Školski kurikulum -...

of 40 /40
Gimnazija dr. Mate Ujevića U Imotskom ŠKOLSKI KURIKULUM Gimnazije dr. Mate Ujevića u Imotskom Ovaj dokument saţima sve sadrţaje, procese i aktivnosti škole koji su usmjereni na ostvarivanje ciljeva i zadataka odgoja i obrazovanja Profesori Gimnazije dr. Mate Ujevića U Imotskom, rujan 2010.godine

Author: others

Post on 30-Aug-2019

8 views

Category:

Documents


0 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

  • Gimnazija

    dr. Mate Ujevia

    U Imotskom

    KOLSKI KURIKULUM

    Gimnazije dr. Mate Ujevia u Imotskom

    Ovaj dokument saima sve sadraje, procese i

    aktivnosti kole koji su usmjereni na

    ostvarivanje ciljeva i zadataka odgoja i

    obrazovanja

    Profesori Gimnazije dr. Mate Ujevia

    U Imotskom, rujan 2010.godine

  • 1

    Sadraj

    I. Uvod ................................................................................................................................... 2

    II. Dodatna nastava .............................................................................................................. 4

    1. Hrvatski jezik .......................................................................................................... 5

    2. Engleski jezik .......................................................................................................... 7 3. Njemaki jezik ......................................................................................................... 8

    4. Francuski jezik ....................................................................................................... 9 5. Talijanski jezik ...................................................................................................... 10 6. Geografija ............................................................................................................... 11

    7. Fizika ....................................................................................................................... 12 8. Matematika ............................................................................................................ 15 9. Biologija .................................................................................................................. 16

    10. Kemija ..................................................................................................................... 18 III. Izborna nastava .............................................................................................................. 20

    1. Robotika ................................................................................................................. 20

    2. DELF SCOLAIRE ( Diplme d'Etudes en Langue Franaise ) ............... 21 IV. Izvannastavne aktivnosti ................................................................................................. 22

    1. Jezino izraavanje ............................................................................................. 22 2. Literarno-recitatatorska .................................................................................... 23 3. Pjevakizbor........................................................................................................... 24

    4. Mandolinski orkestar ......................................................................................... 25 5. Kreativna radionica............................................................................................. 26 6. kolski portski klub GIMNAZIJALAC ...................................................... 27

    V. kolski preventivni program .......................................................................................... 31

    VI. Ostale odgojno-obrazovne aktivnosti ............................................................................. 34

    1. ECDL obrazovanje djelatnika .......................................................................... 34

    2. Proslava Boia .................................................................................................... 34 3. Crveni kri ............................................................................................................. 35

    4. Dravna matura ................................................................................................... 35 5. Maturalna sveanost .......................................................................................... 36

    VII. Pedagoki projekti ......................................................................................................... 37

    Sigurno i poticajno okruenje u koli ...................................................................... 37 VIII. EKSKURZIJE, IZLETI ............................................................................................ 38

    IX. Godinji kalendar rada .................................................................................................. 39

  • 2

    I. Uvod

    NACONALNI KURIKULUM KOLSKI KURIKULUM

    kolski kurikulum donosi se na osnovu Zakona o odgoju i obrazovanju za osnovnu i

    srednju kolu po lanku 28. koji glasi:

    (1) kola radi na temelju kolskog kurikuluma i godinjeg plana i programa rada,

    (2) kolski kurikulum utvruje dugoroni i kratkoroni plan i program kole s izvannastavnim i izvankolskim aktivnostima,a donosi se na temelju nacionalnog

    kurikuluma i nastavnog plana i programa

    (3) kolski kurikulum odreuje nastavni plan i program izbornih predmeta,izvannastavne i izvankolske aktivnosti i druge odgojno obrazovne aktivnosti,programe i projekte prema

    smjernicama hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda

    (4) kolskim kurikululumom se utvruje:

    - aktivnost,program i/ili projekt

    - ciljevi aktivnosti programa i/ili projekta

    - namjena aktivnosti,programa i/ili projekta i njihova odgovornost

    - nain realizacije aktivnosti,programa i/ili projekta

    - vremenik aktivnosti,programa i/ili projekta

    - detaljan trokovnik aktivnosti,programa i/ili projekta

    - nain vrednovanja u nain koritenja rezultata vrednovanja

    (5) kolski kurikulum donosi kolski odbor do 15.rujna tekue kolske godine na prijedlognastavnikogvijea

    (6) kolski kurikulum mora biti dostupan svakom roditelju i ueniku u pisanom obliku

    (7) Smatra se da je kolski kurikulum dostupan svakom roditelju i ueniku u pisanom obliku , ako je objavljen na mrenim stranicama kole

    Temeljno obiljeje Nacionalnog okvirnog kurikuluma je prelazak sa sadrajnog na

    kompetencijski sustav i uenika postignua (rezultat uenja). U njemu su definirane

    najvanije odgojno-obrazovne vrijednosti, ciljevi odgoja i obrazovanja kako bi se mogao

    uspjeno promovirati intelektualni, osobni, drutveni i tjelesni razvoj uenika. Osim slubenih

    programa, obuhvaa i druge programe koje kola provodi, pokazuje brojne aktivnosti

    uenika i uitelja i prepoznatljivost kole.

    Vano je naznaiti da Nacionalni okvirni kurikulum predstavlja veoma znaajan

    dokument za planiranje i organiziranje rada svake kole, ukljuujui i kolski kurikulum.

    U izradi kolskog kurikuluma svjesno smo izostavili detaljne operativne programe

    koji su ionako navedeni u Godinjem planu kole, te smo naglasili teme, nositelje programa,

    ciljeve i metode, vrednovanje uenikih postignua, kao i strukturu svakog obrazovnog

    podruja.

  • 3

    Ovaj dokument poziva sve one koji na bilo koji nain sudjeluju u radu kole da na

    jedan posve drugaiji nain razmiljaju o nastavi i koli. Nadamo se da e krajnji ishod

    (ueniko postignue) to i pokazati. Rezultati naih uenika na prvoj dravnoj maturi najbolji

    su pokazatelj da idemo u pravom smjeru.

    Ante apin, pedagog

  • 4

    II. Dodatna nastava

    Dodatna nastava po predmetima,profesorima i broju uenika

    NASTAVNI PREDMET PROFESOR BROJ UENIKA

    Hrvatski jezik Dina uur 25

    Engleski jezik Katica Dadi 20

    Njemaki jezik Evelin Buli 10

    Francuski jezik Veronika Matkovi 10

    Talijanski jezik Veronika Matkovi 9

    Fizika Dalibor Prli 10

    Fizika eljko Gali 10

    Geografija Josip Mai 12

    Matematika Senka Gali 25

    Biologija Marijana Vukovi 10

    Kemija Marija Ujevi 8

  • 5

    1. Hrvatski jezik

    ANGELA REZO, prof.

    CILJEVI: Omoguiti uenicima proirivanje znanja i nastavnih sadraja da jo vie

    unaprijede svoje znanje iz hrvatskoga jezika, razviju sposobnost govornog izraavanja, usvoje

    znanja nuna za bolje razumijevanje knjievnog oblikovanja i jezinih zakonitosti te razvijaju

    sposobnost povezivanja teoretskog znanja s knjievnim djelom.

    ZADACI: Razvijati sposobnost govornog i pisanog izraavanja, razvijati sposobnost

    za pravilno rasuivanje i zakljuivanje, matu i stvaralako miljenje, kvalitetno pripremiti

    uenike za sve razine natjecanja.

    NASTAVNE TEME: Analiza teorijskih pitanja i zadataka s prethodnih natjecanja

    vezanih uz fonetiku i fonologiju, naglasni sustav hrvatskog standardnog jezika, glasovne

    promjene, morfem i morfologiju, vrste rijei, rijei u reenici, gramatiko ustrojstvo reenice,

    reenice prema sastavu, red rijei u reenici, leksikologiju, tvorbu rijei, povijest jezika.

    VRIJEME REALIZACIJE:Tijekom prvog i drugog polugodita.

    VREDNOVANJE:Rezultati s natjecanja i dravne mature

    LITERATURA:

    Hrvatski pravopis, Babi, Finka, Mogu Hrvatska gramatika, grupa autora Udbenici za 1.,2.,3., i 4.razred gimnazije Zbirke zadataka za pripremu mature i prijamnih ispita Zadaci s prethodnih natjecanja

  • 6

    HRVATSKI JEZIK DRAVNA MATURA

    CILJEVI:Bolje pripremljeni uenici, bolji rezultati i uspjeh uenika na dravnoj

    maturi.

    ZADACI: Ponoviti, utvrditi i sistematizirati gradivo iz nastave knjievnosti,

    hrvatskog jezika i nastave izraavanja.

    NASTAVNE TEME:

    Ponavljanje i sistematizacija knjievnih pravaca Ponavljanje i sistematizacija gradiva iz knjievnosti i izraavanja

    obraenog u prvom razredu

    Ponavljanje i sistematizacija gradiva iz knjievnosti i izraavanja obraenog u drugom razredu

    Ponavljanje i sistematizacija gradiva iz knjievnosti i izraavanja obraenog u treem razredu

    VRIJEME REALIZACIJE:

    tijekom kolske godine

    VREDNOVANJE:

    rezultati s dravne mature

    LITERATURA:

    Propisani udbenici

    Kako napisati esej na dravnoj maturi, Davor Piska

  • 7

    2. Engleski jezik

    KATICA DADI, prof.

    CILJEVI I ZADACI:

    priprema uenika za natjecanje obrada gradiva predvienog za rad izvan nastave vjebanje vjetine sluanja na engleskom jeziku (naroito vano zbog Dravne mature) sudjelovanje na natjecanjima vjebanje pisanja eseja na engleskom jeziku izrada panoa s razliitim gramatikim sadrajima

    NASTAVNE TEME:

    proirene jezine cjeline rad na tekstovima projekti film i kazalite

    VRIJEME REALIZACIJE:

    tijekom kolske godine

    VREDNOVANJE:

    -rezultati s natjecanja i dravne mature

    LITERATURA:

    testovi sa raznih natjecanja tekstovi govorenog i pisanog jezika filmovi ueniki materijal snimka kazalinih predstava Longman, Elizabeth Sharman: Across cultures Oxford: Exam Excellence

  • 8

    3. Njemaki jezik

    EVELIN BULI, prof.

    CILJEVI I ZADACI:

    pripremati uenike za natjecanje proiriti gradivo treeg razreda 1. stranog jezika proiriti gradivo etvrtog razreda 2. stranog jezika obraditi gradivo predvieno za rad izvan nastave pojaano vjebati vjetinu sluanja na njemakom jeziku pripremati uenike za maturu ponoviti gradivo etvrtog razreda 1. i 2. stranog jezika ponoviti sve 4 godine pojaano vjebati vjetine s kojima se uenici tee snalaze

    NASTAVNE TEME:

    sluanje s razumijevanjem itanje s razumijevanjem morfologija vrste rijei imenice odreivanje padea rod (iznimke) deklinacija pridjeva komparacija pridjeva zamjenice brojevi glagoli sintaksa vrste reenic konjunktiv neupravni govor aktivne i pasivne reenice itanje knjiga i asopisa gledanje njemakog TV programa pisanje eseja

    VRIJEME REALIZACIJE:

    tijekom kolske godine VREDNOVANJE:

    rezultati natjecanja od opinskih do dravnih LITERATURA:

    skupljeni zadaci sa opinskih, upanijskih i dravnih natjecanja stari nacionalni ispiti pitanja za maturu prijanjih godina svi udbenici propisani od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta za

    3. i 4. razred za njemaki kao prvi jezik

  • 9

    4. Francuski jezik

    VERONIKA MATKOVI, prof.

    CILJEVI I ZADACI:

    usvojiti vokabular potreban za sporazumijevanje na francuskom jeziku i sudjelovati u razgovoru o razliitim temama.

    upoznavati obiljeja Francuske, njenu kulturu i nain ivota razvijati vjetine potrebne za receptivnu i produktivnu uporabu

    francuskog jezika u govornom i pisanom sporazumijevanju

    razvijati jezine vjetine potrebne za govornu i pisanu interpretaciju zvunog pisanog teksta

    usvajati odreeni lingvistiki i sociolingvistiki inventar (lingvistiki: vokabular,strukture na fonetskoj,morfolokoj i sintaktikoj

    razini, sociolingvistiki: komunikacijski uzorci,osobitosti u interakciji)

    NASTAVNE TEME:

    Salutations La pronociation La francophonie Paris insolite Pratiques sportives Qui fait quoi dans la maison Le(s) plus grand(s) Franais de tous les temps Les couleurs Les sorties culturelles des Franais Le cinma Les vacances des Franais La presse en France Les principales ftes en France

    Grammaire:

    L'alphabet,la prononciation Les nombres Le prsent des verbes en-er,-ir,-re Les verbes pronominaux au prsent Le futur sinple Les pronoms COD/COI Les pronoms relatifs Les temps du pass La forme passive

    VRIJEME RALIZACIJE:

    tijekom kolske godine

    LITERATURA:

    A.Berthet,C.Hugot,V.M.Kizirian,B.Sampsonis,M.Waendendries: Alter ego 1 i 2 (udbenik i prirunik)

  • 10

    5. Talijanski jezik

    VERONIKA MATKOVI, prof.

    CILJEVI I ZADACI:

    usvojiti vokabular potreban za sporazumijevanje na talijanskom jeziku i sudjelovati u razgovoru o razliitim temama.

    upoznavati obiljeja Italije, njenu kulturu i nain ivota razvijati vjetine potrebne za receptivnu i produktivnu uporabu

    talijanskog jezika u govornom i pisanom sporazumijevanju

    razvijati jezine vjetine potrebne za govornu i pisanu interpretaciju zvunog ili pisanog teksta

    usvajati odreeni lingvistiki i sociolingvistiki inventar (lingvistiki:vokabular,strukture na fonetskoj,morfolokoj i sintaktikoj

    razini;sociolingvistiki:komunikacijski uzorci,osobitosti u interakciji)

    NASTAVNE TEME:

    Le vacanze Annunci vari Film La musica italiana La moda italiana Il teatro italiano Venezia,Milano.Bologna La stampa italiana La Commedia dell'Arte Una lettera formale

    Grammatica:

    Inperativo Nomi invariabili al plurale Pronomi relativi Il pasato remoto Infinito presente e passato Tempi trapassati dell'indicativo La concordanza dei tempi al passato La forma passiva Modo congiuntivo

    VRIJEME REALIZACIJE:

    tijekom kolske godine

    LITERATURA:

    Ingrid Damiani Einwalter: Stiamo insieme 3 i 4 (udbenik i prirunik) Josip Jernej: Talijanska konverzacijska gramatika

  • 11

    6. Geografija

    JOSIP MAI, prof.

    CILJEVI I ZADACI:

    razvijati sposobnost sluenja statistikim podacima i grafikim demografskim prikazima

    proiriti sadraje obveznog nastavnog programa poticati uenike na samostalan i timski rad upoznati pojedine lokalitete kroz terensku nastavu pripremiti uenike za natjecanja i Dravnu maturu

    NASTAVNE TEME

    Karta i mjerilo Elementi karte Endogeno i egzogeno modeliranje ( krki reljef ) Klimatske prilike Vegetacija RH Vode gospodarsko znaenje vode Kvaliteta pitke vode na podruju Zagore Tlo-vanost tla u poljoprivrednoj proizvodnji Prirodno kretanje stanovnitva Ope kretanje stanovnitva Globalizacija (MNK integracije) EU i RH Gospodarstvo RH Promet RH Posjet imotskim tvrtkama Jezera Imotsko polje (terenska nastava)

    VRIJEME RALIZACIJE:

    tijekom kolske godine

    VREDNOVANJE:

    rezultati s opinskih,upanijskih i dravnih natjecanja

    LITERATURA:

    Tomislav egota: Klimatologija za geografe Ivan Crkveni: Agrarna geografija Mladen Friganovi: Demogeografija Statistiki godinjak asopisi: Nacional Geographic,Meridijani,Drvo znanja

  • 12

    7. Fizika

    DALIBOR PRLI, prof.

    CILJEVI I ZADACI:

    proiriti gradivo za uenike etvrtog razreda provesti pokuse predviene za rad izvan redovne nastave pripremiti uenike za natjecanja

    NASTAVNE TEME:

    Geometrijska optika Valna optika Teorija relativnosti Zraenje crnog tijela Razvoj ideje kvanta Kvantna razlika

    VRIJEME REALIZACIJE:

    tijekom kolske godine

    VREDNOVANJE:

    rezultati s raznih natjecanja

    LITERATURA:

    Jakov Labor: Fizika 4; udbenik za etvrti razred gimnazije Nada Brkovi: Fizika 4 Nada Brkovi: Zbirka zadataka iz fizike

  • 13

    ELJKO GALI, prof.

    DODATNANASTAVA

    CILJEVI

    Usvajanje znanja fizike potrebnog zarazumijevanje pojava i zakonitosti uprirodi u

    drutvu. te osposobljavanjeuenika zanastavkkolovanja.

    Usvajanje gradiva prvog razreda injegova primjena.

    ZADACI

    Na nizu primjera objasnitigibanja, Newtonove zakone, zakone ouvanja, energiju , rad

    i snagu,inercijalne sustave , tlakovei Bernoullijevujednadbu kao iprimijenunauenogu

    praksi

    CILJANA SKUPINA Uenici1. razreda.

    VRIJEME TRAJANJA Tijekom cijele nastavne godine.

    TEME

    1. GIBANJE ESTICA TIJELA

    2. SILE I ZAKONI GIBANJA

    3. ENERGIJA I RAD

    4. GRAVITACIJA

    5. MEHANIKAFLUIDA

    PLANIRANI BROJ SATI 62

    LITERATURA

    JakovLabor;Fizika 1

    Brkovi-Farago;Fizika

    Listii sapripremljenimzadacima.

    Internet;e-kola fizike

    OBLICI I METODE

    RADA

    Frontalni , individualni igrupni

  • 14

    ELJKO GALI, prof.

    FIZIKA 2. RAZRED

    DODATNANASTAVA

    CILJ

    Usvajanje znanja fizike potrebnog za razumijevanje zakonitosti u prirodi

    Osposobljavanje uenika za primjenu usvojenog znanja iz programa fizike u

    praktinom ivotu i u nastavku kolovanja

    ZADACI Na nizu primjera objasniti tlakove i njihovo djelovanje na ovjeka u prirodi

    Rjeavati sloenije zadatke iz termodinamike i topline

    Rjeavati probleme s strujnim krugovima, elektricitetom i magnetizmom

    CILJANA SKUPINA Uenici 2. razreda

    VRIJEME

    TRAJANJA

    Tijekom cijele nastavne godine

    TEME

    1. TERMIKO RASTEZANJE

    2. PLINSKI ZAKONI

    3. MOLEKULARNO KINETIKA TEORIJA

    4. TERMODINAMIKI SUSTAVI I

    TERMODINAMIKI PROCESI

    5. ELEKTROSTATIKA

    6. ELEKTRINA STRUJA

    7. ELEKTROMAGNETIZAM

    LITERATURA

    Jakov Labor; FIZIKA 2,Alfa

    Brkovi-Farago; Fizika

    Fizika 2 elektricitet i magnetizam,K Zg 2000.

    Listii sapripremljenimzadacima.

    Internet;e-kola fizike

    PLANIRANI BROJ

    SATI

    60

    OBLICI I METODE

    RADA

    Frontalni,individualni i grupni rad

  • 15

    8. Matematika

    SENKA GALI, prof.

    DODATNANASTAVA

    CILJ

    Usvajanje matematikog znanja potrebnog zarazumijevanje pojava i zakonitosti

    uprirodi u drutvu. te osposobljavanjeuenika zanastavkkolovanja.

    Usvajanje osnova kombinatorike i vjerojatnosti.

    ZADACI

    Na nizu primjera objasniti princip uzastopnog prebrojavanja iprimijeniti ga.

    Nauiti permutacije, varijacije i kombinacije.

    Definirati dogaaje i uoiti prostor elementarnih dogaaja.

    Uoiti nezavisnost dogaaja.

    Nauiti Byesovu formulu, i primijeniti ju pri rjeavanju zadataka.

    CILJANA SKUPINA Uenici4. razreda.

    VRIJEME TRAJANJA Tijekom cijele nastavne godine.

    TEME

    1. KOMBINATORIKA

    2. VJEROJATNOST

    3. RJEAVANJEZADATAKA S NACIONALNIH

    ISPITA I DRAVIH MATURA

    PLANIRANI BROJ SATI

    60

    LITERATURA

    Daki,Elezovi; Dodatak za prirodoslovno matematike gimnazije za 4.r.

    Amir D. Aczel;Kad sluajnost odluuje

    Listii sapripremljenimzadacima.

    Internet

    OBLICI I METODE RADA Frontalni ,individualni i grupnirad

  • 16

    9. Biologija

    MARIJANA VUKOVI, prof.

    CILJEVI:

    razvijati mo opaanja i zakljuivanja usvojiti metode promatranja i eksperimentiranja shvatiti znaaj znanstvenog istraivanja uoiti povezanost ive i neive prirode usvojiti znanja o grai i diobi stanice upoznati izvore energije i razvoj biljnog i ivotinjskog organizma proiriti gradivo biologije od 1. 4. razreda provesti pokuse predviene za rad izvan redovne nastave pripremiti uenike za natjecanja pisanje i prezentacija uenikih radova Dioba stanice i kemijski sastav stanice sistematika biljaka i ivotinja, srodstveni odnosi

    ZADACI:

    uvidjeti znaaj biologije za ivot na Zemlji proiriti znanje o istraivanju u biologiji , postanku i grai stanice , diobi

    stanice, izvorima energije te razvoju ivog svijeta

    svladati vjetine u mikroskopiranju i izvoenju pokusa primjenjivati teoretska znanja na zadacima rijeavati testove iz biologije sa svih razina natjecanja

    NASTAVNE TEME:

    Od molekule do organizma Raznolikost ivog svijeta ivi svijet 3 Genetika, evolucija, ekologija Istraivanje u biologiji mikroskopiranje i eksperiment Kemijski sastav stanice pokusi Izrada modela makromolekula Graa stanice mikroskopiranje Dioba stanice mikroskopiranje Izvori energije pokusi to se dogaa s kromosomima prilikom diobe Bojanje jezgre Izrada trajnih mikroskopskih preparata mitoze Izolacija DNA iz blitve Podjela biljnog i ivotinjskog carstva drvo ivota

    VRIJEME RALIZACIJE:

    tijekom kolske godine

    VREDNOVANJE:

    rezultati s natjecanja i dravne mature(izborni predmet)

  • 17

    LITERATURA:

    Krsnik, Rasol: Od molekule do organizma, K Bogut, S. umlija, K. Lukaevi, M. Marceljak Ili : Biologija 1, Alfa

    o Katui, G. Rusak, S. Peni: ivi svijet 1 od molekule do organizma, Profil

    Antoli, Rui: Praktikum biologije stanice, K Bogut, I. Futivi, S. umlija, I. poljarevi: Biologija 2, Alfa D. Denffer, H. Ziegler: Morfologija i fiziologija, K Z. Pavleti: Biologija 2, Svezak A: Prokarioti, gljive i biljke,Profil Habdija: Biologija 2, Svezak B: ivotinjski svijet, Profil Mayr Radoni, M. Veek imunovi, S. eparovi, Z. Markota:

    Biologija 2

    REALIZACIJA NASTAVE:

    2 sata tjedno 70 sati godinje

  • 18

    10. Kemija

    MARIJA UJEVI, prof.

    CILJEVI I ZADACI:

    ponoviti i proiriti gradivo od 1.do 4. razreda upoznati laboratorijske posude,kemikalije,znakove opasnosti i mjere

    zatite

    provesti pokuse predviene za rad izvan redovne nastave pripremiti uenike za natjecanja pripremiti uenike za dravnu maturu (izborni predmet) razvijati ekoloku svijest i odgovornost prema prirodi

    NASTAVNE TEME:

    1.razred: odjeljivanje smjesa graa atoma odreivanje relativne atomske mase-spektroskopija i bojanje plamena elektronski omota-elektronska konfiguracija periodni sustav elemenata-sloeniji problemski zadaci kemijske veze-geometrija molekula-izrada modela vodikova veza osnove kemijskog rauna-sloeniji zadaci

    2.razred: termokemija-entropija,Gipsova energija-spontanost reakcija svojstva tekuina-fazni dijagrami iskazivanje sastava otopina-sloeniji zadaci kemijska kinetika-brzina,mehanizam reakcije i red reakcija kemijska ravnotea kiseline baze,soli,puferi elektrokemija-Faradejevi zakoni,napon galvanskog lanka

    3.razred: metali-vodljivost i elektronske vrpce,magnetinost nemetali-spojevi i svojstva silicij-svojstva i primjena ekoloki problemi cement,staklo,novi materijali

    4.razred: sastav i analiza organskih spojeva hibridizacija kod kovalentnih veza konformacijski izomeri mehanizmi eliminacije,supstucije i adicije oksidacijski brojevi u organskim spojevima aldolna kondezacija polimerizacija i polikondezacija esterifikacija i hidroliza apsolutna i relativna konfiguracija steroizomera bioloki vani spojevi karakteristina svojstva i dokazivanja

  • 19

    VRIJEME REALIZACIJE:

    tijekom kolske godine

    VREDNOVANJE:

    rezultati s natjecanja i dravne mature (izborni predmet)

    LITERATURA:

    propisani udbenici i zbirke zadataka M.Sikirica:Steheomtrija Kuak:Vjebe iz biokemije Rupi-Petelnic i Weihnacht:Praktikum iz kemije Zadaci za natjecanja Testovi sa nacionalnih ispita -Lipanovi-Filipovi:Opa i anorganska kemija

  • 20

    III. Izborna nastava

    1. Robotika

    PREDMET: ROBOTIKA 2. i 3. razred

    ANTE ZUJI, prof.

    RED. BR. SADRAJ (nastavna tema) BROJ SATI

    UKUPNO: 35

  • 21

    2. DELF SCOLAIRE ( Diplme d'Etudes en Langue Franaise )

    SLAVENKA MARKOTA, prof.

    CILJEVI I ZADACI :

    DELFje diploma o poznavanju francuskog jezika koje strancima izdaje Ministarstvo

    obrazovanja Republike Francuske. Jedna od prednosti sustava DELF sastoji se u tome to se

    svaki ispit poloen u Hrvatskoj priznaje u bilo kojoj od preko sto ezdeset drugih zemalja

    gdje se ti ispiti odravaju, ukljuujui i Francusku. Ispitni postupak za DELF usklaen je s

    normama Vijea Europe i sastoji se od nekoliko meusobno neovisnih diploma koje

    odgovaraju sustavu razina Zajednikog europskog referentnog okvira za jezike (ZEROJ).

    Stjecanje ove diplome ueniku omoguuje procjenu jezinih i kulturnih kompetencija iz

    francuskog jezika kao i potvrdu njegovog dosadanjeg znanja neophodnog u svakodnevnim

    ivotnim situacijama kao i radi daljnjeg usavravanja i izobrazbe.

    NAIN REALIZACIJE :

    Razvijanje komunikacijske kompetencije tijekom nastavnog procesa te dodatnih

    aktivnosti za sudjelovanje na kolskom, upanijskom i dravnom natjecanju.

    VRIJEME REALIZACIJE :

    Tijekom kolske godine

    VREDNOVANJE AKTIVNOSTI :

    Ova diploma ueniku daje priliku za samovrednovanje usvojenog znanja te ga

    takoer usmjerava prema odreenoj razini stranog jezika na ispitima dravne mature , au

    budunosti e mu priskrbiti prednost u svijetu rada prilikom zapoljavanja.

  • 22

    IV. Izvannastavne aktivnosti

    SEKCIJE

    1. Jezino izraavanje

    DRAENKA BONJAK, prof.

    CILJEVI I ZADACI:

    kod uenika razviti osjetljivost za lijepo govorenje upoznati ih s povijeu i ulogom govornitva kroz stoljea naglasiti ulogu govornitva i lijepog govorenja u suvremenom drutvu u

    razliitim profesijama(javni govor,debata,mediji

    razviti ljubav za lijepu rije i kulturu govorenja upoznavanje uenika s govornikim figurama i vjetinama

    NAMJENA:

    razviti sposobnost samodiscipline i osjeaj samouvjerenosti u javnom nastupu

    lijepo izraavanje kao osobni identitet sudjelovanje u kolskim aktivnostima

    NOSITELJ AKTIVNOSTI:

    Profesorica hrvatskog jezika Draenka Bonjak

    VRIJEME REALIZACIJE:

    Tijekom kolske godine

    LITERATURA:

    Propisani udbenici kori: Temeljci govornitva leksikon po izboru

  • 23

    2. Literarno-recitatatorska

    IVAN UUL, prof.

    CILJEVI I ZADACI :

    samostalno pismeno izraavanje osjetljivostna lijepo govorenje i pisanje aktivno sudjelovanje u kreiranju kolskih asopisa sudjelovanje u natjecanjima

    NOSITELJ AKTIVNOSTI:

    Profesor hrvatskog jezika Ivan uul

    NAIN REALIZACIJE:

    donoenje plana i programa rada pisanje samostalnih radova pisanje radova za kolski list slanje radova za razna natjecanja

    VRIJEME REALIZACIJE:

    Tijekom kolske godine

    VREDNOVANJE AKTIVNOSTI:

    osobno zadovoljstvo profesora, uenika i roditelja

  • 24

    3. Pjevakizbor

    JOSIP DOMAZET, prof.

    CILJEVI I ZADACI

    produbljivanje zanimanja uenika prema zborskom pjevanju razvijanje pjevakih i sveukupnih sposobnosti razvijanje zajednitva kod uenika nastupi povodom blagdana i dr.prigodnh sveanosti

    NOSITELJ AKTIVNOSTI:

    Profesor vjeronauka Josip Domazet

    NAIN REALIZACIJE AKTIVNOSTI:

    pojedinane zajednike probe odravaju se dva puta tjedno zajednikim prigodnim nastupima

    VRIJEME REALIZACIJE:

    tijekom kolske godine,intezivnije pred nastupe

    VREDNOVANJE AKTIVNOSTI:

    analiziranje uspjenosti nastupa kroz rad strunog aktiva nastavnikog vijea i uenikog vijea

  • 25

    4. Mandolinski orkestar

    ANTONELA REBI, prof.

    CILJEVI I ZADACI:

    produbljivanje zanimanja uenika prema orkestralnom muziciranju usavravanje glazbenih sposobnosti na istrumentu razvoj osjeaja zajednitva u kolektivnom muziciranju razvijati glazbeni senzibilitet uenika djelima svjetske i nacionalne

    glazbene batine

    razvijati interes za sve vrste glazbene umjetnosti spoznati estetsku i etiku vrijednost umjetnikih glazbenih dijela svjetske

    i nacionalne batine

    razvijati stajalite za praenjem glazbenih dogaaja sredine u kojoj ive razvijati interes za samostalno stjecanje novih spoznaja znanja i vjetina

    NAMJENA AKTIVNOSTI:

    kreativno provoenje slobodnogvremena uenika u ovoj vrsti slobodne aktivnosti

    nastupi povodom blagdana i kolskih sveanosti sudjelovanje na hrvatskom festivalu mandolinista Mandolina Imota

    NAIN REALIZACIJE:

    Aktivnost se realizira pojedinanim i zajednikim probama da do tri puta tjedno (osim nedjelje)

    VRIJEME REALIZACIJE:

    Tijekom kolske godine

    VREDNOVANJE:

    Analiza nastupa na festivalu Mandolina Imota

  • 26

    5. Kreativna radionica

    ANTONELA REBI, prof.

    CILJEVI I ZADACI:

    produbljivanje zanimanja prema kreativnoj radionici usavravanje kreativnosto kod uenika razvijanje osjeaja zajednitva u kolektivnom kreiranju razvijati estetske vrijednosti kod uenika razvijanje matovitosti, ideja i kreativnosti razijanje interesa za samostalno stjeca novih vjetina i znanja

    NAMJENA AKTIVNOSTI:

    -kreativno provoenje slobodnog vremena u ovoj vrsti slobodne aktivnosti

    -ureenje i predstavljanje kole na raznim kolskim upanijskim i dravnim smotrama

    NAIN REALIZACIJE

    -aktivnost se realizira zajednikom radionicom dva puta tjedno

    VRIJEME REALIZACIJE

    -aktivnost se odvija tijekom cijele kolske godine

    VREDNOVANJE:

    Analiza rezultata sa raznih smotri i natjecanja

  • 27

    GORDANA ABI TODORI, prof.

    6. kolski portski klub GIMNAZIJALAC

    1. Ciljevi i zadaci 2. Opa tjelesna priprema 3. Plan i program rada:

    Tehnika priprema Taktika priprema Metode rada

    4. Ostale programske aktivnosti 5. Sredstva i pomagala

  • 28

    1. CILJEVI I ZADACI

    Osnovni cilj programa je poticati psihosomatski razvoj djece portaa, razvijati

    zdravstvenu kulturu u svrhu ouvanja i unapreenja zdravlja djece te zadovoljiti njihovu

    potrebu za kretanjem kako bi stvorili naviku svakodnevnog vjebanja.

    Osim navedenog, bitno je nadarenim uenicima pruiti priliku za nadogradnju

    motorikih i teorijskih znanja, te usvajanje tehniko taktikih znanja.

    ZADACI:

    pozitivno utjecati na zdravlje i odgoj mladog portaa utjecati na morfoloke znaajke te motorike i funkcionalne

    sposobnosti

    formirati i usavravati sposobnosti i znanja za izvoenje struktura tehnikekoarke

    formirati i usavravati sposobnosti i znanja za izvoenje tipinih struktura situacija koje tvore taktiku koarkake igre

    podizati razinu mentalnih (kognitivnih) sposobnosti pozitivno usmjeravati vrijednosni sustav i motivaciju mladih sportaa razvijati osobnost, disciplinu, kao i pravilan odnos prema kolegama,

    suigraima i potivanju pravila igre

    2. OPA TJELESNA PRIPREMA

    Kod ope tjelesne pripreme koristimo razliite oblike kretanja kao to su: hodanja,

    tranja, skokovi, poskoci, preskoci i sl. koji nam pomau kako bi to kvalitetnije utjecali na

    organizam sportaa i tako ga prilagodili za trenani proces.

    Tijekom treninga najvie utjeemo na promjene:

    antropometrijskih osobina razvoj miine mase, odravanje razine potkonog masnog tkiva

    motorikih sposobnosti koordinacija, snaga, fleksibilnost funkcionalnih sposobnosti aerobnoanaerobne sposobnosti motorika znanjausvajanje novih i usavravanje steenih vjetina motorika dostignuaizdrljivost i brzina

    Programski sadraji na osnovu kojih se bazira realizacija ovog sportskog programa

    su:

    bazinioblici kretanja tehnika priprema taktika priprema teorija

    3. PLAN I PROGRAM RADA

    OSNOVE TEHNIKE IGRE U NAPADU 1. Tehnika kretanja igraa bez lopte

    Zaustavljanja Skokovi

  • 29

    Koarkaki stav Razvijanje sposobnosti za kretanje igraa bez lopte Taktiki aspekti kretanja igraa bez lopte Metodiki postupak primjene vjebi uz neke situacijske vjebe

    2. Tehnika kretanja igraa s loptom

    Hvatanje i dranje lopte Dodavanje lopte Pivotiranje Ubacivanje lopte u ko Fintiranje

    OSNOVE TEHNIKE IGRE U OBRANI 1. Obrambeni stav

    2. Obrana od utravanja

    3. Koarkaka igra jedan na jedan (1:1):

    ravnotea rad nogu rad ruku pozicije u igri

    4. Zaustavljanje igraa u driblingu

    5. Obrana na igrae centre

    6. Obrana pod koem

    Obrana na strani lopte: obrana od driblinga obrana od dodavanja obrana od ubacivanja lopte u ko obrana na igraa bez lopte

    Obrana na strani pomoi:

    obrana od utravanja niskog posta obrana od utravanja visokog posta pomaganje pri prodoru igraa s loptom obrana od bloka na strani pomoi

    TAKTIKA PRIPREMA

    TAKTIKA IGRE U NAPADU Taktika napada:

    individualni grupni kolektivni univerzalni napadi na zonske i osobne obrane

    TAKTIKA IGRE U OBRANI Individualna obrana:

    obrana na igraa bez lopte obrana na igraa s loptom

    Grupna obrana:

    meusobna djelovanja igraa obrane obrana od blokada

    Kolektivna obrana:

    koncepcija obrane ovjek na ovjeka zonske obrane agresivne obrane univerzalne obrane

  • 30

    4. OSTALE PROGRAMSKE AKTIVNOSTI

    NAMJENA:

    lanovi, i lanice naeg kolskog portskog drutva predstavljaju kolu na svim

    kolskim i ostalim portskim natjecanjimasudjeluju u organizaciji i provedbi svih portskih

    natjecanja, priredbi i proslava

    NAIN PROVOENJA PLANA I PROGRAMA:

    trening e se odravati jednom tjedno po dogovoru uenici-e e tijekom kolske godine sudjelovati na meukolskim,

    zonskim, upanijskim, poluzavrnim i zavrnim natjecanjima

    rezultati treninga oitovati e se osvojenim medaljama, pohvalama i sl. po odluci Nastavnikog vijea, uenici-ce dobivaju nagrade za

    postignute rezultate i osvojena mjesta, a sve u skladu sa mogunostima

    kole

    kola sudjeluje u nabavi: portske opreme potrebne za provoenje plana i programa, a i svega ostalog (isplatu vanjskih suradnika, sudaca, hrane i

    pia za natjecanja, prijevoza uenika i sl.)

    nositelj programa: prof. tjelesne i zdravstvene kulture

    METODE RADA, PROSTOR I OPREMA METODE RADA

    Pod metodom rada ili obuke sportaa podrazumijevaju se naini i postupci pomou

    kojih se sportske aktivnosti mogu bre nauiti, usvojiti i zadrati.

    Osnovne metode koje koristimo u sportskom treningu su:

    Sintetika Analitika Kombinirana

    PROSTOR ZA RAD

    Sadraji izvannastavnih programa: priprema, treninzimeukolska, zonska a ponekad

    i upanijska natjecanja provode se i organiziraju u kolskoj portskoj dvorani i na njoj

    pripadajuim igralitima.

    OPREMA

    Osim metodama rada i primjenom razliitih organizacijskih oblika rada, te dobrih

    materijalnih uvjeta, efekti rada ovise i o portskoj opremi i sredstvima koja koristimo za

    vrijeme trenanog procesa.

    portska oprema potrebna za koarkaki trening:

    Rekviziti: lopte, vijae, palice, stalci, unjevi, medicinke i sl Sprave: strunjae, vedske klupe, vedske ljestve, vedski sanduk,

    grede, prea i sl.

    Sportske majice i dresovi za natjecanja

  • 31

    V. kolski preventivni program

    UVOD

    Naa sredina, kao i svaka druga, nosi neke svoje specifinosti koje neminovno utjeu

    i na kolski preventivni program.

    Poznato je da u naem kraju vlada iznimno velika nezaposlenost. Stoga su u velikom

    broju roditelji naih uenika prisiljeni izbivati od kue u potrazi za poslom. To za sobom

    povlai neke posljedice tj. nemogunost kontrole nad provoenjem slobodnog vremena djece.

    Uz to, neki roditelji djeci daju visok deparac, odnosno esto novcem nadomjetaju vrijeme

    koje su s njima trebali kvalitetno provesti. Na alost, to se najvie oituje u porastu

    alkoholizma i konzumiranju droge kod uenika.

    Na sreu uenici nae kole potjeu manje vie iz sreenih obitelji pa je problem

    narkomanije i alkoholizma, iako prisutan, ipak izraen u manjem broju sluajeva.

    CILJ

    Cilj PP je diskretno u koli, na nastavi, roditeljskim sastancima upuivati mlade

    ljude i njihove roditelje na bolji, sadrajniji, kulturno i portski organiziraniji ivot, da se

    okrenu nekim sadrajima kojima e ispunjavati svoje vrijeme, jer u nedostatku raznih

    zanimljivosti i slobodnih aktivnosti, uenici ispunjenje i dosadu ublaavaju neim to e im

    ispuniti vrijeme.U nedostatku sadraja koji mogu posluiti kao dodatne aktivnosti, poseu

    za drogom kao najgorim moguim nainom.

    ZADAA PP-a

    Zadae PP-a su da uenici sadrajnije osmisle svoj ivot, da im kola ne stvara

    otpor nego zadovoljstvo, da o svojim problemima mogu razgovarati sa struno osposobljenim

    osobama, a ne izlaz iz problema traiti u drogi. Nadalje, uenici u svojim profesorima, a i

    roditeljima, trebaju pronai prijatelje, a ne neke osobe koje im zagoravaju ivot, nameu

    im zadatke i obveze.

    USTROJ PP-a

    U poetku bi se po razredima odrala predavanja o zlouporabi droga tj. o

    posljedicama konzumiranja droga. Kasnije bi se odravale radionice i tribine omoguim

    aktivnostima i edukaciji uenika na zdraviji i kvalitetniji ivot.

    NOSITELJI PP-a

    Svi u koli su izravno ili neizravno ukljueni u PP. Nositelj je psiholog koji u

    suradnji s pedagogom educira i daje upute razrednicima i ostalim predmetnim nastavnicima.

    Naravno da su tu ukljueni i profesori koji svojim nastavnim gradivom zadiru u problematiku

    droga, konzumiranjadroga i tetnih posljedica njene uporabe.

  • 32

    SMJERNICE OSMILJAVANJA PP-a

    Ponajprije je potrebno doznati koliko uope uenici znaju o drogama te je li to

    znanje dovoljno da bi se uenici mogli nositi s problematikom vezanom uz droge.

    Zatim,kakvoa obitelji. To je jedan od moguih prediktora konzumiranja droga jer je obitelj

    glavni oslonac i podrka pojedinca. Ako ta obitelj ne funkcionira na odreeni naini ne prua

    dovoljno topline i zatite (podrke), izlaz je esto negdje vani. Socijalno okruenje je prva

    vanjska spona pojedinca sa svim to ga okruuje, ako je to socijalno okruenje nije kako bi

    trebalo biti, mladi su korak blie drogi. Odnos prema lanovima razredne zajednice i njihova

    interakcija su jedan od vanih imbenika povoljne socijalne adaptacije.

    Roditeljski sastancirazgovor s roditeljimate njihovom edukacijom o ovom problemu

    inimo da najprije iz obiteljskog miljea djeca ponesu svoje stavove.

    Odabir uenika iz odreenih razrednih odjeljenja koji mogu biti nositelji programa

    za odreene razrede.

    STVARNI SADRAJI I AKTIVNOSTI PP-a

    Predavanja po razredima, tematske radionice, izrada propagandnog materijala, rad u

    parlaonicama

    POSEBNOSTI PP-a

    Za rad s gimnazijalcima to je iskljuivo preventivni, a ne terapijski program.

    injenica je da takva struktura uenika gdje jeipak terapija kao zasigurno krajnji moguinain

    pomoi najmanje potrebno. Edukacija i prevencija su ipak prioriteti i na kojimase zasniva

    cijeli PP.

    RAZRADA AKTIVNOSTI

    Edukativni programi moraju biti kontinuirani tijekom cijelog kolovanja i to putem

    direktnog pouavanja mlaih uenika ili sudionika predavanja (mlaih uenika).

    OBLICI RADA

    Poglavito se odnosi na isticanje koristi od drugih aktivnosti, a ne okrivljavanje droga

    za sve negativno to se dogaa u ivotu ljudi. Tu se prvenstveno misli na slijedee procese:

    isticanje znaenja obitelji te roditeljstva

    naglaavanje uloge porta

    diskretni personalni zatitni programi tj. prestanak izdvajanja problematine djece

    ukljuiti cijeli razred da djeluje kao grupna terapija tj. da sesvi potrude oko rjeavanja odreenih potekoa, rano otkrivanje psihosomatskih smetnji

    predstavlja mogunost ranijeg pomaganja

    pomo u kriznim situacijama

  • 33

    potvrivanje i isticanje samopotovanja

    specifine preventivne mjere

    SURADNJA S RODITELJIMA I OSTALIM IMBENICIMA

    od prvog roditeljskog sastanka pa do kontaktiranja s roditeljimatijekom godine, a

    zbog rada na zajednikim projektima

    suradnja s ustanovama koje imaju zajednike ciljeve, odnosno s Domom zdravlja,

    predkolskim i pukokolskim ustanovama

    MATERIJALNA UVJETOVANOST I POTREBNA DIDAKTIKA

    OPREMLJENOST

    Omoguavanje potrebnih materijala u svrhu promidbe pozitivnog ivljenja tj.

    naina isticanja aktivnosti koje potiu zdrav ivot. To su razliite aktivnosti ( u suradnji s

    roditeljima, uenicima, razrednicima te ostalim kolegama) koje zahtijevaju odreena

    materijalna sredstva.

    FINANCIRANJE PP-a

    Osiguravanje materijalnih sredstava tj. financiranje nabavke materijala da bi kolski

    preventivni program mogao postojati. Najvei dio sredstava e se osigurati iz kolskih

    sredstava.

    VREDNOVANJE PP-a

    Provjera ostvarenja kratkoronih i dugoronih ciljeva kao mogunost prevencije

    zloporabe droge, predstavlja nain borbe protiv droge, a sama validacija u odreenom

    vremenskom slijedu slui potvrivanjuodreenog programa.

  • 34

    VI. Ostale odgojno-obrazovne aktivnosti

    1. ECDL obrazovanje djelatnika

    Naa kola i ove kolske godine planira provesti edukaciju djelatnika za stjecanje

    ECDL diplome, s ciljem da se isti informatiki osposobe za praenje trendova suvremene

    nastave,te da bi se osigurale potrebe zadane Dravnim pedagokim standardom.

    Naravno da je za kolu bitno da i pomone slube ovladaju odreenim informatikim

    programima u cilju to efikasnijeg funkcioniranja ustanove.

    Predavanja za djelatnikeodravat e licencirani predavaiu prostorijama kole do

    prosinca 2010.godine,a predviene Office-ove programe duni su poloiti u roku dvije

    godine.

    2. Proslava Boia

    CILJEVI PROSLAVE:

    Promoviranje Boia kroz razne aktivnosti,od prigodnog darivanja uenika i profesora do ureivanja kolskih prostorija ,organiziranja

    priredbe

    NOSITELJI:

    Razrednici ,vjerouitelji i skupina uenika

    REALIZACIJA PROSLAVE:

    sveano ureenje kolskih prostorija

    organizacija priredbe (recitacije,pjevanje,dramski sadraji)

    prigodno meusobno darivanje uenika i profesora

    VRIJEME REALIZACIJE:

    Navedene aktivnosti zapoet e poetkom prosinca,aglavna sveanost organizirat e se 23.prosinca 2010.godine

    VREDNOVANJE AKTIVNOSTI:

    Promoviranja boinih blagdana provodit e se kroz rad nastavnikog vijea, raznih aktiva, kao i vijea uenika

  • 35

    3. Crveni kri

    CILJEVI AKTIVNOSTI:

    razvijanje svijesti uenika o humanim vrednotama stjecanje odgoja za humanijii zdraviji ivot isticanje potrebe za akcijama crvenog kria razvijati socijalnu svijest kroz humanitarni rad

    NOSITELJI AKTIVNOSTI:

    Svi razrednici

    NAIN REALIZACIJE:

    obrada prigodnih tema na satu razredne zajednice organiziranje humanitarnih akcija dragovoljno davanje krvi punoljetnih djelatnika kole i punoljetnih

    uenika

    teaj prve pomoi

    VRIJEME REALIZACIJE AKTIVNOSTI:

    Tijekom kolske godine

    NAIN VREDNOVANJA:

    jaanje humanitarnog i natjecateljskog duha kod uenika osobno zadovoljstvo uenika i profesora

    4. Dravna matura

    CILJEVI I ZADACI:

    detaljno upoznati sve profesore s uputama Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje rezultata obrazovanja

    informirati voditelje i deurne profesore o detaljima samog provoenja dravne mature

    NOSITELJ AKTIVNOSTI:

    Profesorica Maja Puno Rebi, koordinator za provoenje mature

    NAIN REALIZACIJE:

    Priprema prema vremeniku aktivnosti,prezentacije,online prijave uenika, podjela materijala .

    TROKOVNIK AKTIVNOSTI:

    Sve trokove vezane za dravnu maturu snosi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja

    VREDNOVANJE:

    Uspjena provedba i organizacija dravne mature i postignuti rezultati uenika slue podizanju ugleda kole i kolektiva na svim razinama ,od

    upanijskih do dravne razine

  • 36

    5. Maturalna sveanost

    CILJEVI I ZADACI:

    zabava i druenje (kroz organiziranje maturalnog plesa) zaokruivanje jednog perioda u obrazovanju uenika pojedinano opratanje uenika od profesora i ostalih djelatnika kole

    NAMJENA AKTIVNOSTI:

    Zabava idruenje uz pjesmu i ples

    NAIN REALIZACIJE:

    Dogovor uenika i razrednika o sadraju pripremi i realizaciji proslave

    VRIJEME PROSLAVE:

    Svibanj 2011.godine

    VREDNOVANJE AKTIVNOSTI:

    Prenoenje iskustava uenika mlaim uenicima o kolikao humanoj ustanovi u kojoj e stei pravilan odgoj i obrazovanje za nastavak

    obrazovanja

  • 37

    VII. Pedagoki projekti

    Sigurno i poticajno okruenje u koli

    CILJEVI I ZADACI:

    svim uenicima poveati svijest o sve izraenijem problemu agresivnosti i nasilja meu djecom

    iznai rjeenja kako bi se nasilno i zlostavljajue ponaanje uinilo socijalno neprihvatljivim

    informirati uenike kako prepoznati rizike i primjere nasilnikog ponaanja

    kroz definiranje uloga i odgovornosti unutar kole,pronai efikasne odgovorena nasilje

    suradnja sa odgovarajuim ustanovama izvan kole osigurati primjerenu pomo rtvama i poiniteljima nasilja

    NAMJENA:

    Kroz organizaciju radionica uenicie uiti prepoznavanje nasilnog ponaanja i stjecati uvid u vlastito ponaanje.Svi djelatnici kole reagirat

    e na nasilje jedinstveno u skladu sa protokolom o postupanju.

    NOSITELJI AKTIVNOSTI:

    Svi djelatnici i uenici kole

    REALIZACIJA AKTIVNOSTI:

    predavanja na satovima razredne zajednice roditeljski sastanci na navedenu temu deurstva profesora primjena protokola o postupanju suradnja sa odgovarajuim ustanovama suradnja sa lokalnom zajednicom

    VRIJEME REALIZACIJE:

    Tijekom kolske godine

    VREDNOVANJE AKTIVNOSTI:

    Primjena anketa i upitnika za uenike, roditelje i profesore

  • 38

    VIII. EKSKURZIJE, IZLETI

    Naa kola svake godine organizira ekskurziju za uenike treih razreda,na neku od

    inozemnih destinacija,a za ostale uenike izlete po Hrvatskoj.

    CILJEVI ORGANIZIRANJA EKSKURZIJA:

    upoznavanje evropske kulturne batine jaanje osjeaja zajednitva,povezanosti i pripadnosti razredu ikoli

    NAIN REALIZACIJE:

    kola prikuplja ponude agencija koje se bave organizacijom uenikih ekskurzija

    upoznavanje uenika s ponudama o destinacijama i cijeni provoenje anketa meu uenicima o mjestu putovanja dogovor uenika i razrednika o mjestuputovanja realizacija putovanja analiza nakon povratka

    NOSITELJI AKTIVNOSTI:

    Razrednici treih razreda

    VREMENIK:

    Svibanj ili kolovoz 2011.godine

    VREDNOVANJE:

    ocjenauspjenosti ekskurzije od strane uenika i roditelja analiza ekskurzije na Nastavnikom vijeu

    NAZIV IZLETA:

    Jednodevni izlet po Hrvatskoj

    CILJEVI IZLETA:

    -detaljnije upoznavanje odreenih lokaliteta u naoj zemlji razvijanje ope kulture kroz upoznavanje sa

    sportskim,umjetnikim,drutveno humanistikim i prirodoslovnim

    sadrajima

    NOSITELJI AKTIVNOSTI:

    Razrednici

    NAIN REALIZACIJE:

    polazak autobusa u jutarnjim satima, obilazak izabranih destinacija i povratak u veernjim satima

    VREMENIK:

    cjelodnevni izlet u travnju 2011.godine

    VREDNOVANJE:

    analiza na satu razredne zajednici predmeta usko vezanih za izlet

  • 39

    IX. Godinji kalendar rada

    Obrazovno razdoblje Mjesec

    Broj dana Blagdani i

    neradni dani

    Obiljeavanje Dana kole, Dana upe,

    Dana dravnosti i drugih blagdana

    a) Upis u prvi razred,

    b) Podjela svjedodbi radnih nastavnih

    I

    od 6. IX 2010. god.

    do 23. XII 2010. god.

    IX 19 19

    X 21 20 8.X

    XI 21 21 1.XI

    XII 22 17 25., 26.XII

    I 20 16 1.i 6.I

    II

    od. 10. I 2011. god.

    do 15. VI 2011. god.

    II 20 20

    III 23 23

    IV 20 14 24.,25.IV

    V 22 21 1. V 5.V

    VI 20 11 22., 23.,25. VI 25. VI

    VII 21 04.07.

    VIII 21 5., 15. VIII

    U izradi kolskog kurikuluma Gimnazije dr.Mate Ujevia za k. god. 2010./2011.

    sudjelovali su: ravnatelj, struni suradnici i profesori kole.

    Molimo sve one koji misle da mogu svojim primjedbama, miljenjima, savjetima ili

    na bilo koji drugi nain pomoi u doradi ovog vanog dokumenta da se jave na e-mail: ss-

    [email protected] ili posjete web stranicu www.gimnazija-mujevica-im.skole.hr

    mailto:[email protected]:[email protected]