konceptualizacija i uvod u opažanje

KONCEPTUALIZACIJA ISTRAŽIVANJA I UVOD U METODU OPAŽANJA

Akademska godina 2014./2015.04.03.2015.

Neeksperimentalna kvantitativna metodlogija

Konceputalizacija

•Konceptualizacija istraživanja je faza izbora i definiranja teme ili problema istraživanja, formuliranja pitanja na koja bi istraživanjem trebalo odgovoriti i utvrđivanja razloga zbog kojeg se istraživanje provodi. Ukratko, u toj je fazi potrebno precizno odrediti što se istraživanjem namjerava otkriti i zašto se istraživanje provodi. Konceptualizacija se temelji pretežno na teorijskom radu iako može uključiti i neke empirijske aktivnosti kao što je, primjerice, provođenje orijentacijskog istraživanja.

Konceptualizacija obuhvaća sljedeće korake:

•Izbor i definiranje predmeta istraživanja•Definiranje svrhe (razloga)•Pregled literature•Definiranje ciljeva•Orijentacijsko istraživanje•Oblikovanje hipoteza•Izbor i opis varijabla•Izrada idejnog nacrta


Izbor i definiranje predmeta istraživanja

• Predmet istraživanja: osnovna tema istraživanja - što želimo istražiti, čime se u istraživanju namjeravamo baviti.

• Kriteriji za izbor predmeta: 1. Kakav je njegov značaj za znanstvenu spoznaju ili

praktičnu aktivnost? 2. Može li se njegovim istraživanjem otkriti nešto

novo? 3. Je li dovoljno određen i specificiran? 4. Postoje li pouzdane metode za njegovo istraživanje? 5. Može li se istraživanje tog predmeta realizirati?


Definiranje predmeta istraživanja

• Definiranje predmeta istraživanja uključuje pojmovnu analizu problema koji će se istraživanjem obuhvatiti odnosno preciznu operativnu razradu pojmova koji se žele istražiti. Budući da je predmet društvenih istraživanja obično neka apstraktna ili semantički višeznačna kategorija, potrebno ga je konkretizirati i precizno opisati.


Svrha istraživanja

• Razlog zbog kojeg provodimo istraživanje; čemu bi rezultati istraživanja trebali poslužiti?

• Svrha može biti: - Znanstvena (doprinos ukupnom znanju o

nekoj temi ili području) - Pragmatična ili praktična (doprinos

unapređenju neke praktične aktivnosti)


Važnost literature• Proširivanje znanja o predmetu istraživanja

(upoznavanje s teorijskim postavkama, prijašnjim istraživanjima i ostalim važnim informacijama.

• Pregled je važan zbog: - preciznijeg određenja koncepcije istraživanja

(predmeta, ciljeva, hipoteza, varijabli) - izbora najprikladnijih metoda istraživanja - usporedbe dobivenih rezultata s rezultatima

drugih istraživanja te njihove smislenije i obuhvatnije interpretacije.


Korisna pitanja prilikom odabira i pretraživanja istraživačke literature

• Kakva su istraživanja provedena na tom području?

• Što je otkriveno prijašnjim istraživanjima?• Koja su pitanja ostala otvorena i kakve su

sugestije za daljnja istraživanja?• Što u vezi s predmetom istraživanja dosad uopće

nije istraženo?• Koliko bi naše (planirano) istraživanje moglo

pridonijeti proširenju znanja o predmetu istraživanja?

• Koje su istraživačke metode i s kojim uspjehom primjenjivane u prijašnjim istraživanjima?


Ciljevi istraživanja

• Pitanja na koja istraživanjem želimo odgovoriti

• Ciljevi mogu biti: 1. Opći (generalni) cilj: općenito pitanje na

koje želimo odgovoriti 2. Posebni (specificirani) ciljevi: pojedinačna

pitanja unutar općeg cilja


Orijentacijsko istraživanje

• Prikupljanje preliminarnih informacija radi proširenja znanja o predmetu istraživanja

• Razlozi zašto provodimo orijentacijsko istraživanje: 1. Bolje upoznavanje i objašnjenje predmeta

istraživanja 2. Provjeravanje ispravnosti početne istraživačke

orijentiranosti 3. Provjera prikladnosti odabranih istraživačkih metoda

i tehnika 4. Upozorenje na moguće teškoće u provedbi

istraživanja


Karakteristike orijentacijskih istraživanja

• Neopravdanost donošenja definitivnih zaključaka

• Široki tematski obuhvat• Usmjerenost na različite izvore informacija• Razmjerno slobodan metodologijski pristup


Orijentacijsko istraživanje – primjer beskorisnih pitanja

1. Čitate li Dnevni list?2. Kupujete li ga radi sebe ili nekog drugog?3. Smatrate li ga dobrim ili lošim listom?4. Mislite li da je izbor tema u Dnevnom listu dovoljno

raznovrstan?5. Mislite li da je Dnevni list bolji ili lošiji od ostalih dnevnih

novina?6. Mislite li da je u Dnevnom listu previše politike?7. Biste li željeli da se poveća opseg sportske rubrike?8. Mislite li da je rubrika Horoskop potrebna ili nije potrebna?9. Sviđa li vam se grafičko uređenje lista?10. Smatrate li da je stil pisanja u Dnevnom listu dovoljno

zanimljiv?11. Mislite li da je cijena lista previsoka?


Orijentacijsko istraživanje – primjer dobro postavljenih pitanja

1. Što mislite o Dnevnom listu?2. Možete li navesti glavne razloge zbog kojih čitate Dnevni list?3. Prema Vašem mišljenju, zašto drugi ljudi čitaju Dnevni list?4. Postoji li nešto što možete izdvojiti kao glavnu kvalitetu Dnevnog lista?5. A postoji li nešto što tom listu posebno zamjerate?6. Što doživljavate kao glavnu prednost Dnevnog lista u odnosu prema

ostalim dnevnim novinama?7. A što doživljavate kao njegov glavni nedostatak?8. Koje teme i rubrike Vas najviše zanimaju u Dnevnom listu?9. Koje su teme, prema Vašem mišljenju, previše zastupljene u Dnevnom

listu?10. A koje su teme, prema Vašem mišljenju, premalo zastupljene?11. Možete li navesti neki dio sadržaja koji smatrate nepotrebnim u Dnevnom

listu?12. Zašto smatrate da je takva vrsta sadržaja nepotrebna?13. Imate li kakvih primjedbi na način obrade pojedinih tema?14. Imate li kakvih primjedbi na grafičko uređenje i ukupni izgled lista?15. Možete li navesti još neku primjedbu, zapažanje ili prijedlog koje smatrate

korisnima za daljnje uređivanje Dnevnog lista?


Oblikovanje hipoteza• Hipoteza je mogući ili pretpostavljeni odgovor na

ciljeve istraživanja kojim predviđamo mogući rezultat istraživanja (riječ hipoteza u prijevodu znači pretpostavka).

• Hipoteze proizlaze iz formulacije ciljeva istraživanja. • To je pretpostavljeni odnos između dvije ili više

istraživanih pojava koji odražava mišljenje i očekivanje istraživača u vezi s predmetom (problemom) istraživanja.

• Zato bismo mogli reći da je hipoteza jasnije i pobliže formuliran problem istraživanja.


Oblikovanje hipotezaIzvori za formualaciju hipotezaIdeje za postavljanje hipoteza mogu doći iz različitih izvora:

(1) Postojeće teorije(2) Prijašnja istraživanja(3) Svakodnevna zapažanja i iskustvo

Kroz koceputalizaciju istraživanja definiramo opću hipotezu (pretpostavljeni odgovor na opći cilj istraživanja) i specificirane hipoteze (pretpostavljene odgovore na specificirane ciljeve istraživanja).


Vrste hipoteza• Nul-hipoteza, H0 prstpostavlja izostanak učinka, tj. da ne postojij

razlika u uzorcima u populaciji (odnosno u poplulaciji) – npr. nema razlike u inteligenciji između pušača i nepušača.

• Alternativna hipoteza, H1 pretpostavlja da nul-hipoteza nije istinita. • Alternativna hipoteza može biti neusmjerena (npr. postoji razlika u

inteligenciji između pušača i nepušača ili usmjerena (npr. nepušači su inteligentiji od pušača).

• Dvosmjerni test za neusmjerene ili jednosmjerni test za usmjerene• Hipoteze se testiraju putem statističkih testova (t-test, ANOVA, hi-

kvadrat test itd.) uz izbor razine značajnosti (najčešće 1 ili 5 % - p<0,01 ili p<0,05).

• Hipoteza se prihvaća ili odbacuje.


Povezanost ciljeva i hipoteza istraživanja

• Hipoteze proizlaze iz formulacije ciljeva istraživanja.

Generalni cilj istraživanja

Utvrditi povezanost socioekonomskog statusa i zdravlja građana Zagreba.

Specificirani ciljevi istraživanja

a)Utvrditi povezanost prihoda kućanstava sa zdravstvenim stanjem pojedincab)Utvrditi opću kvalitetu stanovanja te istu povezati sa zdravljem ispitanikac)Povezati životni stil pojedinca sa njegovim zdravljemd)Ustanoviti povezanost razine obrazovanja sa zdravljem pojedincae)Povezati vrstu zaposlenja s zdravljem pojedincaf)Povezati kvalitetu radnih uvjeta sa zdravljem pojedincag)Povezati percepciju kvalitete života ispitanika s njegovim zdravstvenim stanjemh)Povezati osobno zadovoljstvo razinom socijalne aktivnosti (mreže odnosa) sa

zdravljemi)Utvrditi razlike u svemu navedenom s obzirom na spol, dob, gradsku četvrt, bračni

status.


Povezanost ciljeva i hipoteza istraživanja

Opća hipoteza:

Postoji statistički značajna povezanost socioekonomskog statusta i zdravstvenog stanja građana.

Specificirane hipoteze:

a)Pojedinci koji žive u kućanstvima s većim prihodima boljeg su zdravljab)Veća kvaliteta stavnovanja pozitivno je povezana sa zdravstvenim stanjem pojedincac)Zdravlje pojedinca pozitivno je povezano sa životnim stilom kojeg osoba prakticirad)Pojedinci višeg obrazovnog statusa su zdravijie)Postoji povezanost vrste zaposlenja sa zdravljem pojedincaf)Kvalitetniji radni uvjeti pozitivno su povezani sa zdravljem pojedincag)Pojedinici koji svoj život percipiraju kvalitetnijim boljeg su zdravstvenog stanjah)Socijalno aktivniji pojedinci boljeg su zdravstvenog stanjai)Postoji statistički značajna razlika u svemu navedenom s obzirom na dob pojedincaj)Ne postoji statistički značajna razlika u svemu navedenom s obzirom na spol, gradsku četvrt i bračni

status


Varijable istraživanja• Varijabla je promjenjiva pojava (osobina, proces) koju je moguće

opažati ili mjeriti odnosno kvalitativno ili kvantitativno izraziti.

• Naziv potječe od riječi variability ili variable što u prijevodu znači promjenjivost ili promjenjiv.

• Već sam naziv govori da je riječ o veličini koja se u određenim okolnostima mijenja.


Varijable istraživanja

• Dva su osnovna kriterija razlikovanja varijabla.

• Prema naravi (osnovnim karakteristikama) varijable dijelimo na kvalitativne i kvantitativne.

• Prema funkciji u istraživanju varijable dijelimo na nezavisne i zavisne


Varijable prema naravi

• Kvantitativne varijable – mogu se izraziti brojčano (npr. dob, visina, prihodi, BDP itd.)

• Kvalitativne varijable – ne izražavaju se brojčano nego samo označavaju postojanje ili nepostojanje određenog svojstva (npr. spol, državljanstvo, profesija itd.)


Varijable prema funkciji

• Nezavisna varijabla je ona varijabla za koju se pretpostavlja da uzrokuje promjenu u drugoj varijabli (da je povezana s promjena u drugoj varijabli).

• Zavisna varijabla je predmet proučavanja i mjerenja. To je ona varijabla čije promjene (pod utjecajem nezavisne varijable) mjerimo putem istraživanja.

• U istraživanju može biti više zavisnih i više nezavisnih varijabli.


Varijable prema funkciji• Odnos između zavisne i nezavisne varijable može biti kauzalni

i korelacijski.

• Varijable su u kauzalnom odnosu kad je promjena u nezavisnoj varijabli uzrok promjena u zavisnoj (odnosno kad je promjena u zavisnoj varijabli posljedica promjena u nezavisnoj). Kauzalni odnos može biti potpun ili djelomičan.

• Varijable su u korelacijskom odnosu kad stanje i promjene u zavisnoj varijabli koincidiraju sa stanjem i promjenama u nezavisnoj varijabli ali nisu s njima u uzročnoj vezi.

• Intervenirajuća varijabla – nezavisna varijabla koja u istraživanju nije prepoznata i nije pod kontrolom istraživača pa može navesti na pogrešne zaključke.


Operacionalizacija varijabli• Varijable su zapravo operacionalizirani ciljevi istraživanja ali je

i njih ponekad potrebno dodatno definirati, tj. operacionalizirati.

• Npr. ako u istraživanju imamo varijablu “agresivno ponašanje” potrebno je odrediti što podrazumijeva takvo ponašanje: udaranje, guranje, vrijeđanje, ismijavanje ...


Povezanost ciljeva, hipotezi i varijabli istraživanja - primjer

Generalni cilj istraživanja

Utvrditi povezanost socioekonomskog statusa i zdravlja građana Zagreba.

Specificirani ciljevi istraživanja

a)Utvrditi povezanost prihoda kućanstava sa zdravstvenim stanjem pojedincab)Utvrditi opću kvalitetu stanovanja te istu povezati sa zdravljem ispitanikac)Povezati životni stil pojedinca sa njegovim zdravljemd)Ustanoviti povezanost razine obrazovanja sa zdravljem pojedincae)Povezati vrstu zaposlenja s zdravljem pojedincaf)Povezati kvalitetu radnih uvjeta sa zdravljem pojedincag)Povezati percepciju kvalitete života ispitanika s njegovim zdravstvenim stanjemh)Povezati osobno zadovoljstvo razinom socijalne aktivnosti (mreže odnosa) sa zdravljemi)Utvrditi razlike u svemu navedenom s obzirom na spol, dob, gradsku četvrt, bračni status.



Opća hipoteza:

Postoji statistički značajna povezanost socioekonomskog statusta i zdravstvenog stanja građana.

Specificirane hipoteze:

a)Pojedinci koji žive u kućanstvima s većim prihodima boljeg su zdravljab)Veća kvaliteta stavnovanja pozitivno je povezana sa zdravstvenim stanjem pojedincac)Zdravlje pojedinca pozitivno je povezano sa životnim stilom kojeg osoba prakticirad)Pojedinci višeg obrazovnog statusa su zdravijie)Postoji povezanost vrste zaposlenja sa zdravljem pojedincaf)Kvalitetniji radni uvjeti pozitivno su povezani sa zdravljem pojedincag)Pojedinici koji svoj život percipiraju kvalitetnijim boljeg su zdravstvenog stanjah)Socijalno aktivniji pojedinci boljeg su zdravstvenog stanjai)Postoji statistički značajna razlika u svemu navedenom s obzirom na dob pojedincaj)Ne postoji statistički značajna razlika u svemu navedenom s obzirom na spol, gradsku četvrt i bračni

status



ZAVISNE VARIJABLE :

Zdravlje pojedinca (subjektivni osjećaj ispitanikovog fizičkog stanja)

NEZAVISNE VARIJABLE:

a) Prihod kućanstvab) Kvaliteta stanovanja (voda, plin, grijanje, struja, stambeni prostor po osobi)c) Životni stil (prehrana, fizičke aktivnosti, slobodno vrijeme, posjeti doktoru, konzumacija alkohola,

cigareta)d) Stupanj obrazovanjae) Vrsta zaposlenjaf) Radni uvjetig) Samoprocjena kvalitete života (Sadašnje stanje i procjena budućeg) - pojedinčeva percepcija

pozicije u specifičnom kulturološkom, društvenom te okolišnom kontekstu (World Health Organisation 1999). Cummins (1997) pod kvalitetom života podrazumijeva objektivnu i subjektivnu komponentu koja se sastoji od 7 domena: materijalno blagostanje, emocionalno blagostanje, zdravlje, postignuće, sigurnost (osjećaj sigurnosti), društvena zajednica (pripadnost zajednici) i mogućnost ostvarivanja bliskih kontakata (obitelj, prijatelji, partner/ica, značajne osobe)

h) Dobi) Spolj) Gradska četvrtl) Bračni status Neeksperimentalna kvantitativna

metodlogija

Elementi (idejnog) nacrta istraživanja

1. Uvod2. Predmet istraživanja – definiranje predmeta i pojmovna

analiza3. Svrha (razlozi) istraživanja – znanstvena i/ili praktična4. Ciljevi istraživanja – opći i specificirani 5. Hipoteze – uključuju zavisne i nezavisne varijable6. Varijable istraživanja – zavisne i nezavisne7. Literatura


UVOD U METODU OPAŽANJA


Metoda opažanja

• Uširem smislu, sve istraživačke metode mogu se smatrati nekom vrstom opažanja

• Uužem smislu, zasebna istraživačka metoda koja se temelji na neposrednom uvidu u pojavu koja je predmet proučavanja


Razlike između znanstvenog i svakodnevnog opažanja

• 1. Sustavnost – unaprijed su određeni cilj i plan opažanja• 2. Planirani opseg – definiran opseg opažanja (što potpunije ali

u okviru perceptivnih mogućnosti)• 3. Kontroliranost – definirane i nadzirane okolnosti opažanja

(vrijeme, mjesto i sl.) • 4. Raspolaganje instrumentima – pripremljena sredstva za

bilježenje i/ili snimanje podataka • 5. Objektivnost – potreba razlikovanja činjenica od

interpretacije • 6. Bilježenje podataka – vjerno zapisivanje ili snimanje

podataka• 7. Uvježbanost opažača – osposobljenost za uočavanje

potrebnih pojedinosti, razlikovanje bitnog pod nebitnog, razlikovanje činjenica od interpretacije…


Prednosti metode opažanja

• 1. Može osigurati neposredniji i potpuniji uvid u proučavanu pojavu (zaključci se ne izvode iz izjava ispitanika)

• 2. Omogućava opažanje u prirodnom okruženju

• 3. Omogućava praćenje pojave kroz vrijeme


Nedostaci (ograničenja) metode opažanja

• 1. Složenost postupka

• 2. U većini slučajeva ne omogućava poopćavanje

• 3. Rezultati mogu ovisiti o prosudbi opažača (opasnost od subjektivnosti)

• 4. U nekim vrstama opažanja (uočljivo, sa sudjelovanjem) moguć je utjecaj na promatranu pojavu (opasnost od reaktivnosti)


konceptualizacija i uvod u opažanje

Documents