Gimnazija

dr. Mate Ujevia

U Imotskom

KOLSKI KURIKULUM

Gimnazije dr. Mate Ujevia u Imotskom

Ovaj dokument saima sve sadraje, procese i

aktivnosti kole koji su usmjereni na

ostvarivanje ciljeva i zadataka odgoja i

obrazovanja

Profesori Gimnazije dr. Mate Ujevia

U Imotskom, rujan 2010.godine

1

Sadraj

I. Uvod ................................................................................................................................... 2

II. Dodatna nastava .............................................................................................................. 4

1. Hrvatski jezik .......................................................................................................... 5

2. Engleski jezik .......................................................................................................... 7 3. Njemaki jezik ......................................................................................................... 8

4. Francuski jezik ....................................................................................................... 9 5. Talijanski jezik ...................................................................................................... 10 6. Geografija ............................................................................................................... 11

7. Fizika ....................................................................................................................... 12 8. Matematika ............................................................................................................ 15 9. Biologija .................................................................................................................. 16

10. Kemija ..................................................................................................................... 18 III. Izborna nastava .............................................................................................................. 20

1. Robotika ................................................................................................................. 20

2. DELF SCOLAIRE ( Diplme d'Etudes en Langue Franaise ) ............... 21 IV. Izvannastavne aktivnosti ................................................................................................. 22

1. Jezino izraavanje ............................................................................................. 22 2. Literarno-recitatatorska .................................................................................... 23 3. Pjevakizbor........................................................................................................... 24

4. Mandolinski orkestar ......................................................................................... 25 5. Kreativna radionica............................................................................................. 26 6. kolski portski klub GIMNAZIJALAC ...................................................... 27

V. kolski preventivni program .......................................................................................... 31

VI. Ostale odgojno-obrazovne aktivnosti ............................................................................. 34

1. ECDL obrazovanje djelatnika .......................................................................... 34

2. Proslava Boia .................................................................................................... 34 3. Crveni kri ............................................................................................................. 35

4. Dravna matura ................................................................................................... 35 5. Maturalna sveanost .......................................................................................... 36

VII. Pedagoki projekti ......................................................................................................... 37

Sigurno i poticajno okruenje u koli ...................................................................... 37 VIII. EKSKURZIJE, IZLETI ............................................................................................ 38

IX. Godinji kalendar rada .................................................................................................. 39

2

I. Uvod

NACONALNI KURIKULUM KOLSKI KURIKULUM

kolski kurikulum donosi se na osnovu Zakona o odgoju i obrazovanju za osnovnu i

srednju kolu po lanku 28. koji glasi:

(1) kola radi na temelju kolskog kurikuluma i godinjeg plana i programa rada,

(2) kolski kurikulum utvruje dugoroni i kratkoroni plan i program kole s izvannastavnim i izvankolskim aktivnostima,a donosi se na temelju nacionalnog

kurikuluma i nastavnog plana i programa

(3) kolski kurikulum odreuje nastavni plan i program izbornih predmeta,izvannastavne i izvankolske aktivnosti i druge odgojno obrazovne aktivnosti,programe i projekte prema

smjernicama hrvatskog nacionalnog obrazovnog standarda

(4) kolskim kurikululumom se utvruje:

- aktivnost,program i/ili projekt

- ciljevi aktivnosti programa i/ili projekta

- namjena aktivnosti,programa i/ili projekta i njihova odgovornost

- nain realizacije aktivnosti,programa i/ili projekta

- vremenik aktivnosti,programa i/ili projekta

- detaljan trokovnik aktivnosti,programa i/ili projekta

- nain vrednovanja u nain koritenja rezultata vrednovanja

(5) kolski kurikulum donosi kolski odbor do 15.rujna tekue kolske godine na prijedlognastavnikogvijea

(6) kolski kurikulum mora biti dostupan svakom roditelju i ueniku u pisanom obliku

(7) Smatra se da je kolski kurikulum dostupan svakom roditelju i ueniku u pisanom obliku , ako je objavljen na mrenim stranicama kole

Temeljno obiljeje Nacionalnog okvirnog kurikuluma je prelazak sa sadrajnog na

kompetencijski sustav i uenika postignua (rezultat uenja). U njemu su definirane

najvanije odgojno-obrazovne vrijednosti, ciljevi odgoja i obrazovanja kako bi se mogao

uspjeno promovirati intelektualni, osobni, drutveni i tjelesni razvoj uenika. Osim slubenih

programa, obuhvaa i druge programe koje kola provodi, pokazuje brojne aktivnosti

uenika i uitelja i prepoznatljivost kole.

Vano je naznaiti da Nacionalni okvirni kurikulum predstavlja veoma znaajan

dokument za planiranje i organiziranje rada svake kole, ukljuujui i kolski kurikulum.

U izradi kolskog kurikuluma svjesno smo izostavili detaljne operativne programe

koji su ionako navedeni u Godinjem planu kole, te smo naglasili teme, nositelje programa,

ciljeve i metode, vrednovanje uenikih postignua, kao i strukturu svakog obrazovnog

podruja.

3

Ovaj dokument poziva sve one koji na bilo koji nain sudjeluju u radu kole da na

jedan posve drugaiji nain razmiljaju o nastavi i koli. Nadamo se da e krajnji ishod

(ueniko postignue) to i pokazati. Rezultati naih uenika na prvoj dravnoj maturi najbolji

su pokazatelj da idemo u pravom smjeru.

Ante apin, pedagog

4

II. Dodatna nastava

Dodatna nastava po predmetima,profesorima i broju uenika

NASTAVNI PREDMET PROFESOR BROJ UENIKA

Hrvatski jezik Dina uur 25

Engleski jezik Katica Dadi 20

Njemaki jezik Evelin Buli 10

Francuski jezik Veronika Matkovi 10

Talijanski jezik Veronika Matkovi 9

Fizika Dalibor Prli 10

Fizika eljko Gali 10

Geografija Josip Mai 12

Matematika Senka Gali 25

Biologija Marijana Vukovi 10

Kemija Marija Ujevi 8

5

1. Hrvatski jezik

ANGELA REZO, prof.

CILJEVI: Omoguiti uenicima proirivanje znanja i nastavnih sadraja da jo vie

unaprijede svoje znanje iz hrvatskoga jezika, razviju sposobnost govornog izraavanja, usvoje

znanja nuna za bolje razumijevanje knjievnog oblikovanja i jezinih zakonitosti te razvijaju

sposobnost povezivanja teoretskog znanja s knjievnim djelom.

ZADACI: Razvijati sposobnost govornog i pisanog izraavanja, razvijati sposobnost

za pravilno rasuivanje i zakljuivanje, matu i stvaralako miljenje, kvalitetno pripremiti

uenike za sve razine natjecanja.

NASTAVNE TEME: Analiza teorijskih pitanja i zadataka s prethodnih natjecanja

vezanih uz fonetiku i fonologiju, naglasni sustav hrvatskog standardnog jezika, glasovne

promjene, morfem i morfologiju, vrste rijei, rijei u reenici, gramatiko ustrojstvo reenice,

reenice prema sastavu, red rijei u reenici, leksikologiju, tvorbu rijei, povijest jezika.

VRIJEME REALIZACIJE:Tijekom prvog i drugog polugodita.

VREDNOVANJE:Rezultati s natjecanja i dravne mature

LITERATURA:

Hrvatski pravopis, Babi, Finka, Mogu Hrvatska gramatika, grupa autora Udbenici za 1.,2.,3., i 4.razred gimnazije Zbirke zadataka za pripremu mature i prijamnih ispita Zadaci s prethodnih natjecanja

6

HRVATSKI JEZIK DRAVNA MATURA

CILJEVI:Bolje pripremljeni uenici, bolji rezultati i uspjeh uenika na dravnoj

maturi.

ZADACI: Ponoviti, utvrditi i sistematizirati gradivo iz nastave knjievnosti,

hrvatskog jezika i nastave izraavanja.

NASTAVNE TEME:

Ponavljanje i sistematizacija knjievnih pravaca Ponavljanje i sistematizacija gradiva iz knjievnosti i izraavanja

obraenog u prvom razredu

Ponavljanje i sistematizacija gradiva iz knjievnosti i izraavanja obraenog u drugom razredu

Ponavljanje i sistematizacija gradiva iz knjievnosti i izraavanja obraenog u treem razredu

VRIJEME REALIZACIJE:

tijekom kolske godine

VREDNOVANJE:

rezultati s dravne mature

LITERATURA:

Propisani udbenici

Kako napisati esej na dravnoj maturi, Davor Piska

7

2. Engleski jezik

KATICA DADI, prof.

CILJEVI I ZADACI:

priprema uenika za natjecanje obrada gradiva predvienog za rad izvan nastave vjebanje vjetine sluanja na engleskom jeziku (naroito vano zbog Dravne mature) sudjelovanje na natjecanjima vjebanje pisanja eseja na engleskom jeziku izrada panoa s razliitim gramatikim sadrajima

NASTAVNE TEME:

proirene jezine cjeline rad na tekstovima projekti film i kazalite

VRIJEME REALIZACIJE:

tijekom kolske godine

VREDNOVANJE:

-rezultati s natjecanja i dravne mature

LITERATURA:

testovi sa raznih natjecanja tekstovi govorenog i pisanog jezika filmovi ueniki materijal snimka kazalinih predstava Longman, Elizabeth Sharman: Across cultures Oxford: Exam Excellence

8

3. Njemaki jezik

EVELIN BULI, prof.

CILJEVI I ZADACI:

pripremati uenike za natjecanje proiriti gradivo treeg razreda 1. stranog jezika proiriti gradivo etvrtog razreda 2. stranog jezika obraditi gradivo predvieno za rad izvan nastave pojaano vjebati vjetinu sluanja na njemakom jeziku pripremati uenike za maturu ponoviti gradivo etvrtog razreda 1. i 2. stranog jezika ponoviti sve 4 godine pojaano vjebati vjetine s kojima se uenici tee snalaze

NASTAVNE TEME:

sluanje s razumijevanjem itanje s razumijevanjem morfologija vrste rijei imenice odreivanje padea rod (iznimke) deklinacija pridjeva komparacija pridjeva zamjenice brojevi glagoli sintaksa vrste reenic konjunktiv neupravni govor aktivne i pasivne reenice itanje knjiga i asopisa gledanje njemakog TV programa pisanje eseja

VRIJEME REALIZACIJE:

tijekom kolske godine VREDNOVANJE:

rezultati natjecanja od opinskih do dravnih LITERATURA:

skupljeni zadaci sa opinskih, upanijskih i dravnih natjecanja stari nacionalni ispiti pitanja za maturu prijanjih godina svi udbenici propisani od Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta za

3. i 4. razred za njemaki kao prvi jezik

9

4. Francuski jezik

VERONIKA MATKOVI, prof.

CILJEVI I ZADACI:

usvojiti vokabular potreban za sporazumijevanje na francuskom jeziku i sudjelovati u razgovoru o razliitim temama.

upoznavati obiljeja Francuske, njenu kulturu i nain ivota razvijati vjetine potrebne za receptivnu i produktivnu uporabu

francuskog jezika u govornom i pisanom sporazumijevanju

razvijati jezine vjetine potrebne za govornu i pisanu interpretaciju zvunog pisanog teksta

usvajati odreeni lingvistiki i sociolingvistiki inventar (lingvistiki: vokabular,strukture na fonetskoj,morfolokoj i sintaktikoj

razini, sociolingvistiki: komunikacijski uzorci,osobitosti u interakciji)

NASTAVNE TEME:

Salutations La pronociation La francophonie Paris insolite Pratiques sportives Qui fait quoi dans la maison Le(s) plus grand(s) Franais de tous les temps Les couleurs Les sorties culturelles des Franais Le cinma Les vacances des Franais La presse en France Les principales ftes en France

Grammaire:

L'alphabet,la prononciation Les nombres Le prsent des verbes en-er,-ir,-re Les verbes pronominaux au prsent Le futur sinple Les pronoms COD/COI Les pronoms relatifs Les temps du pass La forme passive

VRIJEME RALIZACIJE:

tijekom kolske godine

LITERATURA:

A.Berthet,C.Hugot,V.M.Kizirian,B.Sampsonis,M.Waendendries: Alter ego 1 i 2 (udbenik i prirunik)

10

5. Talijanski jezik

VERONIKA MATKOVI, prof.

CILJEVI I ZADACI:

usvojiti vokabular potreban za sporazumijevanje na talijanskom jeziku i sudjelovati u razgovoru o razliitim temama.

upoznavati obiljeja Italije, njenu kulturu i nain ivota razvijati vjetine potrebne za receptivnu i produktivnu uporabu

talijanskog jezika u govornom i pisanom sporazumijevanju

razvijati jezine vjetine potrebne za govornu i pisanu interpretaciju zvunog ili pisanog teksta

usvajati odreeni lingvistiki i sociolingvistiki inventar (lingvistiki:vokabular,strukture na fonetskoj,morfolokoj i sintaktikoj

razini;sociolingvistiki:komunikacijski uzorci,osobitosti u interakciji)

NASTAVNE TEME:

Le vacanze Annunci vari Film La musica italiana La moda italiana Il teatro italiano Venezia,Milano.Bologna La stampa italiana La Commedia dell'Arte Una lettera formale

Grammatica:

Inperativo Nomi invariabili al plurale Pronomi relativi Il pasato remoto Infinito presente e passato Tempi trapassati dell'indicativo La concordanza dei tempi al passato La forma passiva Modo congiuntivo

VRIJEME REALIZACIJE:

tijekom kolske godine

LITERATURA:

Ingrid Damiani Einwalter: Stiamo insieme 3 i 4 (udbenik i prirunik) Josip Jernej: Talijanska konverzacijska gramatika

11

6. Geografija

JOSIP MAI, prof.

CILJEVI I ZADACI:

razvijati sposobnost sluenja statistikim podacima i grafikim demografskim prikazima

proiriti sadraje obveznog nastavnog programa poticati uenike na samostalan i timski rad upoznati pojedine lokalitete kroz terensku nastavu pripremiti uenike za natjecanja i Dravnu maturu

NASTAVNE TEME

Karta i mjerilo Elementi karte Endogeno i egzogeno modeliranje ( krki reljef ) Klimatske prilike Vegetacija RH Vode gospodarsko znaenje vode Kvaliteta pitke vode na podruju Zagore Tlo-vanost tla u poljoprivrednoj proizvodnji Prirodno kretanje stanovnitva Ope kretanje stanovnitva Globalizacija (MNK integracije) EU i RH Gospodarstvo RH Promet RH Posjet imotskim tvrtkama Jezera Imotsko polje (terenska nastava)

VRIJEME RALIZACIJE:

tijekom kolske godine

VREDNOVANJE:

rezultati s opinskih,upanijskih i dravnih natjecanja

LITERATURA:

Tomislav egota: Klimatologija za geografe Ivan Crkveni: Agrarna geografija Mladen Friganovi: Demogeografija Statistiki godinjak asopisi: Nacional Geographic,Meridijani,Drvo znanja

12

7. Fizika

DALIBOR PRLI, prof.

CILJEVI I ZADACI:

proiriti gradivo za uenike etvrtog razreda provesti pokuse predviene za rad izvan redovne nastave pripremiti uenike za natjecanja

NASTAVNE TEME:

Geometrijska optika Valna optika Teorija relativnosti Zraenje crnog tijela Razvoj ideje kvanta Kvantna razlika

VRIJEME REALIZACIJE:

tijekom kolske godine

VREDNOVANJE:

rezultati s raznih natjecanja

LITERATURA:

Jakov Labor: Fizika 4; udbenik za etvrti razred gimnazije Nada Brkovi: Fizika 4 Nada Brkovi: Zbirka zadataka iz fizike

13

ELJKO GALI, prof.

DODATNANASTAVA

CILJEVI

Usvajanje znanja fizike potrebnog zarazumijevanje pojava i zakonitosti uprirodi u

drutvu. te osposobljavanjeuenika zanastavkkolovanja.

Usvajanje gradiva prvog razreda injegova primjena.

ZADACI

Na nizu primjera objasnitigibanja, Newtonove zakone, zakone ouvanja, energiju , rad

i snagu,inercijalne sustave , tlakovei Bernoullijevujednadbu kao iprimijenunauenogu

praksi

CILJANA SKUPINA Uenici1. razreda.

VRIJEME TRAJANJA Tijekom cijele nastavne godine.

TEME

1. GIBANJE ESTICA TIJELA

2. SILE I ZAKONI GIBANJA

3. ENERGIJA I RAD

4. GRAVITACIJA

5. MEHANIKAFLUIDA

PLANIRANI BROJ SATI 62

LITERATURA

JakovLabor;Fizika 1

Brkovi-Farago;Fizika

Listii sapripremljenimzadacima.

Internet;e-kola fizike

OBLICI I METODE

RADA

Frontalni , individualni igrupni

14

ELJKO GALI, prof.

FIZIKA 2. RAZRED

DODATNANASTAVA

CILJ

Usvajanje znanja fizike potrebnog za razumijevanje zakonitosti u prirodi

Osposobljavanje uenika za primjenu usvojenog znanja iz programa fizike u

praktinom ivotu i u nastavku kolovanja

ZADACI Na nizu primjera objasniti tlakove i njihovo djelovanje na ovjeka u prirodi

Rjeavati sloenije zadatke iz termodinamike i topline

Rjeavati probleme s strujnim krugovima, elektricitetom i magnetizmom

CILJANA SKUPINA Uenici 2. razreda

VRIJEME

TRAJANJA

Tijekom cijele nastavne godine

TEME

1. TERMIKO RASTEZANJE

2. PLINSKI ZAKONI

3. MOLEKULARNO KINETIKA TEORIJA

4. TERMODINAMIKI SUSTAVI I

TERMODINAMIKI PROCESI

5. ELEKTROSTATIKA

6. ELEKTRINA STRUJA

7. ELEKTROMAGNETIZAM

LITERATURA

Jakov Labor; FIZIKA 2,Alfa

Brkovi-Farago; Fizika

Fizika 2 elektricitet i magnetizam,K Zg 2000.

Listii sapripremljenimzadacima.

Internet;e-kola fizike

PLANIRANI BROJ

SATI

60

OBLICI I METODE

RADA

Frontalni,individualni i grupni rad

15

8. Matematika

SENKA GALI, prof.

DODATNANASTAVA

CILJ

Usvajanje matematikog znanja potrebnog zarazumijevanje pojava i zakonitosti

uprirodi u drutvu. te osposobljavanjeuenika zanastavkkolovanja.

Usvajanje osnova kombinatorike i vjerojatnosti.

ZADACI

Na nizu primjera objasniti princip uzastopnog prebrojavanja iprimijeniti ga.

Nauiti permutacije, varijacije i kombinacije.

Definirati dogaaje i uoiti prostor elementarnih dogaaja.

Uoiti nezavisnost dogaaja.

Nauiti Byesovu formulu, i primijeniti ju pri rjeavanju zadataka.

CILJANA SKUPINA Uenici4. razreda.

VRIJEME TRAJANJA Tijekom cijele nastavne godine.

TEME

1. KOMBINATORIKA

2. VJEROJATNOST

3. RJEAVANJEZADATAKA S NACIONALNIH

ISPITA I DRAVIH MATURA

PLANIRANI BROJ SATI

60

LITERATURA

Daki,Elezovi; Dodatak za prirodoslovno matematike gimnazije za 4.r.

Amir D. Aczel;Kad sluajnost odluuje

Listii sapripremljenimzadacima.

Internet

OBLICI I METODE RADA Frontalni ,individualni i grupnirad

16

9. Biologija

MARIJANA VUKOVI, prof.

CILJEVI:

razvijati mo opaanja i zakljuivanja usvojiti metode promatranja i eksperimentiranja shvatiti znaaj znanstvenog istraivanja uoiti povezanost ive i neive prirode usvojiti znanja o grai i diobi stanice upoznati izvore energije i razvoj biljnog i ivotinjskog organizma proiriti gradivo biologije od 1. 4. razreda provesti pokuse predviene za rad izvan redovne nastave pripremiti uenike za natjecanja pisanje i prezentacija uenikih radova Dioba stanice i kemijski sastav stanice sistematika biljaka i ivotinja, srodstveni odnosi

ZADACI:

uvidjeti znaaj biologije za ivot na Zemlji proiriti znanje o istraivanju u biologiji , postanku i grai stanice , diobi

stanice, izvorima energije te razvoju ivog svijeta

svladati vjetine u mikroskopiranju i izvoenju pokusa primjenjivati teoretska znanja na zadacima rijeavati testove iz biologije sa svih razina natjecanja

NASTAVNE TEME:

Od molekule do organizma Raznolikost ivog svijeta ivi svijet 3 Genetika, evolucija, ekologija Istraivanje u biologiji mikroskopiranje i eksperiment Kemijski sastav stanice pokusi Izrada modela makromolekula Graa stanice mikroskopiranje Dioba stanice mikroskopiranje Izvori energije pokusi to se dogaa s kromosomima prilikom diobe Bojanje jezgre Izrada trajnih mikroskopskih preparata mitoze Izolacija DNA iz blitve Podjela biljnog i ivotinjskog carstva drvo ivota

VRIJEME RALIZACIJE:

tijekom kolske godine

VREDNOVANJE:

rezultati s natjecanja i dravne mature(izborni predmet)

17

LITERATURA:

Krsnik, Rasol: Od molekule do organizma, K Bogut, S. umlija, K. Lukaevi, M. Marceljak Ili : Biologija 1, Alfa

o Katui, G. Rusak, S. Peni: ivi svijet 1 od molekule do organizma, Profil

Antoli, Rui: Praktikum biologije stanice, K Bogut, I. Futivi, S. umlija, I. poljarevi: Biologija 2, Alfa D. Denffer, H. Ziegler: Morfologija i fiziologija, K Z. Pavleti: Biologija 2, Svezak A: Prokarioti, gljive i biljke,Profil Habdija: Biologija 2, Svezak B: ivotinjski svijet, Profil Mayr Radoni, M. Veek imunovi, S. eparovi, Z. Markota:

Biologija 2

REALIZACIJA NASTAVE:

2 sata tjedno 70 sati godinje

18

10. Kemija

MARIJA UJEVI, prof.

CILJEVI I ZADACI:

ponoviti i proiriti gradivo od 1.do 4. razreda upoznati laboratorijske posude,kemikalije,znakove opasnosti i mjere

zatite

provesti pokuse predviene za rad izvan redovne nastave pripremiti uenike za natjecanja pripremiti uenike za dravnu maturu (izborni predmet) razvijati ekoloku svijest i odgovornost prema prirodi

NASTAVNE TEME:

1.razred: odjeljivanje smjesa graa atoma odreivanje relativne atomske mase-spektroskopija i bojanje plamena elektronski omota-elektronska konfiguracija periodni sustav elemenata-sloeniji problemski zadaci kemijske veze-geometrija molekula-izrada modela vodikova veza osnove kemijskog rauna-sloeniji zadaci

2.razred: termokemija-entropija,Gipsova energija-spontanost reakcija svojstva tekuina-fazni dijagrami iskazivanje sastava otopina-sloeniji zadaci kemijska kinetika-brzina,mehanizam reakcije i red reakcija kemijska ravnotea kiseline baze,soli,puferi elektrokemija-Faradejevi zakoni,napon galvanskog lanka

3.razred: metali-vodljivost i elektronske vrpce,magnetinost nemetali-spojevi i svojstva silicij-svojstva i primjena ekoloki problemi cement,staklo,novi materijali

4.razred: sastav i analiza organskih spojeva hibridizacija kod kovalentnih veza konformacijski izomeri mehanizmi eliminacije,supstucije i adicije oksidacijski brojevi u organskim spojevima aldolna kondezacija polimerizacija i polikondezacija esterifikacija i hidroliza apsolutna i relativna konfiguracija steroizomera bioloki vani spojevi karakteristina svojstva i dokazivanja

19

VRIJEME REALIZACIJE:

tijekom kolske godine

VREDNOVANJE:

rezultati s natjecanja i dravne mature (izborni predmet)

LITERATURA:

propisani udbenici i zbirke zadataka M.Sikirica:Steheomtrija Kuak:Vjebe iz biokemije Rupi-Petelnic i Weihnacht:Praktikum iz kemije Zadaci za natjecanja Testovi sa nacionalnih ispita -Lipanovi-Filipovi:Opa i anorganska kemija

20

III. Izborna nastava

1. Robotika

PREDMET: ROBOTIKA 2. i 3. razred

ANTE ZUJI, prof.

RED. BR. SADRAJ (nastavna tema) BROJ SATI

UKUPNO: 35

21

2. DELF SCOLAIRE ( Diplme d'Etudes en Langue Franaise )

SLAVENKA MARKOTA, prof.

CILJEVI I ZADACI :

DELFje diploma o poznavanju francuskog jezika koje strancima izdaje Ministarstvo

obrazovanja Republike Francuske. Jedna od prednosti sustava DELF sastoji se u tome to se

svaki ispit poloen u Hrvatskoj priznaje u bilo kojoj od preko sto ezdeset drugih zemalja

gdje se ti ispiti odravaju, ukljuujui i Francusku. Ispitni postupak za DELF usklaen je s

normama Vijea Europe i sastoji se od nekoliko meusobno neovisnih diploma koje

odgovaraju sustavu razina Zajednikog europskog referentnog okvira za jezike (ZEROJ).

Stjecanje ove diplome ueniku omoguuje procjenu jezinih i kulturnih kompetencija iz

francuskog jezika kao i potvrdu njegovog dosadanjeg znanja neophodnog u svakodnevnim

ivotnim situacijama kao i radi daljnjeg usavravanja i izobrazbe.

NAIN REALIZACIJE :

Razvijanje komunikacijske kompetencije tijekom nastavnog procesa te dodatnih

aktivnosti za sudjelovanje na kolskom, upanijskom i dravnom natjecanju.

VRIJEME REALIZACIJE :

Tijekom kolske godine

VREDNOVANJE AKTIVNOSTI :

Ova diploma ueniku daje priliku za samovrednovanje usvojenog znanja te ga

takoer usmjerava prema odreenoj razini stranog jezika na ispitima dravne mature , au

budunosti e mu priskrbiti prednost u svijetu rada prilikom zapoljavanja.

22

IV. Izvannastavne aktivnosti

SEKCIJE

1. Jezino izraavanje

DRAENKA BONJAK, prof.

CILJEVI I ZADACI:

kod uenika razviti osjetljivost za lijepo govorenje upoznati ih s povijeu i ulogom govornitva kroz stoljea naglasiti ulogu govornitva i lijepog govorenja u suvremenom drutvu u

razliitim profesijama(javni govor,debata,mediji

razviti ljubav za lijepu rije i kulturu govorenja upoznavanje uenika s govornikim figurama i vjetinama

NAMJENA:

razviti sposobnost samodiscipline i osjeaj samouvjerenosti u javnom nastupu

lijepo izraavanje kao osobni identitet sudjelovanje u kolskim aktivnostima

NOSITELJ AKTIVNOSTI:

Profesorica hrvatskog jezika Draenka Bonjak

VRIJEME REALIZACIJE:

Tijekom kolske godine

LITERATURA:

Propisani udbenici kori: Temeljci govornitva leksikon po izboru

23

2. Literarno-recitatatorska

IVAN UUL, prof.

CILJEVI I ZADACI :

samostalno pismeno izraavanje osjetljivostna lijepo govorenje i pisanje aktivno sudjelovanje u kreiranju kolskih asopisa sudjelovanje u natjecanjima

NOSITELJ AKTIVNOSTI:

Profesor hrvatskog jezika Ivan uul

NAIN REALIZACIJE:

donoenje plana i programa rada pisanje samostalnih radova pisanje radova za kolski list slanje radova za razna natjecanja

VRIJEME REALIZACIJE:

Tijekom kolske godine

VREDNOVANJE AKTIVNOSTI:

osobno zadovoljstvo profesora, uenika i roditelja

24

3. Pjevakizbor

JOSIP DOMAZET, prof.

CILJEVI I ZADACI

produbljivanje zanimanja uenika prema zborskom pjevanju razvijanje pjevakih i sveukupnih sposobnosti razvijanje zajednitva kod uenika nastupi povodom blagdana i dr.prigodnh sveanosti

NOSITELJ AKTIVNOSTI:

Profesor vjeronauka Josip Domazet

NAIN REALIZACIJE AKTIVNOSTI:

pojedinane zajednike probe odravaju se dva puta tjedno zajednikim prigodnim nastupima

VRIJEME REALIZACIJE:

tijekom kolske godine,intezivnije pred nastupe

VREDNOVANJE AKTIVNOSTI:

analiziranje uspjenosti nastupa kroz rad strunog aktiva nastavnikog vijea i uenikog vijea

25

4. Mandolinski orkestar

ANTONELA REBI, prof.

CILJEVI I ZADACI:

produbljivanje zanimanja uenika prema orkestralnom muziciranju usavravanje glazbenih sposobnosti na istrumentu razvoj osjeaja zajednitva u kolektivnom muziciranju razvijati glazbeni senzibilitet uenika djelima svjetske i nacionalne

glazbene batine

razvijati interes za sve vrste glazbene umjetnosti spoznati estetsku i etiku vrijednost umjetnikih glazbenih dijela svjetske

i nacionalne batine

razvijati stajalite za praenjem glazbenih dogaaja sredine u kojoj ive razvijati interes za samostalno stjecanje novih spoznaja znanja i vjetina

NAMJENA AKTIVNOSTI:

kreativno provoenje slobodnogvremena uenika u ovoj vrsti slobodne aktivnosti

nastupi povodom blagdana i kolskih sveanosti sudjelovanje na hrvatskom festivalu mandolinista Mandolina Imota

NAIN REALIZACIJE:

Aktivnost se realizira pojedinanim i zajednikim probama da do tri puta tjedno (osim nedjelje)

VRIJEME REALIZACIJE:

Tijekom kolske godine

VREDNOVANJE:

Analiza nastupa na festivalu Mandolina Imota

26

5. Kreativna radionica

ANTONELA REBI, prof.

CILJEVI I ZADACI:

produbljivanje zanimanja prema kreativnoj radionici usavravanje kreativnosto kod uenika razvijanje osjeaja zajednitva u kolektivnom kreiranju razvijati estetske vrijednosti kod uenika razvijanje matovitosti, ideja i kreativnosti razijanje interesa za samostalno stjeca novih vjetina i znanja

NAMJENA AKTIVNOSTI:

-kreativno provoenje slobodnog vremena u ovoj vrsti slobodne aktivnosti

-ureenje i predstavljanje kole na raznim kolskim upanijskim i dravnim smotrama

NAIN REALIZACIJE

-aktivnost se realizira zajednikom radionicom dva puta tjedno

VRIJEME REALIZACIJE

-aktivnost se odvija tijekom cijele kolske godine

VREDNOVANJE:

Analiza rezultata sa raznih smotri i natjecanja

27

GORDANA ABI TODORI, prof.

6. kolski portski klub GIMNAZIJALAC

1. Ciljevi i zadaci 2. Opa tjelesna priprema 3. Plan i program rada:

Tehnika priprema Taktika priprema Metode rada

4. Ostale programske aktivnosti 5. Sredstva i pomagala

28

1. CILJEVI I ZADACI

Osnovni cilj programa je poticati psihosomatski razvoj djece portaa, razvijati

zdravstvenu kulturu u svrhu ouvanja i unapreenja zdravlja djece te zadovoljiti njihovu

potrebu za kretanjem kako bi stvorili naviku svakodnevnog vjebanja.

Osim navedenog, bitno je nadarenim uenicima pruiti priliku za nadogradnju

motorikih i teorijskih znanja, te usvajanje tehniko taktikih znanja.

ZADACI:

pozitivno utjecati na zdravlje i odgoj mladog portaa utjecati na morfoloke znaajke te motorike i funkcionalne

sposobnosti

formirati i usavravati sposobnosti i znanja za izvoenje struktura tehnikekoarke

formirati i usavravati sposobnosti i znanja za izvoenje tipinih struktura situacija koje tvore taktiku koarkake igre

podizati razinu mentalnih (kognitivnih) sposobnosti pozitivno usmjeravati vrijednosni sustav i motivaciju mladih sportaa razvijati osobnost, disciplinu, kao i pravilan odnos prema kolegama,

suigraima i potivanju pravila igre

2. OPA TJELESNA PRIPREMA

Kod ope tjelesne pripreme koristimo razliite oblike kretanja kao to su: hodanja,

tranja, skokovi, poskoci, preskoci i sl. koji nam pomau kako bi to kvalitetnije utjecali na

organizam sportaa i tako ga prilagodili za trenani proces.

Tijekom treninga najvie utjeemo na promjene:

antropometrijskih osobina razvoj miine mase, odravanje razine potkonog masnog tkiva

motorikih sposobnosti koordinacija, snaga, fleksibilnost funkcionalnih sposobnosti aerobnoanaerobne sposobnosti motorika znanjausvajanje novih i usavravanje steenih vjetina motorika dostignuaizdrljivost i brzina

Programski sadraji na osnovu kojih se bazira realizacija ovog sportskog programa

su:

bazinioblici kretanja tehnika priprema taktika priprema teorija

3. PLAN I PROGRAM RADA

OSNOVE TEHNIKE IGRE U NAPADU 1. Tehnika kretanja igraa bez lopte

Zaustavljanja Skokovi

29

Koarkaki stav Razvijanje sposobnosti za kretanje igraa bez lopte Taktiki aspekti kretanja igraa bez lopte Metodiki postupak primjene vjebi uz neke situacijske vjebe

2. Tehnika kretanja igraa s loptom

Hvatanje i dranje lopte Dodavanje lopte Pivotiranje Ubacivanje lopte u ko Fintiranje

OSNOVE TEHNIKE IGRE U OBRANI 1. Obrambeni stav

2. Obrana od utravanja

3. Koarkaka igra jedan na jedan (1:1):

ravnotea rad nogu rad ruku pozicije u igri

4. Zaustavljanje igraa u driblingu

5. Obrana na igrae centre

6. Obrana pod koem

Obrana na strani lopte: obrana od driblinga obrana od dodavanja obrana od ubacivanja lopte u ko obrana na igraa bez lopte

Obrana na strani pomoi:

obrana od utravanja niskog posta obrana od utravanja visokog posta pomaganje pri prodoru igraa s loptom obrana od bloka na strani pomoi

TAKTIKA PRIPREMA

TAKTIKA IGRE U NAPADU Taktika napada:

individualni grupni kolektivni univerzalni napadi na zonske i osobne obrane

TAKTIKA IGRE U OBRANI Individualna obrana:

obrana na igraa bez lopte obrana na igraa s loptom

Grupna obrana:

meusobna djelovanja igraa obrane obrana od blokada

Kolektivna obrana:

koncepcija obrane ovjek na ovjeka zonske obrane agresivne obrane univerzalne obrane

30

4. OSTALE PROGRAMSKE AKTIVNOSTI

NAMJENA:

lanovi, i lanice naeg kolskog portskog drutva predstavljaju kolu na svim

kolskim i ostalim portskim natjecanjimasudjeluju u organizaciji i provedbi svih portskih

natjecanja, priredbi i proslava

NAIN PROVOENJA PLANA I PROGRAMA:

trening e se odravati jednom tjedno po dogovoru uenici-e e tijekom kolske godine sudjelovati na meukolskim,

zonskim, upanijskim, poluzavrnim i zavrnim natjecanjima

rezultati treninga oitovati e se osvojenim medaljama, pohvalama i sl. po odluci Nastavnikog vijea, uenici-ce dobivaju nagrade za

postignute rezultate i osvojena mjesta, a sve u skladu sa mogunostima

kole

kola sudjeluje u nabavi: portske opreme potrebne za provoenje plana i programa, a i svega ostalog (isplatu vanjskih suradnika, sudaca, hrane i

pia za natjecanja, prijevoza uenika i sl.)

nositelj programa: prof. tjelesne i zdravstvene kulture

METODE RADA, PROSTOR I OPREMA METODE RADA

Pod metodom rada ili obuke sportaa podrazumijevaju se naini i postupci pomou

kojih se sportske aktivnosti mogu bre nauiti, usvojiti i zadrati.

Osnovne metode koje koristimo u sportskom treningu su:

Sintetika Analitika Kombinirana

PROSTOR ZA RAD

Sadraji izvannastavnih programa: priprema, treninzimeukolska, zonska a ponekad

i upanijska natjecanja provode se i organiziraju u kolskoj portskoj dvorani i na njoj

pripadajuim igralitima.

OPREMA

Osim metodama rada i primjenom razliitih organizacijskih oblika rada, te dobrih

materijalnih uvjeta, efekti rada ovise i o portskoj opremi i sredstvima koja koristimo za

vrijeme trenanog procesa.

portska oprema potrebna za koarkaki trening:

Rekviziti: lopte, vijae, palice, stalci, unjevi, medicinke i sl Sprave: strunjae, vedske klupe, vedske ljestve, vedski sanduk,

grede, prea i sl.

Sportske majice i dresovi za natjecanja

31

V. kolski preventivni program

UVOD

Naa sredina, kao i svaka druga, nosi neke svoje specifinosti koje neminovno utjeu

i na kolski preventivni program.

Poznato je da u naem kraju vlada iznimno velika nezaposlenost. Stoga su u velikom

broju roditelji naih uenika prisiljeni izbivati od kue u potrazi za poslom. To za sobom

povlai neke posljedice tj. nemogunost kontrole nad provoenjem slobodnog vremena djece.

Uz to, neki roditelji djeci daju visok deparac, odnosno esto novcem nadomjetaju vrijeme

koje su s njima trebali kvalitetno provesti. Na alost, to se najvie oituje u porastu

alkoholizma i konzumiranju droge kod uenika.

Na sreu uenici nae kole potjeu manje vie iz sreenih obitelji pa je problem

narkomanije i alkoholizma, iako prisutan, ipak izraen u manjem broju sluajeva.

CILJ

Cilj PP je diskretno u koli, na nastavi, roditeljskim sastancima upuivati mlade

ljude i njihove roditelje na bolji, sadrajniji, kulturno i portski organiziraniji ivot, da se

okrenu nekim sadrajima kojima e ispunjavati svoje vrijeme, jer u nedostatku raznih

zanimljivosti i slobodnih aktivnosti, uenici ispunjenje i dosadu ublaavaju neim to e im

ispuniti vrijeme.U nedostatku sadraja koji mogu posluiti kao dodatne aktivnosti, poseu

za drogom kao najgorim moguim nainom.

ZADAA PP-a

Zadae PP-a su da uenici sadrajnije osmisle svoj ivot, da im kola ne stvara

otpor nego zadovoljstvo, da o svojim problemima mogu razgovarati sa struno osposobljenim

osobama, a ne izlaz iz problema traiti u drogi. Nadalje, uenici u svojim profesorima, a i

roditeljima, trebaju pronai prijatelje, a ne neke osobe koje im zagoravaju ivot, nameu

im zadatke i obveze.

USTROJ PP-a

U poetku bi se po razredima odrala predavanja o zlouporabi droga tj. o

posljedicama konzumiranja droga. Kasnije bi se odravale radionice i tribine omoguim

aktivnostima i edukaciji uenika na zdraviji i kvalitetniji ivot.

NOSITELJI PP-a

Svi u koli su izravno ili neizravno ukljueni u PP. Nositelj je psiholog koji u

suradnji s pedagogom educira i daje upute razrednicima i ostalim predmetnim nastavnicima.

Naravno da su tu ukljueni i profesori koji svojim nastavnim gradivom zadiru u problematiku

droga, konzumiranjadroga i tetnih posljedica njene uporabe.

32

SMJERNICE OSMILJAVANJA PP-a

Ponajprije je potrebno doznati koliko uope uenici znaju o drogama te je li to

znanje dovoljno da bi se uenici mogli nositi s problematikom vezanom uz droge.

Zatim,kakvoa obitelji. To je jedan od moguih prediktora konzumiranja droga jer je obitelj

glavni oslonac i podrka pojedinca. Ako ta obitelj ne funkcionira na odreeni naini ne prua

dovoljno topline i zatite (podrke), izlaz je esto negdje vani. Socijalno okruenje je prva

vanjska spona pojedinca sa svim to ga okruuje, ako je to socijalno okruenje nije kako bi

trebalo biti, mladi su korak blie drogi. Odnos prema lanovima razredne zajednice i njihova

interakcija su jedan od vanih imbenika povoljne socijalne adaptacije.

Roditeljski sastancirazgovor s roditeljimate njihovom edukacijom o ovom problemu

inimo da najprije iz obiteljskog miljea djeca ponesu svoje stavove.

Odabir uenika iz odreenih razrednih odjeljenja koji mogu biti nositelji programa

za odreene razrede.

STVARNI SADRAJI I AKTIVNOSTI PP-a

Predavanja po razredima, tematske radionice, izrada propagandnog materijala, rad u

parlaonicama

POSEBNOSTI PP-a

Za rad s gimnazijalcima to je iskljuivo preventivni, a ne terapijski program.

injenica je da takva struktura uenika gdje jeipak terapija kao zasigurno krajnji moguinain

pomoi najmanje potrebno. Edukacija i prevencija su ipak prioriteti i na kojimase zasniva

cijeli PP.

RAZRADA AKTIVNOSTI

Edukativni programi moraju biti kontinuirani tijekom cijelog kolovanja i to putem

direktnog pouavanja mlaih uenika ili sudionika predavanja (mlaih uenika).

OBLICI RADA

Poglavito se odnosi na isticanje koristi od drugih aktivnosti, a ne okrivljavanje droga

za sve negativno to se dogaa u ivotu ljudi. Tu se prvenstveno misli na slijedee procese:

isticanje znaenja obitelji te roditeljstva

naglaavanje uloge porta

diskretni personalni zatitni programi tj. prestanak izdvajanja problematine djece

ukljuiti cijeli razred da djeluje kao grupna terapija tj. da sesvi potrude oko rjeavanja odreenih potekoa, rano otkrivanje psihosomatskih smetnji

predstavlja mogunost ranijeg pomaganja

pomo u kriznim situacijama

33

potvrivanje i isticanje samopotovanja

specifine preventivne mjere

SURADNJA S RODITELJIMA I OSTALIM IMBENICIMA

od prvog roditeljskog sastanka pa do kontaktiranja s roditeljimatijekom godine, a

zbog rada na zajednikim projektima

suradnja s ustanovama koje imaju zajednike ciljeve, odnosno s Domom zdravlja,

predkolskim i pukokolskim ustanovama

MATERIJALNA UVJETOVANOST I POTREBNA DIDAKTIKA

OPREMLJENOST

Omoguavanje potrebnih materijala u svrhu promidbe pozitivnog ivljenja tj.

naina isticanja aktivnosti koje potiu zdrav ivot. To su razliite aktivnosti ( u suradnji s

roditeljima, uenicima, razrednicima te ostalim kolegama) koje zahtijevaju odreena

materijalna sredstva.

FINANCIRANJE PP-a

Osiguravanje materijalnih sredstava tj. financiranje nabavke materijala da bi kolski

preventivni program mogao postojati. Najvei dio sredstava e se osigurati iz kolskih

sredstava.

VREDNOVANJE PP-a

Provjera ostvarenja kratkoronih i dugoronih ciljeva kao mogunost prevencije

zloporabe droge, predstavlja nain borbe protiv droge, a sama validacija u odreenom

vremenskom slijedu slui potvrivanjuodreenog programa.

34

VI. Ostale odgojno-obrazovne aktivnosti

1. ECDL obrazovanje djelatnika

Naa kola i ove kolske godine planira provesti edukaciju djelatnika za stjecanje

ECDL diplome, s ciljem da se isti informatiki osposobe za praenje trendova suvremene

nastave,te da bi se osigurale potrebe zadane Dravnim pedagokim standardom.

Naravno da je za kolu bitno da i pomone slube ovladaju odreenim informatikim

programima u cilju to efikasnijeg funkcioniranja ustanove.

Predavanja za djelatnikeodravat e licencirani predavaiu prostorijama kole do

prosinca 2010.godine,a predviene Office-ove programe duni su poloiti u roku dvije

godine.

2. Proslava Boia

CILJEVI PROSLAVE:

Promoviranje Boia kroz razne aktivnosti,od prigodnog darivanja uenika i profesora do ureivanja kolskih prostorija ,organiziranja

priredbe

NOSITELJI:

Razrednici ,vjerouitelji i skupina uenika

REALIZACIJA PROSLAVE:

sveano ureenje kolskih prostorija

organizacija priredbe (recitacije,pjevanje,dramski sadraji)

prigodno meusobno darivanje uenika i profesora

VRIJEME REALIZACIJE:

Navedene aktivnosti zapoet e poetkom prosinca,aglavna sveanost organizirat e se 23.prosinca 2010.godine

VREDNOVANJE AKTIVNOSTI:

Promoviranja boinih blagdana provodit e se kroz rad nastavnikog vijea, raznih aktiva, kao i vijea uenika

35

3. Crveni kri

CILJEVI AKTIVNOSTI:

razvijanje svijesti uenika o humanim vrednotama stjecanje odgoja za humanijii zdraviji ivot isticanje potrebe za akcijama crvenog kria razvijati socijalnu svijest kroz humanitarni rad

NOSITELJI AKTIVNOSTI:

Svi razrednici

NAIN REALIZACIJE:

obrada prigodnih tema na satu razredne zajednice organiziranje humanitarnih akcija dragovoljno davanje krvi punoljetnih djelatnika kole i punoljetnih

uenika

teaj prve pomoi

VRIJEME REALIZACIJE AKTIVNOSTI:

Tijekom kolske godine

NAIN VREDNOVANJA:

jaanje humanitarnog i natjecateljskog duha kod uenika osobno zadovoljstvo uenika i profesora

4. Dravna matura

CILJEVI I ZADACI:

detaljno upoznati sve profesore s uputama Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje rezultata obrazovanja

informirati voditelje i deurne profesore o detaljima samog provoenja dravne mature

NOSITELJ AKTIVNOSTI:

Profesorica Maja Puno Rebi, koordinator za provoenje mature

NAIN REALIZACIJE:

Priprema prema vremeniku aktivnosti,prezentacije,online prijave uenika, podjela materijala .

TROKOVNIK AKTIVNOSTI:

Sve trokove vezane za dravnu maturu snosi Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja

VREDNOVANJE:

Uspjena provedba i organizacija dravne mature i postignuti rezultati uenika slue podizanju ugleda kole i kolektiva na svim razinama ,od

upanijskih do dravne razine

36

5. Maturalna sveanost

CILJEVI I ZADACI:

zabava i druenje (kroz organiziranje maturalnog plesa) zaokruivanje jednog perioda u obrazovanju uenika pojedinano opratanje uenika od profesora i ostalih djelatnika kole

NAMJENA AKTIVNOSTI:

Zabava idruenje uz pjesmu i ples

NAIN REALIZACIJE:

Dogovor uenika i razrednika o sadraju pripremi i realizaciji proslave

VRIJEME PROSLAVE:

Svibanj 2011.godine

VREDNOVANJE AKTIVNOSTI:

Prenoenje iskustava uenika mlaim uenicima o kolikao humanoj ustanovi u kojoj e stei pravilan odgoj i obrazovanje za nastavak

obrazovanja

37

VII. Pedagoki projekti

Sigurno i poticajno okruenje u koli

CILJEVI I ZADACI:

svim uenicima poveati svijest o sve izraenijem problemu agresivnosti i nasilja meu djecom

iznai rjeenja kako bi se nasilno i zlostavljajue ponaanje uinilo socijalno neprihvatljivim

informirati uenike kako prepoznati rizike i primjere nasilnikog ponaanja

kroz definiranje uloga i odgovornosti unutar kole,pronai efikasne odgovorena nasilje

suradnja sa odgovarajuim ustanovama izvan kole osigurati primjerenu pomo rtvama i poiniteljima nasilja

NAMJENA:

Kroz organizaciju radionica uenicie uiti prepoznavanje nasilnog ponaanja i stjecati uvid u vlastito ponaanje.Svi djelatnici kole reagirat

e na nasilje jedinstveno u skladu sa protokolom o postupanju.

NOSITELJI AKTIVNOSTI:

Svi djelatnici i uenici kole

REALIZACIJA AKTIVNOSTI:

predavanja na satovima razredne zajednice roditeljski sastanci na navedenu temu deurstva profesora primjena protokola o postupanju suradnja sa odgovarajuim ustanovama suradnja sa lokalnom zajednicom

VRIJEME REALIZACIJE:

Tijekom kolske godine

VREDNOVANJE AKTIVNOSTI:

Primjena anketa i upitnika za uenike, roditelje i profesore

38

VIII. EKSKURZIJE, IZLETI

Naa kola svake godine organizira ekskurziju za uenike treih razreda,na neku od

inozemnih destinacija,a za ostale uenike izlete po Hrvatskoj.

CILJEVI ORGANIZIRANJA EKSKURZIJA:

upoznavanje evropske kulturne batine jaanje osjeaja zajednitva,povezanosti i pripadnosti razredu ikoli

NAIN REALIZACIJE:

kola prikuplja ponude agencija koje se bave organizacijom uenikih ekskurzija

upoznavanje uenika s ponudama o destinacijama i cijeni provoenje anketa meu uenicima o mjestu putovanja dogovor uenika i razrednika o mjestuputovanja realizacija putovanja analiza nakon povratka

NOSITELJI AKTIVNOSTI:

Razrednici treih razreda

VREMENIK:

Svibanj ili kolovoz 2011.godine

VREDNOVANJE:

ocjenauspjenosti ekskurzije od strane uenika i roditelja analiza ekskurzije na Nastavnikom vijeu

NAZIV IZLETA:

Jednodevni izlet po Hrvatskoj

CILJEVI IZLETA:

-detaljnije upoznavanje odreenih lokaliteta u naoj zemlji razvijanje ope kulture kroz upoznavanje sa

sportskim,umjetnikim,drutveno humanistikim i prirodoslovnim

sadrajima

NOSITELJI AKTIVNOSTI:

Razrednici

NAIN REALIZACIJE:

polazak autobusa u jutarnjim satima, obilazak izabranih destinacija i povratak u veernjim satima

VREMENIK:

cjelodnevni izlet u travnju 2011.godine

VREDNOVANJE:

analiza na satu razredne zajednici predmeta usko vezanih za izlet

39

IX. Godinji kalendar rada

Obrazovno razdoblje Mjesec

Broj dana Blagdani i

neradni dani

Obiljeavanje Dana kole, Dana upe,

Dana dravnosti i drugih blagdana

a) Upis u prvi razred,

b) Podjela svjedodbi radnih nastavnih

I

od 6. IX 2010. god.

do 23. XII 2010. god.

IX 19 19

X 21 20 8.X

XI 21 21 1.XI

XII 22 17 25., 26.XII

I 20 16 1.i 6.I

II

od. 10. I 2011. god.

do 15. VI 2011. god.

II 20 20

III 23 23

IV 20 14 24.,25.IV

V 22 21 1. V 5.V

VI 20 11 22., 23.,25. VI 25. VI

VII 21 04.07.

VIII 21 5., 15. VIII

U izradi kolskog kurikuluma Gimnazije dr.Mate Ujevia za k. god. 2010./2011.

sudjelovali su: ravnatelj, struni suradnici i profesori kole.

Molimo sve one koji misle da mogu svojim primjedbama, miljenjima, savjetima ili

na bilo koji drugi nain pomoi u doradi ovog vanog dokumenta da se jave na e-mail: ss-

imotski-505@skole.t-com.hr ili posjete web stranicu www.gimnazija-mujevica-im.skole.hr

mailto:ss-imotski-505@skole.t-com.hrmailto:ss-imotski-505@skole.t-com.hr