komparativan razvoj sustava

KOMPARATIVAN RAZVOJ SUSTAVA

1. POKROVNI SUSTAV

SPUŽVEStanice su raspoređene u tri sloja: ektoderm (na površini, pločaste pokrovne stanice), sloj različito specijaliziranih stanica (srednji sloj, iz nekih stanica nastati će spolne stanice, dok druge stvaraju unutrašnji čvrsti kostur) i endoderm (unutrašnji sloj tijela). Na tijelu se razlikuje mnogo sitnih otvora koji vode u šupljinu obloženu bičastim endodermalnim stanicama i jedan veliki izlazni otvor.

BESKOLUTIĆAVCIPlošnjaci

Virnjaci imaju plosnato tijelo prekriveno jednoslojnim trepetljikavim epidermom u kojem se nalaze žlijezde koje luče sluz, a ispod njih se nalaze dva sloja mišićnih stanica (trepetljike, mišići i sluz omogućavaju pokretljivost). U unutrašnjosti je parenhim.Metiljima je tijelo pokriveno debelom bjelančevinastom kutikulom koja je štiti od enzima domaćina. Ispod se nalaze mišići i parenhim, a na površini imaju prianjaljke (usnu i trbušnu).Trakavicama je tijelo pokriveno kutikulom, ispod koje se nalaze mišići. Na tijelu se razlikuje glava s prianjaljkom i kukicama, vrat i članci ili proglotidi kojih može biti 3 – 4500. U unutrašnjosti se nalazi parenhim.

Žarnjaci

Tijelo žarnjaka izgrađeno je od tri sloja: vanjskog (ektoderma ili epiderma), unutrašnjeg (endoderma ili gastroderma) koji su jednoslojni, a građeni od pet, odnosno tri vrsta stanica i međusloja (mezoderma ili mezogleje) koja je tanka membrana kao kod hidre, ili debela želatinozna kao kod meduze. .Oblenjaci

Na površini tijela oblića nalazi se bjelančevinasta kutikula, koju izlučuje jednoslojni epiderm. Kutikula je kod slobodnih oblika vrlo tanka i prozirna, a kod nametničkih oblika je debela i višeslojna.Nametničke oblike debela kutikula štiti od probavnih enzima domadara. Uz epidermu se naslanjaju mišići. Kutikula, epiderma i mišići grade kožno-mišićni sloj.Kada se mišići stegnu, prave pritisak na tjelesnu šupljinu, što uzrokuje savijanje životinje i omogućava probijanje kroz alge, pijesak ili čestice zemlje. Oblići

između crijeva i tjelesne stijenke imaju dobro razvijenu tjelesnu šupljinu koja se još zove primarna tjelesna šupljina ili pseudocel. U njemu se nalazi tjelesna tekućina, čija napetost stvara tzv. hidroskelet koji predstavlja potporu tijela oblića.

Mekušci

Ljuštura je izgrađena od vanjskog tankog bjelančevinastog sloja, dok su srednji i unutrašnji sloj građeni od kalcijeva karbonata, čiji listići različito lome svjetlost, te daju sedefast izgled. Tijelo mekušaca obavijeno je kožom građenom od jednoslojnog cilindričnog epitela u kojem se nalaze mnogobrojne žlijezde i mišići.

MNOGOKOLUTIĆAVCIKolutićavciMekana, gola, sluzava koža s bjelančevinastom kutikulom, u epidermu žljezdane i osjetne stanice.

Člankonošci

Klještari:Hitinska kutikula s različitim dlakama i četinama.Rakovi:Hitinski oklop pojačan kalcij-karbonatom (dok rastu presvlače oklop).Uzdušnjaci (kukci):Hitinska kutikula koja je glatka ili s različitim naborima, dlačicama i ljuščicama.

MALOKOLUTIĆAVCI

Bodljikaši i žiroglavciImaju na površini epiderm.

SVITKOVCI

Svitkoglavci:Jednoslojni epitel sa žljezdanim i osjetilnim stanicama, ispod njega se nalaze mišići raspoređeni u 60 mišićnih kolutića ili miomera, koji joj omogućuju plivanje u svim smjerovima.

KRALJEŠNJACI:

KRUŽNOUSTEKoža im je glatka, višeslojna, bez ljusaka, s dosta jednostaničnih žlijezda koje izlučuju sluz. RIBEVišeslojna koža bogata sluznim žlijezdama, prekrivena ljuskama. Na ljuskama se može vidjeti koncentrični krugovi priraštaja po kojima se može odrediti starost ribe

VODOZEMCITijelo prekriva tanka, mekana, gola i dobro prokrvljena koža, bogata pigmentima (zaštitne boje) i žlijezdama (otrovnim, sluznim)

GMAZOVIKoža je suha, na površini se nalaze rožnate ljuske, (proizvod pousmine) koje zaštićuju tijelo od isušenja i zračenja.

PTICEPerje je proizvod pousmine i usmine. Razlikujemo velika pokrovna perja i nježna perja pahuljice. Mijenja se jedanput ili dva puta godišnje, što nazivamo MITARENJE. Pri dnu repa nalaze se trtične žlijezde čijim sekretom premazuju perja kako bi ih zaštitili od vode.

SISAVCITijelo je pokriveno višeslojnom kožom sastavljenom od usmine i pousmine. U najgornjim slojevima pousmine stanice odumiru i pretvaraju se u rožnate ljuskice. Na koži se nalaze duboki uvrati pousmine u usminu. To su DLAČNI MJEŠČIĆI, u koje su usađene dlake svojom DLAČNOM GLAVICOM. Iz mješčiće izlazi DLAČNI STRUČAK. Svaka dlaka ima svoj dlačni mišić, tako da se sisavci u opasnosti mogu nakostriješiti. Sisavci u određenim vremenskim razmacima mijenjaju svoj dlačni pokrov što nazivamo LINJANJE. Osim dlaka nalazimo i druge rožnate proizvode pousmine kože, kao što su ROGOVLJE, PANDŽE, NOKTI, PAPCI i KOPITA. U koži su razvijene i mnogobrojne žlijezde znojnice i lojnice.

2. KOSTUR, MIŠIĆI, SUSTAV ZA POKRETANJE

SPUŽVEStanice koje izgrađuju kostur nazivaju se SKLEROBLASTI, u svojoj citoplazmi izgrađuju sitne iglice od vapnenca, kremena ili od elastičnih niti bjelančevine koja se zove SPONGIN. S obzirom na sastav kostura, spužve dijelimo na kremenorožnjače, kremenjače i vapnenjače. Kostur kremenorožnjača je relativno mekan, dok su kosturi kremenjača i vapnenjača tvrdi .( S obzirom da su iglice čvrste, njihovi fosilni ostaci ostaju dobro raspoznatljivi u stijenama, te je prema njima procijenjeno da su spužve živjele već u razdoblju prije oko 600 milijuna godina).


Nemaju ni vanjski ni unutarnji kostur. Ispod pokrovnog sustava, tijelo im je ispunjeno parenhimom (rijetkim vezivnim tkivom).Virnjaci imaju ispod jednoslojnog trepetljikavog epiderma sa žlijezdama dva sloja mišićnih stanica (trepetljike, mišići i sluz omogućavaju pokretljivost). U unutrašnjosti je parenhim.Metiljima se ispod debele bjelančevinaste kutikule nalaze mišići i parenhimTrakavicama su ispod kutikule mišići. U unutrašnjosti se nalazi parenhim.

Žarnjaci

Unutar jednoslojnog epiderma postoje epidermalno-mišićne stanice, a unutar endoderma gastrodermalno-mišićne stanice koje oblažu probavnu šupljinu i imaju bičeve kojima pomažu u miješanju hranjivih čestica.

Oblenjaci

Uz epidermu se naslanjaju mišići. Kutikula, epiderma i mišići grade kožno-mišićni sloj.Kada se mišići stegnu, prave pritisak na tjelesnu šupljinu, što uzrokuje svijanje životinje i omogućava probijanje kroz alge, pijesak ili čestice zemlje. Oblići između crijeva i tjelesne stijenke imaju dobro razvijenu tjelesnu šupljinu koja se još zove primarna tjelesna šupljina ili pseudocel. U njemu se nalazi tjelesna tekućina, čija napetost stvara tzv. hidroskelet koji predstavlja potporu tijela oblića.

Mekušci

Stopalo koje služi za kretanje, puzanje i koprcanje, mišićavo je i plosnato kod puževa, sjekirasto kod školjkaša (njime prodire u podlogu), a preobraženo u lijevak i krakove kod glavonožaca; Prvi se puta pojavljuje SUSTAV ZA POKRETANJE. Kreću se dakle na različite načine stopalom. Glavonošci plivaju tako da kroz lijevak uvlače vodu u plaštanu šupljinu, a potom je brzo izbacuju.

MNOGOKOLUTIĆAVCIKolutićavciKreću se pomoću uzdužnih i prstenastih mišića koji uzrokuju valovite kontrakcije (četine na svakom kolutiću). Neki imaju izdanke tzv. parapodije – lažne nožice, npr. morski crv (palolo).

ČlankonošciMišićima i člankovitim nogama.

Klještari:Imaju 4 para nogu za hodanje.Rakovi:Imaju 5 pari nogu za hodanje.Uzdušnjaci (kukci):Imaju tri para nogu za hodanje i krila. Neki imaju noge za trčanje, neki za kopanje, neki za plivanje, a neki za skakanje

MALOKOLUTIĆAVCI

Bodljikaši Bodlje su najizrazitije kod ježinaca i zvjezdača, trpovi ih nemaju, a tanke i krhke bodlje zmijača mogu podsjećati na dlake. Služe za pokretanje i obranu, a nadovezuju se na unutrašnji kostur koji čine vapnenaste pločice. Ispod njih je sloj mišića. Vodožilni sustav – sustav cjevčica kroz koje struji voda, a služi za pokretanje, jer iz zrakastih cjevčica izlaze prionjive nožice ispunjene vodom, kojima se prihvaćaju za podlogu.

ŽiroglavciVećinom se zadržavaju u hodnicima u obliku potkove koje prokopaju u mekanoj morskoj podlozi. Potpornim štapićem prokopavaju hodnike.

SVITKOVCI

Svitkoglavci

Zašiljena kopljača ima leđnu, repnu i trbušnu peraju. Stražnji kraj tijela uvlači u mekanu pješćanu podlogu. Pomoću repne i leđne peraje može plivati. Ispod jednoslojnog epitela nalaze se mišići raspoređeni u 60 mišićnih kolutića ili miomera, koji joj omogućuju plivanje u svim smjerovima.

KRALJEŠNJACI:

KRUŽNOUSTENemaju parne udove, ni čeljusti. Lubanja i tjelesni kostur su hrskavični. Tijekom čitavog života imaju svitak. Prema obliku peraja dijelimo ih na paklare koje imaju leđnu i repnu peraju i sljepulje koje imaju samo repnu peraju.

RIBEPotporni sustav izgrađuju kosti lubanje (škržne, živčane), kosti kralješnice s rebrima, kosturi peraja. Kostur prsne peraje povezan je s lubanjom, a kostur trbupne peraje (kako nema kukovlja) povezan je za veliku plosnatu trouglastu kost uloženu u mišiće.Mišićni sustav zadržava kolutićavi raspored. Kod nekih riba poprečno prugasti mišići preobraženi su u električne organe koji mogu pohraniti električnu energiju za lovljenje plijena ili obranu od napadača. Npr. munjevita jegulja ima udare od 800 V, a šarena drhtulja od 200 v.

VODOZEMCIKostur im je pretežno građen od koštanog tkiva, a sastoji se od:

1. kosti glave (lubanja)2. kosti trupa: kralješnica s rebrima koja nisu vezana s prsnom kosti i ne

zatvaraju prsni koš. Ostaci svitka postoje u kralješnici3. Kosti udova: a) rameni pojas ili oplečje (lopatica, ključna kost, vranjača)

koji drže prednje udove (ramena, podlakatna kost, kosti šake i prstiju) i b) zdjelični pojas ili kukovlje (trtična, crijevna i sjedna kost) koji drži kosti zadnjih udova (bedrena, listna, goljenična kost i kosti stopala i prstiju)

GMAZOVIImaju osnovne dijelove kostura kao vodozemci. Napredak se uočava u građi kostiju, tj. sve je više koštanih dijelova (koštana lubanja). Broj kralješaka varira (30-1400) ovisno o vrsti, a kod većine gmazova razlikuju se vratni,

trupno-slabinski, krštani i repni kralješci. Kod gušterice je prvih pet kralješaka trupa spojeno s rebrima, a rebra su spojena s prsnom kosti.

PTICERaspored kostiju sličan je onome kod vodozemaca i gmazova. Do izrazitih promjena došlo je u kostima šake (ostale su dvije zapešćajne kosti i tri zakržljala prsta) i kostima stopala (zastopalne i stopalne kosti srasle su u pisnicu). Kod većine ptica ostala su četiri prsta. Kosti su tanke, lagane i većina ih je šuplja i ispunjena zrakom (pneumatične kosti). Najistaknutija kost je prsna kost koja je spojena s rebrima i kostima ramenog pojasa. Na prsnoj kosti je velika izbočina, tzv. greben za koji se drže veliki i mali prsni mišići. Veliki prsni mišić drži se prsne i ramene kosti i njegovo stezanje uzrokuje spuštanje krila. Mali prsni mišić nalazi se ispod velikog i njegovim stezanjem uz ključnu kost krila se dižu. Kod ptica koje su dobri letači prsni mišić je crven (bogat citoplazmom, mitohondrijima), a kod slabih letača npr. kokoši on je blijed.

SISAVCIOsnovu potpornog sustava čini kostur izgrađen od kosti, dok se hrskavica zadržala samo u onim dijelovima gdje je potreban elastičan materijal. Kosti živčane lubanje potpuno su srasle s kostima lica. Podijeljena je na ZATILJNI, TJEMENI, ČEONI i NOSNO-ČEONI dio. Zatiljna kost povezana je s dva zglobna puceta s prvim vratnim kralješkom (ima ih 7). Kralješnica je podijeljena na VRATNI, PRSNI, KRIŽNI i REPNI dio. Broj rebara varira. Rameni, zdjelični pojas, te kosti nogu, sastoje se od istih građevnih elemenata kao i kod ostalih kopnenih kralješnjaka, ali s raznolikim prilagodbama na način kretanja.Mišići su jako specijalizirani s obzirom na veliku raznolikost oblika kretanja, prikupljana i uzimanja hrane. TETIVAMA su povezani s kosturom. Najuočljiviji su LEĐNI i PRSNI mišići, te MIŠIĆI NOGU. Trbušna šupljina odijeljena je od prsne mišićnom pregradom, OŠITOM, koji ima važnu ulogu u disanju. Po čitavom tijelu ispod kože nalaze se POTKOŽNI MIŠIĆI.

3. PROBAVA, PROBAVNI SUSTAV

SPUŽVEKroz taj nesimetrični labirint kanalića i šupljina struji voda (strujanje je izazvano bičevima). S vodom u šupljine ulaze alge, bakterije, sitne planktonske životinje i organske čestice kojima se spužva hrani. Bičaste stanice, zadržavaju hranjive čestice, uvlače ih u sebe i probavljaju mehanizmom istim kao i u probavnim mjehurićima praživotinja. Hranjivi sastojci se difuzijom šire iz endoderma do ostalih stanica. Neprobavljeni ostaci izbacuju se u šupljinu spužve, a zatim kroz izlazni otvor u okolnu vodu.


Virnjaci se hrane malim beskralježnjacima. Imaju neprohodno probavilo građeno od usta, mišičnog ždrijela i crijeva koje slijepo završava, a neprobavljeni ostaci izbacuju se kroz usta. Probava je izvanstanična pomoću enzima u probavilu i unutarstanična pomoću lizosoma u stanici (razgradnja u probavnim vakuolama).Metilji imaju neprohodno probavilo koje se sastoji od usta s usnim prijanjalkama, mišićnog ždrijela pomoću kojeg isisavaju tjelesne tekućine i tkivo domaćina i crijevo bez crijevnog otvora. (Kukicama i bodljama, pričvrste se za stijenku žučovoda i drugih organa u kojima parazitiraju). Probava je izvanstanična.Trakavice nemaju probavnog sustava, već hranu uzimaju difuzijom od domaćina (hrana je razgrađena enzimima domaćina).

Žarnjaci

Plijen bude omamljen i ubijen i lovkama prinesen usnom otvoru gdje sklizne u probavnu šupljinu. Izvanstanična probava počinje kada u probavnu šupljinu enzimatsko-žljezdane stanice izluče probavne enzime, koji razgrađuju plijen. Unutarstanična probava počinje kada razgrađene dijelove hrane probavne stanice gastroderme uvlače u citoplazmu, stvarajući oko njih hranidbene mjehuriće. Veći dio neprobavljenih ostataka izbacuje se kroz usni otvor.

Oblenjaci

Hrane se različitom hranom: životinjama, biljkama, njihovim uginulim ostacima, gnojem, bakterijama, životinjskim planktonom, ili pak uzimaju djelomično probavljenu hranu iz probavila domadara (nametnički oblici). Oni hranu gutaju cijelu ili je isisavaju. Hrana ulazi u usta, na koje se nadovezuje snažno mišićno ždrijelo (služi za isisavanje plijena), zatim slijedi dugo ravno

crijevo koje se na kraju otvara crijevnim otvorom (kod ženke) odnosno nečisnicom ili kloakom (kod mužjaka), kroz koju izlaze izmet, mokraća i spolni produkti. Probavilo je prohodno jer završava crijevnim otvorom, a probava je izvanstanična. Pojava prohodnog probavila u oblića predstavlja prvi napredak u razvoju probavila kod životinja.

Mekušci

Imaju prohodno probavilo koje sastoji od usta, jednjaka, želuca, crijeva i crijevnog otvora. Probava je izvanstanična u želucu i unutarstanična u probavnoj žlijezdi. Hranjivi sastojci ulaze u optjecajni sustav, a neprobavljeni ostaci izbacuju se kroz crijevni otvor. Svi osim školjkaša u ustima imaju trenicu ili radulu – hrapava hitinska membrana koja prekriva jezik, a sastavljena je od niza sitnih zubića. Pomicanjem radule usitnjava se hrana.

MNOGOKOLUTIĆAVCIKolutićavciProhodno probavilo (usta, ždrijelo, jednjak, želudac, crijevo i crijevni otvor). Imaju dvostruki želudac, probava se obavlja u želucu i prednjem djelu crijeva, a apsorpcija u zadnjem djelu crijeva.

ČlankonošciProhodno probavilo (usta, ždrijelo, jednjak, želudac, crijevo i crijevni otvor).

Klještari:Mišićavi želudac, uz crijevo probavna žlijezda koja luči enzime u crijevo. Pomoću otrova usmrćuju plijen (kukac), ispuštaju probavne sokove u unutrašnjost plijena, zatim usisavaju polurazgrađenu unutrašnjost plijena i probava se nastavlja u slijepim ograncima prednjeg crijeva pomoću enzima iz probavne žlijezde.Rakovi:Imaju usne organe za usitnjavanje hrane, žvačni želudac sa zubićima i naborima za drobljenje hrane. Izvanstanična probava obavlja se pomoću probavnih sokova u želucu koje luči probavna žlijezda, unutarstanična probava se obavlja u probavnoj žlijezdi, a neprobavljeni ostaci izlaze kroz crijevni otvor.Uzdušnjaci (kukci):Volja i žvačni želudac s hitinskim zubićima za usitnjavanje hrane, na želudac se nastavlja srednje crijevo gdje se probavlja i apsorbira hrana. Kod kukaca prema načinu hranjenja i vrsti hrane razlikujemo organe za grizenje (hrušt), bodenje (komarac), lizanje (pčela) i sisanje (leptir)

MALOKOLUTIĆAVCI

Bodljikaši Usta, crijevo, crijevni otvor. Zmijače nemaju prohodno probavilo, kao ni mnoge zvjezdače. One su i grabežljivci koji napadaju puževe, školjkaše i ribe.

ŽiroglavciČine usni otvor, ždrijelo, crijevo i crijevni otvor. Ždrijelo im je bogato prokrvljeno.

SVITKOVCI

PlaštenjaciNa tijelu razlikujemo dva otvora, kroz jedan ulazi voda u ždrijelo, prolazi kroz škržne pukotine, okoškržnu šupljinu, želudac i crijevo. Neprobavljeni ostaci iz okoškržne šupljine vodom izlaze kroz izlazni ili nečisnički otvor. I usni i izlazni otvor mogu se zatvoriti mišićima.

SvitkoglavciUsta s vijencem pipala, škržno ždrijelo, crijevo u kojem probavljaju i crijevni otvor.

KRALJEŠNJACI:

KRUŽNOUSTEUsta su im okrugla, a pridržava ih jedna prstenasta hrskavična tvorevina.Ona poput lijevka ulaze do ždrijela. Crijevo im je u obliku cijevi bez želučanog proširenja. Imaju jetru i gušteraću, a slezenu im zamjenjuje limfno tkivo. Većina su nametnici, a domadari su im ribe (Svojim okruglim ustima priljubljuju se na ribe, te polako počinju izgrizati tijelo žrtve).

RIBEImaju uobičajen plan građe probavila kao i ostali kralješnjaci. Kod hrskavičnjača postoji poseban nabor crijeva tzv. zavojiti zalistak kojim se povećava površina za usisavanje hrane. Iz probavila nastaje i plivajući mjehur (šuplji izdanak stijenke jednaka) koji služi kao hidrostatski organ za održavanje ravnoteže (ovisno o tlaku on se puni ili prazni plinovima iz plinskih žlijezdi), a nekim ribama služi i za disanje, a nekim i za produkciju zvuka

VODOZEMCIU osnovi je građen kao i kod ostalih kralješnjaka: usta, usna šupljina, ždrijelo, jednjak, želudac, dvanaesnik, tanko i debelo crijevo, nečisnica, te probavne žlijezde gušterača i jetra.

GMAZOVIU osnovi je građen kao i kod ostalih kralješnjaka. Kod gmazova koji imaju zube oni se mijenjaju cijeli život, a služe za hvatanje i pridržavanje plijena i hrane, ali ne i za usitnjavanje. Većina gmazova su mesožderi, a neke kornjače i gušteri su biljožderi.

PTICEZapočinje kljunom, na koji se nastavlja jednjak na kojem se nalazi volja, proširenje čija je funkcija omekšavanje hrane, ali ne i probava. Dobro razvijenu volju imaju ptice koje se hrane zrnjem npr. gulub i kokoš. Iz volje hrana odlazi u žljezdani želudac gdje se vrši enzimatska razgradnja hrane, a zatim u mišični želudac gdje se hrana mehanički usitnjava uz pomoć sitnih kamenčića. Iz želuca hrana ulazi u dvanaesnik, tanko i debelo crijevo, a neprobavljeni ostatci izlaze kroz nečisnicu.

SISAVCIZapočinje usnom šupljinom i nastavlja se na ždrijelo i jednjak. Hrana se probavlja u želucu i tankom crijevu uz pomoć izlučevina probavnih žlijezda. Na prijelazu tankog u debelo crijevo nalazi se SLIJEPO CRIJEVO, koje neki sisavci nemaju, kod nekih je jako kratko, a kod biljojeda je dobro razvijeno. Prema vrsti hrane i načinu njenog uzimanja, pojedini dijelovi probavnog sustava jako su specijalizirani, npr. kod preživača je želudac sastavljen od četiri dijela: BURAGA, KAPURE, KNJIŽAVACA i SIRIŠTA. (Nesažvakana hrana dolazi u burag, u kojem se moči, te prelazi u kapuru u kojoj se stvaraju GVALICE, koje se vraćaju ponovno u usta. Prožvakana hrana dolazi u knjižavce, pa u sirište, gdje započinje probava). Obzirom na funkciju razlikujemo: KUKCOJEDNO, SVEJEDNO, MESOJEDNO, BILJOJEDNO i GLODNJAČKO zubalo. Jedino sisavci imaju zube usađene u čeljust.

4. DIŠNI SUSTAV

SPUŽVEKisik difundira do svih stanica.


Virnjaci nemaju posebnih organa za disanje, kisik uzimaju difuzijom preko cijele površine.Metilji egzoparaziti ili vanjski nametnici dišu difuzijom, a endoparaziti ili unutrašnji nametnici su anaerobionti, odnosno žive u sredini s vrlo malo ili bez kisika.Trakavice su anaerobionti.

Žarnjaci

Nemaju organa za disanje pa se izmjena plinova (O2 i CO2) obavljaju procesom difuzije.

Oblenjaci

Kod slobodnih oblika ono se odvija preko kože procesom difuzije, dok su. nametnički oblici anaerobionti.

Mekušci

Organi za disanje kod vodenih organizama su dobro prokrvljene peraste škrge ili ktenidije. Kopneni puževi imaju dobro prokrvljenu plaštanu šupljinu - “pluća”(njima dišu i neki puževi, pr. puž barnjak koji je s kopna prešao u slatke vode). Kisik i hranjive tvari difundiraju.

MNOGOKOLUTIĆAVCIKolutićavciDišu preko dobro prokrvljene epiderme, žilice u epidermi primaju kisik i vežu ga na hemoglobin. Vodeni kolutićavci dišu pomoću škrga.

Člankonošci

Klještari:Dišu pomoću lepezastih uzdušnica – listićavih struktura protkanim krvnim kapilarama koje su smještene u parnim udubinama na trbušnoj strani tijela. Dišu i pomoću cjevastih uzdušnica.

Rakovi:Dišu pomoću škrga koje se nalaze na osnovici nogu. Kod sitnih, jednostavnijih oblika izmjena plinova vrši se difuzijom kroz tanku stjenku tijela.Uzdušnjaci (kukci):Dišu pomoću cjevastih uzdušnica tzv. uzdušnički sustav koji se sastoji od oduška ili stigma – sitnih otvora sa svake strane zadka koji se nastavljaju na razgranate cijevi koje se granaju na sve sitnije ogranke, od kojih najtanji dopiru do samih stanica i donose kisik.

MALOKOLUTIĆAVCI

Bodljikaši ježinci dišu škrgama, trpovi dišu vodenim plućima.

ŽiroglavciUvlače vodu u ždrijelo i istiskuju je u škržne pukotine. Kisik difundira u splet ždrijelnih kapilara.

SVITKOVCI

PlaštenjaciUvlače vodu u ždrijelo i istiskuju je u škržne pukotine. Kisik difundira u splet ždrijelnih kapilara.

SvitkoglavciProkrvljene škržne pukotine imaju funkciju organa za disanje .

KRALJEŠNJACI:

KRUŽNOUSTEDišu škrgama koje se sastoje od listića smještenih u vrećice.

RIBEDišu škrgama. Voda ulazi kroz usta, a izlazi kroz škržne otvore. Hrskavičnjače imaju škržne pukotine (5-7), a zrakoperke imaju škržne poklopce.

VODOZEMCI1. dišu škrgama u stadiju ličinke2. kožom koja je vlažna i dobro prokrvljena zbog lakše difuzije kisika3. plućima koja su vrećaste građe i direktno su spojena s grkljanom4. usno-ždrijelnom šupljinom koja je sluzava i dobro prokrvljena radi lakšeg

disanja. Zrak ulazi kroz nosnice koje su spojene s usnom šupljinom i kroz

usta do pluća. Zrak se uvlači u usta pokretima usta i ždrijela (poput gutanja!). U grkljanu se nalaze i glasnice kojima se proizvodi zvuk

GMAZOVIDišu isključivo plućima. Sam sustav složenije je građe nego kod vodozemaca, a sastoji se od dišnog otvora koji se nalazi u ustima iza jezika, grkljana, dušnika koji se grana na dvije dušnice, a svaka vodi u jedno plućno tkivo (neki gmazovi imaju samo jedno plućno tkivo!). Površina pluća je uvećana mnoštvom unutrašnjih nabora koji su dobro prokrvljeni radi lakše difuzije kisika i ugljičnog dioksida. Dišu stezanjem i opuštanjem rebranih mišića.

PTICESačinjava ga nosna šupljina, dušnik, dušnice, pluća i pet pari zračnih vrećica koje se nastavljaju na pluća. Ogranci zračnih vrećica zalaze u kosti, zbog čega su one pneumatizirane, te među organe. Zračne vrećice pomažu provjetravanju pluća i očuvanju topline tijela. Vrećice nastaju kao proširanja dušnica izvan pluća. Na prijelazu dušnika u dušnice nalazi se pjevalo, organ građen od razapetih opni, čijim titranjem ptice proizvode zvukove.

SISAVCIZrak iz nosne šupljine prolazi kroz grkljan i dušnik koji se grana u dvije dušnice, te ulazi u pluća. Ona su ALVEOLARNA i sastoje se od velikog broja dobro prokrvljenih plućnih mjehurića. Ritmičkim stezanjem i opuštanjem mišića ošita, međurebrenih i trbušnih mišića zrak ulazi i izlazi iz pluća. U grkljanu su smještene GLASNE ŽICE. Kad zrak struji kroz grkljan, one titraju i proizvode zvuk.

5. OPTJECAJNI (KRVOŽILNI) SUSTAV

BESKOLUTIĆAVCIMekušci

Prvi put se pojavljuje. Sastoji se od srca i krvnih žila. Srce je građeno od jedne klijetke i jedne ili dvije pretklijetke, a uloga mu je potiskivanje krvi kroz krvne žile. Žile se na određenim mjestima prekidaju i izlijevaju krv u šupljine koje ispiru tkiva i stanice. Takav krvotok zove se otvorenim krvotokom. Tu se nalazi krvni pigment hemocijan koji sadrži bakar i veže kisik, a sličan je hemoglobinu.

MNOGOKOLUTIĆAVCIKolutićavci

Zatvoreni optjecajni sustav, sastoji se od dvije glavne krvne žile – leđne i trbušne koje se pružaju čitavom dužinom tijela, a u svakom kolutiću međusobno su povezane prstenastim žilama.

Člankonošci

Otvoreni optjecajni sustav.Klještari:Sastoji se od jedne krvne žile koju zovemo srce. U srce kroz otvore ulazi tekućina tzv. hemolimfa i stezanjem srca ona teče dodatnim žilama u prednji i stražnji dio tijela.Rakovi:Sastoji se od srca i nekoliko krvnih žila. U njemu teče hemolimfa koja prenosi kisik iz škrga i hranjive tvari iz probavne žlijezde. Rad sustava sličan je kao kod klještara.Uzdušnjaci (kukci):Sastoji se od jedne krvne žile na leđnoj strani koja čini srce. Krv je bezbojna, zelenkasta ili crvenkasta. Funkcija je prijenos hranjivih tvari, odnošenje produkata staničnog metabolizma (ugljični dioksid i sl.), ali ne i kisik.

MALOKOLUTIĆAVCIBodljikaši i žiroglavci

Nemaju optjecajnog sustava.

SVITKOVCIPlaštenjaci

Imaju zatvoreni optjecajni sustav

Svitkoglavci

Nemaju srce, već krv pokreću žile pa se nazivaju žilosrdnice.

KRALJEŠNJACI:

KRUŽNOUSTEVensko srce je građeno od jedne klijetke i jedne pretklijetke.

RIBESrce je dvodijelno, građeno od jedne pretkljetke i jedne klijetke i kroz njega teče isključivo venska krv. Iz tijela ona dolazi venama i skuplja se u veliku venu, prolazi kroz venski zaton (proširenje vene), a iz njega ide u pretklijetku, pa u klijetku.. Kontrakcijom klijetke arterijama odlazi u škrge u kojima se oksigenira. Iz škrga leđnom arterijom koja se grana u sve manje, krv dolazi do kapilara i tu se predaje kisik. Jedan dio venske krvi koja teče prema srcu protječe kroz bubreg gdje se pročišćava.

VODOZEMCINapredniji je nego u riba. Vodozemci imaju trodijelno srce sastavljeno od dvije pretklijetke i jedne klijetke. Venska krv iz tijela ulazi u desnu pretklijetku, arterijska krv iz pluća ulazi u lijevu pretklijetku. Iz pretklijetki krv ulazi u klijetku i tu se samo djelomice promiješa. Kada se kontrahira ili stegne klijetka najprije:

1. venska krv iz desne strane klijetke poteče iz aortinog debla plućnim arterijama u pluća

2. promiješana arterijska i venska krv iz klijetke poteče u desni i lijevi luk aorte i dalje arterijama u tijelo, i na kraju

3. arterijska krv iz lijeve strane klijetke iz aortinog debla ide glavinim arterijama u glavu. Takav protok krvi regulira LOPTASTI ZALISTAK, u aortinom deblu.

GMAZOVISrce je građeno od desne i lijeve pretklijetke i jedne djelomično pregrađene klijetke koja spriječava potpuno miješanje arterijske i venske krvi.

PTICENapredniji je nego kod gmazova. Srce im se sastoji od četiri dijela: dvije pretklijetke i dvije klijetke. Desna strana srca je venska, a lijeva arterijska, te nema miješanja arterijske i venske krvi. Ovakav napredak u razvoju optjecajnog sustava doveo je do TOPLOKRVNOSTI (HOMEOTERMNOSTI)

SISAVCISrce je četverodjeljno, smješteno je u OSRČJU, prostoru kojeg okružuje dvostruka stijenka. Venska se krv iz čitavog tijela skuplja u gornjoj i donjoj šupljoj veni, iz koje ulazi u desnu pretklijetku, pa u kljetku. Stezanjem srca krv se iz kljetke potiskuje plućnom arterijom u pluća, gdje se vrši izmjena plinova. Iz pluća, oksigenirana se krv plućnom venom vraća u lijevu pretkljetku, pa u lijevu klijetku.

6. ŽIVČANI I OSJETILNI SUSTAV

SPUŽVEKod spužvi možemo govoriti o podražljivosti, tj. protoplazma svake pojedinačne stanice osjetljiva je na podražaje, ali nema prenošenja i koordinacije među njima (ne postoji živčani sustav koji bi ih objedinio u jednu cjelinu).


ŽIVČANI SUSTAV:Virnjaci, trakavice: Jednostavan je, vrpčasti, a sastoji se od moždanih ganglija (nakupine živčanih stanica), od kojih se živčane vrpce pružaju prema stražnjem djelu tijela.Metilji imaju živčani ganglij iz kojeg izlaze prednji živci i šest uzdužnih živčanih vrpci.

OSJETILA:Virnjaci su osjetljivi na dodir i svijetlo. Imaju jednostavne oči (jedan ili više pari na prednjem dijelu tijela).

Žarnjaci

Živčani sustav je vrlo jednostavan. Živčane stanice su međusobno povezane poput mreže. Podražaji se prenose sporo, ali reagira cijela životinja.

Oblenjaci

Živčani sustav sastoji se od velike mase živčanih stanica na prednjem dijelu tijela, koja tvori živčani prsten koji okružuje ždrijelo. Od okoždrijelnog živčanog prstena pružaju se živčane vrpce prema prednjem i stražnjem dijelu tijela. Oblići imaju dobro razvijena osjetila, osobito na prednjem dijelu tijela, u obliku četina i/ili bradavica.

Mekušci

Živčani sustav sastoji se od nekoliko vrsta parnih živčanih ganglija koji su živčanim vrpcama povezani sa svim dijelovima tijela (najrazvijeniji imaju glavonošci), a od osjetila su posebno razvijene oči glavonožaca. Imaju ticala za opip i miris (puževi), ravnotežne organe u stopalu i osjetila za njuh smještena uz škrge.


ŽIVČANI SUSTAV:Ljestvičavi, par nadždrijelnih ganglija povezanih s parom podždrijelnih ganglija od kojih se pružaju živčane vrpce koje su u svakom kolutiću povezane parom ganglija.

OSJETILNI SUSTAV:Unutar epiderme različite vrste osjetila, a neki morski predstavnici imaju nekoliko pari jednostavnih očiju.

Člankonošci

ŽIVČANI SUSTAV:Ljestvičavi.Klještari:Mozak i trbušne živčane vrpce s ganglijima.Rakovi:Mozak je okoždrijelnim prstenom povezan s dvije trbušne živčane vrpce s ganglijskim čvorićima u svakom kolutiću.Uzdušnjaci (kukci):Trodijelni mozak okoždrijelnim prstenom povezan s parom podždrijelnih ganglija koji su povezani trbušnim živčanim vrpcama.

OSJETILNI SUSTAV:Klještari:Imaju oči, osjetne dlake i liraste organe za primanje kemijskih podražaja.Rakovi:Imaju složene oči (sastavljene od mnogo malih okašca), te stvaraju sliku poput mozaika. Imaju četine i dlake za opip, na ticalima osjetila za miris, a ispod osjetila za ravnotežu.Uzdušnjaci (kukci):Imaju složene oči, na ticalima osjetila za miris (kod nekih npr. leptira posebno razvijena, te registriraju ženku na udaljenosti od nekoliko kilometara). Organi za sluh su najrazvijeniji kod onih koji imaju organe za glasanje, npr. skakavci, cvrčci …

MALOKOLUTIĆAVCIBodljikaši

Živčani sustav čini okoždrijelni prsten i zrakasto raspoređeni živci koji idu do periferije. Iako nije ustanovljeno postojanje osjetila, svi bodljikaši reagiraju na svjetlo, pa su osjetne stanice vjerojatno razmještene po cijeloj koži.

Žiroglavci

Imaju živčanu vrpcu smještenu na leđnoj strani tijela.


Živčani sustav sastoji se od moždanog ganglija na stražnjoj strani i živaca koji se protežu po cijelom tijelu.

Svitkoglavci

Živčani sustav pruža se iznad svitka u obliku dugačke vrpce, a naziva se leđna moždina koja na prednjem dijelu prelazi u moždani mjehurić, a iz leđne moždine izlaze bočni živci u kolutićavom poretku. Na površini tijela nalaze se osjetilne stanice kojima raspoznaje jačinu svjetlosti. Vijenac pipala uz usta osjetljiv je na dodir i okus.

KRALJEŠNJACI

KRUŽNOUSTEMozak se sastoji od pet dijelova. Slušni organ čini vrlo jednostavan mjehurić. Na glavi sa strane imaju oči bez očnih kapaka. Sa strane tijela imaju bočnu prugu koja omogućava ravnotežu tijekom plivanja.

RIBEOpći plan građe živčanog sustava odgovara onom u krlješnjaka. Oči se nalaze na glavi, nemaju pokretne očne kapke , već su oni prozirni i srasli i prekrivaju rožnicu. Nemaju ni suznih žlijezdi. Oči su prilagođene na gledanje na blizinu.Mirisne jamice nalaze se iza očiju i primaju osjete mirisa.Bočna pruga je osjetilni organ za registriranje smjera i brzine strujanja vode. Pruža se duž cijelog tijela postrance, a izgrađena je od cjevčice koja je spojena s otvorima koji su na ljuskama. Kroz otvore u cjevčicu struji voda i podražuje posebne osjetilne stanice, a podražaj se dalje prenosi živcima u mozak.

VODOZEMCIOpći plan građe isti je kao i kod svih kralješnjaka. Osjetilo za sluh je naprednije nego u riba, jer uz unutrašnje uho imaju i srednje uho. U srednjem uhu je slušna košćica koja s jedne strane dodiruje bubnjić, a s druge strane košćicu koja je u vezi s ovalnim prozorčićem unutarnjeg uha. Srednje uho je Eustahijevom cijevi povezano s usnom šupljinom. Oči imaju slobodne očne kapke, suzne žlijezde i naprednije su od ribljih, jer se bolje prilagođuju blizom i dalekom gledanju.

GMAZOVIUočava se bolja razvijenost prednjeg mozga, u čijoj su sivoj supstanci centri za složenije radnje od radnji vodozemaca. Organi za sluh sastaje se od bubnjića, srednjeg i unutarnjeg uha. Na rascjepljenom jeziku su osjetila za miris i okus.

PTICEPrednji mozak je razvijeniji nego kod gmazova. Osjetila za miris, njuh i opip slabije su razvijena, ali su osjetila sluha, a posebice vida dobro razvijena. Uho je građeno od unutarnjeg i srednjeg uha, a oči imaju dva očna kapka, prozirnu migavicu i suzne žlijezde. U mrežnici oka ptice imaju dvije ili tri žute pjege, te na taj način istodobno mogu promatrati dva predmeta. Također imaju veliku oštrinu vida, npr. jastreb uočava kretanje plijena i s visine od nekoliko stotina metara.

SISAVCIImaju najjače razvijen prednji dio mozga tzv. VELIKI MOZAK. Sustav brazda na površini mozga imaju svi sisavci osim kljunaša i nekih glodavaca. Veličina mozga jako varira (od 0,15 g kod nekih šišmiša, do 7 kg kod plavetnog kita). Razvijenost i specijaliziranost osjetila varira u zavisnosti od načina života. Osjetila za dodir i toplinske podražaje nalaze se u koži, osjetila za okus na jeziku i usnoj, a osjetila za njuh (miris) u nosnoj šupljini. Osjetila za njuh dobro su razvijena u psa i vuka. Noćni sisavci, kao što su npr. mačke, imaju jako dobro razvijen vid. U oku zvijeri, konja i preživača, nalazi se posebna kožica (zrcalce) koja reflektira svijetlost, tako da oči ovih životinja noću svjetlucaju. Organ za sluh sastavljen je od unutrašnjeg (labirintni organ), srednjeg i vanjskog uha. Uške imaju gotovo svi sisavci, a osobito su velike kod noćnih životinja

7. SUSTAV ZA IZLUČIVANJE


Štetne produkte izlučuju protonefridijama ili primitivnim bubrezima – razgranatim sustavom cjevčica od kojih svaka završava tjemenom stanicom (vršne stanice u kojima se nalaze trepetljike). U tu stanicu ulaze štetni produkti metabolizma, prolaze kroz cjevčice koje se sve više šire, dok ne dospiju do otvora na površini tijela.

Žarnjaci

Nemaju organa za izlučivanje. Veći dio neprobavljenih ostataka izbacuje se kroz usni otvor.

Oblenjaci

Imaju dvije cijevi koje se kao bočna zadebljanja pružaju na unutrašnjoj strani stijenke tijela.

Mekušci

Imaju razvijene organe – metanefridije – otvorene jako prokrvljene cjevčice koje na vrhu imaju trepetljikavi lijevak koji sakuplja produkte metabolizma. Metabolički produkti izbacuju se kroz otvore metanefridija u plaštanu šupljinu, a otuda van.


Sastoji se od parova metanefridija koji se nalaze u svakom kolutiću – tzv. segmentalni organi. Svaki metanefridij započinje lijevkom u jednom kolutiću, a otvara se otvorom u drugom kolutiću.

Člankonošci

Klještari:Neki imaju preobražene metanefridije, a neki Malphigijeve cjevčice (cjevasta izbočenja crijeva u tjelesnu šupljinu).Rakovi:Jedan par ticalnih (antenalnih) žlijezda – cjevasti organi nalik na metanefridije.

Uzdušnjaci (kukci):Malphigijeve cjevčice – na prijelazu između srednjeg u stražnje crijevo (filtriraju tjelesnu tekućinu)

MALOKOLUTIĆAVCI

Nemaju sustav za izlučivanje

SVITKOVCISvitkoglavci

Organi za izlučivanje su parni, smješteni na leđnoj strani škržnog ždrijela. Jednim se krajem otvaraju tjelesnu šupljinu, a drugim u okoškržnu.

KRALJEŠNJACI:

KRUŽNOUSTEIzlučivanje se vrši pomoću prabubrega (mezonefrosa).

RIBEImaju prabubreg (mezonefros) koji je parni organ smješten uz kralješnicu, iznad plivaćeg mjehura. Mokraća se izlijeva ili u nečisnicu ili u poseban mokraćni otvor iza crijevnog otvora.

VODOZEMCIImaju parne prabubrege koji su smješteni s leđne strane tijela. Iz njih se mokraća odvodi parnim mokraćovodima do nečisnice, gdje se izvode i spermiji i jaja.

GMAZOVIImaju prave bubrege (metanefrose), parne organe smještene na leđnoj strani trbušne šupljine. Mokraćovodi i mokraćni mjehur ulaze u nečisnicu, a mokraća se izlučuje kao čvrsta bijela tvar (mokraćna kiselina)

PTICEImaju jedan par pravih bubrega (metanefrosa). Mokraćovodi su parni i otvaraju se u nečisnici. PTICE NEMAJU MOKRAĆNI MJEHUR!

SISAVCIImaju pravi bubreg ili metanefros. Mokraćovodi se otvaraju u mokraćni mjehur iz kojega mokraćna cijev izvodi mokraću napolje. Kod mužjaka, ona je povezana sa spolnim sustavom, tako da se kroz nju izvode i spermiji.

8. SUSTAV ZA RAZMNOŽAVANJE

SPUŽVEVećinom su dvospolci (HERMAFRODITI), a neke su razdvojenog spola. Razmnožavaju se spolno i nespolno. Kod spolnog razmnožavanja, spermiji i jajne stanice ispuštaju se u neku od šupljina spužve (nastaju od jedne vrste stanica), gdje se događa oplodnja. Ako su jedinke različitog spola, tada strujanje vode omogućuje oplodnju, jer do spužve donosi stanice drugog spola. Iz oplođenog jajeta razvija se ličinka s bičevima. Nakon kratkog vremena koje provede kao slobodno plivajući oblik, ličinka se pričvrsti za dno i razvija u odraslu jedinku koja živi nepokretno sjedilačkim načinom života.Nespolno se razmnožavaju pupanjem (pup je rasplodno tjelešce koje se stvara kao izbočina stijenke tijela spužve, a naziva se GEMULA). Ako pup nastavi rasti na matičnoj spužvi, doprinosi povećanju kolonije. Ako se odvoji od matične jedinke, u povoljnim uvjetima može izrasti u novu spužvu.


Virnjaci se mogu razmnožavati nespolno poprečnom diobom. Imaju sposobnost regeneracije. Dvospolci su, te se mogu razmnožavati tako da spermiji jedne jedinke oplode jajašca druge (obostrana oplodnja), te nastaje plivajuća jedinka.Metilji su dvospolci, te se razmnožavaju slično kao virnjaci.Trakavice su dvospolci. U člancima se razvijaju muški i ženski spolni organi (jajnici i sjemenici). U svakom je članku zajednički spolni otvor. Moguća je oplodnja u samom članku ili između članaka. (oplođeni i zreli članci se rastom novih u vratnoj zoni potiskuju prema kraju tijela. Konačno se zreli članak otkine i s neprobavljenim ostacima izlazi iz crijeva napolje). Zreli članci mogu imati i oko 120.000 oplođenih jajašca. Prvi puta se pojavljuje plodnica - slijepa vrećica u kojoj se pohranjuju jajašca.

Žarnjaci

Mogu se razmnožavati nespolno (pupanjem), spolno, te izmjenom spolne i nespolne generacije (metageneza).Nespolno se razmnožavaju tako da se iz sva tri sloja tijela bočno pojavljuje pup. U početku je to mala izbočina koja sve više raste i postaje sve sličnija odrasloj hidri. Kad se razviju lovke mlada hidra se otkida, pričvrsti za podlogu i živi samostalno. Pupovi mogu ostati i zajedno povezani u zadruzi.Spolno se razmnožavaju tako da se u tijelu hidre razviju muške i ženske spolne stanice. Oplodnja je vanjska (u vodi). Oplođena jaja padaju na tlo, gdje prezime u smrznutom mulju. U proljeće se razvija trepetljikava ličinka, koja neko vrijeme još slobodno pliva u vodi, a kasnije se pričvrsti za dno.

Hidra ima veliku sposobnost regeneracije: razrežemo li ju na nekoliko komadića, iz svakog će nastati nova hidra.Metageneza – izmjena generacija – polipa (nespolno) i meduze (spolno) kod mnogih obrubnjaka i režnjaka.

Oblenjaci

Oblići su životinje razdvojena spola. Mužjaci i ženke oblića razlikuju se prema nekim vanjskim anatomsko-morfološkim osobinama, što se zove spolno dvoličje, ili spolni dimorfizam. Primjerice, ženke svinjske gliste mogu narasti i do 40 cm, a mužjaci do 25 cm. Mužjaci imaju kukasto savijen stražnji kraj tijela. Na njemu, u blizini nečisnice, mužjaci imaju lepezaste nastavke, tzv. kopulatorne četine. One im služe kao pomoćni organi pri parenju (kopulaciji).Ženke imaju parne jajnike u obliku tankih cjevčica, na koje se nastavljaju parni jajovodi koji se spajaju u plodnicu.U plodnicama se sabiru jaja, a obje plodnice spajaju se u spolnicu koja se otvara spolnim otvorom u prednjem dijelu tijela. Kod mužjaka nalazimo cjevasti sjemenik, nešto dulji sjemenovod u kojem dozrijevaju spermiji, sjemeno spremište za spermije i završnu cijev nečisnicu.Za vrijeme parenja spolno zrelih jedinki mužjak obavije oko ženke stražnji dio tijela i pomoću kopulatornih četina raširi spolni otvor i ubaci spermije koji nemaju bičeva. Oplodnja je unutrašnja (u jajovodu ženke). Oplođena jaja se obaviju membranom koja zadeblja poput opne, a prema njoj možemo razlikovati pojedine nametničke vrste.

MekušciVećinom su rastavljenog spola (školjkaši, glavonošci), a znatan dio njih su dvospolci (većina puževa). Razmnožavaju se jajima. Iz oplođenog jajašca razvija se trepetljikava, slobodno plivajuća ličinka – veliger. Oplodnja je vanjska ili unutarnja u plaštenoj šupljini. Plodila su parna ili imaju jedinstvenu dvospolnu žlijezdu, u kojoj najprije sazrijevaju spermiji, a onda jajne stanice (većina puževa).


Kopneni i slatkovodni predstavnici su dvospolci. Muške i ženske parne žlijezde smještene su odvojeno u nekoliko kolutića u prednjem dijelu tijela. Oplodnja je naizmjenična, iz jajašca se razvija odrasla jedinka.Morski predstavnici su razdvojena spola. Iz jajašca se razvija ličinka trohofora, pa odrasla jedinka.

Člankonošci

Razdvojena su spola.Klještari:Razmnožavaju se jajima. Ženka odlaže oplođena jajašca zapredena u kokone. Škorpioni rađaju žive mlade.Rakovi:Kod mužjaka je prvi par začanih nogu preobražen u spolne organe. Ženka npr. riječnog raka nosi jaja prilijepljena za noge zadka. Oplodnja je vanjska i iz oplođenih jaja razvijaju se ličinke, koje se nekoliko puta presvlače pomoću hormona živčanog sustava, te na kraju nastaju mladi rakovi.Uzdušnjaci (kukci):Kod mužjaka su začane noge preobražene u spolne organe. Oplodnja je unutrašnja. Razmnožavaju se jajima, ali su i poznati i živorodni oblici. Razlikuju se dva oblika: potpuna preobrazba ili metamorfoza, kod koje se iz jaja razvija ličinka koja prelazi u kukuljicu, a potom u odraslog kukca (leptir, muha, pčela) i nepotpuna preobrazba kod koje izostaje stadij kukuljice (skakavac, žohar, stjenica).

MALOKOLUTIĆAVCIBodljikaši

Obično su razdvojena spola, a mužjaci i ženke se jedva međusobno razlikuju po vanjskom izgledu. Oplodnja je vanjska, a iz oplođenog jajašca razvija se bilateralno simetrična, slobodno plivajuća jedinka – pluteus. Tijekom složene preobrazbe ličinka se pričvršćuje na morsko dno. Najveći dio ličinki propada kao hrana većih životinja ili ih vodene struje raznesu, dok odrasle bodljikaše jedu tek neke ribe, raci i puževi.Imaju veliku sposobnost regeneracije.

Žiroglavci

Razdvojena spola. Nakon oplodnje nastaje ličinka koja se razvija preobrazbom do odraslog oblika


Razmnožavaju se spolno i nespolno pupanjem (kod zadružnih vrsta pupovi se ne odvajaju, tako da nastaju višečlane zadruge). Dvospolci su. Jaja i spermiji odlaze u okoškržnu šupljinu gdje dolazi do oplodnje. Nakon brazdanja nastaje ličinka slična punoglavcu koja u repiću ima svitak, ličinka neko vrijeme pliva, zatim se pričvrsti za podlogu, izgubi repić i svitak.

Svitkoglavci

Spolne žlijezde su kolutićavo raspoređene, ima ih oko 25 pari. Razmnožavaju se spolno i oplodnja je vanjska.

KRALJEŠNJACI:

KRUŽNOUSTESpolovi su odvojeni, a vrlo su rijetko dvospolci. Spolne žlijezde nemaju odvodne kanale, već se spolni produkti izlijevaju izravno u trbušnu šupljinu. Iz tijela izlaze kroz mokraćnospolni otvor koji se nalazi iza izmetnog otvora.

RIBEOdvojenog su spola. Rijetka je dvospolnost. Oplodnja je uglavnom vanjska, tj. ženke legu jaja (ikru) koju mužjak prekriva spermom (mliječi). Iz oplođenog jajašca razvija se ličinka koja slobodno pliva i preobražava se u odraslu ribu. Neke ribe imaju unutarnju oplodnju, npr. neki morski psi, a kod takvih vrsta razvili su se posebni organi za kopulaciju.

VODOZEMCIOplodnja je vanjska. U proljeće ženke ispuštaju jaja, mužjaci na leđima ženki oplođuju jaja spermijima. Iz oplođenog jaja razviti će se ličinka tj. punoglavac koji je sličan ribici jer ima dvije do tri škrge, rapnu peraju, dvodijelno srce, svitak i bočnu prugu. Kroz nekoliko tjedana postupno se razvijaju pluća, krvotok, pojavljuju se prvo stražnje, pa onda prednje noge, te se skraćuje rep i okoštava kostur. Takvom preobrazbom ili metamorfozom ličinke u odraslu žabu upravlja hormon tiroksin iz štitnjače.

GMAZOVISpolni organi su odvojeni od mokraćnih. Oplodnja je unutarnja, a većina gmazova nese oplođena jaja (u zemlju, pijesak) iz kojih se izlegu mladi. Neki gmazovi kote žive mlade koji se iz jajeta izlegnu još u jajovodu. Jaja su slična ptičjim jajima i vanjskom ljuskom zaštićena su od isušenja. Zametak se hrani žumanjcem. Tijekom zametnog razvoja razvijaju se tri zametne opne (ovoji). Prva je amnion koja obavija zametak, ispunjen je tekućinom i štiti zametak od trešnje i pritiska. Druga je alantois koji raste iz probavila zametka, a isprepleten je krvnim žilama koje primaju kisik iz zraka, a vrši i funkciju mokraćnog mjehura. Na kraju zametak izgradi i treću opnu serozu koja obavija prethodne.

PTICEOdvojena su spola. Oplodnja je unutarnja. Mužjaci nekih vrsta imaju kopulacijske organe (labudi, patke), a ostali sjeme prenose sljubljivanjem nečisnica. Ženke imaju samo lijevi jajnik i lijevi jajovod. Jaja su slične građe kao kod gmazova: tvrda lupina na površini, ispod dvostruka jajna opna, bjelance, žumanjce u žumanjčanoj opni i tri zametne opne: amnion , alantois i seroza. Za razvoj zametka potrebno je da jaja griju roditelji. Mladi su slijepi, goli i nepokretni, te ih zovemo čučavci (kos, golub) ili su pokretni i sposobni za samostalni život čim se izlegnu, te ih nazivamo potrkušci (guske, patke, kokoši) SISAVCI Spermiji nastaju u parnim sjemenicima i organom za kopulaciju unose se prilikom parenja u spolnicu ženke. Jajne stanice sazrijevaju u parnim jajnicima. Proces izbacivanja zrelih jajnih stanica u trbušnu šupljinu naziva se OVULACIJA, a njeno trajanje varira. Zrelo jaje iz trbušne šupljine dolazi jajovodom u maternicu. Na tom putu dolazi do oplodnje. Oplođeno jaje se brazda i prihvati za stijenku maternice. Oko zametka se stvaraju zametni ovoji amnion, alantois i seroza. POSTELJICA se razvija tako da alantois i seroza srastu u prokrvljeni HORION koji ponovno sraste s prokrvljenom stijenkom maternice. Takva povezanost onemogućava miješanje krvi između zametka i majke. Hranjive tvari i kisik iz kapilara maternice difuzijom prelaze u kapilare zametka. Na taj način zametak dobiva hranu i kisik iz optjecajnog sustava majke. Kod poroda se stezanjem mišića maternice izgura najprije mlado, a onda i posteljica. Veza između zametka i posteljice (PUPČANA VRPCA) prekine se sama ili je majka pregrize, pa rođeno mlado započne samostalan život.

komparativan razvoj sustava

Documents