Kompozicija u

fotografiji i grafikom dizajnu

Koji su osnovni imbenici kadriranja te najee greke, zato je dobro kadrirana fotografija atraktivnija i ljepa, kako zadati osnovne parametre stranice, kako rijeiti specifine probleme smjetaja slikovnih, grafikih i tekstualnih sadraja na stranici...

Kompozicija kadra vana je tehnika osmiljavanja i selekcije vizualnih elemenata koje planiramo ukljuiti u sliku, fotografiju ili stranicu dokumenta (pri kombiniranju slikovnih i tekstualnih elemenata). Kompozicija kadra prva se poela koristiti u renesansnom slikarstvu. Od slikara preuzeli su je fotografi i grafiki dizajneri. U odreenoj mjeri prisutna je i u web dizajnu. Pametno kadriranje iznimno je bitno jer ini razliku izmeu dosadne i zanimljive dinamine fotografije. U grafikom dizajnu znaaj se oituje pogotovo pri dizajniranju plakata ili naslovnica tiskovnih formi. Bitno je uoiti gradivne elemente prostora i njegove meusobne odnose. Dajte si dovoljno vremena da promislite o njima, pogotovo kad fotografirate statine kadrove kao to su arhitektura ili slike prirode. Vodoravne linije smiruju kompoziciju kadra, okomite pridonose dinamici, pogotovo u portretnom formatu papira. Najsnaniji dojam ostavlja dijagonalni odnos objekata na fotografiji.

Kod okomitih elemenata treba paziti da ne izgledaju nagnuti (prvi rasvjetni stup s desne strane tako izgleda); kod vodoravnih elemenata takoer (najee je to linija horizonta na slikama prirode, a na ovoj slici to je rubna vodoravna linija gdje zavrava mol). U takvim sluajevima treba lagano zarotirati sliku da se navedene nepravilnosti uklone.

esta je kompozicijska greka na amaterskim fotografijama pozicioniranje linije horizonta na fotografiji prirode na samu sredinu s podjednakom koliinom tla ispod i neba iznad linije horizonta.

Ako dio slike tla ne sadri nikakav zanimljiv detalj, odnosno dio slike s nebom ini bezlino blijedo nebo, velika je ansa da e fotografija izgledati dosadno. Kombinacija krunih i zakrivljenih struktura skupa s ravnim linijama stvara dojam napetosti na fotografiji, to pridonosi atraktivnosti. Jedno od najbitnijih kompozicijskih pravila koje pridonosi atraktivnosti, dinaminosti i zanimljivosti kadra na fotografiji je pravilo treina. Stvar se u praksi svodi na to da se fotografija dvjema okomitim i dvjema horizontalnim linijama podijeli u devet dijelova.Toke krianja linija toke su najvee snage (na slici ispod oznaene crvenom bojom).

Stoga je prikladno najzanimljiviji detalj pri kadriranju ili dio kadra koji elimo naglasiti staviti u jednu od etiri toke najvee snage. Ukoliko na fotografiji imamo objekt u gibanju (ovjek, ivotinja, predmet) dobro je da je vei dio kadra ispred objekta. Tako dobivamo dinamian motiv pri kojem izgleda kao da je npr. ivotinja uletjela u kadar.

Ako je mali dio kadra ispred objekta u gibanju a vei dio iza objekta, izgledati e kao da nam je glavni objekt skoro pobjegao iz kadra. Zato pravilo treina toliko pridonosi harmoninosti i izraajnosti fotografije? Na ljudsko poimanje harmoninosti jako utjee sklad proporcija. Matematiari su u razdoblju renesanse definirali savrene proporcije omjerom 1:1,618. To bi znailo da bi na duini od 161,8 mm toka savrenog omjera proporcija bila na 100 mm duljine. Na toj toki je 61,8 mm ostatka ukupne duine u odnosu na spomenutih prvih 100 mm duine u istoj proporciji kao i 100 mm duine u odnosu na 161,8 mm duine (ukupna duina tj. njihov zbroj).

100 mm

toka savrene proporcije

61,8 mm

Znai, manja je duina u istoj proporciji s veom kao i vea u odnosu na ukupnu duljinu (njihov zbroj).

Treba paziti na utjecaj odnosno dojam koji pozadina daje fotografiji, pogotovo kad kadriramo neki kadar s ciljem da bude glavni. Kod krupnijih kadrova ljudi ili ivotinja treba nastojati uhvatiti emocije na licu ili u pogledu. Izraz lica bez ikakvih emocija ili pogled u sasvim drugom pravcu ostavlja dojam da je bie na slici prisiljeni objekt. Najgori je patniki izraz lica osobe koji ostavlja dojam da joj je velika gnjavaa to je subjekt na fotografiji. Dobro je ukoliko je uhvaenu emociju na licu tee definirati, kad niste sigurni je li osoba pomalo ljuta ili je samo uhvaena u intenzivnom razmiljanju.

To promatraa potie na razmiljanje o fotografiji, to je jedna od najpoeljnijih odlika dobre fotografije (uz estetsku vrijednost i tehniku kvalitetu). Kod fotografiranja ivotinja dobro je uhvatiti pogled, odnosno oi (ili barem jedno oko) postaviti u jednu od toaka najvee snage.

To je naroito atraktivno kod fotografija divljih ivotinja. Taj dojam dodatno pojaava krupniji kadar glave. Kod kadriranja ljudi pazite da im ne odreete stopala ili koljena.

To vrijedi i za gornji dio glave ili kod krupnog plana gdje ne smijete imati jedno uho u kadru, a drugo van njega. Kod fotografiranja prirode jednu stvar je bitno imati na umu, pogotovo ukoliko imate ambicije da fotografiju prodate nekom asopisu. U tu svrhu dolaze u obzir uglavnom fotografije nastale u zoru ili sumrak. Moete imati fotografiju koju ste sjajno kadrirali i uhvatili zanimljiv ili atraktivan motiv. Ako nije snimljena u zoru ili sumrak, anse da je uspijete unoviti bit e minimalne. Kadriranje je vjetina koju treba njegovati i usavravati. Dobro kadriranje omoguit e vam da i pomou skromnije fotografske opreme dobijete zanimljive fotografije. Moj kolega fotograf starijeg kova ima obiaj rei da je u dobrog vojnika svaka puka ubojita. Tuno je

vidjeti situaciju kad ljudi sa skupom fotografskom opremom rade dosadne fotografije, ne uvaavajui bit dobrog kadriranja. U dobro kadriranje kod fotografija prirode spada i postizanje dubinske otrine. Pri kadriranju je bitno u fotografiju uklopiti prednji plan sa nekim zanimljivim detaljem, srednji plan iza prednjeg te zadnji plan. Time dobivamo dojam velike prostornosti i dubine na fotografiji. Prostor na njoj mora biti otar u cijeloj dubini. Da biste to postigli bitno je pravilno podesiti parametre ekspozicije na aparatu i po mogunosti, koristiti stativ i timer za okidanje.

Ovu fotografiju snimio sam u Baki na otoku Krku. U uvjetima kad je malo danjeg svjetla u odreenoj je mjeri vizualno reducirana i koliina detalja u teksturi stijena i raslinja.

Nakon to smo nainili dobre fotografije, u sklopu grafike pripreme tiskovne forme moramo ih uklopiti skupa s tekstualnim strukturama. Mnogi e ljudi rei da je grafiki dizajn kad ima slikice i tekst, pa to sloi tako da to skupa lijepo izgleda. Pri tome treba imati na umu mnogo faktora. Pogotovo je to bitno ako u skromnim kunim uvjetima trebate nainiti neku tiskovnu formu za osobne potrebe, a cijeli je proces ogranien na vlastiti angaman i raspoloivu kunu opremu. Tada je bitno razmiljati unatrag, poevi od finalnog produkta, odnosno treba odmah na poetku promisliti kako e to kod kue biti printano, obrezano i uvezano. U tim okolnostima bitno je razmiljati na praktian nain. U startu ste limitirani maksimalnom dimenzijom ispisa svog kunog printera i formatima papira koje moete kupiti u knjiari. Ukoliko e se printati na A4 format s obostrano 4 stranice A5 formata u preklopljenom finalnom obliku, morate paziti na ukupan broj stranica ako e isprintanu formu trebati obrezati na obinom runom trimeru, kakve moete kupiti u knjiari. Oni obino korektno obreu sloj od maksimalno 8 stranica standardnog papira. Znai da nam broura u tom sluaju ne bi smjela imati vie od 16 stranica formata A5. Ukoliko elimo kod kue printati na tankom sjajnom papiru, velika je vjerojatnost da e kuni printer aplicirati vie tinte nego to e takav papir moi kvalitetno upiti. Rezultat moe biti zakrivljena povrina papira koja ostaje takva i nakon suenja tinte. Sa ovim primjerima elio sam naglasiti vanost planiranja cijelog procesa prije nego se obruite na prazni list papira na raunalnom monitoru. Tako reducirate broj moguih greaka koje vas mogu bitno usporiti. Na praznoj stranici prvo treba zadati margine. Mnogi im ne pridaju dovoljno panje. Margine igraju bitnu ulogu u vizualnom dojmu sadraja na stranici. Ukoliko e printani sadraj trebati preklopiti i obrezati treba ostaviti dovoljno iroke margine, pogotovo vanjske. to je deblji sloj papira koji emo obrezati, vie e se izgubiti na irini margine, pogotovo na vanjskim marginama. Stoga je pri formatiranju margina dobro koristiti progresivni sistem. Pri njemu je najua margina na strani uveza. Gornja margina je u odnosu na nju ira za polovicu (1,5 duine najue margine). Vanjska je 2 puta ira od najue margine, a donja margina je 3 puta ira. lijeva stranica desna stranica

gornje margine

unutarnje margine vanjske margine

donje margine

Zato je margina na strani uveza upola ua od vanjske margine? Ako bismo kod nasuprotnih stranica zadali istu irinu vanjske i unutarnje margine, spoj unutarnjih margina na podruju uveza dao bi preiroku prazninu. Ovako kod progresivne postavke spojni dio nasuprotnih stranica u zoni uveza ima istu irinu kao i vanjske margine. Tako su stranice harmonino objedinjene. Kako emo to primijeniti kod nasuprotnih stranica? Ukoliko e one biti formata A4, prvo emo zadati veliku stranicu A3 formata u polegnutoj (landscape) orjentaciji. Potom emo okomitom linijom po sredini irine nae A3 stranice dobiti lijevu i desnu nasuprotnu stranicu A4 formata u uspravnoj orijentaciji stranice. Potom emo povui dijagonalu od donjeg lijevog kuta lijeve stranice do gornjeg desnog kuta desne stranice. Potom dijagonala ide od donjeg desnog kuta desne stranice do gornjeg lijevog kuta lijeve stranice. Poslije toga povuemo dijagonalu od donjeg lijevog kuta lijeve stranice do gornjeg poetka okomite linije koju smo nacrtali na poetku. Potom dolazi dijagonala od donjeg desnog kuta desne stranice do gornjeg poetka okomite linije. Dobili smo ovo:

Zatim zadajte unutarnje margine nasuprotnim stranicama (plava boja) u irini 2 cm te vanjske margine (crvena boja) u irini 4 cm. Povucite vodoravne linije s poetnom i zavrnom tokom na sjecitima dijagonala s vanjskom i unutarnjom marginom (uta boja). Time smo automatski dobili gornju i donju marginu. Isto ponovite i s nasuprotnom stranicom.

Zona ispod donje margine vizualno je vea do zone iznad gornje margine. Stoga tu moemo staviti poprene pravokutne trakice (sive trakice na slici iznad) sa brojem stranice, nazivom dokumenta ili poglavlja knjige, imenom autora itd. Time emo vizualno izjednaiti irinu praznog prostora iznad gornje i ispod donje margine. Ukoliko nam i nakon toga prazan prostor ispod donje margine bude prevelik, slobodno moemo malo spustiti donju marginu i trakice s podacima o dokumentu. Navedeni princip progresivnih stranica moe se, ovisno o specifinostima dizajna i sadraja dokumenta na stranicama, prilagoditi. to uiniti kad ste u situaciji da minimalnom koliinom teksta i fotografija morate popuniti veliki format tiskovne forme? Zamislite da imate na raspolaganju naslov i minimalnu koliinu teksta u kombinaciji s nekoliko fotografija koje je klijent snimio mobitelom. Takav sadraj morate rasporediti na veliki plakat. Simulaciju takve situacije s jednim od moguih rjeenja stavio sam na poetnu stranicu ovog dokumenta. U ovoj zamiljenoj situaciji veliki problem bile bi fotografije s mobitela koje u rezoluciji za ispis daju premale dimenzije u odnosu na ukupnu dimenziju naeg plakata. Premale fotografije vizualno bi izgledale neprikladno na velikom plakatu.Rjeenje je da ih uklopite (stopite) u veliki naslov.Tako e u naslovu prenijeti potrebnu vizualnu poruku, a naslov e ublaiti dojam premalih fotografija. Tako e velik naslov popuniti znatan dio raspoloivog prostora plakata. Tada e i premala koliina teksta, rasporeena na preostali prostor, izgledati prihvatljivo. Na dnu prostora plakata, u sluaju sponzorirane manifestacije, stavili bismo logo svakog od sponzora. Pri dizajnu tiskovnih formi posebnu panju treba obratiti odabiru fontova. Neovisno o namjeni fonta, meu najbitnijim imbenicima njegova odabira treba biti itljivost. Pogotovo je to vano za sve tiskovne forme koje sadre velike koliine teksta ili e biti tiskane u maloj veliini fonta.