ili okolinu a sve u cilju podrke u izvoenju aktivnosti. (WFOT 2012)

  • NEKI OD POJEDINACA:

    1793. Philippe Pinel (1745-1826) zapoeo je moralni tretman i okupacije kao pristup u radu osobama koje imaju psihike smetnje

    Okupacije je definisao kao ovjekov cilj i usmjereno koritenje vremena, energije i panje a sam tretman je bazirao na dnevnim aktivnostima koje imaju svrhu.

  • Marija Montesori (1870-1952)

    Italijanski ljekar i edukator, najpoznatija po filozofiji

    obrazovanja, koja nosi njeno ime, a njene obrazovne

    metode su i danas u upotrebi u nekim javnim i privatnim

    kolama irom svijeta.

  • Rad s djecom sa (mentalnim invaliditetom)/inelektualnim oteenjem

    Nakon to je diplomirala na Univerzitetu u Rimu 1896. godine, Montessori je nastavila sa svojim istraivanjima na psihijatrijskoj klinici Univerziteta, a 1897. bila je prihvaena kao dobrovoljni asistent. Posjetila je azil u Rimu, gdje je posmatrala djecu sa mentalnim invaliditetom.

    Tadanja zapaanja su od sutinske vanosti za budunost njenog obrazovnog rada. Prouavala je radove ljekara i edukatora Jean Marc Gaspard Itard i douard Sguin, koji su velikoj mjeri uticali na njen rad iz 19. stoljea.

    Marija se zaintrigirala sa Itardove ideje i stvorila mnogo konkretniji i organizovaniji sistem za njihovu primjenu u svakodnevnom obrazovanju djece sa smetnjama u razvoju.

  • Osnovna postavka njene filozofije:

    Ona je zamijenila velike i teke stolove i stolice, osigurala

    dovoljno mjesta i prostora za djecu za kretanje, postavila

    materijale na niske, pristupane police, da ih djeca mogu

    bez tekoe dohvatiti. Ona je proirila niz praktinih

    aktivnosti, kao to su ienje i linu njegu, ukljuila irok

    spektar vjebi za brigu o ivotnoj sredini i sebi,

    ukljuujui i araniranje cvijea, pranje ruku, gimnastiku,

    njegu kunih ljubimaca, i kuhanje.

  • Obian radni dan

    9-10. Ulaz. Pozdrav. Pregled line istoe. Vjebe praktinog ivota; pomau jedni drugima da se presvuku u radnu odjeu. Idu preko sobe da vidi da li je sve oieno. Jezik: Razgovor o dogaajima od dana ranije. Vjerske vjebe.

    10-11. Intelektualne vjebe. Cilj lekcije prekinuti kratkim odmorima.

    11-11: 30. Jednostavna gimnastika: Obine pokrete uiniti graciozno, normalan poloaj tijela, hodanje, mariranje u skladu, pozdrav, pokreti za panju, postavljanje predmeta graciozno.

    11: 30-12. Ruak: kratka molitva

    12-1. Slobodne (po izboru djece) igre

    1-2. Pripremljene igre, ako je mogue, na otvorenom. U tom periodu starija djeca opet prolaze kroz vjebe praktinog ivota, ienje soba, brisanje praine, spremanje materijala na odgovarajue mjesto. Opti pregled istoe: Razgovor.

    2-3. Runi rad. Clay modeliranje, dizajn, itd

    3-4. Kolektivna gimnastika i pjesme, po mogunosti na otvorenom. Vjebe za razvoj miljenja: obilazak i brigu za biljke i ivotinje.

  • Mary Reilly (1879-1962)

    o Tokom 60-ih godina kako se specijalizovala medicina tako su se i radni terapeuti specijalizovali za rad u novim oblastima (pedijatrija i rad sa djecom sa smetnjama u razvoju).

    Sposobnost djeteta je da se igra, da istrauje svoju okolinu, da iskoristi

    svoje motorike sposobnosti, a to je temelj za kolu i iskustva koja

    dolaze.

    o ovjek koritenjem ruku, koje energiju crpe iz uma i volje,