KOŽA I KOŽNE TVOREVINE

• KOŽA (INTEGUMENTUM COMMUNAE)– važan zaštitni organ tijela koji na vanjskim prirodnim

otvorima prelazi u sluznicu probavnog,dišnog i urogenitalnog sustava

– štiti tijelo od mehaničkih, kemijskih, termičkih utjecaja, patogenih m.o. te utjecaja UV zračenja

– zbog dobre prokrvljenosti ima važnu ulogu u termoregulaciji organizma-znojenje

– zbog prisustva žlijezda ona je važan sekretorni i ekskretorni organ

– u njoj su raspoređene različite senzitivne stanice zbog čega koža predstavlja važan osjetilni organ

– sinteza vit. D ( djelovanjem UV zračenja)

• GRAĐA KOŽE– površinski sloj,pousmina ili epidermis

– srednji sloj,usmina ili corium

– duboki sloj,potkožje,podusmina ili subcutis

• epidermis (višeslojni pločasti pokrovni epitel) prima izravno podražaje iz okoline, i od nje je zaštićen dlačnim pokrivačem

• germinativni (donji) sloj epidermisa je aktivan,odnosno, u njemu se nalaze žive stanice koje se stalno razmnožavaju i obnavljaju epidermis

• gornji sloj je orožnjao (stratum corneum) i njegove umrle stanice se postupno ljušte i otpadaju

• papci,kandže i rogovi(šupljorošci) su orožnjali proizvod epidermisa

• corium(dublji sloj kože) –sadrži krvne i limfne žile, živčana vlakna, lojne i znojne žlijezde, u tom sloju nalazi se korjen dlaka,pigmentirane stanice koje daju boju koži, a u ženki sisavaca ne pojedinim mjestima i mliječne žlijezde

– ovaj sloj je protkan velikim brojem elastičnih i vezivnih niti koje daju coriumu gipkost i čvrstoću

• subcutis-uglavnom se sastoji od rahlo isprepletenog vezivnog tkiva u koje se taloži mast, te spaja kožu s njenom podlogom (periost, ovojnice mišića)

• DLAKE-PILI– orožnjale elastične tvorbe u obliku niti koje pokrivaju

gotovo cijelu površinu tijela sisavaca– nastaju iz epidermisa(epidermalnih stanica)– dio koji se nalazi u koži – korjen dlake-radix pili(u

obliku lukovice)– dio izvan kože –struk ili scapus ili stabljika– na poprečnom presjeku razlikujemo tri sloja-vanjski-

cuticula; srednji ili kora(kortex) ; unutarnji ili srž (medulla)

– srž čine orožnjale stanice, zrak i tekući keratin– koru čine orožnjale stanice i pigment u tekućem stanju– kutikula se sastoji od vrlo tankih pločastih stanica

poredanih po površini dlake u obliku crijepa

• razlikujemo, čekinjaste (pri osnovi tanje, a pri vrhu deblje-nozdrve i trepavice svinja), duge dlake (iste debljine-rep i griva), pokrovne dlake i senzitivne dlake (korijen je u kontaktu s živčanim završecima)

• korijen dlake obavija nešto modificirana koža-folikul, na koji su priključene žlijezde lojnice i glatki mišić(piloerekcija)

• dlaka raste mitotičkom diobom stanica u području korjena i folikula dlake

• piloerekcija- nakostriješenost dlaka– na taj način životinje u vrijeme hladnoće nakostriješe krzno i

povećavaju sloj izolacijskog zraka uz kožu > smanjuju prenošenje topline u okoliš

– jesensko i proljetno linjanje životinja (zimska i ljetna dlaka)– povećavanje potkožnog masnog tkiva(termoregulacijski

učinak)

• KOŽNE ŽLJEZDE – žljezde lojnice,znojnice, mirisne žljezde i mliječna žljezda– žljezde lojnice-izlučuju loj(sebum),odnosno masnoću

koja podmazuje površinu kože i dlaku i čini ju gipkom,otpornijom na vodu i infekciju

– izvodni kanali se nalaze uz dlačni korijen i ispunjeni su masno degeneriranim žljezdanim lojnim stanicama,raspadom degeneriranih stanica oslobađa se loj, a stanice se nadomještaju mitotičkom diobom dublje smještenih lojnih žljezdanih stanica

– žljezde znojnice-sastoje se od završnog poput klupka savijenog žljezdanog dijela i ravnog izvodnog kanala, koji se izlijeva uz korijen dlake

– u koži su u odnosu na vrstu životinje različito raspoređene (psi samo na tabanima)

– izlučivanje znoja koji sadrži 99% vode ima dvostruku ulogu - hlađenje organizma (isparavanje znoja) i eliminacija određenih štetnih tvari iz organizma

– mliječne žlijezde – u ženskih životinja izlučuju za vrijeme dojenja mladunčadi sekret-mlijeko

– sastoji se od žljezdanog dijela, mliječnih kanalića, mliječne cisterna i sise

– u pojedinih životinjskih vrsta sastoje se od više odvojenih segmenata i različito su grupirane i smještene na donjem dijelu trbuha (i prsiju)

– mirisne žljezde- služe održavanju određenih međusobnih odnosa u okviru socijalnog života unutar populacije određene vrste divljači (kemijsko ili mirisno komuniciranje)

– radi se o specifičnim modificiranim lojnim i znojnim žlijezdama koje luče izlučevine specifičnog mirisa

– nalaze se u obliku manjih ili većih nakupina na pojedinim usko ograničenim dijelovima tijela različitim kod pojedine vrste divljači

– mirisi : - potječu od otpadnih produkata probave(feces i urin) - kompleksni mirisi koji potječu od specijaliziranih kožnih žljezda

– uloga mirisa • individualna - signaliziranje prisutnosti, obilježavanje

spremljene hrane itd.

• društveno-socijalna uloga mirisa - utjecaj na ponašanje i fiziologiju dotične vrste te reguliranje prostornih odnosa između jedninke i grupe

– materinstvo (uzajamna privlačnost majke i mladunčeta, gubitak mirisa mladunčeta neposredno nakon rođenja….)

– antagonizam (prijetnja,dominacija…) - npr. čeona žljezda srnjaka

– socijalni status (povezanost grupe ili familije)

– prepoznavanje pojedinca i njihovog fiziološkog statusa, prepoznavanje spola,grupe ili vrste (seksualna atraktivnost i stimulacija)

– alarm (uzbuniti i upozoriti na opasnost, povezivanje grupe,bijeg,identifikacija članova grupe prilikom bježanja...)-npr.skret metatarzalnih žljezda jelena

– obilježavanje teritorija- polaganje mirisnih markera - u zrak,na neki substrat, na dijelove tijela i dijelove tijela dr.jedinki

• Kemijska priroda mirisa– često su sastavljeni od raznovrsnih komponenti više ili manje

hlapljivih (kompleksnog sastava)

– kompleks hlapljivih masnih kiselina (maslačna, valerijanska, kapronska, kaprilna),masnih komponenti i proteina

– produkti probave i bakterijske razgradnje- feces i urin

– feromoni - najzastupljeniji su tijekom parenja npr. androstenol i androstenon - spolni hormoni vepra

– mirisni trag- formiran od žljezda smještenim na distalnim dijelovima ekstremiteta - karpalni organ divlje svinje,interdigitalne žlijezde, metatarzaklne žlijezde srneće i jelenske divljači

– miris straha(stresa)-radi se vjerojatno o dodatnom mirisu koji životinja izlučuje u stanju stresa - mogućnost razlikovanja traga ranjene divljači od strane krvosljednika

• SRNJAK– čeona-u području čela između rožišta– na tom mjestu koža je zadebljala, a dlake su nešto duže– u koži se nalaze brojne lojnice i njima slične žlijezde-

izlučuju mirisnu izlučevinu koja maže dlake– najaktivnija je u proljeće kad srnjak trljajući o raslinje

označava njenim mirisom svoj teritorij– metatarzalna (srnjak i srna),kičica - s vanjske strane

skočnog zgloba u obliku smeđe-crvenog polja s malom “bradavicom” u sredini u kojoj je izvodni kanal žlijezde - specijalizirane za otpuštanje mirisa zrakom (označavanje puta)

– interdigitalne (međupapčane) (srna i srnjak) između papaka stražnjih nogu

– pojačano luče miris kada je srna u opasnosti-upozorenje drugim pripadnicima iste vrste na opasnost

• JELEN– suzišna mirisna žlijezda-u suzištu očiju

– najaktivnija u vrijeme rike-označavanje određenih mjesta na svom teritoriju

– metatarzalna-ostavlja miris u visini 50-75 cm na vegetaciji(jedinke lakše pronalaze put do stada)

– interdigitalne žlijezde stražnjih nogu

– analne mirisne žlijezde-ostavljaju specifičan miris na izmetu

• DIVLJA SVINJA– na unutrašnjoj i stražnjoj strani zapešćajnog područja u

koži

– u obliku 4-5 otvora u koži promjera 1,5-2 mm

– luče masni mirisni iscjedak

– mirisne žlijezde imaju i druge životinjske vrste-psi,medvjedi,mačke,ptice,zečevi,kunići

– naročito su razvijene u kuna-analne-neugodan miris, npr. u tvora služe da neugodnim mirisom poprskaju i na taj način odbiju protivnika

OSJETILO NJUHA-MIRISNI ORGAN• u gornjem djelu nosnice smješten je olfaktorni epitel sastavljen od

nekoliko milijuna neurona – olfaktornih receptorskih stanica

• ti mirisni receptori raspostiru se duž slunice nosnog labirinta sitaste kosti – mirisno polje

• podražaj receptora izaziva vezanje udahnute molekule mirisa pri čemu se generira živčani impuls, koji se onda prosljeđuje u njušno područje smješteno u kori velikog mozga (n.olfactorius)

• vrste koje okoliš uglavnom interpretiraju mirisom imaju veći broj različitih tipova olfaktornih receptora

• npr. pas ima 220 mil.st.- čovjek samo 5 mil.st.

OSJETILO SLUHA I RAVNOTEŽE• Uho je građeno od tri djela

– vanjsko – uška, vanjski slušni kanal

– srednje uho –smješteno u sljepoočnoj kosti – bubnjić i slušne koščice(čekić,nakovanj,stremen)-sa nosno-ždrjelnom šupljinom povezano preko Eustahijeve tube(omogućava dolazak zraka i neutralizaciju atmosferskog tlaka s obje strane bubnjića)

– unutarnje uho sa slušnim organom u pužnici(slušni receptor) i organom za ravnotežu(u dva mjehurića i tri polukružna kanala ispunjena endolimfom)

• ušna školjka prikuplja i usmjerava zvukove u vanjski slušni kanal i na bubnjić – u većine životinja pokretljiva

• bubnjić ima oblik lijevka, napet je i elastičan pa reagira na fine promjene tlaka(zvučne valove) titrajući prema unutra i prema van

• slušne koščice prenose treperenje bubne opne do unutarnjeg uha

• unutarnje uho nalazi se u sljepoočnoj kosti i sastoji se od niza koštanih šupljina i kanala - labirint sastavljen od pužnice, dva mjehurića i tri kanalića

• u pužnici se nalazi slušni organ, a u njemu osjetne stanice (reagiraju na vibraciju bazalne membrane) koje prenose impulse do završetaka slušnog živca > slušni živac > centar za sluh

• npr. čovjek razlikuje tonove frekvencije do 20000 Hz, pas do 80000 Hz

OSJETILO VIDA

• oko je složen osjetni organ koji uz pomoć optičkog sustava koji čini rožnica, leća i očna staklovina, stvara sliku predmeta iz okoline

• nastalu sliku na pozadini oka prima mrežnica i u njoj se fizički podražaji fotokemijskim procesima pretvaraju u živčane impulse i očnim živcem odvode u centar za vid (stražnji režanj vel.mozga), gdje se stvara predodžba viđenog

• Zaštitni organi oka – Očni kapci

– Konjunktiva

– Suzne žljezde

– Očni mišići

• Očna jabučica

– bjeloočnica – vanjski omotač koji zahvaća približno tri zadnje četvrtine (na prednjoj strani prelazi u rožnicu)

– rožnica

– šarenica – nalazi se iza rožnice, a u njenom središtu se nalazi otvor za prolaz svjetla u oko – zjenica ili pupilla(regulira ulaz svjetla)

• očna leća – nalazi se iza šarenice, prozirna elastična tvorevina slična disku (sakuplja zrake svjetlosti u glavno žarište na mrežnici)

• staklovina – nalazi se iza leće i građena je od koloidnog hladetinastog tkiva bjelančevinaste prirode – sastavni je dio optičkog sustava oka

• žilnica – nalazi se ispod bjeloočnice, bogato je vaskularizirana

• mrežnica – na njoj se nalaze posebne stanice (fotoreceptori) koje primaju svjetlosni signal i transformiraju ga u živčani impuls