Školski kurikulum -...

Gimnazija

dr. Mate Ujevića

U Imotskom

ŠKOLSKI KURIKULUM

Gimnazije dr. Mate Ujevića u Imotskom

Ovaj dokument saţima sve sadrţaje, procese i

aktivnosti škole koji su usmjereni na

ostvarivanje ciljeva i zadataka odgoja i

obrazovanja

Profesori Gimnazije dr. Mate Ujevića

U Imotskom, rujan 2010.godine

1

Sadrţaj

I. Uvod ................................................................................................................................... 2

II. Dodatna nastava .............................................................................................................. 4

1. Hrvatski jezik .......................................................................................................... 5

2. Engleski jezik .......................................................................................................... 7

3. Njemački jezik ......................................................................................................... 8

4. Francuski jezik ....................................................................................................... 9

5. Talijanski jezik ...................................................................................................... 10

6. Geografija ............................................................................................................... 11

7. Fizika ....................................................................................................................... 12

8. Matematika ............................................................................................................ 15

9. Biologija .................................................................................................................. 16

10. Kemija ..................................................................................................................... 18

III. Izborna nastava .............................................................................................................. 20

1. Robotika ................................................................................................................. 20

2. DELF SCOLAIRE ( Diplôme d'Etudes en Langue Française ) ............... 21

IV. Izvannastavne aktivnosti ................................................................................................. 22

1. Jezično izražavanje ............................................................................................. 22

2. Literarno-recitatatorska .................................................................................... 23

3. Pjevačkizbor........................................................................................................... 24

4. Mandolinski orkestar ......................................................................................... 25

5. Kreativna radionica............................................................................................. 26

6. Školski športski klub „GIMNAZIJALAC“ ...................................................... 27

V. Školski preventivni program .......................................................................................... 31

VI. Ostale odgojno-obrazovne aktivnosti ............................................................................. 34

1. ECDL obrazovanje djelatnika .......................................................................... 34

2. Proslava Božića .................................................................................................... 34

3. Crveni križ ............................................................................................................. 35

4. Državna matura ................................................................................................... 35

5. Maturalna svečanost .......................................................................................... 36

VII. Pedagoški projekti ......................................................................................................... 37

Sigurno i poticajno okruženje u školi ...................................................................... 37

VIII. EKSKURZIJE, IZLETI ............................................................................................ 38

IX. Godišnji kalendar rada .................................................................................................. 39

2

I. Uvod

NACONALNI KURIKULUM ŠKOLSKI KURIKULUM

Školski kurikulum donosi se na osnovu Zakona o odgoju i obrazovanju za osnovnu i

srednju školu po članku 28. koji glasi:

(1) Škola radi na temelju školskog kurikuluma i godišnjeg plana i programa rada,

(2) Školski kurikulum utvrđuje dugoročni i kratkoročni plan i program škole s

izvannastavnim i izvanškolskim aktivnostima,a donosi se na temelju nacionalnog

kurikuluma i nastavnog plana i programa

(3) Školski kurikulum određuje nastavni plan i program izbornih predmeta,izvannastavne i

izvanškolske aktivnosti i druge odgojno obrazovne aktivnosti,programe i projekte prema

smjernicama hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda

(4) Školskim kurikululumom se utvrđuje:

- aktivnost,program i/ili projekt

- ciljevi aktivnosti programa i/ili projekta

- namjena aktivnosti,programa i/ili projekta i njihova odgovornost

- način realizacije aktivnosti,programa i/ili projekta

- vremenik aktivnosti,programa i/ili projekta

- detaljan troškovnik aktivnosti,programa i/ili projekta

- način vrednovanja u način korištenja rezultata vrednovanja

(5) Školski kurikulum donosi školski odbor do 15.rujna tekuće školske godine na

prijedlognastavničkogvijeća

(6) Školski kurikulum mora biti dostupan svakom roditelju i učeniku u pisanom obliku

(7) Smatra se da je školski kurikulum dostupan svakom roditelju i učeniku u pisanom

obliku , ako je objavljen na mreţnim stranicama škole

Temeljno obiljeţje Nacionalnog okvirnog kurikuluma je prelazak sa sadrţajnog na

kompetencijski sustav i učenička postignuća (rezultat učenja). U njemu su definirane

najvaţnije odgojno-obrazovne vrijednosti, ciljevi odgoja i obrazovanja kako bi se mogao

uspješno promovirati intelektualni, osobni, društveni i tjelesni razvoj učenika. Osim sluţbenih

programa, obuhvaća i druge programe koje škola provodi, pokazuje brojne aktivnosti

učenika i učitelja i prepoznatljivost škole.

Vaţno je naznačiti da Nacionalni okvirni kurikulum predstavlja veoma značajan

dokument za planiranje i organiziranje rada svake škole, uključujući i školski kurikulum.

U izradi školskog kurikuluma svjesno smo izostavili detaljne operativne programe

koji su ionako navedeni u Godišnjem planu Škole, te smo naglasili teme, nositelje programa,

ciljeve i metode, vrednovanje učeničkih postignuća, kao i strukturu svakog obrazovnog

područja.

3

Ovaj dokument poziva sve one koji na bilo koji način sudjeluju u radu škole da na

jedan posve drugačiji način razmišljaju o nastavi i školi. Nadamo se da će krajnji ishod

(učeničko postignuće) to i pokazati. Rezultati naših učenika na prvoj drţavnoj maturi najbolji

su pokazatelj da idemo u pravom smjeru.

Ante Ćapin, pedagog

4

II. Dodatna nastava

Dodatna nastava po predmetima,profesorima i broju uĉenika

NASTAVNI PREDMET PROFESOR BROJ UĈENIKA

Hrvatski jezik Dina Šućur 25

Engleski jezik Katica Dadić 20

Njemaĉki jezik Evelin Bulić 10

Francuski jezik Veronika Matković 10

Talijanski jezik Veronika Matković 9

Fizika Dalibor Prlić 10

Fizika Ţeljko Galić 10

Geografija Josip Mašić 12

Matematika Senka Galić 25

Biologija Marijana Vuković 10

Kemija Marija Ujević 8

5

1. Hrvatski jezik

ANGELA REZO, prof.

CILJEVI: Omogućiti uĉenicima proširivanje znanja i nastavnih sadrţaja da još više

unaprijede svoje znanje iz hrvatskoga jezika, razviju sposobnost govornog izraţavanja, usvoje

znanja nuţna za bolje razumijevanje knjiţevnog oblikovanja i jeziĉnih zakonitosti te razvijaju

sposobnost povezivanja teoretskog znanja s knjiţevnim djelom.

ZADACI: Razvijati sposobnost govornog i pisanog izraţavanja, razvijati sposobnost

za pravilno rasuĊivanje i zakljuĉivanje, maštu i stvaralaĉko mišljenje, kvalitetno pripremiti

uĉenike za sve razine natjecanja.

NASTAVNE TEME: Analiza teorijskih pitanja i zadataka s prethodnih natjecanja

vezanih uz fonetiku i fonologiju, naglasni sustav hrvatskog standardnog jezika, glasovne

promjene, morfem i morfologiju, vrste rijeĉi, rijeĉi u reĉenici, gramatiĉko ustrojstvo reĉenice,

reĉenice prema sastavu, red rijeĉi u reĉenici, leksikologiju, tvorbu rijeĉi, povijest jezika.

VRIJEME REALIZACIJE:Tijekom prvog i drugog polugodišta.

VREDNOVANJE:Rezultati s natjecanja i drţavne mature

LITERATURA:

– Hrvatski pravopis, Babić, Finka, Moguš

– Hrvatska gramatika, grupa autora

– Udţbenici za 1.,2.,3., i 4.razred gimnazije

– Zbirke zadataka za pripremu mature i prijamnih ispita

– Zadaci s prethodnih natjecanja

6

HRVATSKI JEZIK – DRŢAVNA MATURA

CILJEVI:Bolje pripremljeni uĉenici, bolji rezultati i uspjeh uĉenika na drţavnoj

maturi.

ZADACI: Ponoviti, utvrditi i sistematizirati gradivo iz nastave knjiţevnosti,

hrvatskog jezika i nastave izraţavanja.

NASTAVNE TEME:

– Ponavljanje i sistematizacija knjiţevnih pravaca

– Ponavljanje i sistematizacija gradiva iz knjiţevnosti i izraţavanja

obraĊenog u prvom razredu


obraĊenog u drugom razredu


obraĊenog u trećem razredu

VRIJEME REALIZACIJE:

– tijekom školske godine

VREDNOVANJE:

– rezultati s drţavne mature

LITERATURA:

– Propisani udţbenici

– Kako napisati esej na drţavnoj maturi, Davor Piskaĉ

7

2. Engleski jezik

KATICA DADIĆ, prof.

CILJEVI I ZADACI:

– priprema uĉenika za natjecanje

– obrada gradiva predviĊenog za rad izvan nastave

– vjeţbanje vještine slušanja na engleskom jeziku

– (naroĉito vaţno zbog Drţavne mature)

– sudjelovanje na natjecanjima

– vjeţbanje pisanja eseja na engleskom jeziku

– izrada panoa s razliĉitim gramatiĉkim sadrţajima

NASTAVNE TEME:

– proširene jeziĉne cjeline

– rad na tekstovima

– projekti

– film i kazalište



VREDNOVANJE:

– -rezultati s natjecanja i drţavne mature

LITERATURA:

– testovi sa raznih natjecanja

– tekstovi govorenog i pisanog jezika

– filmovi

– uĉeniĉki materijal

– snimka kazališnih predstava

– Longman, Elizabeth Sharman: Across cultures

– Oxford: Exam Excellence

8

3. Njemački jezik

EVELIN BULIĆ, prof.

CILJEVI I ZADACI:

– pripremati uĉenike za natjecanje

– proširiti gradivo trećeg razreda 1. stranog jezika

– proširiti gradivo ĉetvrtog razreda 2. stranog jezika

– obraditi gradivo predviĊeno za rad izvan nastave

– pojaĉano vjeţbati vještinu slušanja na njemaĉkom jeziku

– pripremati uĉenike za maturu

– ponoviti gradivo ĉetvrtog razreda 1. i 2. stranog jezika

– ponoviti sve 4 godine

– pojaĉano vjeţbati vještine s kojima se uĉenici teţe snalaze

NASTAVNE TEME:

– slušanje s razumijevanjem

– ĉitanje s razumijevanjem

– morfologija

– vrste rijeĉi

– imenice

– odreĊivanje padeţa

– rod (iznimke)

– deklinacija pridjeva

– komparacija pridjeva

– zamjenice

– brojevi

– glagoli

– sintaksa

– vrste reĉenic

– konjunktiv

– neupravni govor

– aktivne i pasivne reĉenice

– ĉitanje knjiga i ĉasopisa

– gledanje njemaĉkog TV programa

– pisanje eseja



VREDNOVANJE:

– rezultati natjecanja od općinskih do drţavnih

LITERATURA:

– skupljeni zadaci sa općinskih, ţupanijskih i drţavnih natjecanja

– stari nacionalni ispiti

– pitanja za maturu prijašnjih godina

– svi udţbenici propisani od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta za

3. i 4. razred za njemaĉki kao prvi jezik

9

4. Francuski jezik

VERONIKA MATKOVIĆ, prof.

CILJEVI I ZADACI:

– usvojiti vokabular potreban za sporazumijevanje na francuskom jeziku i

sudjelovati u razgovoru o razliĉitim temama.

– upoznavati obiljeţja Francuske, njenu kulturu i naĉin ţivota

– razvijati vještine potrebne za receptivnu i produktivnu uporabu

francuskog jezika u govornom i pisanom sporazumijevanju

– razvijati jeziĉne vještine potrebne za govornu i pisanu interpretaciju

zvuĉnog pisanog teksta

– usvajati odreĊeni lingvistiĉki i sociolingvistiĉki inventar

– (lingvistiĉki: vokabular,strukture na fonetskoj,morfološkoj i sintaktiĉkoj

razini, sociolingvistiĉki: komunikacijski uzorci,osobitosti u interakciji)

NASTAVNE TEME:

– Salutations

– La pronociation

– La francophonie

– Paris insolite

– Pratiques sportives

– Qui fait quoi dans la maison

– Le(s) plus grand(s) Français de tous les temps

– Les couleurs

– Les sorties culturelles des Français

– Le cinéma

– Les vacances des Français

– La presse en France

– Les principales fêtes en France

Grammaire:

– L'alphabet,la prononciation

– Les nombres

– Le présent des verbes en-er,-ir,-re

– Les verbes pronominaux au présent

– Le futur sinple

– Les pronoms COD/COI

– Les pronoms relatifs

– Les temps du passé

– La forme passive

VRIJEME RALIZACIJE:


LITERATURA:

– A.Berthet,C.Hugot,V.M.Kizirian,B.Sampsonis,M.Waendendries: Alter

ego 1 i 2 (udţbenik i priruĉnik)

10

5. Talijanski jezik

VERONIKA MATKOVIĆ, prof.

CILJEVI I ZADACI:

– usvojiti vokabular potreban za sporazumijevanje na talijanskom jeziku i

sudjelovati u razgovoru o razliĉitim temama.

– upoznavati obiljeţja Italije, njenu kulturu i naĉin ţivota

– razvijati vještine potrebne za receptivnu i produktivnu uporabu

talijanskog jezika u govornom i pisanom sporazumijevanju

– razvijati jeziĉne vještine potrebne za govornu i pisanu interpretaciju

zvuĉnog ili pisanog teksta

– usvajati odreĊeni lingvistiĉki i sociolingvistiĉki inventar

(lingvistiĉki:vokabular,strukture na fonetskoj,morfološkoj i sintaktiĉkoj

razini;sociolingvistiĉki:komunikacijski uzorci,osobitosti u interakciji)

NASTAVNE TEME:

– Le vacanze

– Annunci vari

– Film

– La musica italiana

– La moda italiana

– Il teatro italiano

– Venezia,Milano.Bologna

– La stampa italiana

– La Commedia dell'Arte

– Una lettera formale

Grammatica:

– Inperativo

– Nomi invariabili al plurale

– Pronomi relativi

– Il pasato remoto

– Infinito presente e passato

– Tempi trapassati dell'indicativo

– La concordanza dei tempi al passato

– La forma passiva

– Modo congiuntivo



LITERATURA:

– Ingrid Damiani Einwalter: Stiamo insieme 3 i 4 (udţbenik i priruĉnik)

– Josip Jernej: Talijanska konverzacijska gramatika

11

6. Geografija

JOSIP MAŠIĆ, prof.

CILJEVI I ZADACI:

– razvijati sposobnost sluţenja statistiĉkim podacima i grafiĉkim

demografskim prikazima

– proširiti sadrţaje obveznog nastavnog programa

– poticati uĉenike na samostalan i timski rad

– upoznati pojedine lokalitete kroz terensku nastavu

– pripremiti uĉenike za natjecanja i Drţavnu maturu

NASTAVNE TEME

– Karta i mjerilo

– Elementi karte

– Endogeno i egzogeno modeliranje ( krški reljef )

– Klimatske prilike

– Vegetacija RH

– Vode gospodarsko znaĉenje vode

– Kvaliteta pitke vode na podruĉju Zagore

– Tlo-vaţnost tla u poljoprivrednoj proizvodnji

– Prirodno kretanje stanovništva

– Opće kretanje stanovništva

– Globalizacija (MNK integracije)

– EU i RH

– Gospodarstvo RH

– Promet RH

– Posjet imotskim tvrtkama

– Jezera

– Imotsko polje (terenska nastava)

VRIJEME RALIZACIJE:


VREDNOVANJE:

– rezultati s općinskih,ţupanijskih i drţavnih natjecanja

LITERATURA:

– Tomislav Šegota: Klimatologija za geografe

– Ivan Crkvenĉić: Agrarna geografija

– Mladen Friganović: Demogeografija

– Statistički godišnjak

– Ĉasopisi: Nacional Geographic,Meridijani,Drvo znanja

12

7. Fizika

DALIBOR PRLIĆ, prof.

CILJEVI I ZADACI:

– proširiti gradivo za uĉenike ĉetvrtog razreda

– provesti pokuse predviĊene za rad izvan redovne nastave

– pripremiti uĉenike za natjecanja

NASTAVNE TEME:

– Geometrijska optika

– Valna optika

– Teorija relativnosti

– Zraĉenje crnog tijela

– Razvoj ideje kvanta

– Kvantna razlika



VREDNOVANJE:

– rezultati s raznih natjecanja

LITERATURA:

– Jakov Labor: Fizika 4; udţbenik za ĉetvrti razred gimnazije

– Nada Brković: Fizika 4

– Nada Brković: Zbirka zadataka iz fizike

13

ŢELJKO GALIĆ, prof.

DODATNANASTAVA

CILJEVI

Usvajanje znanja fizike potrebnog zarazumijevanje pojava i zakonitosti uprirodi u

društvu. te osposobljavanjeuĉenika zanastavkškolovanja.

Usvajanje gradiva prvog razreda injegova primjena.

ZADACI

Na nizu primjera objasnitigibanja, Newtonove zakone, zakone oĉuvanja, energiju , rad

i snagu,inercijalne sustave , tlakovei Bernoullijevujednadţbu kao iprimijenunauĉenogu

praksi

CILJANA SKUPINA Uĉenici1. razreda.

VRIJEME TRAJANJA Tijekom cijele nastavne godine.

TEME

1. GIBANJE ĈESTICA TIJELA

2. SILE I ZAKONI GIBANJA

3. ENERGIJA I RAD

4. GRAVITACIJA

5. MEHANIKAFLUIDA

PLANIRANI BROJ SATI 62

LITERATURA

JakovLabor;Fizika 1

Brković-Farago;Fizika

Listići sapripremljenimzadacima.

Internet;e-škola fizike

OBLICI I METODE

RADA

Frontalni , individualni igrupni

14

ŢELJKO GALIĆ, prof.

FIZIKA 2. RAZRED

DODATNANASTAVA

CILJ

Usvajanje znanja fizike potrebnog za razumijevanje zakonitosti u prirodi

Osposobljavanje uĉenika za primjenu usvojenog znanja iz programa fizike u

praktiĉnom ţivotu i u nastavku školovanja

ZADACI Na nizu primjera objasniti tlakove i njihovo djelovanje na ĉovjeka u prirodi

Rješavati sloţenije zadatke iz termodinamike i topline

Rješavati probleme s strujnim krugovima, elektricitetom i magnetizmom

CILJANA SKUPINA Uĉenici 2. razreda

VRIJEME

TRAJANJA

Tijekom cijele nastavne godine

TEME

1. TERMIĈKO RASTEZANJE

2. PLINSKI ZAKONI

3. MOLEKULARNO KINETIĈKA TEORIJA

4. TERMODINAMIĈKI SUSTAVI I

TERMODINAMIĈKI PROCESI

5. ELEKTROSTATIKA

6. ELEKTRIĈNA STRUJA

7. ELEKTROMAGNETIZAM

LITERATURA

Jakov Labor; FIZIKA 2,Alfa

Brković-Farago; Fizika

Fizika 2 elektricitet i magnetizam,ŠK Zg 2000.


Internet;e-škola fizike

PLANIRANI BROJ

SATI

60

OBLICI I METODE

RADA

Frontalni,individualni i grupni rad

15

8. Matematika

SENKA GALIĆ, prof.

DODATNANASTAVA

CILJ

Usvajanje matematiĉkog znanja potrebnog zarazumijevanje pojava i zakonitosti

uprirodi u društvu. te osposobljavanjeuĉenika zanastavkškolovanja.

Usvajanje osnova kombinatorike i vjerojatnosti.

ZADACI

Na nizu primjera objasniti princip uzastopnog prebrojavanja iprimijeniti ga.

Nauĉiti permutacije, varijacije i kombinacije.

Definirati dogaĊaje i uoĉiti prostor elementarnih dogaĊaja.

Uoĉiti nezavisnost dogaĊaja.

Nauĉiti Byesovu formulu, i primijeniti ju pri rješavanju zadataka.

CILJANA SKUPINA Uĉenici4. razreda.

VRIJEME TRAJANJA Tijekom cijele nastavne godine.

TEME

1. KOMBINATORIKA

2. VJEROJATNOST

3. RJEŠAVANJEZADATAKA S NACIONALNIH

ISPITA I DRŢAVIH MATURA

PLANIRANI BROJ SATI

60

LITERATURA

Dakić,Elezović; Dodatak za prirodoslovno matematičke gimnazije za 4.r.

Amir D. Aczel;Kad slučajnost odlučuje


Internet

OBLICI I METODE RADA Frontalni ,individualni i grupnirad

16

9. Biologija

MARIJANA VUKOVIĆ, prof.

CILJEVI:

– razvijati moć opaţanja i zakljuĉivanja

– usvojiti metode promatranja i eksperimentiranja

– shvatiti znaĉaj znanstvenog istraţivanja

– uoĉiti povezanost ţive i neţive prirode

– usvojiti znanja o graĊi i diobi stanice

– upoznati izvore energije i razvoj biljnog i ţivotinjskog organizma

– proširiti gradivo biologije od 1. – 4. razreda



– pisanje i prezentacija uĉeniĉkih radova

– Dioba stanice i kemijski sastav stanice

– sistematika biljaka i ţivotinja, srodstveni odnosi

ZADACI:

– uvidjeti znaĉaj biologije za ţivot na Zemlji

– proširiti znanje o istraţivanju u biologiji , postanku i graĊi stanice , diobi

stanice, izvorima energije te razvoju ţivog svijeta

– svladati vještine u mikroskopiranju i izvoĊenju pokusa

– primjenjivati teoretska znanja na zadacima

– riješavati testove iz biologije sa svih razina natjecanja

NASTAVNE TEME:

– Od molekule do organizma

– Raznolikost ţivog svijeta

– Ţivi svijet 3

– Genetika, evolucija, ekologija

– Istraţivanje u biologiji – mikroskopiranje i eksperiment

– Kemijski sastav stanice – pokusi

– Izrada modela makromolekula

– GraĊa stanice – mikroskopiranje

– Dioba stanice – mikroskopiranje

– Izvori energije – pokusi

– Što se dogaĊa s kromosomima prilikom diobe

– Bojanje jezgre

– Izrada trajnih mikroskopskih preparata mitoze

– Izolacija DNA iz blitve

– Podjela biljnog i ţivotinjskog carstva «drvo ţivota»

VRIJEME RALIZACIJE:


VREDNOVANJE:

– rezultati s natjecanja i drţavne mature(izborni predmet)

17

LITERATURA:

– Krsnik, Rasol: Od molekule do organizma, ŠK

– Bogut, S. Đumlija, K. Lukaĉević, M. Marceljak Ilić : Biologija 1, Alfa

o Katušić, G. Rusak, S. Penić: Ţivi svijet 1 – od molekule do

organizma, Profil

– Antolić, Rušĉić: Praktikum biologije stanice, ŠK

– Bogut, I. Futivić, S. Đumlija, I. Špoljarević: Biologija 2, Alfa

– D. Denffer, H. Ziegler: Morfologija i fiziologija, ŠK

– Z. Pavletić: Biologija 2, Svezak A: Prokarioti, gljive i biljke,Profil

– Habdija: Biologija 2, Svezak B: Ţivotinjski svijet, Profil

– Mayr Radonić, M. Veĉek Šimunović, S. Šeparović, Z. Markota:

Biologija 2

REALIZACIJA NASTAVE:

– 2 sata tjedno

– 70 sati godišnje

18

10. Kemija

MARIJA UJEVIĆ, prof.

CILJEVI I ZADACI:

– ponoviti i proširiti gradivo od 1.do 4. razreda

– upoznati laboratorijske posude,kemikalije,znakove opasnosti i mjere

zaštite



– pripremiti uĉenike za drţavnu maturu (izborni predmet)

– razvijati ekološku svijest i odgovornost prema prirodi

NASTAVNE TEME:

– 1.razred:

– odjeljivanje smjesa

– graĊa atoma

– odreĊivanje relativne atomske mase-spektroskopija i bojanje plamena

– elektronski omotaĉ-elektronska konfiguracija

– periodni sustav elemenata-sloţeniji problemski zadaci

– kemijske veze-geometrija molekula-izrada modela

– vodikova veza

– osnove kemijskog raĉuna-sloţeniji zadaci

– 2.razred:

– termokemija-entropija,Gipsova energija-spontanost reakcija

– svojstva tekućina-fazni dijagrami

– iskazivanje sastava otopina-sloţeniji zadaci

– kemijska kinetika-brzina,mehanizam reakcije i red reakcija

– kemijska ravnoteţa

– kiseline baze,soli,puferi

– elektrokemija-Faradejevi zakoni,napon galvanskog ĉlanka

– 3.razred:

– metali-vodljivost i elektronske vrpce,magnetiĉnost

– nemetali-spojevi i svojstva

– silicij-svojstva i primjena

– ekološki problemi

– cement,staklo,novi materijali

– 4.razred:

– sastav i analiza organskih spojeva

– hibridizacija kod kovalentnih veza

– konformacijski izomeri

– mehanizmi eliminacije,supstucije i adicije

– oksidacijski brojevi u organskim spojevima

– aldolna kondezacija

– polimerizacija i polikondezacija

– esterifikacija i hidroliza

– apsolutna i relativna konfiguracija steroizomera

– biološki vaţni spojevi

– karakteristiĉna svojstva i dokazivanja

19



VREDNOVANJE:

– rezultati s natjecanja i drţavne mature (izborni predmet)

LITERATURA:

– propisani udţbenici i zbirke zadataka

– M.Sikirica:Steheomtrija

– Kuĉak:Vjeţbe iz biokemije

– Rupĉić-Petelnic i Weihnacht:Praktikum iz kemije

– Zadaci za natjecanja

– Testovi sa nacionalnih ispita

– -Lipanović-Filipović:Opća i anorganska kemija

20

III. Izborna nastava

1. Robotika

PREDMET: ROBOTIKA 2. i 3. razred

ANTE ZUJIĆ, prof.

RED. BR. SADRŢAJ (nastavna tema) BROJ SATI

UKUPNO: 35

21

2. DELF SCOLAIRE ( Diplôme d'Etudes en Langue Française )

SLAVENKA MARKOTA, prof.

CILJEVI I ZADACI :

DELFje diploma o poznavanju francuskog jezika koje strancima izdaje Ministarstvo

obrazovanja Republike Francuske. Jedna od prednosti sustava DELF sastoji se u tome što se

svaki ispit poloţen u Hrvatskoj priznaje u bilo kojoj od preko sto šezdeset drugih zemalja

gdje se ti ispiti odrţavaju, ukljuĉujući i Francusku. Ispitni postupak za DELF usklaĊen je s

normama Vijeća Europe i sastoji se od nekoliko meĊusobno neovisnih diploma koje

odgovaraju sustavu razina Zajedniĉkog europskog referentnog okvira za jezike (ZEROJ).

Stjecanje ove diplome uĉeniku omogućuje procjenu jeziĉnih i kulturnih kompetencija iz

francuskog jezika kao i potvrdu njegovog dosadašnjeg znanja neophodnog u svakodnevnim

ţivotnim situacijama kao i radi daljnjeg usavršavanja i izobrazbe.

NAĈIN REALIZACIJE :

Razvijanje komunikacijske kompetencije tijekom nastavnog procesa te dodatnih

aktivnosti za sudjelovanje na školskom, ţupanijskom i drţavnom natjecanju.

VRIJEME REALIZACIJE :

Tijekom školske godine

VREDNOVANJE AKTIVNOSTI :

Ova diploma uĉeniku daje priliku za samovrednovanje usvojenog znanja te ga

takoĊer usmjerava prema odreĊenoj razini stranog jezika na ispitima drţavne mature , au

budućnosti će mu priskrbiti prednost u svijetu rada prilikom zapošljavanja.

22

IV. Izvannastavne aktivnosti

SEKCIJE

1. Jezično izražavanje

DRAŢENKA BOŠNJAK, prof.

CILJEVI I ZADACI:

– kod uĉenika razviti osjetljivost za lijepo govorenje

– upoznati ih s poviješću i ulogom govorništva kroz stoljeća

– naglasiti ulogu govorništva i lijepog govorenja u suvremenom društvu u

razliĉitim profesijama(javni govor,debata,mediji

– razviti ljubav za lijepu rijeĉ i kulturu govorenja

– upoznavanje uĉenika s govorniĉkim figurama i vještinama

NAMJENA:

– razviti sposobnost samodiscipline i osjećaj samouvjerenosti u javnom

nastupu

– lijepo izraţavanje kao osobni identitet

– sudjelovanje u školskim aktivnostima

NOSITELJ AKTIVNOSTI:

– Profesorica hrvatskog jezika Draţenka Bošnjak


– Tijekom školske godine

LITERATURA:

– Propisani udţbenici

– Škorić: Temeljci govorništva

– leksikon po izboru

23

2. Literarno-recitatatorska

IVAN ŢUŢUL, prof.

CILJEVI I ZADACI :

– samostalno pismeno izraţavanje

– osjetljivostna lijepo govorenje i pisanje

– aktivno sudjelovanje u kreiranju školskih ĉasopisa

– sudjelovanje u natjecanjima


– Profesor hrvatskog jezika Ivan Ţuţul

NAĈIN REALIZACIJE:

– donošenje plana i programa rada

– pisanje samostalnih radova

– pisanje radova za školski list

– slanje radova za razna natjecanja



VREDNOVANJE AKTIVNOSTI:

– osobno zadovoljstvo profesora, uĉenika i roditelja

24

3. Pjevačkizbor

JOSIP DOMAZET, prof.

CILJEVI I ZADACI

– produbljivanje zanimanja uĉenika prema zborskom pjevanju

– razvijanje pjevaĉkih i sveukupnih sposobnosti

– razvijanje zajedništva kod uĉenika

– nastupi povodom blagdana i dr.prigodnh sveĉanosti


– Profesor vjeronauka Josip Domazet

NAĈIN REALIZACIJE AKTIVNOSTI:

– pojedinaĉne zajedniĉke probe odrţavaju se dva puta tjedno

– zajedniĉkim prigodnim nastupima


– tijekom školske godine,intezivnije pred nastupe


– analiziranje uspješnosti nastupa kroz rad struĉnog aktiva

– nastavniĉkog vijeća i uĉeniĉkog vijeća

25

4. Mandolinski orkestar

ANTONELA REBIĆ, prof.

CILJEVI I ZADACI:

– produbljivanje zanimanja uĉenika prema orkestralnom muziciranju

– usavršavanje glazbenih sposobnosti na istrumentu

– razvoj osjećaja zajedništva u kolektivnom muziciranju

– razvijati glazbeni senzibilitet uĉenika djelima svjetske i nacionalne

glazbene baštine

– razvijati interes za sve vrste glazbene umjetnosti

– spoznati estetsku i etiĉku vrijednost umjetniĉkih glazbenih dijela svjetske

i nacionalne baštine

– razvijati stajalište za praćenjem glazbenih dogaĊaja sredine u kojoj ţive

– razvijati interes za samostalno stjecanje novih spoznaja znanja i vještina

NAMJENA AKTIVNOSTI:

– kreativno provoĊenje slobodnogvremena uĉenika u ovoj vrsti slobodne

aktivnosti

– nastupi povodom blagdana i školskih sveĉanosti

– sudjelovanje na hrvatskom festivalu mandolinista „Mandolina Imota“

NAĈIN REALIZACIJE:

– Aktivnost se realizira pojedinaĉnim i zajedniĉkim probama da do tri

puta tjedno (osim nedjelje)



VREDNOVANJE:

– Analiza nastupa na festivalu „Mandolina Imota“

26

5. Kreativna radionica

ANTONELA REBIĆ, prof.

CILJEVI I ZADACI:

– produbljivanje zanimanja prema kreativnoj radionici

– usavršavanje kreativnosto kod uĉenika

– razvijanje osjećaja zajedništva u kolektivnom kreiranju

– razvijati estetske vrijednosti kod uĉenika

– razvijanje maštovitosti, ideja i kreativnosti

– razijanje interesa za samostalno stjeca novih vještina

– i znanja

NAMJENA AKTIVNOSTI:

– -kreativno provoĊenje slobodnog vremena u ovoj vrsti slobodne

aktivnosti

– -ureĊenje i predstavljanje škole na raznim školskim ţupanijskim i

drţavnim smotrama

NAĈIN REALIZACIJE

– -aktivnost se realizira zajedniĉkom radionicom dva puta tjedno

VRIJEME REALIZACIJE

– -aktivnost se odvija tijekom cijele školske godine

VREDNOVANJE:

– Analiza rezultata sa raznih smotri i natjecanja

27

GORDANA ŠABIĆ TODORIĆ, prof.

6. Školski športski klub „GIMNAZIJALAC“

1. Ciljevi i zadaci

2. Opća tjelesna priprema

3. Plan i program rada:

– Tehniĉka priprema

– Taktiĉka priprema

– Metode rada

4. Ostale programske aktivnosti

5. Sredstva i pomagala

28

1. CILJEVI I ZADACI

Osnovni cilj programa je poticati psihosomatski razvoj djece športaša, razvijati

zdravstvenu kulturu u svrhu oĉuvanja i unapreĊenja zdravlja djece te zadovoljiti njihovu

potrebu za kretanjem kako bi stvorili naviku svakodnevnog vjeţbanja.

Osim navedenog, bitno je nadarenim uĉenicima pruţiti priliku za nadogradnju

motoriĉkih i teorijskih znanja, te usvajanje tehniĉko taktiĉkih znanja.

ZADACI:

– pozitivno utjecati na zdravlje i odgoj mladog športaša

– utjecati na morfološke znaĉajke te motoriĉke i funkcionalne

sposobnosti

– formirati i usavršavati sposobnosti i znanja za izvoĊenje struktura

tehnikekošarke

– formirati i usavršavati sposobnosti i znanja za izvoĊenje tipiĉnih

struktura situacija koje tvore taktiku košarkaške igre

– podizati razinu mentalnih (kognitivnih) sposobnosti

– pozitivno usmjeravati vrijednosni sustav i motivaciju mladih sportaša

– razvijati osobnost, disciplinu, kao i pravilan odnos prema kolegama,

suigraĉima i poštivanju pravila igre

2. OPĆA TJELESNA PRIPREMA

Kod opće tjelesne pripreme koristimo razliĉite oblike kretanja kao što su: hodanja,

trĉanja, skokovi, poskoci, preskoci i sl. koji nam pomaţu kako bi što kvalitetnije utjecali na

organizam sportaša i tako ga prilagodili za trenaţni proces.

Tijekom treninga najviše utjeĉemo na promjene:

– antropometrijskih osobina razvoj mišićne mase, odrţavanje razine

potkoţnog masnog tkiva

– motoriĉkih sposobnosti koordinacija, snaga, fleksibilnost

– funkcionalnih sposobnosti – aerobnoanaerobne sposobnosti

– motoriĉka znanjausvajanje novih i usavršavanje steĉenih vještina

– motoriĉka dostignućaizdrţljivost i brzina

Programski sadrţaji na osnovu kojih se bazira realizacija ovog sportskog programa

su:

– baziĉnioblici kretanja

– tehniĉka priprema

– taktiĉka priprema

– teorija

3. PLAN I PROGRAM RADA

OSNOVE TEHNIKE IGRE U NAPADU 1. Tehnika kretanja igrača bez lopte

– Zaustavljanja

– Skokovi

29

– Košarkaški stav

– Razvijanje sposobnosti za kretanje igraĉa bez lopte

– Taktiĉki aspekti kretanja igraĉa bez lopte

– Metodiĉki postupak primjene vjeţbi uz neke situacijske vjeţbe 2. Tehnika kretanja igrača s loptom

– Hvatanje i drţanje lopte

– Dodavanje lopte

– Pivotiranje

– Ubacivanje lopte u koš

– Fintiranje

OSNOVE TEHNIKE IGRE U OBRANI 1. Obrambeni stav

2. Obrana od utrčavanja

3. Košarkaška igra jedan na jedan (1:1):

– ravnoteţa

– rad nogu

– rad ruku

– pozicije u igri 4. Zaustavljanje igrača u driblingu

5. Obrana na igrače centre

6. Obrana pod košem

Obrana na strani lopte: – obrana od driblinga

– obrana od dodavanja

– obrana od ubacivanja lopte u koš

– obrana na igraĉa bez lopte Obrana na strani pomoći:

– obrana od utrĉavanja niskog posta

– obrana od utrĉavanja visokog posta

– pomaganje pri prodoru igraĉa s loptom

– obrana od bloka na strani pomoći

TAKTIĈKA PRIPREMA

TAKTIKA IGRE U NAPADU Taktika napada:

– individualni

– grupni

– kolektivni

– univerzalni napadi na zonske i osobne obrane

TAKTIKA IGRE U OBRANI Individualna obrana:

– obrana na igraĉa bez lopte

– obrana na igraĉa s loptom Grupna obrana:

– meĊusobna djelovanja igraĉa obrane

– obrana od blokada Kolektivna obrana:

– koncepcija obrane ĉovjek na ĉovjeka

– zonske obrane

– agresivne obrane

– univerzalne obrane

30

4. OSTALE PROGRAMSKE AKTIVNOSTI

NAMJENA:

ĉlanovi, i ĉlanice našeg školskog športskog društva predstavljaju školu na svim

školskim i ostalim športskim natjecanjimasudjeluju u organizaciji i provedbi svih športskih

natjecanja, priredbi i proslava

NAĈIN PROVOĐENJA PLANA I PROGRAMA:

– trening će se odrţavati jednom tjedno po dogovoru

– uĉenici-e će tijekom školske godine sudjelovati na meĊuškolskim,

zonskim, ţupanijskim, poluzavršnim i završnim natjecanjima

– rezultati treninga oĉitovati će se osvojenim medaljama, pohvalama i sl.

– po odluci Nastavniĉkog vijeća, uĉenici-ce dobivaju nagrade za

postignute rezultate i osvojena mjesta, a sve u skladu sa mogućnostima

škole

– škola sudjeluje u nabavi: športske opreme potrebne za provoĊenje plana i

programa, a i svega ostalog (isplatu vanjskih suradnika, sudaca, hrane i

pića za natjecanja, prijevoza uĉenika i sl.)

– nositelj programa: prof. tjelesne i zdravstvene kulture

METODE RADA, PROSTOR I OPREMA METODE RADA

Pod metodom rada ili obuke sportaša podrazumijevaju se naĉini i postupci pomoću

kojih se sportske aktivnosti mogu brţe nauĉiti, usvojiti i zadrţati.

Osnovne metode koje koristimo u sportskom treningu su:

– Sintetiĉka

– Analitiĉka

– Kombinirana PROSTOR ZA RAD

Sadrţaji izvannastavnih programa: priprema, treninzimeĊuškolska, zonska a ponekad

i ţupanijska natjecanja provode se i organiziraju u školskoj športskoj dvorani i na njoj

pripadajućim igralištima.

OPREMA

Osim metodama rada i primjenom razliĉitih organizacijskih oblika rada, te dobrih

materijalnih uvjeta, efekti rada ovise i o športskoj opremi i sredstvima koja koristimo za

vrijeme trenaţnog procesa.

Športska oprema potrebna za košarkaški trening:

– Rekviziti: lopte, vijaĉe, palice, stalci, ĉunjevi, medicinke i sl

– Sprave: strunjaĉe, švedske klupe, švedske ljestve, švedski sanduk,

grede, preĉa i sl.

– Sportske majice i dresovi za natjecanja

31

V. Školski preventivni program

UVOD

Naša sredina, kao i svaka druga, nosi neke svoje specifiĉnosti koje neminovno utjeĉu

i na školski preventivni program.

Poznato je da u našem kraju vlada iznimno velika nezaposlenost. Stoga su u velikom

broju roditelji naših uĉenika prisiljeni izbivati od kuće u potrazi za poslom. To za sobom

povlaĉi neke posljedice tj. nemogućnost kontrole nad provoĊenjem slobodnog vremena djece.

Uz to, neki roditelji djeci daju visok „dţeparac“, odnosno ĉesto novcem nadomještaju vrijeme

koje su s njima trebali kvalitetno provesti. Na ţalost, to se najviše oĉituje u porastu

alkoholizma i konzumiranju droge kod uĉenika.

Na sreću uĉenici naše škole potjeĉu manje više iz sreĊenih obitelji pa je problem

narkomanije i alkoholizma, iako prisutan, ipak izraţen u manjem broju sluĉajeva.

CILJ

Cilj ŠPP je diskretno u školi, na nastavi, roditeljskim sastancima upućivati mlade

ljude i njihove roditelje na bolji, sadrţajniji, kulturno i športski organiziraniji ţivot, da se

okrenu nekim sadrţajima kojima će ispunjavati svoje vrijeme, jer u nedostatku raznih

zanimljivosti i slobodnih aktivnosti, uĉenici ispunjenje i dosadu „ublaţavaju“ neĉim što će im

„ispuniti“ vrijeme.U nedostatku sadrţaja koji mogu posluţiti kao dodatne aktivnosti, poseţu

za drogom kao najgorim mogućim naĉinom.

ZADAĆA ŠPP-a

Zadaće ŠPP-a su da uĉenici sadrţajnije osmisle svoj ţivot, da im škola ne stvara

otpor nego zadovoljstvo, da o svojim problemima mogu razgovarati sa struĉno osposobljenim

osobama, a ne izlaz iz problema traţiti u drogi. Nadalje, uĉenici u svojim profesorima, a i

roditeljima, trebaju pronaći prijatelje, a ne neke osobe koje im „zagorĉavaju“ ţivot, nameću

im zadatke i obveze.

USTROJ ŠPP-a

U poĉetku bi se po razredima odrţala predavanja o zlouporabi droga tj. o

posljedicama konzumiranja droga. Kasnije bi se odrţavale radionice i tribine omogućim

aktivnostima i edukaciji uĉenika na zdraviji i kvalitetniji ţivot.

NOSITELJI ŠPP-a

Svi u školi su izravno ili neizravno ukljuĉeni u ŠPP. Nositelj je psiholog koji u

suradnji s pedagogom educira i daje upute razrednicima i ostalim predmetnim nastavnicima.

Naravno da su tu ukljuĉeni i profesori koji svojim nastavnim gradivom zadiru u problematiku

droga, konzumiranjadroga i štetnih posljedica njene uporabe.

32

SMJERNICE OSMIŠLJAVANJA ŠPP-a

Ponajprije je potrebno doznati koliko uopće uĉenici znaju o drogama te je li to

znanje dovoljno da bi se uĉenici mogli nositi s problematikom vezanom uz droge.

Zatim,kakvoća obitelji. To je jedan od mogućih prediktora konzumiranja droga jer je obitelj

glavni oslonac i podrška pojedinca. Ako ta obitelj ne funkcionira na odreĊeni naĉini ne pruţa

dovoljno topline i zaštite (podrške), izlaz je ĉesto negdje vani. Socijalno okruţenje je prva

vanjska spona pojedinca sa svim što ga okruţuje, ako je to socijalno okruţenje nije kako bi

trebalo biti, mladi su korak bliţe drogi. Odnos prema ĉlanovima razredne zajednice i njihova

interakcija su jedan od vaţnih ĉimbenika povoljne socijalne adaptacije.

Roditeljski sastancirazgovor s roditeljimate njihovom edukacijom o ovom problemu

ĉinimo da najprije iz obiteljskog miljea djeca ponesu svoje stavove.

Odabir učenika iz odreĊenih razrednih odjeljenja koji mogu biti nositelji programa

za odreĊene razrede.

STVARNI SADRŢAJI I AKTIVNOSTI ŠPP-a

Predavanja po razredima, tematske radionice, izrada propagandnog materijala, rad u

parlaonicama…

POSEBNOSTI ŠPP-a

Za rad s gimnazijalcima to je iskljuĉivo preventivni, a ne terapijski program.

Ĉinjenica je da takva struktura uĉenika gdje jeipak terapija kao zasigurno krajnji mogućinaĉin

pomoći najmanje potrebno. Edukacija i prevencija su ipak prioriteti i na kojimase zasniva

cijeli ŠPP.

RAZRADA AKTIVNOSTI

Edukativni programi moraju biti kontinuirani tijekom cijelog školovanja i to putem

direktnog pouĉavanja mlaĊih uĉenika ili sudionika predavanja (mlaĊih uĉenika).

OBLICI RADA

Poglavito se odnosi na isticanje koristi od drugih aktivnosti, a ne okrivljavanje droga

za sve negativno što se dogaĊa u ţivotu ljudi. Tu se prvenstveno misli na slijedeće procese:

– isticanje znaĉenja obitelji te roditeljstva

– naglašavanje uloge športa

– diskretni personalni zaštitni programi tj. prestanak izdvajanja problematiĉne

djece

– ukljuĉiti cijeli razred da djeluje kao „grupna terapija“ tj. da sesvi potrude oko

rješavanja odreĊenih poteškoća, rano otkrivanje psihosomatskih smetnji

predstavlja mogućnost ranijeg pomaganja

– pomoć u kriznim situacijama

33

– potvrĊivanje i isticanje samopoštovanja

– specifiĉne preventivne mjere

SURADNJA S RODITELJIMA I OSTALIM ĈIMBENICIMA

od prvog roditeljskog sastanka pa do kontaktiranja s roditeljimatijekom godine, a

zbog rada na zajedniĉkim projektima

suradnja s ustanovama koje imaju zajedniĉke ciljeve, odnosno s Domom zdravlja,

predškolskim i puĉkoškolskim ustanovama

MATERIJALNA UVJETOVANOST I POTREBNA DIDAKTIĈKA

OPREMLJENOST

Omogućavanje potrebnih materijala u svrhu promidţbe pozitivnog ţivljenja tj.

naĉina isticanja aktivnosti koje potiĉu zdrav ţivot. To su razliĉite aktivnosti ( u suradnji s

roditeljima, uĉenicima, razrednicima te ostalim kolegama) koje zahtijevaju odreĊena

materijalna sredstva.

FINANCIRANJE ŠPP-a

Osiguravanje materijalnih sredstava tj. financiranje nabavke materijala da bi školski

preventivni program mogao postojati. Najveći dio sredstava će se osigurati iz školskih

sredstava.

VREDNOVANJE ŠPP-a

Provjera ostvarenja kratkoroĉnih i dugoroĉnih ciljeva kao mogućnost prevencije

zloporabe droge, predstavlja naĉin borbe protiv droge, a sama validacija u odreĊenom

vremenskom slijedu sluţi potvrĊivanjuodreĊenog programa.

34

VI. Ostale odgojno-obrazovne aktivnosti

1. ECDL obrazovanje djelatnika

Naša škola i ove školske godine planira provesti edukaciju djelatnika za stjecanje

ECDL diplome, s ciljem da se isti informatiĉki osposobe za praćenje trendova suvremene

nastave,te da bi se osigurale potrebe zadane Drţavnim pedagoškim standardom.

Naravno da je za školu bitno da i pomoćne sluţbe ovladaju odreĊenim informatiĉkim

programima u cilju što efikasnijeg funkcioniranja ustanove.

Predavanja za djelatnikeodrţavat će licencirani predavaĉiu prostorijama škole do

prosinca 2010.godine,a predviĊene Office-ove programe duţni su poloţiti u roku dvije

godine.

2. Proslava Božića

CILJEVI PROSLAVE:

– Promoviranje Boţića kroz razne aktivnosti,od prigodnog darivanja

uĉenika i profesora do ureĊivanja školskih prostorija ,organiziranja

priredbe

NOSITELJI:

– Razrednici ,vjerouĉitelji i skupina uĉenika

REALIZACIJA PROSLAVE:

– sveĉano ureĊenje školskih prostorija

– organizacija priredbe (recitacije,pjevanje,dramski sadrţaji)

– prigodno meĊusobno darivanje uĉenika i profesora


– Navedene aktivnosti zapoĉet će poĉetkom prosinca,aglavna sveĉanost

organizirat će se 23.prosinca 2010.godine


– Promoviranja boţićnih blagdana provodit će se kroz rad nastavniĉkog

vijeća, raznih aktiva, kao i vijeća uĉenika

35

3. Crveni križ

CILJEVI AKTIVNOSTI:

– razvijanje svijesti uĉenika o humanim vrednotama

– stjecanje odgoja za humanijii zdraviji ţivot

– isticanje potrebe za akcijama crvenog kriţa

– razvijati socijalnu svijest kroz humanitarni rad

NOSITELJI AKTIVNOSTI:

– Svi razrednici

NAĈIN REALIZACIJE:

– obrada prigodnih tema na satu razredne zajednice

– organiziranje humanitarnih akcija

– dragovoljno davanje krvi punoljetnih djelatnika škole i punoljetnih

uĉenika

– teĉaj prve pomoći

VRIJEME REALIZACIJE AKTIVNOSTI:


NAĈIN VREDNOVANJA:

– jaĉanje humanitarnog i natjecateljskog duha kod uĉenika

– osobno zadovoljstvo uĉenika i profesora

4. Državna matura

CILJEVI I ZADACI:

– detaljno upoznati sve profesore s uputama Nacionalnog centra za vanjsko

vrednovanje rezultata obrazovanja

– informirati voditelje i deţurne profesore o detaljima samog provoĊenja

drţavne mature


– Profesorica Maja Punoš –Rebić, koordinator za provoĊenje mature

NAĈIN REALIZACIJE:

– Priprema prema vremeniku aktivnosti,prezentacije,online prijave

uĉenika, podjela materijala .

TROŠKOVNIK AKTIVNOSTI:

– Sve troškove vezane za drţavnu maturu snosi Nacionalni centar za

vanjsko vrednovanje obrazovanja

VREDNOVANJE:

– Uspješna provedba i organizacija drţavne mature i postignuti rezultati

uĉenika sluţe podizanju ugleda škole i kolektiva na svim razinama ,od

ţupanijskih do drţavne razine

36

5. Maturalna svečanost

CILJEVI I ZADACI:

– zabava i druţenje (kroz organiziranje maturalnog plesa)

– zaokruţivanje jednog perioda u obrazovanju uĉenika

– pojedinaĉno opraštanje uĉenika od profesora i ostalih djelatnika škole

NAMJENA AKTIVNOSTI:

– Zabava idruţenje uz pjesmu i ples

NAĈIN REALIZACIJE:

– Dogovor uĉenika i razrednika o sadrţaju pripremi i realizaciji proslave

VRIJEME PROSLAVE:

– Svibanj 2011.godine


– Prenošenje iskustava uĉenika mlaĊim uĉenicima o školikao humanoj

ustanovi u kojoj će steći pravilan odgoj i obrazovanje za nastavak

obrazovanja

37

VII. Pedagoški projekti

Sigurno i poticajno okruženje u školi

CILJEVI I ZADACI:

– svim uĉenicima povećati svijest o sve izraţenijem problemu agresivnosti

i nasilja meĊu djecom

– iznaći rješenja kako bi se nasilno i zlostavljajuće ponašanje uĉinilo

socijalno neprihvatljivim

– informirati uĉenike kako prepoznati rizike i primjere nasilniĉkog

ponašanja

– kroz definiranje uloga i odgovornosti unutar škole,pronaći efikasne

odgovorena nasilje

– suradnja sa odgovarajućim ustanovama izvan škole

– osigurati primjerenu pomoć ţrtvama i poĉiniteljima nasilja

NAMJENA:

– Kroz organizaciju radionica uĉeniciće uĉiti prepoznavanje nasilnog

ponašanja i stjecati uvid u vlastito ponašanje.Svi djelatnici škole reagirat

će na nasilje jedinstveno u skladu sa protokolom o postupanju.


– Svi djelatnici i uĉenici škole

REALIZACIJA AKTIVNOSTI:

– predavanja na satovima razredne zajednice

– roditeljski sastanci na navedenu temu

– deţurstva profesora

– primjena protokola o postupanju

– suradnja sa odgovarajućim ustanovama

– suradnja sa lokalnom zajednicom




– Primjena anketa i upitnika za uĉenike, roditelje i profesore

38

VIII. EKSKURZIJE, IZLETI

Naša škola svake godine organizira ekskurziju za uĉenike trećih razreda,na neku od

inozemnih destinacija,a za ostale uĉenike izlete po Hrvatskoj.

CILJEVI ORGANIZIRANJA EKSKURZIJA:

– upoznavanje evropske kulturne baštine

– jaĉanje osjećaja zajedništva,povezanosti i pripadnosti razredu iškoli

NAĈIN REALIZACIJE:

– škola prikuplja ponude agencija koje se bave organizacijom uĉeniĉkih

ekskurzija

– upoznavanje uĉenika s ponudama o destinacijama i cijeni

– provoĊenje anketa meĊu uĉenicima o mjestu putovanja

– dogovor uĉenika i razrednika o mjestuputovanja

– realizacija putovanja

– analiza nakon povratka


– Razrednici trećih razreda

VREMENIK:

– Svibanj ili kolovoz 2011.godine

VREDNOVANJE:

– ocjenauspješnosti ekskurzije od strane uĉenika i roditelja

– analiza ekskurzije na Nastavniĉkom vijeću

NAZIV IZLETA:

– Jednodevni izlet po Hrvatskoj

CILJEVI IZLETA:

– -detaljnije upoznavanje odreĊenih lokaliteta u našoj zemlji

– razvijanje opće kulture kroz upoznavanje sa

sportskim,umjetniĉkim,društveno humanistiĉkim i prirodoslovnim

sadrţajima


– Razrednici

NAĈIN REALIZACIJE:

– polazak autobusa u jutarnjim satima,

– obilazak izabranih destinacija i povratak u veĉernjim satima

VREMENIK:

– cjelodnevni izlet u travnju 2011.godine

VREDNOVANJE:

– analiza na satu razredne zajednici predmeta usko vezanih za izlet

39

IX. Godišnji kalendar rada

Obrazovno razdoblje Mjesec

Broj dana Blagdani i

neradni dani

Obiljeţavanje Dana škole, Dana ţupe,

Dana drţavnosti i drugih blagdana

a) Upis u prvi razred,

b) Podjela svjedodţbi radnih nastavnih

I

od 6. IX 2010. god.

do 23. XII 2010. god.

IX 19 19

X 21 20 8.X

XI 21 21 1.XI

XII 22 17 25., 26.XII

I 20 16 1.i 6.I

II

od. 10. I 2011. god.

do 15. VI 2011. god.

II 20 20

III 23 23

IV 20 14 24.,25.IV

V 22 21 1. V 5.V

VI 20 11 22., 23.,25. VI 25. VI

VII 21 04.07.

VIII 21 5., 15. VIII

U izradi školskog kurikuluma Gimnazije dr.Mate Ujevića za šk. god. 2010./2011.

sudjelovali su: ravnatelj, struĉni suradnici i profesori škole.

Molimo sve one koji misle da mogu svojim primjedbama, mišljenjima, savjetima ili

na bilo koji drugi naĉin pomoći u doradi ovog vaţnog dokumenta da se jave na e-mail: ss-

[email protected] ili posjete web stranicu www.gimnazija-mujevica-im.skole.hr

mailto:[email protected]

mailto:[email protected]

Školski kurikulum -...

Documents