Kod kolegija BIL203

Naziv kolegija FARMAKOLOGIJA

Mjesto i vrijeme

održavanja

kolegija

14.5.2018.-11.6.2018. Predavaonica 0-030 (od 8.30h do 11.30h, osim: 18.5. 10.30-13.30h;

30.5. 11.15-14.15h; 1.6. 9-13h, 4.6. 10.45-13.45h, 5.6. 8.30-12.30h; 5-

7.6. 8.30.12.30h; 8.6. 9-11h)

Opći podaci

Studijski program Preddiplomski studij Biotehnologija i istraživanje

lijekova

Godina II

Nositelj kolegija Izv.prof.dr.sc. Miranda Mladinić Pejatović

Bodovna vrijednost i način izvođenja nastave

Nositelj kolegija Broj sati

Predavanja Seminari Vježbe Ukupno

Izv.prof.dr.sc. Miranda Mladinić

Pejatović

25 0 0 25

Suradnici Predavanja Seminari Vježbe Ukupno

Doc.dr.sc. Pero Draganić, dr.med 10 0 0 10

Asistentica Antonela Petrović 3 20 2 25

Doktorandica Ivana Tomljanović -

demonstrator

0 0 0 0

ukupno 38 20 2 60

Status kolegija Obvezatan Izborni

ECTS koeficijent opterećenja studenta 6

Obrazloženje:

Ciljevi kolegija

Tijekom nastave iz farmakologije studenti se žele upoznati sa najvažnijim otkrićima u

farmakologiji i njenim osnovama. Cilj je da steknu znanja o molekularnim i staničnim

mehanizmima djelovanja lijekova, njihovim terapijskim i štetnim učincima, načinu primjene i

sudbini lijekova u organizmu. Također, cilj je da steknu osnovna znanja o najznačajnijim

skupinama lijekova, te da se detaljno upoznaju sa lijekovima koji djeluju na živčani sustav.

Jedan od posebnih ciljeva je studente opoznati s tim kako razvoj biotehnologije utječe na

farmakologiju, te kako pomaže u istraživanju i otkrivanju novih lijekova, te u razvijanju novih

terapeutskih strategija u liječenju dosad neizlječivih bolesti.

Razvijanje općih i specifičnih kompetencija (znanja i vještina)

Studenti trebaju naučiti:

- temeljne farmakološke definicije i pojmove

- mehanizam djelovanja i učinke lijekova na razini molekula, stanica, organskih sustava

i organizma

- fizikalno – kemijska obilježja lijekova, te odnos strukture lijeka i učinka

- principe farmakokinetike vezane uz apsorpciju, raspodjelu, biotransformaciju i

izlučivanje lijekova

- principe unutarstanične i međustanične signalizacije u svezi s djelovanjem lijekova

- najvažnije skupine lijekova

- mehanizme štetnih učinaka lijekova

- principe razvoja i istraživanja novih lijekova

- o primjeni metoda molekularne biologije i biotehnologije u farmakologiji

Studenti trebaju steći vještinu:

- korištenja kvalitetnih informacija o lijekovima

Okvirni sadržaj kolegija

I Kratka povijest velikih otkrića u farmakologiji

II Kako djeluju lijekovi?

Osnovni principi

Molekularni mehanizmi

Stanični mehanizmi

III Metode i mjerenja u farmakologiji

IV Apsorpcija i raspodjela lijekova

V Odstranjivanje lijekova i farmakokinetika

VI Neurofarmakologija

Kratki uvod u staničnu i molekularnu strukturu živčanog sustava

Kemijski posrednici (Neurotransmitori)

Autonomni živčani sustav

Središnji živčani sustav (Opći i lokalni anestetici, Neurodegenerativni poremećaji,

Anksiolotici i hipnotici, Antipsihotici, Antiepileptici, Analgetici, Antidepresivi)

VII Čudotvorne molekule

A. Inflamatorne, kardiovaskularne i metaboličke bolesti

Protu-upalni lijekovi

Antiasmatici i antialergijski lijekovi

Lijekovi za dijabetes i smanjivanje holesterola

Kardiovaskularni lijekovi

B. Reproduktivna medicina

Kontraceptivi

Hormoni

C. Infektivne bolesti

Antibiotici

Antivirusni lijekovi

Antimikotici

Antiparaziti

D. Maligne bolesti

E. Osteoporoza

F. Glaukom i antiulkusni lijekovi

G. Autoimune bolesti i transplantacija organa

VIII Ovisnost o lijekovima i zloupotreba lijekova

IX Štetni učinci lijekova

X Individualna varijabilnost i interakcije lijekova

XI Farmakologija 21. stoljeća: genska terapija, matične stanice

XII Nove terapeutske strategije: nanotehnologija, utišavanje gena i dr.

Način izvođenja nastave i usvajanje znanja

Predavanja Seminari i

radionice

Vježbe Samostalni

zadaci

Multimedija i

Internet

Obrazovanje na

daljinu Konzultacije Laboratorij Mentorski rad Terenska

nastava

Komentari:

Obveze studenata

Redovito pohađanje i aktivno sudjelovanje u svim oblicima nastave. Studenti se trebaju

unaprijed pripremiti za seminare i predavanja. Redovitost u učenju i znanje studenata

provjeravat će se na kolokvijima (pismeno), koji će se provoditi po završetku svake velike

nastavne jedinice, a njihova ukupna ocjena činiti će 70% konačnog uspjeha studenta. Prolaz

na kolokvijima je preduvjet za sudjelovanje na završnom ispitu, koji će činiti 30% završne

ocjene kolegija.

Praćenje i ocjenjivanje studenata, način polaganja ispita

Pohađanje nastave

Aktivnost u nastavi

Seminarski rad

Eksperimentalni rad

Pismeni ispit

Usmeni ispit

Esej

Istraživanje

Projekt

Kontinuirana

provjera znanja

Referat

Praktični rad

Komentari:

Ocjenjivanje studenata vrši se primjenom ECTS (A-E) i brojčanog sustava (1-5). Ocjenjivanje

u ECTS sustavu izvodi se apsolutnom raspodjelom.

Ishodi učenja

Pored gore navedenih specifičnih vještina, rad na predmetu razvija i opće kompetencije: A1-

A5; A8; B1; B5; C1-C3

Obvezna literatura

Rubin RP. A brief history of great discoveries in pharmacology: in celebration of the

centennial anniversary of the founding of the American Society of Pharmacology and

Experimental Therapeutics. Pharmacol Rev. 2007; 59:289-359.

Rang HP, Dale MM, Ritter JM i Moore PK. Farmakologija (hrvatsko izdanje: prevoditelji

Boban M, Boban-Blagaić A, Bradamante V, et al.), Golden marketing – Tehnička knjiga,

Zagreb, 2006.

Izborna literatura

Meyers MA. Pharmacology: From development to gene therapy. Wiley-VCH, Weinheim,

Germany, 2008.

Corey EJ, Czakó B, Kürti L. Molecules and medicine. Wiley, New Jersay, USA, 2007.

Katzung BG, Masters SB, Trevor AJ. Temeljna i klinička farmakologija (hrvatsko izdanje:

urednici Trkulja V, Klarica M, Šalković-Petrišić M), Medicinska naklada, Zagreb, 2011.

Način praćenja kvalitete i uspješnosti izvedbe

Studenti će anketom ocjeniti kvalitetu sveukupne nastave iz “Farmakologije”, te svakog

nastavnika i suradnika koji sudjeluje u nastavi ovog kolegija.