knjiga proroka danijela

Download Knjiga proroka Danijela

Post on 16-Apr-2015

46 views

Category:

Documents

2 download

Embed Size (px)

DESCRIPTION

Proroanstvo Danijelovo

TRANSCRIPT

Knjiga Proroka Danijela

Uvodna rijeOkretao se na krevetu, buncao a potom umirio. Ujutro, zamiljen je sjedio. ta sam to sanjao, pitao se. Tajni hodnici podsvijesti su zadravali u svom zagrljaju slike sna te noi. Ustao je iz kreveta. Savijene glave i zabrinut etao se od.jednog do drugog zida sobe. Sta sam sanjao? Car Nabuhodonozor ponovo se pitao, ali podsvijest nije odgovarala svijesti. Nekoliko godina ranije, golobradi plemi judejskog carstva krenuo je kao ratni zarobljenik na dugaak put iz Jeruzalema u Babilon. Pod arkim bliskoistonim suncem danima je putovao kao zarobljenik mranih misli. ivot mu je spiralno iao na dole u ambis oajanja. Jahve!? Pomisao na njega pokrenula je lavinu molitve-molitve plaa, preispitivanja, kajanja, traenja i vrste odluke. udesan splet okolnosti povezao je Danijela, princa porobljenog naroda Jude s Nabuhodonozorom, monarhom neobabilonske drave. Taj susret, iniciran jednim nadnaravnim snom, odredio je ivotni put kako Danijela tako i Nabuhodonozora. On se odrazio i na budue careve tri svjetske imperije. Njihova sudbina bila je u stalnoj sjenci nadnaravno trasiranog puta ovjeanstva. Snovi i vizije koje su primali spajaju sadanje s buduim i nepovratno utiu na njihove ivotne odluke. Danijel je studija Knjige proroka Danijela. Knjiga, The Secret of Daniel, adventistikog profesora Starog zavjeta i uglednog lingviste orjentalnih jezika Jacques Doukhana, bila je vodilja u oivljavanju drevnog teksta Danijela s njegovih originalnih jezika.

1

Danijel 1

1. Sukob dva carstvaU samom poetku Knjige proroka Danijela nalazimo izvjetaj o vojnom sukobu izmeu Babilona i Jeruzalema: "Godine tree caro vanja Joakima cura Judina doe Nabuhodonozor car babilonski na Jeruzalem i opkoli ga. " (l, l) Iz ugla ovog vojnog lokalnog sukoba, u koji su ukljuena dva povijesna carstva, prorok Danijel e nam ubrzo ukazati na jedan drugi, univerzalan konflikt. Dobrom poznavaocu Biblije odmah e biti jasna asocijacija na sukob ta druga dva carstva - carstva dobra i carstva zla. Od najstarijih vremena Babilon je u Bibliji simbolizirao sile zla, koje se suprotstavljaju Bogu i ele da steknu boanske karakteristike i privilegije. Tema univerzalnog sukoba u simbolu Babilona i Jeruzalema, to jest dobra i zla, automatski se namee umu poznavaoca Biblije. italac e se odmah sjetiti samog poetka povijesti nae planete i dogaaja koji su njemu prethodili. Jeruzalem i Babilon postali su sinonim sukoba dobra i zla. l, 2 - "I Gospod mu dade u ruku Joakima cara Judina i dio sudova doma Bojega, i odnese ih u zemlju Senar u dom boga svojega, i metnu sudove u riznicu boga svojega." Boji narod bio je odveden u zarobljenitvo, a sveto posue odnijeto iz Hrama kao ratni plijen cara Nabuhodonozora.

Povijesna pozadinaNakon smrti cara Solomuna, Davidovo carstvo se podijelilo: deset sjevernih plemena postaje sjeverno carstvo Izrael, a dva juna plemena formiraju carstvo Jude. Ova dva carstva geografski su bila smjetena izmeu dvije svjetske super sile: Egipta na jugu a Asirije na istoku. Izrael i Juda su bili esto u iskuenju da stupe u savez s Egiptom prije negoli s Asirijom. Meutim, stvaranje saveza bilo s Egiptom ili s Asirijom za oba carstva, kako za Izrael tako i za Judu znaie nacionalnu tragediju i skoro potpuno unitenje. Car Izraela Hozija uao je u diplomatski i vojni savez s Egiptom u nadi da e se tako osloboditi jarma Asirije. Odgovor Asirije bio je brz. Ona je Hozeju odvela u zarobljenitvo, a Samarija, glavni grad, nakon tri godine opsade, pala je 722. godine prije nove ere u ruke asirskom caru Sargonu II.

2

Asirski car deportovao je stanovnitvo sjevernog carstva u istone dijelove , Asirije, a na opustjeloj teritoriji Izraela naselio je druge narode. Deset plemena Izraela se postepeno utopilo u narode zemlje izgnanstva. Mijeanjem s narodima u Asiriji, i materinjski jezik Izraelaca se izgubio. Juda sa svoja dva plemena uivao je suverenitet za narednih sto godina. Potom i on doivljuje sudbinu slinu Izraelovoj. U poznatoj bici kod Karkemia 605. godine, babilonska vojska pod vodstvom Nabuhodonozora izvojevala je pobjedu nad egipatskom. U istom vojnom pohodu Nabuhodonozor napada Judu koji je prethodno uao u savez s Egiptom, pokorava Jehoakima i vodi sa sobom roblje, u kojem se nalazi elita Jude. Meu ratnim zarobljenicima nalazio se i mladi princ Danijel. U to Nabuhodonozor dobija vijest da je njegov otac umro, i brzo se vraa u Babilon da bi osigurao za sebe oev prijesto. Nabuhodonozor je koristio krau rutu preko pustinje da bi to prije stigao u Babilon, dok je ostala vojska sa zarobljenim Judejcima pjeaila uobiajenom sjevernom rutom.1

Kulturno otuenjel, 3-7 - im su Judejci stigli u Babilon, carevi slubenici su , ih odmah preuzeli u uobiajen postupak obrade. Nakon paljivog pregleda koje je obavio ef evnuha, babilonski administratori su odabrali mladie carskog porijekla. Meu izabranim mladiima nalazio se princ Danijel, najvjerovatnije direktni potomak Zedekije, posljednjeg judejskog cara. injenica da je Aspenaz, ef evnuha, predvodio preglede i izbor, navodi na zakljuak da su Danijel i njegovi prijatlji doivjeli sudbinu kastriranja. To je bila uobiajena praksa na drevnom Bliskom istoku.

a) kolovanjeUbrzo nakon prijemne procedure, ti su mladii bili upisani u kaldejsku kolu. Osnovni predmeti u toj koli bili su poznavanje najmanje tri jezika i astronomije. Sumerski jezik. - To je bio jezik s hijeroglifskim znakovima kao pismom. Babilonski jezik (ili akadski). - To je bio nacionalni dijalekt koji je imao semitski korijen. Aramejski jezik, - To je bio internacionalni jezik diplomacije i ekonomije - jezik koji je vrlo slian u svom pisanom obliku dananjem jevrejskom jeziku.1

1 The Interpreter's Dictionary of the Bible, Vol. II, str. 759-761.

3

Astronomija. - Drugo ime za Babilon je Kaldeja. Ve sama rije "kaldu" znai "umjetnost konstruiranja astronomskih mapa". Babilonjani su bili dobri poznavaoci astronomije. Meutim, ova znanstvena disciplina imala je i drugi cilj: da se promatranjem nebeskih tijela predvidi budunost ovjeka. Dananji horoskopi vuku korijen iz babilonske astronomije, tanije reeno astrologije. Babilonjani su vjerovali da kretanje nebeskih tijela odreuje ovjekovu budunost Tako su Danijel i njegovi drugovi bili obavezni da pored izuavanja jezika upoznaju religijsko uenje Babilona. Time su oni bili izloeni ideolokom preusmjeravanju.1 b) Prehrana 1,5- Cilj kulturne transformacije nije se ograniio samo na intelektualnu sferu nego je ukljuivao i osobne vidove svakodnevnog ivota, kao to je prehrana. Sam car je "odreivao "jelovnik. Izraz "odredio" ("car odredi jelovnik"'- jevrejski wajeman) u Bibliji se koristi jedino gdje je Bog subjekt, drugim rijeima gdje jedino Bog odreuje, kao to je zabiljeeno u izvjetaju o stvaranju. U Danijelovoj knjizi taj se izraz koristi gdje se kae da Nabuhodonozor odreuje. Preutno se navodi na zakljuak da car Nabuhodonozor ima poziciju boanstva. Carsko jelo iji su glavni sastavni dijelovi bili meso i vino, uzimalo se za vrijeme obroka u kontekstu bogotovanja cara kao boanstva. Uzimanje ovakvog jela znailo je pokoravanje babilonskom kultu i priznavanje Nabuhodonozora kao boanstva. Babilonska religija je smatrala cara bogom na Zemlji.2

c) Babilonska imenaKaldejsko obrazovanje trailo je potpunu preobrazbu, to je ukljuivalo i sasvim line strane jedne osobe. U tom smislu Danijel i njegova tri druga dobili su nova imena: Danijel na jevrejskom jeziku znai "Bog je moj sudija". Sada je dobio ime Belazar, to znai "neka Bel sauva moj ivot". Ananija-znai "milost Boja". Sada ima ime adu Aku, to znai "naredbom boga mjeseca Aku". Mihael znai "koji je kao Bog". Sada se zove Mualim Marduk, to znai "koji je kao Aku". Azarija znai "Jahve pomae". Njegovo novo ime je Ardi Nebu, to znai "sluga boga Nebu". Promjena imena, babilonska kola i jelovnik

1 2

Jacques Doukhan, The Secret of Daniel (Hagerstown: 2000), p. 17. Ibid., p. 17.

4

bila su sredstva koja je Babilon koristio za kulturnu i religioznu preobrazbu.1

Otporetiri zatoenika brzo reaguju na ovaj program kulturne i religiozne transformacije. Pogledajmo njihovu reakciju u odnosu na imena koja su im data. Paljivom studijom imena zapaamo da je element neznaboakih bogova u njihovim imenima sistematski i namjerno deformisan.

a) Deformacija imena Umjesto da se zove Belazar, Danijel dodaje svome imenu slovo 't' tako da ime boga Bel sada postaje Belt. Oito da Danijel namjerno iskrivljuje ime babilonskog boanstva ime prikriveno prua otpor tom boanstvu. Umjesto da se zove adu Aku, Ananija sebi daje drugo babilonsko ime. On je Sadrak. Ime boga Aku svelo se na slova ak, i tako je potpuno deformisano. Umjesto da se zove Mualim Marduk, Mihael nosi ime Meah. Tako se ime log boga svelo na slovo k. Umjesto da se zove "Ardi Nebu", Azarija uzima ime "Abednego"tako ime boga Nebu postaje "nego.2 Svjesnim deformisanjem imena boanstava u svojini novim babilonskim imenima, ova etiri mladia pokazuju svoju odlunost suprotstavljanja religioznoj transformaciji.

b) Otpor u prehraniOtpor izraen u smiljenom poigravanju rijeima ne zadrava se na vlastitim imenima, nego ide i dalje. 1,8- "Ali Danijel naumi (vrsto odlui). " Nakon to su nam prikazane metode koje e Babilon koristili u kulturnoj i religioznoj transformaciji slijedi Danijelova reakcija. Drugim rijeima - to je ono to Babilon planira, a sada emo vidjeli kako Danijel i njegovi drugovi reaguju na laj plan. Prvi otpor koji su pruili bio je iskrivljavanje imena boanstava u njihovim babilonskim imenima. Drugi njihov otpor bila je izmjena jelovnika. Danijelova prvenstvena briga nije bila zdravstveno pilanje, nego religiozno. Danijel nije buntovnik samo alo da bi bio buntovnik. On nije1 2

Danijel l, SDA Bible Commentary, 1976, IV, p. 759. Vidi Doukhan, The Secret of Daniel, pp. 18. 19.

5

nacionalista-fanatik koji se buni samo zato to je druge nacionalnosti. On shvata da namjera b