1

Komentar

Ekspertne radne skupine

(veljača 2015. – lipanj 2016.)

na

Izvješće „Povjerenstva za unaprjeđenje

reforme odgoja i obrazovanja“

objavljenom 4. studenog 2016. godine na mrežnim stranicama

Ministarstva znanosti i obrazovanja

http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=15060&sec=1933

Boris Jokić, Branislava Baranović, Suzana Hitrec, Branka Vuk, Ružica Vuk, Zrinka

Ristić Dedić i Tomislav Reškovac

2

Ovaj se komentar temelji isključivo na dijelovima Izvješća koji se odnose na Cjelovitu kurikularnu

reformu, rad Ekspertne radne skupine čiji smo bili članovi i rad ostalih tijela u okviru Cjelovite

kurikularne reforme. Također komentar se ograničen samo na dio Izvješća pod naslovom „II.

Raščlamba Strategije i Akcijskoga plana za provedbu Strategije“ (stranice 5. - 16.).

Premda autori izvješća na str. 5. navode da su „utvrđene sljedeće činjenice“, Izvješće se ne zasniva na

objektivno utvrđenim činjenicama, već obiluje netočno prikazanim informacijama, neistinama te

neprimjerenim iskazivanjem stavova bez konzultiranja svih dokumenata i komunikacije s velikim

brojem osoba uključenih u rad na Cjelovitoj kurikularnoj reformi u razdoblju od siječnja 2015. do

lipnja 2016. godine.

Osim netočno prikazanih informacija, neistina te neprimjerenih iskaza stavova, Izvješće ne uključuje

različite dokumente i odluke važne za provođenje Cjelovite kurikularne reforme. Gotovo je

nevjerojatno da se u Izvješću uopće ne spominje Odluku o osnivanju Ekspertne radne skupine za

provođenje Cjelovite kurikularne reforme koju je 11. ožujka 2016. donio Ministar znanosti,

obrazovanja i sporta prof. dr. sc. Predrag Šustar kao niti jedna odluka, dokumentacija i

korespondencija između ministarstva i Ekspertne radne skupine u razdoblju od 29. siječnja 2016. do

19. lipnja 2016.

Neprofesionalnom, nekolegijalnom i nečasnom smatramo činjenicu da tijekom rada na izradi

Izvješća niti jedan član Ekspertne radne skupine nije upitan za moguća pojašnjenja događaja vezanih

uz rad na Cjelovitoj kurikularnoj reformi, dokumentaciju i davanje dodatnih uvida u rad.

Iz svega navedenoga, a ponajviše zbog neobjektivnosti, netočnosti, iznesenih neistina, nepotpunih

informacija, netočnih prikaza, insinuacija i neprimjerenih iskaza stavova ljubazno molimo ministra prof.

dr. sc. Pavu Barišića da navedeno Izvješće u dijelu koji se odnosi na utvrđivanje činjenica (str. 5.-16.)

odbacite i uklonite s mrežnih stranica Ministarstva.

U ovom obliku ovaj dio Izvješća vrijeđa rad preko 500 stručnjaka, ugrožava osobni i profesionalni

integritet svih uključenih u rad na Cjelovitoj kurikularnoj reformi, kao i integritet odgoja, obrazovanja i

znanosti u Republici Hrvatskoj.

3

PRAVNA OSNOVA RADA EKSPERTNE RADNE SKUPINE

Sukladno cilju 2. u poglavlju Rani i predškolski, osnovnoškolski i srednjoškolski odgoj i obrazovanje Strategije

obrazovanja, znanosti i tehnologije (2011.):

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta (MZOS) je 18. prosinca 2014. godine objavilo Javni poziv za

voditelja i članove Ekspertne radne skupine (ERS) za provođenje Cjelovite kurikularne reforme (CKR).

Ministar znanosti, obrazovanja i sporta prof. dr. sc. Vedran Mornar je 28. siječnja 2015. godine donio

Odluku o osnivanju Ekspertne radne skupine za provođenje Cjelovite kurikularne reforme kojom je

imenovao voditelja i šest članova Ekspertne radne skupine za provođenje Cjelovite kurikularne

reforme na razdoblje do 31. siječnja 2016. godine. Ekspertna radna skupina (ERS) počela je s radom 2.

veljače 2015. godine.

Ministar Mornar 23. prosinca 2015. je donio Odluku o izmjeni i dopuni Odluke o osnivanju ERS-a

kojom se rad skupine u istom sastavu na način da se riječi do 31. siječnja 2016. godine zamjenjuju s

riječima „do 29. veljače 2016. godine“.

Od 29. veljače 2016. godine do 11. ožujka 2016. ne postoji ERS.

Ministar znanosti, obrazovanja i sporta prof. dr. sc. Predrag Šustar je 11. ožujka 2016. godine donio

Odluku o osnivanju Ekspertne radne skupine za provođenje Cjelovite kurikularne reforme čime je

osnovana novi ERS. Ovoj odluci nije prethodio javni poziv. Skupina je imenovana u istom sastavu.

Skupina je imenovana bez preciznog roka, odnosno do „završetka javnog savjetovanja o

kurikulumskim dokumentima“.

27. svibnja 2016. godine članovi ERS-e podnijeli su Zahtjev za razrješenjem zbog nemogućnosti

daljnjeg rada i obavljanja povjerenih zadaća te nedostatka primjerene razine podrške od strane

Ministarstva koja bi ukazivala na mogućnost dovršetka dionice A i početka dionice B Cjelovite

kurikularne reforme.

17. lipnja 2016. Ministar Šustar donosi Odluku kojim je stavljena izvan snage Odluka o osnivanju

Ekspertne radne skupine za provođenje Cjelovite kurikularne reforme.

Od 17. lipnja 2016. do danas ne postoji ERS.

4

Komentari na Izvješće (str. 5. – 16.) II. 1. (str. 5) Navod: „…a u suradnji s ministrom nadležnim za znanost i obrazovanje kasnije ovlaštenja prenosi na Ekspertnu radnu skupinu (ERS) te na taj način Ministarstvo i ustanove (agencije i NCVVO) koje čine odgojno-obrazovnu infrastrukturu preobražavaju u operativnu i administrativnu potporu. Time Vlada RH (2011. -2015.) reformske procese smješta izvan nadležnoga ministarstva i ustanova. Takvim uspostavljanjem nositelja dijela reformskoga procesa Ministarstvo postaje administrativna i operativna potpora strateških mjera i aktivnosti.“

Komentar: U razdoblju od siječnja 2015. do lipnja 2016. Ekspertna radna skupina (ERS) imenovana je u istom sastavu dva puta i to od dvije različite Vlade RH - premijera Zorana Milanovića (2011. - 2015.) te premijera Tihomira Oreškovića (2016. - 2016.). Iz odluke o osnivanju od 28. siječnja 2015. (http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=3620) koju je potpisao resorni ministar prof. dr. Vedran Mornar te Odluke o osnivanju od 11. ožujka 2016. godine (http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=3620) koju je potpisao resorni ministar prof. dr. Predrag Šustar (a koju Povjerenstvo iz nepoznatog razloga ne prilaže niti raspravlja), razvidno je da ERS nije imao ovlasti donošenja odluka, financijske ovlasti ni pravne ovlasti. Tvrdnja da su bilo kakva ovlaštenja MZOS-a prenesena na ERS gruba je laž koja nema uporišta ni u dokumentima niti u stvarnosti. Potpuna je neistina da su u slučaju provođenja CKR, Ministarstvo, agencije u odgoju i obrazovanju te NCVVO djelovali kao administrativna i operativna potpora strateških mjera i aktivnosti. Od početka rada i tijekom oba mandata ERS-a, djelatnici MZOS-a, AZOO-a, ASOO-a i NCVVO-a bili su dio Jedinice za stručnu i administrativnu podršku (http://www.kurikulum.hr/jedinica-za-strucnu-i-administrativnu-podrsku/). Uloga je djelatnika MZOS-a i agencija prije svega bila stručna, a ne administrativna. Neistina je da su reformski procesi smješteni izvan nadležnoga ministarstva i ustanova. Navedeno potvrđuje činjenica da su sve odluke, dokumenti, financijski poslovi pripremani i doneseni od strane službi ministarstva i ministara Mornara i Šustara. Dokaz navedenome je također da su rezultati i aktivnosti u okviru CKR uvršteni u različite dokumente obje Vlade RH u gore spomenutom razdoblju, uključujući i Nacionalni program reformi 2016. kojeg je u travnju 2016. godine donijela Vlada RH premijera Tihomira Oreškovića. https://vlada.gov.hr/UserDocsImages/Sjednice/2016/17%20sjednica%20Vlade/17%20-%201a.pdf II. 6. (str. 7) Navod: „No, vrijeme za izradu kurikulumskih dokumenata za koje je u inačicama Strategije (2013. i 2014.) planirano tri godine, u Akcijskome planu svedeno je, bez obrazloženja, na šest mjeseci, s time da u metodološkome smislu nije sasvim jasno kako to da se dokumenti druge razine (nacionalni kurikulumi) rade prije dokumenta prve razine (Okvira nacionalnoga kurikuluma, ONK).“

Komentar: Neistinit je navod da su se nacionalni kurikulumi radili prije Okvira nacionalnog kurikuluma (ONK). Prve su inačice dokumenta ONK-a izrađene u travnju 2016. i predstavljene na prvim radnim sastancima stručnih radnih skupina u svibnju 2016. Dijelovi Okvira prezentirani su također tijelima izvršne vlasti, Saborskom odboru, nadležnim tijelima i na stotinama skupova širom RH. Pojedine inačice dokumenta ONK bile su i još uvijek su dostupne u prostoru računalnog oblaka CKR-a kojem su pristup imali ministri Mornar i Šustar te članovi stručnih radnih skupina i Jedinice za stručnu i administrativnu podršku (djelatnici MZOS-a, AZOO-a, ASOO-a i NCVVO-a) kao i određeni zaposlenici ministarstva. II. 8. (str. 8) Navod: „Javnosti je, ocjenjuje Povjerenstvo, prikazano da je riječ o velikoj reformi odgojno-obrazovnoga sustava na razini predškolskoga, osnovnoškolskoga i srednjoškolskoga odgoja i obrazovanja deriviranjem jednog cilja – „provođenje cjelovite kurikularne reforme“, koju ERS praktično primjenjuje sa značenjem izmjene nastavnoga programa pojedinačnih predmeta prema ishodima učenja i pridruživanju sadržaja ishodima učenja.“

Komentar: Neistinito, nestručno i nečasno je o aktivnostima 700-tinjak stručnjaka (članovi SRS, konzultanti, JSAP, pripravnici i ERS) uključenih u CKR govoriti isključivo kao o „izmjenama nastavnog programa prema ishodima učenja“. U CKR-u je ukupno izrađeno tri metodološka priručnika i 60 kurikulumskih dokumenata. Po prvi puta ti su dokumenti predstavljeni javnosti tijekom veljače 2016. zajedno s tadašnjim prvim potpredsjednikom Vlade Republike Hrvatske gosp. Tomislavom Karamarkom i ministrom prof. dr. sc. Šustarom. Isti ti dokumenti su bili

5

predmetom stručne rasprave, a u lipnju su na stranicama www.kurikulum.hr objavljene i druge inačice dokumenata. Ovime je sveukupno u predviđenom vremenskom razdoblju uspostavljen skladan i koherentan sustav nacionalnih kurikulumskih dokumenata Republike Hrvatske, prikazan na Slici 1. kojima se na nacionalnoj razini iskazuju namjere povezane sa svrhom, ciljevima učenja i poučavanja, očekivanjima, ishodima, iskustvima djece i mladih osoba, s organizacijom odgojno-obrazovnoga procesa i s vrednovanjem. Svi su kurikulumski dokumenti javno dostupni na www.kurikulum.hr.

Slika 1. Sustav nacionalnih kurikulumskih dokumenata izrađenih u okviru Cjelovite kurikularne reforme Svi nacionalni kurikulumski dokumenti osmišljeni su s idejom o djetetu i mladoj osobi kao o središnjem sudioniku odgojno-obrazovnoga procesa. Djeci i mladim osobama, roditeljima, odgojno-obrazovnim radnicima i svima ostalima kurikulumski dokumenti jasno ukazuju na odgojno-obrazovna očekivanja i ishode koja postavljamo pred djecu i mlade osobe. Postavljeni su kao razvojni i otvoreni dokumenti koje je moguće mijenjati kao odgovor na potrebe djece i mladih osoba, odgojno-obrazovnih radnika i ustanova, novih znanstvenih i tehnoloških spoznaja i onih proizašlih iz prakse. Uspostavom sustava nacionalnih kurikulumskih dokumenata su ujedno ispunjene sljedeće mjere iz Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije koje je usvojio Hrvatski sabor: 2.1.1.; 2.1.2; 2.1.3.; 2.2.1; 2.3.1.;2.3.2.; 2.4.1.; 2.4.2.; 2.4.3.; 2.4.4.; 2.5.1.; 2.5.2.; 2.5.3. U Strategiji obrazovanja, znanosti i tehnologije te od samog početka rada u CKR ukazuje se da je CKR osmišljena sveobuhvatno te da se odnosi na sve razine i vrste odgoja i obrazovanja i usmjerena je na sljedeća četiri jednakovrijedna elementa (Slika 1.):

Slika 2. Elementi Cjelovite kurikularne reforme

U skladu sa Strategijom, osmišljeno je da se cjelokupna transformacija sustava odgoja i obrazovanja koja uključuje i produljenje dovisokoškolskoga odgoja i obrazovanja sastoji od sljedećih dionica:

Dionica A (2015-16)

Izrada kurikulumskih dokumenata, izrada podloga i modela za sustav vrednovanja, ocjenjivanja i izvješćivanja o učeničkim postignućima, osposobljavanje odgojno-obrazovnih radnika, senzibiliziranje javnosti: osmogodišnja osnovna škola + postojeće trajanje srednje škole (8 + 3/4)

6

Dionica B Eksperimentalna provedba i evaluacija, osposobljavanje odgojno-obrazovnih radnika, izrada udžbenika i digitalnih materijala: osmogodišnja osnovna škola + postojeće trajanje srednje škole (8 + 3/4)

Dionica C Postupno uvođenje novih kurikuluma: osmogodišnja osnovna škola + postojeće trajanje srednje škole (8 + 3/4)

Dionica D Strukturna transformacija – infrastrukturna prilagodba, programska transformacija izrađenih programa za trenutačnu strukturu (8+3/4) u devetogodišnju osnovnu školu i postojeće trajanje srednje škole (9 + 3/4)

Dionica E Eksperimentalno uvođenje devetogodišnje osnovne škole i postojeće trajanje srednje škole (9 + 3/4)

Dionica F Postupno uvođenje devetogodišnje osnovne škole i postojeće trajanje srednje škole (9 + 3/4)

Cjelovita kurikularna reforma redovito je na ovaj način predstavljena relevantnim tijelima kako bi se osigurala transparentnost procesa te maksimalna informiranost i uključenost svih dionika ovog složenog procesa. Reforma je višestruko predstavljena na sjednicama Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Hrvatskog sabora, Rektorskomu zboru RH, Hrvatskoj gospodarskoj komori, Hrvatskoj udruzi poslodavaca, Hrvatskoj obrtničkoj komori, Gospodarskom vijeću Predsjednice RH Kolinde Grabar Kitarović, visokim dužnosnicima Vlade RH (2011.-1.5) i Vlade RH (2015.-16.), Nezavisnom sindikatu zaposlenih u srednjoškolskom obrazovanju Republike Hrvatske, Sindikatu hrvatskih učitelja, Sindikatu Preporod i mnogim drugim tijelima i organizacijama, a posebice djelatnicima školama. Održano je više od 700 predstavljanja na državnim i lokalnim skupovima u organizaciji AZOO-a i na drugim ciljanim skupovima. Održani su najveći ikad webinari na kojima su sudjelovali deseci tisuća odgojno-obrazovnih radnika. Dvije Vlade RH u razdoblju od 2011.-16. uvrstile su CKR u svoje djelovanje i nacionalne programe reformi. Tvrdnja da je reforma „izmjena nastavnoga programa pojedinačnih predmeta prema ishodima učenja i pridruživanju sadržaja ishodima učenja“, potpuno je nerazumijevanje ili zlonamjerna interpretacija ukupnih aktivnosti u okviru CKR-a. Dokazi za navedeno nalaze se u sljedećim izvorima:

mrežna stranica - www.kurikulum.hr,

brojni dokumenti i izvještaji koji su bili upućeni ministarstvu i drugim nadležnim tijelima uključujući Hrvatski Sabor, Hrvatsku akademiju znanosti i umjetnosti te Rektorski zbor Republike Hrvatske. Npr: Ministarstvo znanosti i obrazovanja: http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=13583 Hrvatski Sabor – predstavljanje na saborskim odborima http://www.sabor.hr/na-sjednici-odbora-za-obrazovanje-znanost-i-kultur http://www.sabor.hr/predstavljeno-izvjesce-o-cjelovitoj-kurikularnoj-r http://www.sabor.hr/u-saboru-predstavljena-kurikularna-reforma-za-rani http://www.sabor.hr/u-saboru-odrzana-tematska-sjednica-o-kurikularnoj- HAZU, Rektorski zbor: http://www.kurikulum.hr/20-9-2015-predstavljanja-cjelovite-kurikularne-reforme-relevantnim-tijelima/ http://www.kurikulum.hr/wp-content/uploads/2015/09/Izvje%C5%A1taj-za-Hrvatsku-akademiju-znanosti-i-

umjetnosti-Cjelovita-kurikularna-reforma.pdf

II. 11. (str. 9) Navod: Provedba mjera CKR-a prema Strategiji u nadležnosti je Ministarstva. No, Povjerenstvo je utvrdilo kako je Odlukom o osnivanju ERS-a (Prilog 4.) od 28. siječnja 2015. godine Ministarstvo sebe razvlastilo te ERS u potpunosti preuzima nadležnost, odnosno realizaciju 2. cilja: Provesti cjelovitu kurikularnu reformu na način da Ministarstvo postaje čimbenik od kojega ERS zahtijeva realizaciju aktivnosti, primjerice izmjene zakona, uvođenje predmetnih kurikuluma u eksperimentalnu primjenu, potpisivanje odluka o imenovanju ERS-a (iako nije imalo utjecaja u izboru članova ERSa) i dr.

Komentar: Kao što je već rečeno, tvrdnja da se ministarstvo razvlastilo je u potpunosti neistina, čak i apsurdna. ERS je u ovom sastavu imenovan od strane dva ministra znanosti, obrazovanja i sporta iz dvije različite Vlade RH. U odlukama su jasno naznačene zadaće ERS-a. Sve pravne, financijske poslove i odluke o smjeru promjena donosilo je Ministarstvo. Tvrdnja da je ERS zahtijevao „realizaciju aktivnosti“, „izmjene zakona“, „eksperimentalnu primjenu“ su u potpunosti apsurdne jer su to aktivnosti koje su dvije Vlade RH donijele, a posebice se to odnosi na Vladu RH pod vodstvom premijera Tihomira Oreškovića i resornog ministra prof. dr. Predraga Šustara. (https://vlada.gov.hr/UserDocsImages/Sjednice/2016/17%20sjednica%20Vlade/17%20-%201a.pdf) To su ujedno i mjere koje je 2014. godine usvojio Hrvatski Sabor izglasavanjem Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije (http://www.novebojeznanja.hr/).

7

Tvrdnja da „ERS zahtijeva…potpisivanje odluka o imenovanju ERS-a (iako nije imalo utjecaja na izbor članova ERS-a)“ je apsurdna jer nije jasno kako bi tijelo koje nije imenovano moglo zahtijevati potpisivanje odluke o svom imenovanju. Također, koliko je nama poznato, pri imenovanju ERS-a u siječnju 2015. postojala je odluka o izbornom tijelu u kojem su bili visoki dužnosnici MZOS-a. Pri drugoj uspostavi ERS-a sam ministar prof. dr. Predrag Šustar je 11. ožujka 2016. samostalno donio odluku o imenovanju ERS-a u ovom sastavu bez javnog poziva. Navedeno Povjerenstvo nije našlo za shodno komentirati. II. 13. (str. 9) Navod: Povjerenstvo je utvrdilo kako je ERS očekivao primjenu novih predmetnih kurikuluma na razini osnovnog i srednjeg obrazovanja odmah nakon javne rasprave, a da je prepreku njihove primjene vidio u Ministarstvu koje nije osiguralo izmjenu zakonskih regulativa.

Komentar: Navod da je ERS očekivao primjenu odmah nakon javne rasprave je u potpunosti neistinit. ERS je u svim dokumentima i planovima najavljivao da su preduvjeti uspješnog uvođenja reforme:

osposobljavanje odgojno-obrazovnih radnika za uvođenje kurikulumskih dokumenata u odgojno-obrazovne ustanove

osiguravanje financijskih sredstava

potpuno sudjelovanje agencija u sustavu odgoja i obrazovanja

osiguravanje normativnog okvira. Javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću je preduvjet osiguranja normativnog okvira. Brojni dokumenti ukazuju da je ERS jasno zastupao stav da je potrebno osigurati preduvjete za dionicu B CKR. Osnovni elementi dionice B su javno objavljeni na sljedećoj poveznici: http://www.kurikulum.hr/wp-content/uploads/2016/05/Nacrt-prijedloga-za-javni-poziv-za-sudjelovanje-u-Dionici-B-Cjelovite-kurikularne-reforme.pdf. Ovaj javno dostupan dokument, kao niti mnoge druge, Povjerenstvo nije uzelo u obzir pri pisanju izvješća što ukazuje na izrazitu neobjektivnost i pristranost u pristupu. II. 14. (str. 10) Navod: Za provedbu CKR-a nije izrađen projekt s elementima koje bi svaki projekt ovakve vrste nužno trebao sadržavati. Pri tome se ponajprije misli na to da za projekt CKR-a nije postojalo tzv. Bazno istraživanje i podaci o stvarnom stanju u odgojno-obrazovnome sektoru u sklopu kojih bi, uz ostalo, bile navedene prednosti i nedostaci postojećega sustava odgoja i obrazovanja u RH. Stoga u izradi nacionalnih kurikuluma nisu uzeti u obzir ni dosadašnji rezultati raščlambe uspjeha hrvatskih učenika u europskome kontekstu, kao što su rezultati međunarodnih i europskih istraživanja (PISAe, TIMSS-a, PIRLS-a), preporuke Europske komisije objavljene u izvješćima Education and Training Monitor 2013., 2014. i 2015. Povjerenstvo u svojim uvidima nije utvrdilo postojanje tako razrađenoga projekta. Stoga Povjerenstvo nije moglo utvrditi koji su to izazovi na koje se predloženim kurikulumskim dokumentima želi odgovoriti, problemi koje se želi riješiti, potrebe hrvatskog društva i građana kojima se želi udovoljiti, niti tko su jasno definirani nositelji odgovornosti na svim razinama.

Komentar: Od prvog dana rada u programu CKR je vođen kao cjelovit projekt kroz jasne aktivnosti, rokove, nadležnosti te rezultate. O ishodima aktivnosti redovno su obavještavani ministri i ostali dužnosnici ministarstva. Svaka SRS koja je imenovana imala je svoj projektni zadatak (i dalje dostupni u računalnom oblaku CKR-a kao i dinamika njihove realizacije). Potpuna je neistina da u radu na CKR nisu uzete u obzir znanstvene spoznaje i rezultati empirijskih istraživanja. U računalnom oblaku i dalje se mogu naći tisuće pohranjenih domaćih i međunarodnih radova i istraživanja koja su stručne radne skupine koristile u razradi svojih ideja. Posebno se obraćala pažnja na rezultate učenika u nacionalnim i međunarodnim istraživanjima. Što se tiče Education and Training Monitora Europske komisije, dovoljno je vidjeti zadnji izvještaj u kojem se upravo CKR ističe kao dobro proveden reformski zahvat (https://ec.europa.eu/education/sites/education/files/monitor2016_en.pdf). Ministarstvu su, osim na računalnom oblaku kojemu su visoki dužnosnici cijelo vrijeme imali pristup, u 17 mjeseci rada od strane ERS-a dostavljeni planovi za pojedine dionice rada. Posljednji takav akcijski plan rada s podjelom aktivnosti, nositeljima aktivnosti i preciznim rokovima upućen je 27. ožujka 2016. godine ministru Šustaru, posebnom savjetniku Ivanu Milanoviću Litri i nekim drugim dužnosnicima ministarstva. II. 15. (str. 10) Navod: Iako je mjerom 1.1.2. Strategije predviđen koordiniran metodološki pristup izradi kurikulumskih dokumenata koji je trebalo izraditi Ministarstvo u suradnji s ERS-om, dokument kojim je određena metodologija izrade kurikulumskih dokumenata nije pronađen. MJERA 1.1.2. Definiranje koordiniranoga metodološkog pristupa izradi kurikularnih dokumenata (nacionalni kurikulumi za pojedine vrste i razine odgoja i obrazovanja, predmetni/modularni kurikulumi i kurikulumi za stjecanje

8

kvalifikacija u redovitome sustavu odgoja i obrazovanja). NADLEŽNOST: MZOS / PROVEDBA: MZOS, ERS / ROK: 2014. / POKAZATELJI OSTVARIVANJA: Izrađen koordinirani metodološki pristup izradi kurikularnih dokumenata. Povjerenstvo nije uspjelo pronaći dokument ili uputu o koordiniranome metodološkom pristupu izradi kurikularnih dokumenata, koji bi sadržavali ciljeve izrade navedenih pojedinačnih kurikuluma.

Komentar: Ovaj je navod u potpunosti neistinit. U opsegu zadataka i ovlasti ERS-a, osmišljen je i pripremljen jedinstven metodološki pristup izradi kurikulumskih dokumenata, koji je konzistentnom primjenom u izradi kurikulumskih dokumenata na svim razinama (od nacionalnih kurikuluma za pojedine vrste obrazovanja do predmetnih kurikuluma) osigurao postojanje jasne zajedničke konceptualne i metodološke osnove i koherentnost svih pripremljenih dokumenata. Izrađena su tri metodološka priručnika, kao osnova za izradu kurikulumskih dokumenata različite razine: 1. Metodološki priručnik za izradu prijedloga područja kurikuluma, 2. Metodološki priručnik za izradu prijedloga predmetnih kurikuluma i, 3. Metodološki priručnik za izradu prijedloga kurikuluma međupredmetnih tema. Navedeni metodološki priručnici predstavljali su jednu od ključnih osnova za rad stručnih radnih skupina, a osim u računalnom oblaku CKR, metodološki priručnici bili su objavljeni na mrežnim stranicama CKR-a http://www.kurikulum.hr/?s=metodolo%C5%A1ki+priru%C4%8Dnici te na mrežnim stranicama MZOS-a http://public.mzos.hr/Default.aspx?art=14276. Prve verzije metodoloških priručnika pripremljene su prije prvih radnih sastanaka stručnih radnih skupina, a na temelju komentara i sugestija pojedinih članova stručnih radnih skupina te djelatnika iz JSAPa, izrađene su nove inačice (inačice 1.2. i 1.3.), koje su korištene u izradi svih kurikulumskih dokumenata. Iako se radi o autorskom radu članova ERS-a, MZOS je bez pitanja i najave metodološke priručnike također uvrstio u javno savjetovanje sa zainteresiranom javnošću, čime su prekršena autorska prava autora metodoloških priručnika. U skladu s navedenim ERS će razmotriti osiguravanje pravne zaštite nad autorskim pravima za svoj rad. Ovo je prvi puta u povijesti RH da je metodologija reformskog procesa u odgoju i obrazovanju bila javno objavljena te javno raspravljena. II. 15. (str. 10) Navod: Stoga nije jasno što bi trebao biti cilj eksperimentalne provedbe.

Komentar: Ovaj navod ukazuje na potpuno nerazumijevanje prirode i dinamike korjenitih promjena u obrazovanju. Cilj, ali i plan aktivnosti eksperimentalne provedbe objašnjen je u brojnim dokumentima dostupnim na mrežnoj stranici www.kurikulum.hr kao i onima koji su poslani ministarstvu i drugim tijelima. Eksperimentalno uvođenje predviđeno je i objašnjeno i u Strategiji. Eksperimentalno uvođenje nacionalnih kurikuluma, kao i novih modela vrednovanja, ocjenjivanja te rada s djecom i mladim osobama s teškoćama u razvoju i darovitom djecom i mladim osobama zadano je u više mjera koje čine realizaciju 2. cilja provedbe Cjelovite kurikularne reforme Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologiju. Navedene mjere Strategije predstavljale su osnovu za osmišljavanje i razradu projektnog prijedloga i plana provedbe eksperimentalnog uvođenja kurikuluma koji je ERS u proljeće 2016. godine izradio i predao nadležnim službama MZOSa. Projektni prijedlog koji je ERS uputio MZOS-u i komunicirao drugim tijelima i institucijama (npr. Saborskom odboru za odgoj, obrazovanje i kulturu) sadržavao je informacije o ciljevima, metodologiji, aktivnostima, dinamici (rokovima provedbe), nadležnostima i očekivanim ishodima eksperimentalnog uvođenja kurikuluma. Plansko i sustavno eksperimentalno uvođenje kroz nekoliko godina (u pojedinim razredima i vrstama odgoja i obrazovanja) je trebalo poslužiti provjeri ostvarivosti, učinkovitosti i kvalitete pripremljenih kurikulumskih dokumenata, omogućiti određene preinake i poboljšanja prije frontalnog uvođenja, osposobiti i/ili usavršiti odgojno-obrazovne radnike za primjenu kurikuluma i novih modela vrednovanja, osigurati osnovu za izradu materijala za učenje i poučavanje, priručnika za učitelje, nastavnike, stručne suradnike, instrumenata za vrednovanje procesa i ishoda učenja itd. Sve navedeno stoji u desecima javno objavljenih dokumenata. II. 16. (str. 11) Navod: Veliki dio predloženih rješenja i ideja u sklopu CKR-a bilo bi otežano na brzinu uvesti i provesti u hrvatskim školama, što zbog materijalnih što zbog kadrovskih ograničenja.

Komentar: Radi se o proizvoljnom stavu. Iz javno dostupnih dokumenata te brojnih javnih nastupa članova ERS-a jasno je vidljivo da se inzistiralo na važnosti pripreme odgojno-obrazovnih radnika i škola kao ključnom preduvjetu

9

uspješne provedbe aktivnosti u okviru CKR-a. Navedeno je jasno i iz predložene dinamike u materijalima koji su dostavljeni ministrima Mornaru i Šustaru te njihovim suradnicima. Za razliku od inzistiranja ERS-a na temeljitoj pripremi kao preduvjetu uvođenja:

ministar Šustar je još u lipnju 2016. (npr. gostovanje u Dnevniku HRT-a 2. lipnja 2016.) najavljivao da osobno očekuje te da se nada da će se u šk. godini 2016/17 eksperimentalno uvesti kurikulumski dokumenti (http://vijesti.hrt.hr/337665/gost-dnevnika-ministar-sustar-je-li-moguc-kompromis-o-skolskoj-reformi).

Supredsjednica povjerenstva je u Dnevniku HRT-a od 3. studenog 2016. izjavila da eksperimentalna provedba uopće nije potrebna (http://vijesti.hrt.hr/359115/iduci-tjedan-krece-akcijski-plan-o-nastavku-reforme-skolstva).

Slično je najavio i supredsjednik Povjerenstva u svom nastupu na HRT-u 20. listopada 2016. (http://vijesti.hrt.hr/357138/tema-dana-kurikularna-reforma) te u nastupima u tiskanim medijima.

II. 16. (str. 11) Navod: Nije napravljena simulacija opterećenja učenika, učitelja i nastavnika, niti je izrađen nastavni plan.

Komentar: U potpunosti je neistinito da unutar CKR-a nisu predstavljeni nastavni planovi za pojedine razine i vrste odgoja i obrazovanja. Nacionalni kurikulumi za pojedine razine i vrste odgoja i obrazovanja sadrže nastavne planove: Nacionalni kurikulum za osnovnoškolski odgoj i obrazovanje - http://www.kurikulum.hr/wp-

content/uploads/2016/06/NKOOO-inacica-2.pdf – str. 24

Nacionalni kurikulum za gimnazijsko obrazovanje – http://www.kurikulum.hr/wp-content/uploads/2016/06/NACIONALNI-KURIKULUM-ZA-GIMNAZIJSKO-OBRAZOVANJE-nakon-stru%C4%8Dne-rasprave.pdf – str. 20 i str. 21-36

Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje – osnova za izradu planova u pojedinom strukovnom sektoru i/ili kvalifikaciji - http://www.kurikulum.hr/wp-content/uploads/2016/06/NKSO_novi_za-javnu-raspravu.pdf - str. 23-30

Nacionalni kurikulum za umjetničko obrazovanje – http://www.kurikulum.hr/wp-content/uploads/2016/06/N-K-U-O-za-javnu-raspravu.pdf - str. 25-29

Potrebno je podsjetiti da unutar dionice A CKR-a nije bila predviđena promjena nastavnog plana u osnovnoškolskom odgoju i obrazovanju (uvođenje novih obveznih predmeta), kao ni promjena nastavnog plana u gimnazijskom obrazovanju do godine 2021./2022. Također nije istinito da nisu izrađene simulacije opterećenja. Kurikulumske dokumente radili su upravo oni koji izravno rade u odgojno-obrazovnom procesu te su i najbolje upoznati s optimizacijom opterećenja. Također potrebno je podsjetiti se da su procesi koje je ERS isplanirao služili upravo optimizaciji. To su konzultacijski proces u kojem je sudjelovalo 218 stručnjaka, stručna rasprava koja je po prvi puta provedena u RH pri čemu se pokušalo doći do svakog odgojno-obrazovnog radnika, javno savjetovanje te naposljetku postupna eksperimentalna provedba. II. 16. (str. 11) Navod: Povjerenstvo je utvrdilo niz prepreka za žurno uvođenje predmetnih kurikuluma, a navodimo samo neke, na primjer predloženi model izbornosti u općim gimnazijama, izborni predmet informatike od prvog razreda osnovne škole, istraživački usmjerena nastava (obvezni pokusi u nastavi) iz STEM predmeta (eng. Science, Technology, Engineering, Mathematics), sedam novih međupredmetnih tema i slično. Posebno je problematičan predloženi model izbornosti u gimnazijskom obrazovanju.

Komentar: Ovaj je navod bespredmetan, s obzirom da je eksperimentalno uvođenje kurikuluma, prema planovima, upravo trebalo osigurati uvid na pitanja kvalitete i mogućnosti izvedbe novih predmetnih i međupredmetnih kurikuluma te preispitati neke preduvjete za uvođenje novih praksi učenja i poučavanja u pojedinim područjima učenja. Istraživački usmjerena nastava iz prirodoslovno-tehničkih predmeta i trenutno je jedan od ciljeva predmeta. Međupredmetne teme nisu novost koju donosi CKR, već su postojale i u dosadašnjim dokumentima obrazovne politike poglavito Nacionalnom okvirnom kurikulumu iz 2011. godine čime se u CKR-u osigurava kontinuitet obrazovnih politika - http://mzos.hr/datoteke/Nacionalni_okvirni_kurikulum.pdf - str. 41-48. Upravo s ciljem osiguravanja kvalitetne pripremljenosti za uvođenje izbornosti u gimnazijsko obrazovanje (koja uključuje, između ostaloga, analizu strukture i tendenciju razvoja učeničkog i nastavničkog tijela u RH, analizu interesa i aspiracija učenika upisanih u gimnazijske programe, analizu potreba škola, simulaciju radnog opterećenja nastavnika, konceptualizaciju novih modela završnih ispita – državne mature itd.), ta su rješenja planirana tek za školsku godinu 2021./22.

10

II. 18. (str. 12) Navod: ERS-u je, izvan mjera i aktivnosti donesenih u Strategiji, osiguran poseban prostor za rad te operativna potpora, i to od rujna do prosinca 2015. godine s 97 učitelja i nastavnika, a od prosinca do prestanka rada ERS-a 2016. godine 47 učitelja i nastavnika koji su svoje radno mjesto zamijenili ostvarivanjem aktivnosti koje zahtijeva ERS.

Komentar: Prostor za rad te operativna potpora nije osigurana ERS-u, već Cjelovitoj kurikularnoj reformi koja je dio programa dvije Vlade RH, što je uključivalo kontinuiran višemjesečni rad preko 500 stručnjaka u 60 stručnih radnih skupina. ERS je više puta upozoravao (što je dokumentirano zapisnicima s brojnih sastanaka s ministrima i drugim djelatnicima MZOSa tijekom 2015. i 2016. godine) da je operativna potpora MZOS-a procesu CKR često bila nedostatna, nedovoljno učinkovita i zakašnjela u odnosu na potrebe stručnih radnih skupina i od obrazovne politike (dvije Vlade RH) postavljene ciljeve prema CKR. Smatramo značajnim uspjehom svih uključenih u CKR što su prijedlozi nacionalnih kurikuluma svih razina kvalitetno pripremljeni u zadanim rokovima i u okviru planiranog budžeta. Na potpuno nepoznavanje procesa (ili zlonamjernost) ukazuje iskaz o 97 učitelja i nastavnika (pa kasnije njih 47) kao operativnoj potpori ERS-u. Ovi odgojno-obrazovni radnici nisu bili operativna potpora, već su bili dio skupine od preko 400 onih koji su bili članovi Stručnih radnih skupina i koji su svojom stručnošću, radom i autorskim doprinosom pridonijeli izradi kurikulumskih dokumenata. O strukturi rada na reformi može se informirati na mrežnim stranicama II. 18. (str. 12) Navod: Ukupna plaćanja od 2014. do 20. listopada 2016. godine u sklopu CKR-a iznosila su 5.638.329,19 kn (detaljan prikaz u Tablici 3). U navedeni iznos nisu uračunate plaće za navedenih 97 učitelja/nastavnika koji su od 1. rujna do 31. prosinca 2015. godine zbog rada na CKR-u bili privremeno izvan nastavnoga procesa, minimalno 3.100.00,00 kn (procjena na temelju bruto plaće od 8.500,00 kn) te plaće za 47 učitelja/nastavnika koji su od 1. siječnja do 15. lipnja 2016. godine zbog rada na CKR-u bili privremeno izvan nastavnoga procesa, minimalno 2.100.000,00 kn (procjena na temelju bruto plaće u iznosu od 8.500,00 kn.). Također, troškovi ne uključuju sredstva prebačena na pozicije Agencije za odgoj i obrazovanje za putne troškove savjetnika, uključenih u JSAP (Jedinicu za stručno-administrativnu potporu).

Komentar: Sva plaćanja su potpisana od resornih ministara Mornara i Šustara. Implikacije da su u isplati sredstava sudjelovali članovi ERS-a što se može zaključiti iz konstrukcije teksta Izvješća bezočna su laž i sramotno djelovanje. Posljedica navedenoga su članci u tiskanim medijima poput sljedećeg kojima se ugrožava čast i profesionalni integritet svih uključenih u reformske procese: http://www.slobodnadalmacija.hr/novosti/hrvatska/clanak/id/449021/sustarovo-povjerenstvo-iznijelo-niz-ozbiljnih-zamjerki-jokicevoj-ekipi-nije-smjelo-biti-isplaceno-11-milijuna-kuna

II. 18. (str. 12) Navod: Takva potpora je, prema mišljenju većine članova Povjerenstva, presedan. Naime, ERS nije ustanova, nego radna skupina kakvih je pri ustanovama u RH stotine. Ostaje upitna takva iznimna potpora Ministarstva i odnos Ministarstva prema ERS-u kao formalnoj instituciji koja dobiva prostor, adresu djelovanja, službeno zaposlene osobe, informatičku potporu i programsko informacijsku potporu. U isto vrijeme: (1) pri Ministarstvu djeluje administrativna i druga potpora koja po naravi pripada Ministarstvu; (2) za sve javne i državne ustanove vrijedi mjera zabrane zapošljavanja i strogog pridržavanja proračunskih sredstava (Narodne novine, br. 150/11 i 119/14); (3) niz mladih istraživača sa stečenim stupnjem doktora znanosti nije ostao na svojim radnim mjestima jer za njih nije bilo osiguranih sredstava.

Komentar: Ovaj navod ukazuje na neinformiranost (ili zlonamjernost) vezanu uz rad na CKR te na dubinsko nepoznavanje i složenost reformskih procesa u odgoju i obrazovanju. Važno je podsjetiti da ERS, prema odlukama o osnivanju (veljača 2015.; ožujak 2016.), doista nije institucija pa stoga nije niti bio u mogućnosti dobiti na raspolaganje prostor, adresu djelovanja, žig, pravo potpisa, službeno zaposlene osobe i slično. Sve odluke su pripremile i potpisale službe ministarstva. Od predviđenih sredstava za CKR, u budžet RH 2015. vraćena su sredstva zbog inzistiranja na racionalnom trošenju. Bilo bi korektno i profesionalno da povjerenstvo iskaže kolika su financijska sredstva utrošena u prethodnim reformskim postupcima od 2000. te kolike su honorare dobili pojedinci koji su vodili te procese. Isto tako u vidu transparentnosti bilo bi korektno da samo Povjerenstvo napiše koliki je honorar primilo za rad u istom.

11

II. 19. (str. 13) Navod: MJERA 2.3.1. Ustroj i osposobljavanje stručnih radnih skupina za izradu nacionalnih kurikularnih dokumenata (SRS). NADLEŽNOST: MZOS / PROVEDBA: MZOS, ERS / POKAZATELJI PROVEDBE: Izrađeni kriteriji i načela formiranja SRS-a. Odabrani i imenovani članovi SRS-a. Izrađen plan i program te održana osposobljavanja SRS-a. Izrađene smjernice stručnim radnim skupinama za pisanje kurikuluma i priručnika za odgojitelje, učitelje, nastavnike i ostale odgojnoobrazovne djelatnike za primjenu kurikularnih dokumenata. Za razliku od ERS-a gdje nisu postojala načela formiranja, kod SRS-a takva načela su postojala (http://www.kurikulum.hr/2015/07/sastav_strcnih_radnih_position-paper.pdf): Budući da su za izradu novih kurikuluma potrebne različite vrste ekspertize, stručne radne skupine činit će različiti stručnjaci. Prvu skupinu stručnjaka čine znanstvenici pojedinih znanstvenih područja […]. Sveučilišni nastavnici koji se bave metodikom poučavanja u pojedinim znanstvenim područjima imaju posebnu ulogu. Drugu skupinu čine znanstveni stručnjaci iz znanosti u području odgoja i obrazovanja. U trećoj su skupini stručnjaci - iskusni učitelji, stručni suradnici i ravnatelji, refleksivni praktičari. Međutim, iako su kriteriji i načela bili jasno definirani, Povjerenstvo je utvrdilo da se u određenom broju slučajeva nisu poštovali. U dostupnoj dokumentaciji nije pronađen razlog nepridržavanja utvrđenih načela i kriterija uspostave SRS-ova.

Komentar: Članovi stručnih radnih skupina za izradu kurikulumskih dokumenata su birani prema propozicijama Javnog poziva za prijavu kandidata za članove stručnih radnih skupina za izradu prijedloga kurikulumskih dokumenata određene vrste. Uvjeti koje su trebali ispunjavati kandidati navedeni su unutar pojedinih javnim poziva, a opisani su i u Opisu poslova i zadataka članova stručne radne skupine na http://www.kurikulum.hr/javni-pozivi/. Svi izabrani članovi stručnih radnih skupina zadovoljili su navedene uvjete. Pri izboru članova stručnih radnih skupina od svih pristiglih kandidata, Povjerenstvo za izbor vodilo je računa o primjerenoj zastupljenosti članova iz akademske zajednice i odgojno-obrazovnih ustanova različitih razina i vrsta obrazovanja, pri čemu niti u jednom slučaju nije odstupilo od propozicija Javnih poziva. Sve navedeno odobrila je pravna služba ministarstva. Naposljetku imenovanje članova skupina potpisali su resorni ministri. II. 21. (str. 13) Navod: Iako je mjerom 2.3.1. Strategije određeno da je Ministarstvo zaduženo za osposobljavanje SRS-a, Povjerenstvo je utvrdilo da nema unaprijed definiranoga programa osposobljavanja SRS-a te nije pronađen nijedan dokument iz kojeg bi se moglo zaključiti da je članovima SRS-a bilo omogućeno osposobljavanje.

Komentar: Navod o izostanku osposobljavanja članova SRS ne odgovara istini. Prema Opisima poslova i zadataka članova stručnih radnih skupina (dostupni na mrežnim stranicama http://www.kurikulum.hr/javni-pozivi/), jasno je da su neki od zadataka članova stručnih radnih skupina uključivali: 1. upoznavanje s konceptualnim postavkama CKR i prijedlogom Okvira nacionalnog kurikuluma 2. usvajanje metodologije za izradu kurikulumskih dokumenata koju izrađuje ERS za CKR te 3. upoznavanje i analiza određenih kurikulumskih rješenja u obrazovnim sustavima drugih zemalja. Prvi cjelodnevni susreti stručnih radnih skupina bili su posvećeni uvođenju u posao izrade kurikulumskih dokumenata, a svi materijali potrebni za pripremu i usavršavanje članova stručnih radnih skupina bili su također podijeljeni u računalnom oblaku CKR-a. Prvi tjedni rada stručnih radnih skupina upravo su bili posvećeni navedenim zadacima, pod direktnim vodstvom članova stručnih radnih skupina iz redova ERS-a i JSAP-a. Na tim sastancima, ali i kroz individualni rad, članovi stručnih radnih skupina su detaljno upoznati s kurikulumskim pristupom i metodologijom CKR te su ih usvojili na razini potrebnoj za visoko kompetentan rad na izradi prijedloga kurikulumskih dokumenata. O svemu navedenome postoji službena dokumentacija i zapisnici. II. 22. (str. 13) Navod: Povjerenstvo je utvrdilo da su tri metodološka priručnika pisana paralelno s izradom predmetnih kurikuluma, a ne unaprijed, što je dovelo do nekoordinacije među članovima SRS-a, a posljedično i do nekoordinacije među predmetima, što je rezultiralo prilično neujednačenim dokumentima koji se značajno razlikuju čak i između pojedinih predmeta istog područja. Predloženi način rada opisan kasnije u trima metodološkim priručnicima zahtijeva razdvajanje obrazovnih ishoda na četiri razine usvojenosti, pri čemu nije jasno definirano što te razine predstavljaju. Takvo je stupnjevanje ishoda smanjilo preglednost i jasnoću predmetnih kurikuluma te je opseg 52 kurikuluma prijedloga (bez metodoloških priručnika) dosegnuo 4.241 stranicu (u inačici ponuđenoj na javnoj raspravi), što dovodi u pitanje funkcionalnost i primjenjivost samih dokumenata.

Komentar: Ovaj je navod neistinit. Već je rečeno (u komentaru na raniji navod) da su prve verzije metodoloških priručnika pripremljene su prije prvih radnih sastanaka stručnih radnih skupina, a na temelju komentara i sugestija pojedinih članova stručnih radnih skupina te djelatnika iz JSAPa, izrađene su nove inačice (inačice 1.2. i 1.3.), koje su korištene u izradi kurikulumskih dokumenata.

12

Koordiniranost izrade kurikulumskih dokumenata pojedinih predmeta, ali i drugih izrađenih kurikulumskih dokumenata postignuta je ne samo temeljem jedinstvenog metodološkog pristupa, već i pomoću koordinacijskih sastanaka i procesa koji su bili osmišljeni i provedeni početkom 2016. godine, s ciljem usuglašavanja i koordinacije među skupinama (npr. područja – predmeti, predmeti – međupredmetne teme, predmeti-predmeti). Doprinos koordiniranosti izrade kurikulumskih dokumenata zasigurno je predstavljalo i vodstvo stručnih radnih skupina, odnosno činjenica da su iste osobe vodile SRS-ove unutar pojedinih područja kurikuluma. II. 22. (str. 14) Navod: Važno je napomenuti kako primijenjena metodologija, izložena u metodološkim priručnicima za predmetne kurikulume, ne sadrži stručne referencije na objavljeni članak ili istraživanje u kojem se raščlanjuju utjecaji primjene ovakve metodologije te metodološki priručnici nisu prošli prethodni postupak stručne i/ili javne rasprave.

Komentar: Metodološki priručnici su osmišljeni kao praktični vodiči i upute članovima stručnim radnim skupinama za rad na izradi kurikulumskih dokumenata, a ne predstavljaju stručni rad kojem bi intencija bila obrazložiti izbor metodologije i njezine osobitosti (mogućnosti, moguće pozitivne i negativne učinke itd.). Definiranjem metodoloških priručnika izvršena je zadaća ERSa o definiranju koordiniranog metodološkom pristupu izradi kurikulumskih dokumenata prema odluci o osnivanju ERS-a. http://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=3620 II. 23. (str. 14) Navod: Predloženi predmetni kurikulumi za gimnazijsko obrazovanje nisu usklađeni s modulima koji slijede iz predloženoga modela izbornosti u gimnazijama, već su napisani za postojeću satnicu nastavnih planova gimnazijskoga obrazovanja. Također, nije jasno tko će i kada uskladiti ove programe te što bi se testiralo u eksperimentalnoj provedbi kurikuluma. Nadalje, prema prijedlogu kurikuluma za gimnazijsko obrazovanje ne mijenja se niti ukupna satnica niti broj predmeta u odnosu na sadašnji Nastavni plan i program za gimnazijsko obrazovanje, ali se uvodi sedam novih međupredmetnih sadržaja koji će dodatno opteretiti i učenike i samu organizaciju nastave.

Komentar: Ovaj navod ukazuje na potpunu neupućenost u kurikulumske dokumente i nepoznavanje otvorenih kurikulumskih pristupa. Na 19. str. Nacionalnog kurikuluma za gimnazijsko obrazovanje navodi se: „Do kraja školske godine 2020./2021. u svim gimnazijskim programima zadržava se postojeći nastavni plan u svim razredima. U nastavnom planu satnica pojedinih predmeta iskazana je na godišnjoj razini. Time se školi omogućuje fleksibilnije planiranje i izvođenje odgojno-obrazovnog procesa. Svi nacionalni kurikulumi nastavnih predmeta koji se uče i poučavaju u gimnazijskim programima izrađeni su prema postojećem nastavnom planu.“ Dok se na stranici 21. u poglavlju Organizacijske promjene predviđene u školskoj godini 2021./2022. - modeli orijentacije navodi: “Od školske godine 2021./2022. predviđene su znatne organizacijske promjene u gimnazijskom obrazovanju. Odnose se na one učenike koji u toj školskoj godini upišu prvi razred gimnazijskog obrazovanja. One poštuju tradiciju hrvatskoga gimnazijskog obrazovanja te se nadovezuju na jasno iskazanu društvenu potrebu za što profiliranijim razvojem ljudskih potencijala, nužnost fleksibilnije organizacije odgojno-obrazovnog procesa te potrebe učenika za većim utjecajem na izbor onog što i koliko uče u gimnazijskom obrazovanju. Promjene omogućuju snažnije profiliranje škola, čime se potiče autonomija. Petogodišnje razdoblje do uvođenja predviđenih organizacijskih promjena potrebno je kako bi se škole, odgojno-obrazovni radnici, učenici i roditelji mogli primjereno pripremiti za predviđene promjene. Najkasnije do školske godine 2018./19. potrebno je ispitati izvodivost te potrebe i mogućnosti škola i odgojno-obrazovnih radnika za predložene organizacijske promjene. Nakon provedenih analitičkih postupaka, u skladu s rezultatima, nužno je propitati broj i strukturu orijentacijskih modula i po potrebi ih revidirati.“ Začuđuje također nepoznavanje činjenice da se međupredmetne teme objašnjene već NOK-u (2011) odnose i na gimnazijsko obrazovanje te da su već sada dio odgoja i obrazovanja u ovom podsustavu. II. 28. (str. 15) Navod: Strategija navodi: Donošenjem Strategije za izradbu i razvoj nacionalnog kurikuluma za predškolski odgoj, opće obvezno i srednjoškolsko obrazovanje (2007.) otvoren je prostor većim zahvatima u odgojno-obrazovnom sustavu. Nacionalni okvirni kurikulum (NOK) dokument je kojim se pokušalo ostvariti usklađivanje različitih razina i vrsta odgoja i obrazovanja. NOK,

13

između ostaloga, preuzima Europski okvir ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje. Također u NOK-u se na razini odgojno-obrazovnih područja definiraju očekivana učenička postignuća za svaki odgojno-obrazovni ciklus. ERS je primijenio načelo diskontinuiteta te je odbacio Nacionalni okvirni kurikulum za predškolski odgoj, opće obvezatno i srednjoškolsko obrazovanje (NOK) kao podlogu za daljnju razradu i nastavak započetih i metodološki razrađenih reformskih procesa. Naime, iako se ERS poziva na NOK, realno je NOK okarakteriziran reformskim pokušajem i zamijenjen je ONK-om. ERS je zanemario sljedeće činjenice: izradi NOK-a prethodila je vrlo jasna izrada Strategije za izradu i razvoj nacionalnoga kurikuluma za predškolski odgoj, opće obvezatno i srednjoškolsko obrazovanje koja je prošla postupak izrade u timovima koji su uključivali cijelu odgojnoobrazovnu infrastrukturu. U izradi NOK-a sudjelovalo je više od 400 sudionika, koji su definirali ishode učenja prema odgojno-obrazovnim područjima te izradili unutarnju strukturu odgojnoobrazovnoga procesa prema odgojno-obrazovnim ciklusima. Stoga je i naslovljen Okvirom kako bi se pristupilo izradi nacionalnih kurikuluma prema odgojno-obrazovnim razinama te kurikularnom planiranju i programiranju. NOK je nakon javnih rasprava prihvaćen nacionalnim konsenzusom. Prije kurikularnih promjena i NOK-a na ranoj i predškolskoj, osnovnoškolskoj i srednjoškolskoj razini reformski procesi počeli su reformskim projektom učitelja poznatim pod nazivom Hrvatski nacionalni obrazovni standard (HNOS) 2004. godine, koji je rezultirao masovnim stručnim usavršavanjem učitelja i nastavnika. Vlada RH (2011. - 2015.), sa svim svojim tijelima i ERS-om, nije prihvatila poboljšanja koja su rezultirala primjenom HNOS-a u koji su bile uključene stotine učitelja, nastavnika, znanstvenika, savjetnika agencija i drugih stručnjaka.

Komentar: Navod o primjeni načela diskontinuiteta smatramo potpuno neutemeljenim. Iz teksta prijedloga Okvira nacionalnog kurikuluma nakon javnog savjetovanja sa zainteresiranom javnošću (objavljeno na mrežnim stranicama http://www.kurikulum.hr/wp-content/uploads/2016/06/Prijedlog-Okvira-nacionalnoga-kurikuluma-nakon-javne-rasprave.pdf) može se iščitati da je ONK direktno iz Nacionalnog okvirnog kurikuluma (2011.) preuzeo uporišta nacionalnog kurikuluma, vrijednosti na kojima se temelji nacionalni kurikulum, područja kurikuluma te međupredmetne teme. U izradi nacionalnih kurikuluma nastavnih predmeta stručne radne skupine su također koristile iskustva stečena u izradi i primjeni Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda (HNOS), a svoj su rad temeljili na analizi postojećeg nastavnog plana i programa za osnovnu školu. Naposljetku značajan broj osoba uključenih u izradu kurikulumskih dokumenata bio je uključen u izradu Hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda i Nacionalnog okvirnog kurikuluma. II. 29. (str. 15) Navod: Ako i razmatramo Okvir nacionalnoga kurikuluma (ONK) kao temeljni dokument, Povjerenstvo smatra kako bi bilo opravdano očekivati da se taj dokument izradi prvi, kako je i predviđeno u inačici Strategije iz 2013. godine koja je bila na javnom savjetovanju, kao i u inačici Strategije koja je u lipnju 2014. godine upućena u saborsku proceduru te da se na njemu temelje svi ostali kurikularni dokumenti. Naime, CKR je zamišljen kao organska cjelina hijerarhijski ustrojenih dokumenata, a to znači da bi se svaka sljedeća ili niža razina trebala i mogla raspravljati te zatim i sastavljati tek nakon što je prethodna, viša, koja je „osnova za njezinu izradu“ (Prijedlog Okvira nacionalnoga kurikuluma, str. 10.), dovedena do stupnja cjelovitosti, usuglašenosti i konačnosti. Međutim, ERS je primijenio potpuno suprotan pristup te je prvo izradio pojedinačne kurikularne dokumente, a tek zatim, na osnovi njih, Okvir nacionalnoga kurikuluma. Uz to, nije sasvim jasno kako to da se dokumenti druge razine (nacionalni kurikulumi) rade prije dokumenta prve razine (ONK).

Komentar: Navod o redoslijedu izrade pojedinih kurikulumskih dokumenata u sustavu kurikulumskih dokumenata nije točan, kao ni navod da je ERS skupina koja je izradila pojedine kurikulumske dokumente. Naime, ERS je kao skupina bio odgovoran jedino za izradu Okvira nacionalnog kurikuluma. Taj je dokument u svojoj prvoj radnoj inačici izrađen prije početka rada stručnih radnih skupina za izradu nacionalnih kurikuluma za pojedinu razinu i vrstu odgoja i obrazovanja te su rješenja iz toga dokumenta predstavljena na prvom radnom sastanku tih skupina. ONK je dorađivan u određenim dijelovima na temelju priloga proizašlih iz rada stručnih radnih skupina zaduženih za izradu pojedinih kurikulumskih dokumenata, te je kao inačica spremna za javno savjetovanje ponuđen ranije od dokumenata drugih razina (vidjeti komentar vezan uz sljedeći navod). II. 30. (str. 15) Navod: U sklopu šest različitih razina dokumenata (1. ONK, 2. tri okvira, 3. pet razinskih, 4. sedam područnih, 5. sedam međupredmetnih i 6. 29 predmetnih kurikuluma), čiji je razvoj osmišljen susljedno, početkom 2016. godine ukupno su izrađena 52 nacrta prijedloga kurikularnih dokumenata i 3 metodološka priručnika, što ukupno čini 3.882 stranice teksta, od čega 3.791 stranicu čine 52 nacrta kurikuluma. Za javnu raspravu taj je broj narastao na ukupno 4.331 stranicu. Dokumenti su gotovo istodobno objavljeni u svrhu stručne rasprave u razdoblju od 14. ožujka do 1. svibnja 2016. godine, što stručnoj javnosti nije ostavilo stvarnu mogućnost temeljitog upoznavanja sa svim dokumentima, kako zbog izostanka planiranoga susljednog pristupa u njihovoj pripremi i objavi, tako i zbog opsega dokumentacije i vremenskih rokova. Bez obzira na nekvalitetne

14

pretpostavke stručne rasprave, na spomenuta 52 prijedloga pristiglo je oko 3.000 očitovanja na ukupno 5.168 stranica od više od 900 ustanova i stručnjaka.

Komentar: Sustav kurikulumskih dokumenata od ranog i predškolskog odgoja i obrazovanja do svih vrsta srednjoškolskog obrazovanja, ukazuje na složenost i slojevitost materije koju dokumenti obrađuju. Složenost materijala ne može se smatrati preprekom u odvijanju procesa stručne rasprave i javnog savjetovanja. Zainteresirana stručna i opća javnost imala je u zadano vrijeme stručne rasprave (od 14. ožujka do 1. svibnja 2016.) i javnog savjetovanja (od 14. lipnja do 15. studenoga 2016.) dovoljno vremena i prilika očitovati se i dati svoje priloge stručnoj i javnoj raspravi. Važno je napomenuti da je Okvir nacionalnog kurikuluma kao krovni dokument u sustavu kurikulumskih dokumenata, čije prihvaćanje je važno kao preduvjet prihvaćanja ostalih kurikulumskih dokumenata, bio nešto ranije u procesu stručne rasprave i javnog savjetovanja od drugih dokumenata. Stručna rasprava o ONK-u je organizirana od 14. ožujka do 28. ožujka, a javno savjetovanje od 27. travnja do 27. svibnja 2016. Izvješće o provedenom javnom savjetovanju o ONK-u je objavljeno na http://www.kurikulum.hr/20-6-2016-okvir-nacionalnog-kurikuluma-nakon-javnog-savjetovanja-ocitovanja-pristigle-priloge/. Kvalifikaciju o nekvalitetnim pretpostavkama stručne rasprave u potpunosti odbacujemo (vidjeti komentar za sljedeći navod). II. 31. (str. 16) Navod: Iako institut „stručne rasprave“ nije zakonom uređen, provedena stručna rasprava o CKR-u nije bila u potpunosti transparentna. Naime, nisu bili sastavljeni verificirani i poslani odgovori na sva pristigla pitanja, prijedloge i primjedbe. Uz to, pristigli prijedlozi nisu bili usustavljeni na način kojim bi se olakšalo pretraživanje, što bi stručnu raspravu učinilo transparentnijom. Uz prijedloge i primjedbe dostavljene tijekom stručne rasprave nije navedeno prihvaćaju li se u neizmijenjenom ili u izmijenjenom obliku ili se, uz detaljnije obrazloženje, odbijaju. To je temeljno pravilo javne rasprave koje nedostaje u ovoj stručnoj raspravi. Samim time, u svakom od kurikularnih dokumenata koji su dostavljeni Ministarstvu, nije jasno vidljivo koji dijelovi su mijenjani i na temelju čijega prijedloga, odnosno na koje dijelove je bilo prijedloga za promjenom i iz kojih institucija, a koji uz detaljnije opisane razloge nisu usvojeni. Time je na svojevrstan način narušeno načelo dvosmjernosti, otvorenosti i transparentnosti. „Objava očitovanja zainteresirane javnosti kao i sažetog objedinjenog obrazloženja neprihvaćenih primjedbi na određene odredbe nacrta od ključne je važnosti za integritet cijelog postupka savjetovanja. Ako se ta faza postupka savjetovanja provede otvoreno i transparentno, šalje se pozitivna poruka svima koji su odvojili vrijeme za sudjelovanje u savjetovanju da je njihov trud prepoznat. U suprotnom, može se ugroziti čitav proces i obeshrabriti buduće sudjelovanje zainteresiranih dionika u postupcima savjetovanja.“ Smjernice za primjenu Kodeksa savjetovanja.

Komentar: U CKR-u je stručna rasprava predložena i osmišljena od strane ERS-a kao prethodnica javnom savjetovanju sa zainteresiranom javnošću upravo kako bi se osiguralo da izrada kurikulumskih dokumenata bude u maksimalnoj mjeri otvoren, transparentan i razvojan proces. Svrha stručne rasprave bila je pozvati odgojno-obrazovne radnike u školama, visokoškolskoj i znanstvenoj zajednici na doprinos izradi dokumenata, kroz raspravu i kritički osvrt na prve inačice kurikulumskih dokumenata te kroz prikupljanje i obradu primjedbi i prijedloga za poboljšanje te stručne javnosti. Na temelju stručne rasprave, stručne radne skupine su izradile, druge, poboljšane inačice prijedloga kurikulumskih dokumenata, koje su potom upućene na javno savjetovanje. U okviru stručne rasprave CKR organizirano je preko 900 skupova na području cijele Republike Hrvatske, na kojima su predstavljene i raspravljane prve inačice kurikulumskih dokumenata. U suradnji s djelatnicima koji su činili JSAP i Agencijom za odgoj i obrazovanje organizirana su županijska stručna vijeća učitelja i nastavnika pojedinih nastavnih predmeta te stručnih suradnika, a ujedno su održana predstavljanja i rasprave o prvim inačicama kurikulumskih dokumenata na različitim državnim skupovima i konferencijama u organizaciji različitih visokoškolskih institucija, profesionalnih/ strukovnih udruženja, sindikata itd. Značajna sredstva CKR (koja su navedena u tablici 3. ovoga Izvješća) bila su usmjerena upravo na provedbu stručne rasprave. Uz skupove, održani su i webinari (za svaki pojedinačni dokument) u suradnji s CARNET-om, a u stručnoj raspravi su mogli sudjelovati i individualni stručnjaci i institucije kroz priloge stručnoj raspravi na mrežnim stranicama CKR. Gotovo 65000 odgojno-obrazovnih radnika i drugih predstavnika stručne javnosti sudjelovalo je u različitim oblicima stručne rasprave. Svi elementi stručne rasprave opisani su i objavljeni na mrežnim stranicama http://www.kurikulum.hr/wp-content/uploads/2016/03/Organizacija-stru%C4%8Dne-i-javne-rasprave-za-web.pdf Stručna rasprava je uspješno okončala sa 1846 poslanih zaključaka sa skupova te ukupno 2759 komentara (pohvala, primjedbi, sugestija za poboljšanje) na sve prve inačice prijedloga kurikulumskih dokumenata. Upravo radi transparentnosti i informiranije rasprave, svi su ti zaključci i prijedlozi javno objavljivani na mrežnim

15

stranicama CKR. Komentari za svaki pojedini dokument su zbog jasnoće objavljivani na zasebnim mrežnim stranicama http://www.kurikulum.hr/strucna-javna-rasprava/ Načelo uključivosti, demokratičnosti i suradništva u organizaciji i provedbi stručne rasprave vidljivo je također u činjenici da su na mrežnim stranicama CKR za svaki kurikulumski dokument objavljena očitovanja stručnih radnih skupina na sve pristigle priloge stručnoj raspravi, u kojima su stručne radne skupine odgovorile na sve priloge stručnoj raspravi, usvojile brojne prijedloge te dale kratka obrazloženja na ključne primjedbe: http://www.kurikulum.hr/vijesti/. Važno je napomenuti da za svoj rad na očitovanjima na priloge stručnoj raspravi, članovi stručnih radnih skupina nisu plaćeni do današnjeg dana.