knjiga o jobu - adventisti hrvatska · 2018-12-20 · knjiga o jobu bavi se nekim znaËajnim...

1

Knjiga o Jobu

POUKE IZ BIBLIJE • IZDANJE ZA MLADELISTOPAD, STUDENI I PROSINAC 2016.

2

U prireivanju ovih pouka koristili smo prijevod Biblijeu nakladi KrπÊanske sadaπnjosti, Zagreb 1999.

Sadræaj 1. Kraj

2. Velika borba

3. “Zar se Job uzalud Boga boji?”

4. Bog i ljudska patnja

5. Proklet bio dan

6. Nezasluæena kletva

7. Izvrπni sud

8. Nevina krv

9. Nagovjeπtaji nade

10. Elihuov gnjev

11. Iz vihora

12. Jobov Otkupitelj

13. Jobov karakter

14. Neke pouke iz Knjige o Jobu

POUKE IZ BIBLIJE — izdanje za mlade — 4/2016.

Pouke iz Biblije — izdanje za mlade priprema Odjel za crkvene sluæbeGeneralne konferencije adventista sedmog dana. Pouke se pripremaju pod nad-zorom proπirenog odbora za subotnjoπkolske pouke, Ëiji su Ëlanovi konzultati-

vni urednici. Tiskana biblijska pouka pridonos je odbora.

Nakladnik: ZNACI VREMENA, Prilaz Gjure DeæeliÊa 77, 10 000 Zagreb, Hrvatska;Odgovorni urednik: Neven KlaËmer • Urednik: Mario ©ijan • Prijevod s engle-skog: Tamara BabiÊ • Lektura: Marijan MalaπiÊ • Korektura: Ljiljana –idara

• Tisak: Znaci vremena, Zagreb

www.adventisti.hr • www.znaci-vremena.com

COLLEGIATE QUARTERLY — 4/2016 • Printed in Croatia

3

»injenice o poukama iz BiblijePouke za ovo tromjeseËje govore o uËeniπtvu; kako se osposobljavati i usa-

vrπavati u posluπnosti i sluæbi Kristu te kako uspjeπno izvrπavati Njegov velikinalog. Svrha ovih pouka jest da mladim vjernicima AdventistiËke crkve stavi naraspolaganje korisno gradivo o meusobno povezanim temama o kojima Êe moÊiraspravljati svakog tjedna u okviru razreda subotnje πkole. Mnogi koji se sluæepoukama za odrasle smatraju da ovo gradivo dodatno obogaÊuje prouËavanjepouke i stavlja na raspolaganje misli koje mogu biti vrlo korisne za razmatranjei razgovor. Naime, rijeË je o istim biblijskim temama.

Smjernice za prouËavanje1. Dok prouËavaπ, traæi u molitvi da Sveti Duh pravilno usmjeri tvoje misli.

2. Biblijski tekstovi na kojima se temelji biblijska pouka za svaki tjedan pojav-ljuju se u odjeljku pouke LOGOS. »itaj te tekstove u cjelini prije prouËava-nja.

3. Biblijski tekstovi za svaki tjedan obiËno su podijeljeni u dijelove na strani-cama LOGOS. Kad budeπ prouËavao te dijelove, paæljivo proËitaj sve nave-dene biblijske tekstove prije nego πto prijeeπ na primjedbe ispod njih.

4. »itaj i prouËavaj ostale dijelove pouke iz perspektive koju si stekao vlastitimprouËavanjem biblijskih tekstova.

5. Imaj na umu svrhu svakog dijela biblijske pouke:

Uvod je zamiπljen da potakne tvoje zanimanje i usmjeri razmiπljanje natemu biblijske pouke.

Logos je usmjerivaË u izravnom prouËavanju biblijskih tekstova za svakitjedan.

SvjedoËanstvo iznosi perspektivu Duha proroπtva o temi koju prouËavamoodreenog tjedna.

Dokaz pristupa pitanjima koja je pouka pokrenula iz povijesnog, znanstve-nog, filozofskog i teoloπkog glediπta.

Primjena raspravlja o tome kako se sve zamiπljeno u pouci moæe primijenitiu svakodnevnom æivotu.

Miπljenje je osobno glediπte o pouci koje te treba pokrenuti na daljnje razmi-πljanje i razgovor.

Istraæivanje stavlja Ëitatelju na raspolaganje razne otvorene i stvaralaËkeputove za istraæivanje pouke za odreeni tjedan.

Biblijska pouka i CrkvaGeneralna konferencija KrπÊanske adventistiËke crkve namijenila je i pre-

poruËila ovaj priruËnik za pojedinaËno i zajedniËko prouËavanje u subotnjoπkol-skim razredima mladih.

4

Pouka 1Od 24. rujna do 1. listopada 2016.

Kraj

“Ja sam uskrsnuÊe i æivot — reËe joj Isus. — Tko vjerujeu mene, ako i umre, æivjet Êe.” (Ivan 11,25)

OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White,Patrijarsi i proroci, Znaci vremena, 1999., poglavlja 56 i 57.

5

Subota, 24. rujna

Kako bih ocijenio Knjigu o Jobu

UVODJob 42,7-17BoreÊi se s pospanoπÊu, uzimam joπ jednu kratku priËu s gomile aËkih

radova iz engleskog jezika koje ocjenjujem. U sebi razmiπljam: Evo joπ jedneavanturistiËke priËe s plitkim likovima i zapletom koji borbu izmeu dobra izla definira po ugledu na Toma Cruisea kad se obraËunava s posljednjimzlikovcem kojeg je Sindikat oslobodio. Negdje usred uvodne reËenice u stilu“bilo je to jedne mraËne, olujne noÊi” glava mi poËinje padati.

Trgnuvπi se, iznenada ugledam nekog Ëovjeka u sandalama i teπkom, vune-nom, grubo πivenom ogrtaËu kako mi prilazi i stavlja na moj stol stari, iskrzanipergamentni svitak.

“Tko si ti?” — jedva uspijevam promrmljati. Ne progovorivπi ni rijeË, on sejednostavno okreÊe i napuπta prostoriju. Radoznao, uzimam svitak i poËinjemga ocjenjivati. (Ne oËekuje li se to od jednog profesora engleskog jezika kad munetko donese da neπto proËita?)

Uvod je vrlo dramatiËan. Moæe li biti uzbudljiviji zaplet nego kada se uzvi-πeni junak i najniæi zlikovac, Bog i Sotona, bore za vlast nad ovim svijetom?

Dok prelazim na razradu priËe, preda mnom kao da oæivljava dramatiËnaironija te kozmiËke bitke koja se odigrava u æivotu jednog obiËnog Ëovjeka.

Dok se Ëitav Jobov æivot uruπava, on preklinje Boga ne samo da mu uzmeæivot, veÊ i da vrati vrijeme unatrag, da ga vrati u utrobu njegove majke i uËinikao da nikad nije ni postojao. U tom trenutku uviam da se s tom priËom mogupoistovjetiti svi ljudi koji stradaju nevini.

KonaËno, vidim tog Ëovjeka koji se molio za zaborav kako na trenutak sa-gledava kozmiËku stvarnost u osobnom susretu s Bogom. Dok Job ponizno stojipred svojim Stvoriteljem zadovoljivπi se tim odnosom umjesto odgovora, zapa-njen sam koliko je ta knjiga zapravo duboka. A onda poËinjem Ëitati zakljuËaki on mi izgleda tako neprimjereno, tako plitko, posebno tekst u Jobu 42,15 gdjese naglaπava koliko su lijepe bile njegove nove kÊeri. Na neki naËin, zakljuËakkao da potvruje argumente Jobovih osuivaËki raspoloæenih prijatelja koji susmatrali da se ispravno ponaπanje uvijek nagrauje uspjehom.

Dakle, πto reÊi o kraju priËe? Je li on dodan naknadno samo zato πto je nekiurednik smatrao da je knjiga odviπe mraËna i da joj je potreban sretan zavrπe-tak? Je li ta knjiga u potpunosti alegorijska? Pretkazuje li njezin zavrπetakzapravo konaËnu obnovu do koje Êe doÊi? Ili je to doslovna knjiga — pa zato πtoje Bog ljubav, On æeli da napredujemo, posebno ako zauzmemo ponizan stavpred Njim i pred drugima? Na kraju krajeva, Bog nije blagoslovio Joba uspjehomprije nego πto je on oprostio svojim zlobnim prijateljima i molio se za njih (Job42,10). Dakle, koja je moja ocjena? Zasad Êu se suzdræati od nje dok ne shvatimnjezin kraj.

Bruce Yingling, Healdsburg, Kalifornija, SAD

6

Nedjelja, 25. rujna

Odgovori na naπa pitanja?

LOGOSPostanak 4,8; 1. Samuelova 4,18; 2. Samuelova 11,6-17; 2. Ljetopisa 35,20-

24; Job 42,10-17; Matej 14,6-10; Ivan 11,25; Djela 7,51-60; Efeæanima 1,7; 6,12

Zaπto patimo? (Job 4,7.8; Luka 13,4.5)Knjiga o Jobu bavi se nekim znaËajnim pitanjima uobiËajenim u krπÊan-

skom iskustvu. NajËeπÊe pitanje vjerojatno glasi: “Zaπto patimo?” Jobovi prija-telji vjerovali su da postoji izravna veza izmeu naπeg ponaπanja i Boæjihblagoslova ili kletvi. Ako patite i stradate, onda ste uËinili neπto loπe Ëime steto zasluæili. S druge strane, nikad se niπta loπe ne dogaa dobrim ljudima.Meutim, Bog to izravno osporava na kraju Knjige o Jobu kada kaæe da je ljutna Jobove prijatelje koji nisu govorili istinu. Meutim, u Evanelju po Luki13,4.5 Ëitamo da su se ljudi u Isusovo vrijeme joπ uvijek dræali tog vjerovanja,iako se tako jasno tvrdi da je to zabluda. Naæalost, takvo vjerovanje je i danasuobiËajeno.

U Knjizi o Jobu dobivamo rijedak uvid u nebesku stvarnost i saznajemo kojije pravi razlog naπeg stradanja i patnje. Job nije stradao zbog svojeg loπegponaπanja i nevjernosti Bogu. Njegovo stradanje bilo je rezultat optuæbi nepri-jatelja koji krade, ubija i uniπtava u sudbonosnoj borbi protiv Boga i Njegovognaroda (Ivan 10,10). Ako je razlog za njegovo stradanje i postojao, bilo je toupravo zbog njegove vjernosti Bogu, a ne obrnuto.

Zaπto sluæimo Bogu? (Postanak 4,8; 2. Samuelova 11,6-17; Matej14,6-10)

Sotonina glavna optuæba bila je da Job sluæi Bogu samo zato da bi uæivaoNjegove blagoslove i zaπtitu. Neki biblijski redci doista se mogu protumaËiti utom smislu: ako ste dobri i vjerni Bogu, moæete oËekivati blagoslove i zaπtitu odpatnji (vidi Ponovljeni zakon 28; Psalam 1,1; Izreke 11,6). Meutim, morali bistezanemariti mnoge druge dijelove Pisma da biste odræali to tumaËenje. Moglibiste proËitati posljednje poglavlje Knjige o Jobu kao dokaz da je Jobu njegovavjernost Bogu donijela nagradu. Ali priËa nije baπ tako jednostavna. Da bisteKnjigu o Jobu stavili u tu teoloπku paradigmu, morali biste zanemariti njegoveprethodne patnje. I bez obzira na sretan zavrπetak, Jobovih prvih desetero djecei dalje je bilo mrtvo, a i on sam je na kraju umro.

Na osnovi priËe o Jobu, kao ni na osnovi mnogih drugih biblijskih priËa, nemoæemo izvesti zakljuËak da su dobri ljudi uvijek blagoslovljeni i zaπtiÊeni, ada loπi ljudi nisu. Pogledajte sljedeÊe izvjeπtaje:

1. Abel, prva osoba ikad ubijena, stradao je samo zbog ljubomore — zato πtoje Bog prihvatio njegovu ærtvu (Postanak 4,8).

2. Uriju, pravednog Ëovjeka i jednog od Davidovih junaka, ubio je upravoDavid, Boæji pomazanik, kralj Izraela (2. Samuelova 11,6-17).

7

3. Ivan Krstitelj i Stjepan bili su posveÊeni Boæji ljudi koji su ubijeni zatoπto su govorili nepopularnu istinu (Matej 14,6-10; Djela 7,51-60).

Neke druge je malo teæe okarakterizirati kao “dobre” ili “loπe”:1. SveÊenik Eli, Ëovjek koji je odgojio Samuela kao moÊnog Boæjeg Ëovjeka

i velikog duhovnog vou, a ipak se nije suprotstavio loπem ponaπanju vlastitihsinova, umro je tako πto je pao sa stolice na lea (1. Samuelova 4,18).

2. Kralj Joπija, poznat po velikoj vjerskoj i duhovnoj obnovi koju je pokre-nuo, Ëime je mnoge ljude vratio Bogu, poginuo je u bitci pokuπavajuÊi sprijeËitijednog stranog vladara da posluπa Boæju volju (2. Ljetopisa 35,20-24).

U svjetlu ovih primjera, retoriËko pitanje Jobovog prijatelja Elifaza: “Tko jenevin poginuo?” (Job 4,7), oËito je pogreπno. I oni koji su dobri i sluæe Bogu,umrijet Êe jednako kao i zli.

Zaπto se loπe stvari dogaaju dobrim ljudima? (Izaija 53,5)TreÊe pitanje: “Zaπto se loπe stvari dogaaju dobrim ljudima?” koje dolazi u

paru s pitanjem: “Zaπto se dobre stvari dogaaju loπim ljudima?”, zasnivaju sena uvjerenju da nismo primili blagoslove i zaπtitu za koje smo mislili da ihzasluæujemo ili da su nam obeÊani. Ta pitanja poËivaju na istoj osnovnoj pret-postavci o izravnoj vezi izmeu naπeg ponaπanja i Boæjih blagoslova.

Meutim, oba pitanja gube smisao kada shvatimo da nema dobrih ljudi.“Nema pravedna ni samo jednoga.” (Rimljanima 3,10) Izaija kaæe: “Poput ovacasvi smo lutali, i svaki svojim putem je hodio.” (Izaija 53,6) Sva dobra djela zakoja smatramo da zasluæuju priznanje, zapravo su bezvrijedna (Izaija 64,6).Kada bi Bog loπim ljudima (nama) dao ono πto smo zasluæili, ne bismo dugoopstali. Jedino πto mi moæemo zasluæiti jest smrt: “Jer je plaÊa grijeha smrt.”(Rimljanima 6,23)

SreÊom, Bog nam ne daje ono πto smo zasluæili. “Ne postupa s nama pogrijesima naπim niti nam plaÊa po krivnjama naπim.” (Psalam 103,10) Umjestotoga, On je umro za nas i dao nam najveÊi blagoslov — vjeËni æivot (Rimljanima5,6.7). S obzirom na naπe stanje, prava pitanja jesu: “Zaπto se iπta dobro dogaaloπim ljudima (nama)?” i: “Zaπto su se loπe stvari morale dogoditi jedinoj dobrojOsobi (Isusu)?” Prema tome, iako svi umiru, za one koji prihvate Njegov dar,smrt je samo prelazno stanje prije vjeËnog æivota. “Ja sam uskrsnuÊe i æivot —reËe joj Isus. — Tko vjeruje u mene, ako i umre, æivjet Êe.” (Ivan 11,25)

Neki ljudi padaju u istu teoloπku zamku u koju su upali Jobovi prijateljikada je rijeË o tom daru. Neki sluæe Bogu, svjesno ili nesvjesno, da bi bilispaπeni. Velika promjena u naπem odnosu s Bogom nastaje onda kada Mu,umjesto da Mu sluæimo da bismo bili spaπeni, poËnemo sluæiti zato πto smospaπeni.

ODGOVORITE1. Kako se Jobov odnos s Bogom mijenja tijekom priËe?2. Kad bi netko vama postavio pitanja o kojima smo prethodno raspravljali,

kako biste odgovorili?

Steven Gusse, Loma Linda, Kalifornija, SAD

8

Ponedjeljak, 26. rujna

Sadaπnja i buduÊa nagrada

SVJEDO»ANSTVOJob 19,25Boæji prijatelji imat Êe kuπnje i æalosti u ovom svijetu, ali imat Êe i radosti

— i u ovom svijetu i u buduÊem.“Premda Êe velika i konaËna nagrada uslijediti tek prigodom Kristovog

dolaska, vjerna sluæba Bogu od sveg srca donosi nagradu joπ u ovom æivotu.Radnik Ëesto nailazi na smetnje, suprotstavljanja i gorko razoËaranje koje raz-dire srce. On moæda neÊe doæivjeti da vidi plodove svojih napora. Ali bez obzirana to, on nalazi blagoslovljenu nagradu u svojem radu. Svi koji se u potpunostipredaju Bogu u nesebiËnom zalaganju za ljudski rod, postaju suradnici Gospo-dina slave. Ova misao zaslauje sve teπkoÊe i muËne napore, krijepi volju i jaËaduh za sve πto snae Ëovjeka.” (Ellen G. White, Testimonies for the Church, sv.6, str. 305,306)

“Crkva je sada u borbenom raspoloæenju. ... Ali blizu je dan u koji Êe zavrπitibitka i pobjeda biti osigurana. Boæja se volja treba izvrπiti na Zemlji, kao πto jena Nebu. Silno mnoπtvo spaπenih neÊe znati ni za jedan drugi zakon osimZakona Neba. Svi Êe oni Ëiniti sretnu, sjedinjenu obitelj odjevenu u haljinezahvalnosti — haljine Kristove pravednosti. ... Zvijezde jutarnje pjevat Êe zaje-dno, sinovi Êe Boæji klicati od radosti, a Bog i Krist ujedinit Êe se u objavlji-vanju: ‘Viπe neÊe biti grijeha, niti Êe viπe biti smrti.’” (Ellen G. White, SluæbalijeËenja, str. 324,325)

“Stanite na prag vjeËnosti i sluπajte dragu dobrodoπlicu upuÊenu onima kojisu u ovome æivotu suraivali s Kristom, koji su smatrali prednoπÊu i ËaπÊu dastradaju za Njega. ...

Oni (Boæja djeca) ujedinjuju se u proslavljanju Onoga koji je umro da biljudska biÊa imala æivot koji se moæe usporediti s Boæjim æivotom. Borba jezavrπena. Sve su patnje i nevolje doπle svome kraju. Cijelo je Nebo ispunjenopjesmama pobjede dok spaπeni stoje oko Boæjeg prijestolja. Svi se pridruæuju uradosnom pripjevu: ‘Dostojno je Janje zaklano, koje nas je iskupilo Bogu.’”(Isto, str. 325,326)

“Budi strpljiv, krπÊanski vojniËe. Joπ samo malo i doÊi Êe Onaj koji trebadoÊi. NoÊ zamornog Ëekanja, bdjenja i æalosti je na izmaku. Uskoro Êe bitidodijeljena nagrada — osvanut Êe vjeËni dan.” (Ellen G. White, The Review andHerald, 25. listopada 1881.)

ODGOVORITE1. Prolazite li upravo sada kroz neko teπko razdoblje u svojem æivotu? MuËi li

vas neπto u priËi o Jobu? Pronalazite li u njoj utjehu?2. Job je bio Boæji prijatelj. Jeste li i vi? Kako znate?

Christy YinglingGusse, Loma Linda, Kalifornija, SAD

9

Utorak, 27. rujna

Boæja pravda — pretvaranje zla u dobro

DOKAZJob 42,10Zavrπetak Knjige o Jobu — kada je Bog obnovio njegovo bogatstvo — kao da

proturjeËi Ëitavom sadræaju izvjeπtaja, rasprave o tome πto je ispravno —tradicionalnom glediπtu da Bog nagrauje pravedne i kaænjava zle, ili glediπtu dase Bog i prema dobrima i prema zlima odnosi na isti naËin. BuduÊi da je Sotonananio Jobu golemi gubitak, tjelesnu i duπevnu patnju, Jobova tri prijateljazagovaraju tradicionalno razumijevanje da je Job sigurno straπan greπnik kojegje Bog opravdano kaznio. Job odbacuje takav stav i tvrdi da je poπten i da Bogna isti naËin postupa prema pravednima i zlima. U uvodu priËe pripovjedaË, kaoi Bog, potvruje da je Job pravedan. Koje je glediπte onda ispravno?

Na kraju Bog vodi Joba u obilazak pokazujuÊi mu na koji se naËin On samsuoËava sa zlom — s tamom, morem, æivotinjama (i grabeæljivcima i plijenom),behemotom (slonom, krokodilom) i Levijatanom (raznim bliskoistoËnim simbo-lima kaosa i zla). On pokazuje kako se brine za æivotinje — za grabeæljivce, kaoi za njihov plijen — uspostavljajuÊi na taj naËin pravdu koja se zasniva nastvaranju — kozmoloπku pravdu. Prema kozmoloπkoj pravdi, Bog se podjednakobrine za sva svoja stvorenja, kao odgovorni roditelj prema svojoj djeci, bezobzira na to jesu li ona dobra ili loπa. Dakle, Bog tvrdi isto πto i Job — da Onprema pravednima i zlima postupa na isti naËin. Upravo zato zli nanose patnjupravednima. (Za viπe dokaza vidi: Linda Jean Sheldon, The Book of Job asHebrew Theodicy: An Ancient Near Eastern Intertextual Conflict between Lawand Cosmology, str. 210—250.)

Nakon πto je Job izloæio svoj sluËaj pred Njim, Bog ukorava njegova triprijatelja zato πto nisu govorili istinu o Njemu kao Job. Kada se Job pomolio zasvoje prijatelje, Bog je obnovio njegovo bogatstvo. Ali ako Knjiga o Jobu odba-cuje tradicionalno glediπte o boæanskoj nagradi i kazni, zaπto ona ipak zavrπavanagradom?

Odgovor se, vjerujem, nalazi u pomnom istraæivanju Knjige o Jobu 42,10: “IJahve vrati Joba u prijaπnje stanje, jer se zaloæio za svoje prijatelje, pa mu joπudvostruËi ono πto je posjedovao.” To nije dodjeljivanje nagrade, veÊ Bog jed-nostavno radi isto πto i uvijek — isto ono na πto i nas poziva da radimo — dapretvaramo zlo u dobro, da patnju drugih pretvaramo u hvalu, da mijenjamookolnosti u koje su ljudi zapali kako bi mogli napredovati.

ODGOVORITE1. Kako vi vidite Boæju pravdu? Kako je vide vaπi prijatelji i obitelj? ©to mislite

kako je svijet vidi?2. Na koji se naËin to πto Bog na kraju obnavlja Jobovo bogatstvo moæe uskla-

diti s Boæjom kozmoloπkom pravdom opisanom u danaπnjoj pouci?

Jean Sheldon, Angwin, Kalifornija, SAD

10

Srijeda, 28. rujna

Zauvijek radosni

PRIMJENA1. Solunjanima 5,18Onog ljeta kada je mojoj majci dijagnosticiran rak u zavrπnom stadiju i kada

sam i sama poËela doæivljavati simptome teπke, kroniËne bolesti, shvatila samda moj æivot ipak neÊe imati bajkovit kraj. Ali iako nakon toga nisam æivjela“zauvijek sretno”, otkrila sam naËin da æivim zauvijek radosno.

UsredotoËite se na nebesko. Tijekom posljednjih tjedana æivota mojemajke zajedno smo sluπale njezine omiljene CD-e s pjesmama o Nebu. Do da-naπnjeg dana obuzimaju me snaæni osjeÊaji kad se sjetim tih njezinih posljednjihdana mira. Zamiπljala je kako Êe to izgledati kad se sretne s Isusom licem klicu. I niπta na ovom svijetu nije joj moglo oduzeti tu radost.

I sada kada se obeshrabrim, znajuÊi da Êe ostatak mojeg æivota biti ispunjennepodnoπljivom boli, ja slijedim primjer moje majke. Naravno, meni moæda pre-ostaje joπ nekoliko desetljeÊa nelagodnosti, ali πto je to u usporedbi s vjeËnoπÊuu kojoj Êemo biti osloboeni bolesti? Stoga, evo nekoliko savjeta.

Budite zahvalni. Bog svakom svojem djetetu daje darove koji mu donoseradost na æivotnom putovanju. Meutim, o nama ovisi hoÊemo li prihvatiti tedarove i cijeniti ih. Katkad se osjeÊamo loπe samo zbog sporednog efekta Boæjihblagoslova. Moj sin me je tome nauËio joπ kao predπkolac. Dok smo se jednogdana vozili kuÊi, bila sam jako zabrinuta zbog troπkova koji su me oËekivali jermi se zaliha novca jako smanjila nakon kupnje novog automobila. U tim me jerazmiπljanjima iznenada prekinuo moj sin. “Mama, moæemo li se pomoliti? Æeliobih se zahvaliti Isusu za ovaj auto.” OËi su mi zasuzile kada sam shvatila da jeon uoËio blagoslov koji je meni promaknuo.

Neka vam postane navika da svoje svakidaπnje molitve poËinjete izrazimazahvalnosti (1. Solunjanima 5,18). Ako se ne moæete sjetiti niËega na Ëemu bistetrebali biti zahvalni, traæite od Boga da vam pomogne da uoËite Njegove darove.

Budite blagoslov. Na poËetku moje bolesti, jedan od mojih najveÊih stra-hova bio je da neÊu viπe biti u stanju sluæiti Bogu. Ali onda sam upoznala nekegospoe koje su imale veÊe zdravstvene probleme od mene. One su radosnogovorile o Bogu dok su meusobno razmjenjivale knjige duhovnog sadræaja.Tada sam shvatila da On moæe upotrijebiti svakoga tko to æeli.

Ako upravo sada prolazite kroz neku kuπnju, Bog vas moæe upotrijebiti naposeban naËin. Kada drugi vide da ste nasmijani i da govorite o nadi i radosti,i sami Êe biti nadahnuti da se s vlastitim izazovima suoËe s istom nebeskomsnagom koju vide u vama.

ODGOVORITE1. Kako se moæete usredotoËiti na ono πto je nebesko?2. Koje ste blagoslove dugo previali?3. Kako moæete iskoristiti vlastite okolnosti da biste blagoslovili druge?

Lori Pettibone Futcher, Cleveland, Tennessee, SAD

11

»etvrtak, 29. rujna

Sretno i zadovoljno do kraja æivota

MI©LJENJEJob 42,10-17

Job je æivio blagoslovljenim æivotom. Razgovarao je s Bogom kao s prisnimprijateljem sve dok jednog dana Ëitav njegov uredni svijet nije eksplodiraopretvorivπi se u mrak i kaos. Ali u trenutku kada je Jobu bio najpotrebniji, Bogkao da je πutio! Bolna pitanja zarila su se u dotadaπnje kao stijena Ëvrstopovjerenje u njegovog Dobrog Prijatelja.

Izgleda da Joba nije najviπe raæalostio gubitak obitelji, slugu, prijatelja imaterijalnih dobara, premda je i to bilo neopisivo teπko. Ono πto mu je nanosilonajveÊu bol ipak je bila Boæja πutnja.

Job nije mogao proËitati ostatak izvjeπtaja o sebi kao πto moæemo mi, a onobuhvaÊa uskrsnuÊe koje sa sobom donosi iscjeljenje i obnovu. Usprkos bolnimpitanjima kojima je obasuo Boga, Job je joπ uvijek vjerovao da mu Bog moæepruæiti odgovor. OdluËno se suprotstavio konvencionalnoj teoloπkoj mudrostisvojeg vremena. A onda mu je, konaËno, Bog odgovorio — u grmljavini usredæestoke oluje. Da! Bog je odgovorio Jobu! Bog je razgovarao s njim! Napokon!

A nakon πto se pomolio za svoje prijatelje, Gospodin mu “udvostruËi ono πtoje posjedovao. Tad se vratiπe Jobu sva njegova braÊa i sve njegove sestre, i sviprijaπnji znanci, te su jeli s njim kruh u njegovoj kuÊi, æaleÊi ga i tjeπeÊi zbogsvih nevolja πto ih Jahve bijaπe na nj poslao. Svaki mu darova po jedan srebrniki po jedan zlatan prsten.” (Job 42,10.11)

Da. Svi su to doπli proslaviti. Odnosi su bili obnovljeni — i oni su æivjelisretno i zadovoljno do kraja æivota! A to “do kraja æivota” potrajalo je joπ nekih140 godina. Job i njegovi mili i dragi pomrli su prije Isusovog povratka. A kadase On vrati, Job Êe se ponovno sresti s Bogom i nastaviti razgovor koji je dvaputprekinut na tako grub naËin. Kakva fantastiËna utjeha!

ODGOVORITE1. Jobove patnje bile su straπne. I naπa bol, kada prolazimo kroz teπke situa-

cije, moæe biti isto tako jaka. Koji je dio izvjeπtaja o Jobu vama od najveÊekoristi i zaπto?

2. ©to vama osobno znaËi kljuËni tekst za ovaj tjedan (Ivan 11,25)? Mislite lida uzdanjem u Isusa kao svojeg Prijatelja moæete doæivjeti uskrsnuÊe i æivot,ovdje i sada? Zaπto to mislite?

Patricia Muncy, Safford, Arizona, SAD

Svi su to doπli proslaviti. Odnosi su bili obnovljeni — i oni su æivjelisretno i zadovoljno do kraja æivota!

12

Petak, 30. rujna

Viπe nego πto zasluæujemo

ISTRAÆIVANJEPsalam 103,10; Izaija 53,6; Rimljanima 3,10; 6,23; 1. Solunjanima 5,11

ZAKLJU»AK“Evanelje prosperiteta” popularan je teoloπki pojam u danaπnjem druπtvu.

Prema tom uËenju, Bog Êe vas blagosloviti — posebno materijalno — ako ste Muvjerni, ako velikoduπno dajete priloge u crkvu i ako ste u svakom pogledu“dobar krπÊanin”. SreÊom, Bog ne radi na takav naËin! On nam ne uzvraÊa naosnovi onoga πto zasluæujemo! SmrÊu Njegovog Sina, Isusa Krista, dobili smonajveÊi moguÊi dar — nadu dok smo na Zemlji i sigurnost da Netko upravljaovim planetom. Osloboeni smo straha od smrti i imamo obeÊanje da Êemozauvijek æivjeti s Isusom.

RAZMOTRITEu Napiπite pjesmu koja opisuje Jobovu kuπnju i Boæji konaËni blagoslov. Do-

dajte i dio koji se odnosi na naπe kuπnje i naËin na koji dar spasenja mijenjanaπ kut promatranja. Na kraju je nekome proËitajte.

u Napravite listu kuπnji kroz koje ste proπli. Pokraj svake kuπnje napiπitekako vam se Bog otkrio preko nje. Ako Ga tek trebate sagledati u nekojsituaciji, molite se da vam Bog pokaæe kako Êe je upotrijebiti sebi na slavu.

u Kupite cvijeÊe ili pripremite obrok za nekog prijatelja koji prolazi kroz teπkoæivotno razdoblje. Ohrabrite ga obeÊanjem da nas veÊ ovdje Ëeka bolje sutra,a na kraju Nebo! Imajte na umu da je katkad najbolje πto nekome moæeteponuditi uho spremno da sasluπa.

u Osnujte molitvenu skupinu za one koji pate. Ako poznajete ljude kojima jepotrebno posebno ohrabrenje i ljubav, pozovite ih da vam se pridruæe.

u Provedite neko vrijeme u prirodi u razgovoru sa svojim Stvoriteljem. MoliteGa da oËisti vaπ um od laæi kojima vas avao obasipa kada vam je teπko.

u Opiπite u svojem dnevniku na koji vas naËin, po vaπem miπljenju, Bog upra-vo sada kuπa. Iskreno iznesite svoje osjeÊaje u vezi s tim. Molite se i traæiteod Boga da vam otkrije svoj plan za vas dok prolazite kroz teπke trenutke.

u Napravite zbirku biblijskih tekstova koji vas upuÊuju na Boga u teπkimtrenucima. »itajte ih kada vam je teπko ili kada vam je potreban mir i utjeha.

u UkljuËite se u sluæbu za siromaπne, za beskuÊnike ili teπke bolesnike. Po-brinite se da steknete πiru perspektivu kada je rijeË o ljudskoj patnji inaËinima na koje je moæete bar malo olakπati.

POVEÆITEIzaija 58.Ellen G. White, Naπe visoko zvanje, str. 326.Edwin and Margaret Thiele, Job and the Devil. Pacific Press, 2014.

Allison Sauceda, Dayton, Ohio, SAD

13

Pouka 2Od 1. do 8. listopada 2016.

Velika borba

“Aneo Jahvin reËe Satanu: ‘Suzbio te Jahve, Satane!Suzbio te Jahve koji izabra Jeruzalem! Nije li on glavnja

iz ognja izvuËena?’” (Zaharija 3,2)

OIKOS: Ovog tjedna Ëitamo iz knjige Ellen G. White,Patrijarsi i proroci, Znaci vremena, 1999., poglavlje 58.

14

Subota, 1. listopada

Kriæ prije krune

UVODPsalam 121,1; Ivan 12,32; Hebrejima 2,14; 11,1; Otkrivenje 12,10-12

“Ne bojimo se zvijeri te pod sjenkom Boæjih krila, jer Boæja rijeË je naπa moÊi pjesma nam je sila! Knez tame svijeta tog zna tko je pravi Bog, i bjeæi on odnas kad Ëuje pjesme glas, jer Isus je sa nama!” Te rijeËi zapisao je velikireformator, Martin Luther, nakon πto je zakucao svojih 95 teza.

Nitko nije poπteen avoljih smicalica. Pa ipak, pretjerana samouvjerenostËesto nas navodi da pomislimo da za nas teπka vremena nikad neÊe doÊi. Upravotada upadamo u Sotoninu zamku i upuπtamo se u opasnu igru u kojoj Êemosigurno izgubiti. Sotona je uporan. On je Ëekao s napadom na Isusa sve dok nijeproveo Ëetrdeset dana u pustinji bez hrane i vode. Ni s nama nije drugaËije. Onnas kuπa navodeÊi nas da povjerujemo u svoju snagu. Ali ako se oslanjamo naBoæju rijeË, i ako silom Duha Svetoga naπa vjera jaËa u RijeËi, moÊi Êemo uBoæje ime otjerati avola i on Êe pobjeÊi.

Job, poznat πirom zemlje Us kao bogat Ëovjek, poπtovan u nebeskim dvo-rovima kao dobar i pravedan, postao je Sotonina meta i kandidat za preranusmrt. Tako je Job izgubio svoju djecu, prihode i zdravlje — sve jedno za drugim.»ak su mu i njegova æena i najbliæi prijatelji nanijeli veliku bol. Dok je tako, savu Ëirevima, trpio nesnosne bolove, Ëinilo se da je njegova smrt neizbjeæna. AlioËima vjere Job je vidio Isusa, svojeg Otkupitelja (Job 19,25-27; Hebrejima 11,1).BuduÊi da je Isus prinio konaËnu ærtvu na kriæu, i mi bismo trebali pokazatispremnost da damo svoj æivot za Njegovo djelo.

NesreÊe se dogaaju svuda po svijetu. Meutim, kada usmjerimo pogled naIsusa, vidimo obnovljeni æivot na Zemlji i krunu koja nas Ëeka na Nebu. Kadagledamo iza svojih sadaπnjih patnji, vidimo nadu koju imamo u Kristu. Kadapodignemo pogled prema gorama (Psalam 121,1), vidimo kako nas Krist podiæei privlaËi k sebi (Ivan 12,32). PromatrajuÊi Njega, mi se mijenjamo u NjegovoobliËje.

Dawnette Chambers, Chicago, Illinois, SAD

Kada gledamo iza svojih sadaπnjih patnji, vidimo nadu koju imamo uKristu.

15

Nedjelja, 2. listopada

Voli te, ne voli te?

DOKAZJob 1,1.3.6-12.8; 2,3Smatra se da je Knjiga o Jobu napisana u vrijeme patrijarha. (https://bible.org/

article/introduction-book-job) Knjiæevni kritiËari ne znaju kamo bi je svrstali: upoeziju, pripovjednu prozu, tuæaljke, pravnu literaturu ili dijalog u okviru velikeborbe (Gregory W. Parsons, “Literary Features of the Book of Job”, DallasTheological Seminary Bibliotheca Sacra, br. 138, srpanj 1981., str. 213—229).»ak je i njezino autorstvo sporno. (www.insight.org/resources/bible/job.html) Bezobzira na to, kada se pozorno prouËava, Knjiga o Jobu je bogata znaËenjem.

Jobovo ime potjeËe od hebrejske rijeËi ‘iyyov, πto doslovno znaËi “progonjen,omraæen” (http://www.behindthename.com/name/job) Biblija, naprotiv, kaæe zaJoba da je bio “dobar i pravedan, i bojaπe se Boga, i uklanjaπe se oda zla” (Job1,1.8; 2,3). On je bio pravedan, blagoslovljen bogatstvom i slavom. Kao takav, bioje “najugledniji meu svim istoËnjacima” (Job 1,3).

PriËa o Jobu odvija se istodobno u njegovom zaviËaju, zemlji Usu, i unebeskom kraljevstvu. Takva pozadina omoguÊava nam da steknemo uvid u tokako dogaaji u duhovnom svijetu mogu utjecati na naπe ovozemaljske prilike.U Knjizi o Jobu 1,6-12, Sotona, Ëije ime znaËi “protivnik”, (The Seventh-dayAdventist Bible Dictionary, “Satan”, str. 982) optuæuje Joba pred Bogom i tvrdida je on vjeran samo zato πto ga je Bog blagoslovio i zaπtitio. Sotona optuæujeBoga da mu je uskratio priliku da prie Jobu. Dakle, Jobova ljubav prema Bogudovedena je u pitanje.

Knjiga o Jobu bavi se do detalja jednim od najteæih æivotnih pitanja: Ako jeBog dobar i svemoÊan, zaπto dopuπta da se ljudima koje voli dogaaju loπestvari? Dok Ëitamo ovu knjigu, moæemo pasti u kuπnju da posumnjamo u Boæjuljubav. Meutim, ako malo dublje pogledamo, otkrivamo da izvjeπtaj o Jobu nesamo πto pokazuje koliko nas Bog voli, veÊ i koliko je lijepo to πto mi imamopriliku izraziti svoju ljubav prema Njemu.

ODGOVORITE1. »itajte Job 1,6-12. Razmislite u kojem je smislu Job bio istodobno blago-

slovljen i omraæen. Kakav je karakter Onoga koji blagoslivlja Joba, a kakavonoga koji ga mrzi? Vidi Izaija 14,12-14; Ezekiel 28,12-16.

2. Kako je Boæja dobrota dovela Joba u poloæaj da bude omraæen?3. Moæete li prepoznati dogaaje u vaπem æivotu koji vam pruæaju priliku da

pokaæete kako je vaπa ljubav prema Bogu i vjera u Njega iskrena?

Ailiana K. Denis, Bolingbrook, Illinois, SADLorealMcInnes, Berrien Springs, Michigan, SAD

Knjiga o Jobu bavi se do detalja jednim od najteæih æivotnih pitanja.

16

Ponedjeljak, 3. listopada

PriËa o velikoj borbi

LOGOSJob 1,1-12; Ivan 12,31; Rimljanima 3,26; Otkrivenje 12,10-12.17

PoËetak (Job 2)Drugo poglavlje Knjige o Jobu poËinje okupljanjem vijeÊa. Ne znamo kada je

do tog okupljanja doπlo, niti koji razlog stoji iza njega. Ne znamo Ëak ni gdjese taj sastanak odræao. Uglavnom pretpostavljamo da se to dogodilo na Nebu, alitekst to nigdje izriËito ne navodi. Jedina informacija odnosi se na one koji sumu prisustvovali: (1) aneli, (2) Bog, utjelovljenje dobra, i (3) Sotona, oliËenjezla.

Tekst opisuje susret dviju suprotstavljenih sila. I bez obzira na to πto senalaze na suprotnim stranama, one ulaze u meusobni dijalog. O Ëemu bi dobroi zlo uopÊe mogli razgovarati? Ako bi odgovor glasio: “O ljudima”, bi li nam topruæilo neku utjehu ili ne? Kada je Sotona dao Bogu odgovor o svojem kretanju,upravo je On, Stvoritelj svemira (Nehemija 9,6), Onaj koji je sam po sebi ljubav(1. Ivanova 4,8), uvukao Joba u tu raspravu. Zaπto bi Bog to uËinio? U tojsveopÊoj borbi, u sudaru divova, Ëovjek se naπao u sredini a da nije ni svjestankakav je smisao svega toga.

Sudionici (Job 1; Otkrivenje 12)Ivan u svojem Otkrivenju biljeæi susret izmeu Æene i Zmaja. Æena se po-

raa, a Zmaj to promatra ËekajuÊi da se rodi Dijete, Sin, kako bi Ga uniπtio.Meutim, to mu ne polazi za rukom, i Dijete biva “doneseno k Bogu i njegovuprijestolju” (Otkrivenje 12,5). Na Nebu izbija rat i Zmaj se sa svojim anelimabori protiv Mihaela i Njegovih anela. Na kraju Mihael pobjeuje i zbacuje Zma-ja, staru zmiju, “koja se zove avao — Sotona” (Otkrivenje 12,9). Poπto je pro-gnan na Zemlju, Sotona progoni Æenu i napada njezino potomstvo.

Bilo bi pogreπno primijeniti tekst iz Otkrivenja 12 na izvjeπtaj o Jobu. Me-utim, naËelo koje je izneseno u tom tekstu moæe nam pruæiti uvid u Jobovusituaciju. Otkrivenje 12 pokazuje da Êe sve ono πto je Bogu vaæno postati pred-met napada. Dijete i Æena iz Otkrivenja 12, kao i Job, vaæni su Bogu i On ih voli.Samim tim, oni automatski postaju mete Boæjih neprijatelja.

Job je bio neporoËan. Trudio se koliko se najviπe mogao. Moæda je biopomalo ponosit, ali je uglavnom bio pravedan (Job 1,1; 2,3). Pa ipak, bez obzirana sva njegova dobra djela, snaπlo ga je zlo. I to ne samo jedno, veÊ Ëitav niznesretnih sluËajeva. Premda je samo nevini promatraË, Job zbog svoje poveza-nosti s Bogom postaje Sotonina meta.

Job niπta ne razumije. Iz njegove perspektive on misli da je u neËemupogrijeπio. »ak i njegovi prijatelji ponavljaju tu pogreπnu teologiju. Ali nije sveloπe πto se nekome dogodi rezultat loπih djela. »esto se loπe stvari dogaajupravednim ljudima.

17

Zaplet (Postanak 3,1-5)U Postanku 3,1-5 Boæji karakter naπao se na sudu pred Ëitavim svemirom.

Prema Sotoninoj tezi, izvedenoj iz njegove lukave retorike, Bog je, na krajukrajeva, nepravedan i nepoπten. Sotonini argumenti bili su tako uvjerljivi da jeuspio prevariti treÊinu nebeskih anela (Otkrivenje 12,4). Joπ jedan uspjehpostigao je kada je Adama i Evu uvjerio da je Bog laæov. »ak i u raju Sotona jestvorio monstruoznu sliku o Bogu. Pogreπno je prikazao Boæji karakter uËinivπida On izgleda kao sebiËni laæov: “Ne, neÊete umrijeti!” rekla je zmija æeni. “Negozna Bog: onog dana kad budete s njega jeli otvorit Êe vam se oËi, i vi Êete bitikao bogovi, koji razluËuju dobro i zlo.” (Postanak 3,4.5)

Ako je Sotona u savrπenom okruæenju uspio ocrniti Boæji karakter, kolikolakπe to moæe uËiniti u ovom palom svijetu? On zna da u izravnom sukobu sBogom ne moæe pobijediti. Zato se okreÊe “protivniku” s kojim moæe iziÊi nakraj — Boæjem stvorenju. Sotona zna koliko je Bogu stalo do Njegovih stvorenjai da Êe, ako ih pridobije za sebe, slomiti Boæje srce. »ovjeËanstvo je samopjeπak u Sotoninoj igri πaha — pjeπak kojeg on koristi i ærtvuje u svojemnapadu na Kralja.

Vrhunac i zakljuËak (Rimljanima 3,26)Iako je na nepoπten naËin izveden pred sud, Bog je dopustio da se to sue-

nje nastavi znajuÊi da Êe na kraju biti opravdan. Njegov karakter sam sebeoslobaa svake optuæbe, πto konaËno dovodi do osude pravog krivca (Ivan 12,31).Glavni dokaz o Boæjem karakteru objeπen je na kriæ kako bi “uËinio oËitomsvoju pravednost u sadaπnje vrijeme” (Rimljanima 3,26).

Cilj je svakog Sotoninog napada da ËovjeËanstvo odvoji od Stvoritelja. Kadaje napao Joba, oËekivao je da Êe Job napustiti Boga. Job ne razumije πto sezbiva. On Bogu postavlja pitanja, ali Ga ni na trenutak ne napuπta. Na kraju, Bogse obraÊa Jobu i Job priznaje da ne razumije Boæje putove, ali prihvaÊa da jeBog ipak Bog i da On zna πto je najbolje. Velika borba usred koje smo se naπliprijeti da nas zauvijek odvoji od Boga. Sporno pitanje nije zaπto se to dogaa,veÊ hoÊemo li mi dopustiti Bogu da bude Bog i uzdati se da On zna πto jenajbolje. Jesmo li spremni saËekati da On sam opravda svoje ime i karakter?

ODGOVORITE1. Koji su joπ “dokazi” protiv Boga iznijeti kako bi se On prikazao kao nepo-

πten i nepravedan?2. Na koji je naËin Sotona iskvario djela Boæjeg stvaranja? (Ne samo ljudski

rod.)3. ©to trebamo raditi dok Ëekamo da velika borba zavrπi?

Mark Anthony Reid, Berrien Springs, Michigan, SAD

Job ne razumije πto se zbiva. On Bogu postavlja pitanja, ali Ga ni natrenutak ne napuπta.

18

Utorak, 4. listopada

Bez boli nema dobitka

SVJEDO»ANSTVOJob 1,8

U velikoj borbi postoje dvije strane — oni koji sluæe Bogu i oni koji Mu nesluæe. Job je sluæio Bogu. Njegov æivot pokazuje da su Boæji sluge Sotoninineprijatelji.

“Onaj koji ispituje srca dao je svjedoËanstvo o Jobu, patrijarhu iz Usa:‘Njemu na zemlji nema ravna. »ovjek je to neporoËan i pravedan, boji se Bogai kloni zla!’ (Job 1,8)” (Ellen G. White, Odgoj, str. 139)

“NesebiËnost, naËelo Boæjeg kraljevstva, naËelo je koje Sotona mrzi; on po-riËe i samo njegovo postojanje. Od poËetka velike borbe on je nastojao dokazatida su naËela po kojima Bog postupa sebiËna, i na isti naËin ponaπa se i premasvima koji sluæe Bogu. Pobiti Sotoninu tvrdnju, to je Kristovo djelo i djelo svihonih koji nose Njegovo ime.” (Isto)

Grijeh je ukorijenjen u sebiËnosti. Biblija biljeæi da je Job bio neporoËan ipravedan. To znaËi da je bio nesebiËan. Jobov æivot bio je svjedoËanstvo protivSotone i njegovih optuæbi protiv Boga.

Sotona je tvrdio da Job sluæi Bogu samo zato πto je zaπtiÊen. Zbog njegovihoptuæbi, Bog je dopustio da Job bude okuπan. Job je u svojoj kuπnji bio slikaKrista. Krista je Sotona kuπao i napadao, ali je ipak pobijedio.

“Isus je doπao u obliËju Ëovjeka da bi svojim æivotom prikazao πto jenesebiËnost. I svi koji prihvaÊaju ovo naËelo trebaju biti Njegovi suradnici uprikazivanju nesebiËnosti u stvarnom æivotu. Izabrati dobro zato πto je dobro;stati uz istinu bez obzira na stradanja i ærtve — ‘to je baπtina slugu Jahvinih,to im je pobjeda od mene — rijeË je Jahvina.’ (Izaija 54,17)” (Isto)

Jobov primjer pokazuje nam kako neËija odluka da sluæi Bogu moæe izazvatibol i patnju u njegovom æivotu. Ipak, moæemo naÊi utjehu u spoznaji da naπestradanje nije uzaludno. Ako ostanemo vjerni kao Job, i mi Êemo moÊi reÊi:“Neka me kuπa: Ëist ko zlato Êu iziÊi!” (Job 23,10)

ODGOVORITE1. Kako moæemo biti sigurni da smo na pobjedniËkoj strani u velikoj borbi?2. Kako moæemo znati da su napadi koje trpimo rezultat odluke da æivimo za

Boga, a ne posljedica loπih odluka?

Yolanda Pugh, Tallahassee, Florida, SAD

“Isus je doπao u obliËju Ëovjeka da bi svojim æivotom prikazao πto jenesebiËnost.”

19

Srijeda, 5. listopada

Upravljanje naπim emocijama tijekom krize

PRIMJENAJob 1,21Knjiga o Jobu snaæan je primjer velike borbe i dokaz da se loπe stvari

dogaaju i dobrim ljudima. Ona nam, osim toga, pokazuje i kako moæemo uprav-ljati svojim emocijama tijekom krize.

Priznajte problem. Teπko je upravljati svojim osjeÊajima tijekom krize,osobito ako se suoËavate s osobnim i materijalnim gubicima s kakvima se JobsuoËio. Biblija upozorava da nas naπe emocije mogu navesti da grijeπimo(Postanak 4,6; Izreke 29,11; Efeæanima 4,26). Meutim, to ne znaËi da ne trebamoimati nikakvu emotivnu reakciju na ono πto nam se dogaa, niti da trebamozanemarivati probleme. Job je priznao problem, traæio rjeπenje i proπao krozËitav niz emocionalnih stanja, od tuge do tjeskobe i gnjeva. Pa ipak, “uza sveto, nije sagrijeπio Job niti je kakvu ludost protiv Boga izustio” (Job 1,22).

Isus nas svakog dana poziva da svoje terete stavimo na Njega (Psalam 55,23;1. Petrova 5,7). Donosimo nekoliko prijedloga na koji naËin to moæemo uËiniti:

Budite iskreni prema Bogu. Ne samo da je Job bio iskren prema Bogu,veÊ je i Bog bio iskren prema Jobu (Job 38,4). Iskrenost, meutim, ne znaËi danam je Bog duæan polagati raËune o svemu πto se dogaa. Zanimljivo je da Jobzapravo nikad nije dobio potpuno objaπnjenje za svoju patnju. Bog ga nije iz-vijestio o svojem razgovoru sa Sotonom. Meutim, usprkos Ëinjenici da nije bioodgovoran za nesreÊe koje su zadesile Joba, Bog mu je pruæio nadoknadu zanjegove nevolje. Moæda u ovom æivotu nikad neÊemo dobiti objaπnjenje za onoπto nam se dogaa. Moæda nikad neÊemo primiti nadoknadu za sve πto smoproæivjeli. Meutim, Isus obeÊava da Êe oni koji pretrpe s Njim do kraja primitinagradu (Matej 24,13; Otkrivenje 22,12).

Pomirite se sa svojim okruæenjem. Kada doe do krize, Ëesto se pojaveroaci, prijatelji ili promatraËi sa svojim objaπnjenjima. Mnoga od tih objaπnje-nja mogu uËiniti da se osoba koja pati osjeÊa joπ gore. Jobu je njegova æenapredloæila da prokune Boga (Job 2,9). Jobovi prijatelji tvrdili su da on pati zatoπto je to zasluæio (Job 4—23).

Imajte na umu da, dok patite, drugi ljudi moæda promatraju kako Êete seponijeti u toj situaciji. Njihova vjera moæda ovisi o vaπoj reakciji. Na krajuizvjeπtaja, Bog opravdava Joba i ukorava njegove prijatelje zbog njihovih ko-mentara. I upravo kada se Job miri s Bogom tako πto se moli za svoje prijatelje,on poËinje doæivljavati iscjeljenje i obnovu (Job 42,10).

ODGOVORITE1. Kako moæemo upravljati svojim emocijama?2. Zaπto je Bog æelio da se Job moli za svoje prijatelje? ©to to govori o Boæjem

karakteru u svjetlu velike borbe?

Nikolai Greaves, Berrien Springs, Michigan, SAD

20

»etvrtak, 6. listopada

Gorjeli smo, ali nismo izgorjeli

MI©LJENJEJob 1,6-12; Zaharija 3,2; Rimljanima 3,26; 5,3-5; 2 KorinÊanima 7,1

U biblijska vremena mnogi su vjerovali da ljudi pate zbog svojih grijeha.StoljeÊima poslije, mnogi krπÊani i dalje to vjeruju. Tijekom djetinjstva, mnogiod nas uËeni su da svijet djeluje prema logici nagrade i kazne — da je sve πtodoæivljavamo posljedica dobrih ili loπih stvari koje Ëinimo. Zato dajemo sve odsebe kako bismo dobili “najviπu ocjenu” u æivotu i izbjegli nesigurnost. A kadami, kao krπÊani, naporno radimo da bismo se popeli stepenicama uspjeha, alise umjesto toga suoËimo s neoËekivanim, nesretnim dogaajima, neki od naspostaju potpuno skrhani, pokazuju ogorËenost i sumnjaju u Boæju dobrotu, paËak i u Njegovo postojanje. To je jednostavno zato πto naπa vjera poËiva naposlovnom ugovoru koji Bog nikad nije naËinio.

Mnogi vide krπÊanstvo kao poslovnu transakciju. Kada mi poËeπemo Boæjalea ispovijedanjem vjere u Njega, On je onda obvezan poËeπati naπa lea opÊimnapretkom. Naæalost, dopustili smo da se takav svjetovni koncept o podjeliduænosti uvuËe u naπ duhovni æivot. A ako se Bog ne dræi tih krutih pravila, mipoËinjemo misliti da je On nepouzdan i da ne dræi svoja obeÊanja. To je upravoono πto Sotona æeli da mislimo. Baπ kao u Jobovo vrijeme, on dovodi u pitanjeljubav i odanost Boæje djece æeleÊi dokazati da mi sluæimo Bogu samo zbogonoga πto oËekujemo od Njega, i uporno tvrdi da bismo, kad bi se ta ogradauklonila, prokleli Boga i napustili Ga. Za mnoge od nas to je istina. Jedan nemiopotez od Boga, i mi odlazimo! Meutim, takav naËin razmiπljanja otkriva povr-πnu ljubav prema naπem Ocu i samopravednost koja uæiva u privilegijima.

Bog ne djeluje po sustavu bodova. Kada bi bilo tako, jedino bi Isus zasluæioæivot bez ikakve æalosti. Da, teπko je trpjeti bol. Ali kako bismo znali πto je mirda nema oluje, πto je radost da nema tuge, πto je duhovna snaga da nematjelesne slabosti, i πto je oprost da nije bilo stradanja i Kristove smrti? Ovakosmo gorjeli, ali nismo izgorjeli (Zaharija 3,2).

»esto se kaæe da otkrivamo tko su nam pravi prijatelji tek kad se ne naemou nevolji. Zna li Bog tko su Njegovi pravi prijatelji? Umjesto da napustimo Bogau vrijeme patnje i nedostatka razumijevanja, umjesto da budemo odvraÊeni va-trom i dopustimo joj da potpali sumnju, pronaimo utoËiπte u Kristu. On jepretrpio sve da bi nama mogao biti sve.

ODGOVORITE1. Koje pouke gubimo iz vida kad patnju doæivljavamo samo kao Boæju kaznu?2. U kojem je smislu Gospodin naπa ograda dok stradamo?

Monique Marisa Norris, Kissimmee, Florida, SAD

Gorjeli smo, ali nismo izgorjeli.

21

Petak, 7. listopada

Neprijateljski napad

ISTRAÆIVANJEJob 1,6-12; Otkrivenje 12,7-9

ZAKLJU»AKNitko ne voli patiti. Ali æivot je pun nemira i Ëinjenica je da nitko ne proe

kroz njega a da ne iskusi bol i teπkoÊe. Katkad je nevolja neizbjeæna. To jesastavni dio æivljenja u palom svijetu. Katkad svojim odlukama i postupcimasami sebi stvaramo probleme. Ali Knjiga o Jobu pruæa nam potpuno drugaËijipogled na stradanje i patnju. Ima trenutaka kada mi jednostavno postajemopredmet neprijateljskog napada u ratu koji Sotona veÊ vjekovima vodi protivStvoritelja. U tim trenucima potrebna nam je posebna milost da bismo ostalivjerni Bogu i oslonili se na to da Êe nas On u svojoj dobroti kroz sve to provesti.

RAZMOTRITEu »itajte rijeËi himne “Naπ tvrdi grad je Gospod Bog”, pod brojem 187 u Krπ-

Êanskim himnama. Zatim napiπite vlastitu himnu o tome kako je Bog vaπtvrdi grad u vrijeme nevolje.

u U biblijskoj konkordanciji ili aplikaciji “Bible app” pronaite retke u kojimaje Bog “utoËiπte”, “tvrdi grad” i “pomoÊ”. Zapiπite te retke u svoj dnevnik.

u Okupite skupinu u kojoj Êete zajedno Ëitati prvo poglavlje knjige Patrijarsii proroci Ellen G. White, pod naslovom “Zaπto je dopuπtena pojava grijeha”,a poslije o tome porazgovarajte.

u Pomozite nekome tko prolazi kroz teπko æivotno razdoblje. Mogli biste poËetitako πto Êete sjediti, sluπati i moliti se s njim. Mogli biste navesti i nekeohrabrujuÊe tekstove iz Pisma ili govoriti o svojim osobnim vjerskim isku-stvima, a moæda Ëak i ponuditi praktiËnu pomoÊ koliko do vas stoji.

u Naslikajte Isusa kako pokazuje Boæju ljubav: “Svjedok o Boæjem karakteru”.u Razgovarajte s drugim vjernicima i snimite njihove odgovore na pitanje: “U

Ëemu je razlika izmeu Sotoninog optuæivanja i uvjeravanja Duha Svetoga?”Iznesite njihova razmiπljanja pred svojim subotnjoπkolskim razredom iliskupinom za prouËavanje Biblije.

u Pogledajte video pod nazivom “Paradigm Shift” (Promjena paradigme) koji sebavi izjavom: “Kada bi Bog postojao, upotrijebio bi svoju svemoÊ i silu dazaustavi zlo u svijetu.” (http://www.digma.com/paradigm-shift/?video=play)

POVEÆITEEllen G. White, Patrijarsi i proroci, 1. poglavlje, “Zaπto je bila dopuπtena

pojava grijeha”; Ellen G. White, Velika borba.Linda Lyons Richardson and David Lyons, Don’t Waste the Pain: Learning

to Grow Through Suffering (NavPress, 2010.).

Sonia Huenergardt, Chehalis, Washington, SAD

22


“Zar se Job uzalud Boga boji?”

“Job joj odgovori: Brbljaπ kao luakinja! Kad od Bogaprimamo dobro, zar da onda i zlo ne primimo? U svemu

tome Job nije sagrijeπio svojim usnama.” (Job 2,10)


23


“Tvoj πtap i palica tvoja utjeha su meni”

UVODJob 2,10; Psalam 23,4

Gledano iz ljudske perspektive, teπko je slaviti Boga usred teπkih æivotnihokolnosti. Ali ja sam doπla do zakljuËka da nam slavljenje Boga usred naπihborbi pomaæe da steknemo potpuno novu perspektivu. Toliko toga mi se dogo-dilo posljednjih mjeseci da se katkad pitam kako sam uopÊe izdræala. »estotraæim od Boga da me upotrijebi, i mislim da je sada pravo vrijeme da radim zaNjega.

Moj æivot nije ni nalik onome od prije nekoliko mjeseci. Dogodile su semnoge promjene u tako kratkom vremenu. Doπla sam do toËke kada sam pitalaBoga: “Zaπto moram toliko patiti?” Imala sam obiteljske probleme, financijskeprobleme i probleme na poslu. Osim toga, tek sam trebala nauËiti tko su mipravi prijatelji. Bilo je trenutaka kada sam, kao Job, proklinjala dan u koji samroena.

Povremeno bih uspijevala ojaËati svoju odluËnost na rijeËima, ali bih uskorodoæivjela novi napad Sotone. Bilo mi je veÊ previπe svega. Upravo kada bihpomislila da sam dotaknula dno, iskrsnula bi nova kuπnja. Samo πto bih sjelada predahnem, uslijedio bi novi napad zabrinutosti. Tada bih Ëitala Bibliju ilisluπala neku utjeπnu glazbu. U takvim trenucima shvatila sam da me Bog pripre-ma za neπto veliko. Nestrpljivo sam Ëekala da vidim kako Êe se sve to zavrπitii shvatila sam da Êe kraj doÊi onda kad me On potpuno proËisti, kada se upotpunosti nauËim oslanjati na Njega. Joπ uvijek se pomalo plaπim kuπnji skojima znam da Êu se morati suoËiti. Ali tada Êu znati da Êe me Njegov πtap iNjegova palica tjeπiti. Prije nego πto mi se sve ovo dogodilo, ponosila sam setime πto ni o kome ne ovisim i πto se mogu osloniti iskljuËivo na sebe. Sadavidim da sam se samo zavaravala. Sada se ne oslanjam ni na koga drugog osimna Boga.

Neki se moæda pitaju kako je Bog mogao dopustiti da me snau takva zla.Moæda se pitaju i πto sam uËinila da sve to zasluæim. Ipak, tjeπim se i znam daupravo zbog toga πto sam iskusila zlo, mogu lakπe prepoznati ono πto je dobro.

Job nije zasluæio takvu nesreÊu. Iako je bio neporoËan i pravedan, izgubioje sve. To πto smo pravedni, ne znaËi da nam se neÊe dogaati loπe stvari (Job2,10). Dobro i zlo postoje usporedo. Svi mi svakodnevno doæivljavamo posljedicei jednog i drugog. Kako æivjeti u ovakvom svijetu? Kako reagirati kada se suo-Ëimo s nesretnim okolnostima? Ovaj tjedan, dok budemo traæili odgovore na tai joπ mnoga druga pitanja, pobliæe Êemo promotriti Boæjeg slugu Joba.

Deandrea Smith-Richards, Trelawny, Jamajka

Kako æivjeti u ovakvom svijetu?

24


“Ustrajno trËimo”

LOGOSJob 1,1.8.20-22; 2,9.10; Jeremija 12,5; Efeæanima 6,12; Filipljanima 2,8

Sukob u svemiru (Job 1,1-8; Psalam 18,31; Efeæanima 6,12)“Knjiga o Jobu podsjeÊa nas na sukob u svemiru koji se odvija u pozadini

svega i o kojem obiËno ne znamo niπta. »esto se pitamo zaπto Bog neπto dopuπtai sumnjamo u Njegovu dobrotu ili je dovodimo u pitanje, a da zapravo ne vidimocijelu sliku. Knjiga o Jobu uËi nas da trebamo vjerovati Bogu u svim okolno-stima. Moramo se uzdati u Boga ne samo kada neπto ne razumijemo, veÊ i zatoπto ne razumijemo. ... Ako su Boæji putovi ‘savrπeni’, onda moæemo imatipovjerenje da je sve ono πto On radi — i sve πto dopuπta — takoer savrπeno.To nam moæda izgleda nemoguÊe, ali naπ um nije Boæji um. ToËno je da nemoæemo oËekivati da Êemo savrπeno razumjeti Boæji um, na πto nas On i pod-sjeÊa kad kaæe: ‘Jer misli vaπe nisu moje misli, i puti moji nisu vaπi puti. …Visoko je iznad zemlje nebo, tako su puti moji iznad vaπih putova, i misli mojeiznad vaπih misli.’ (Izaija 55,8.9) Bez obzira na to, naπa je duænost prema Boguda Ga posluπamo.” (http://www.gotquestions.org/Book-of-Job.html)

Job je bio pravedan, ali je ipak bio izloæen zlu koje Sotona izaziva. Pa ipak,i pokraj svih patnji, on nije sagrijeπio Bogu.

Jobova reakcija (Job 1,20-22; 2,9.10; Filipljanima 2,8)Jobova reakcija na sve te dogaaje zasluæuje naπu punu pozornost. Usprkos

svemu, on je i dalje slavio Boga. “Ovaj æivot je pun teπkoÊa, kuπnji, borbe idrugih problema, πto nas sve navodi na zakljuËak koji je i sam Job poslijeizrazio rijeËima: ‘»ovjek koga je æena rodila kratka je vijeka i pun nevolja.’ (Job14,1)

Meutim, zapazite sljedeÊe Jobove rijeËi: ‘Go izioh iz krila majËina, go Êuse onamo i vratiti. Jahve dao, Jahve oduzeo! Blagoslovljeno ime Jahvino!’ (Job1,21) Job je upravo izgubio sve, ali je ipak znao da je æivot neπto viπe od hranei tijela, viπe od odjeÊe (Matej 6,25b). On je prepoznao istinitost Pavlovih rijeËi:‘Jer niπta ne donesosmo na ovaj svijet, dakle, ne moæemo niπta ni odnijeti.’ (1.Timoteju 6,7) Mnogi ljudi okrivljavaju Boga za svoju bol. Ali Job, bez obzira nasvu patnju, joπ uvijek priznaje svoju ovisnost o Bogu. Poslije on kaæe: ‘On meubit moæe: nade druge nemam.’ (Job 13,15) Job nije znao zaπto mu sve todogodilo, ali se i dalje uzdao u Boga.

I zapazite πto Job Ëini ili, bolje reÊi, πto ne Ëini: ‘Uza sve to nije sagrijeπioJob niti je kakvu ludost protiv Boga izustio.’ (Job 1,22) Ljudi godinama postav-ljaju pitanje zaπto Bog dopuπta loπe stvari, a kao ni Job, ni mi ne znamo uvijekodgovor na to pitanje. Moæda ne razumijemo uvijek zaπto se neπto dogaa, alipostoji neπto u πto, prema Bibliji, trebamo biti potpuno sigurni: ‘Dræim, doista,da patnje sadaπnjega vremena nisu dostojne usporedbe sa slavom koja Êe se

25

objaviti u nama. ... Znamo da Bog Ëini da sve pridonosi dobru onih koji ga ljube;onih koji su odlukom Boæjom pozvani.’ (Rimljanima 8,18.28) Dakle, moæemo bitisigurni da Bog ima plan, bili mi toga svjesni ili ne. A onda, s takvim stavom,moæemo iskoristiti æivotne kuπnje da bismo se pribliæili Bogu kako bi ih Onupotrijebio za naπe dobro, ‘znajuÊi da kuπnja vaπe vjere gradi postojanost’ (Jakov1,2-4). Patnja nas moæe uËiniti ili boljim ili ogorËenim. Jobov primjer ohrabrujenas da nas moæe uËini boljim.” (“What We Can Learn From God: Job 1,1-22”,The Expository Files)

Sotona je izgubio u svim rundama. Job je ostao posluπan do kraja. I Kristje bio posluπan do smrti i upravo zbog toga mi imamo nadu — za ovaj æivot iza æivot koji Êe doÊi.

Ustrajnost do kraja (Jeremija 12,5)“Knjiga o Jobu je zrela knjiga; to je knjiga za svakog Ëovjeka. Ona je potre-

bna naπim crkvama. ObraÊa se naπem vremenu i naπim prilikama ne samo u vezis krizom koja se pomalja pred nama, veÊ i u vezi sa svjedoËanstvom koje smopozvani da iznesemo. Iako jedna od najmanjih meu biblijskim knjigama, onamoæe postati slavni izvor snage i nadahnuÊa. Ako je taj Ëovjek, Job, ne znajuÊiniπta od onoga πto mi znamo o Isusu koji je doπao, mogao ostati tako Ëestit iuporan do kraja, trebamo se stidjeti πto tako Ëesto posrÊemo i padamo na putu!Prema rijeËima koje je Gospodin uputio Jeremiji, ‘ako s pjeπacima trËeÊi susta-jeπ, kako Êeπ se s konjima utrkivati? Kad ni u mirnoj zemlji nemaπ uzdanja,kako Êeπ onda kroz guπtare jordanske?’ (Jeremija 12,5)

Job stoji kao poticaj za vjeru, svjedoËanstvo o sili æivoga Boga koja odræava,uvjerenje da nijedan vjernik koji ukaæe povjerenje Kristu neÊe trpjeti sramotui prijezir. Njegovo iskustvo stoji kao monumentalni spomenik Boæjoj milostikoja preobraæava.” (Alfred S. Jorgensen, “Preaching from Job”, Ministry Maga-zine, 14. rujna 2015.)

ODGOVORITE1. Usporedite tekstove u Jobu 2,3 i 2,9. U Ëemu je osnovna razlika izmeu ta

dva teksta?2. Na koji naËin namjeravate ostati “ustrajni”?

Felonie Johnson, Alberta, Kanada

Sotona je izgubio u svim rundama. Job je ostao posluπan do kraja.

26


“Nevolje Êe doÊi”

SVJEDO»ANSTVOTuæaljke 3,33; Hebrejima 12,6-11

“Gospodin dopuπta da nevolje dou na Njegov narod da bi ga saËuvao odveÊih opasnosti. On æeli da svatko pomno i detaljno preispita svoje srce, a ondada se pribliæi Bogu, da bi se Bog mogao pribliæiti njemu. Naπ æivot je u Boæjimrukama. On vidi opasnosti koje nam prijete, a mi ih ne vidimo. Daruje nam sveblagoslove, obasipa nas miloπÊu i upravlja svim naπim iskustvima. Svjestan jeopasnosti kojih mi nismo svjesni. Dopuπta da naπe srce bude ispunjeno tugom,jer vidi da moramo popraviti svoje putove kako ni najslabiji meu nama ne bizalutali. On zna naπu grau, sjeÊa se da smo prah. »ak je i kosa na naπoj glaviizbrojena. Bog djeluje preko prirodnih uzroka da bi pokazao svojem narodu daga nije zaboravio. On æeli da Njegov narod napusti staze koje bi ga, kada binjima nastavio hoditi neopomenut i neukoren, odvele u veliku opasnost.

Kuπnje dolaze na sve nas kako bi nas navele da preispitamo svoje srce, davidimo je li ono osloboeno svake neËistoÊe. Gospodin neprestano radi za naπesadaπnje i vjeËno dobro. Dogaa se neπto πto nama izgleda neobjaπnjivo, ali akoimamo povjerenje u Gospodina i strpljivo Ëekamo na Njega, ponizivπi svoje srcepred Njim, On neÊe dopustiti da neprijatelj pobijedi.

Gospodin Êe spasiti svoj narod onako kako On odluËi, uz pomoÊ sredstavakoja Êe omoguÊiti da se proslavi. Jedino Njemu pripada hvala. ...

Svaka duπa koja je spaπena mora imati udjela u Kristovim patnjama, da bimogla imati udjela i u Njegovoj slavi. Kako je malo onih koji razumiju zaπto ihBog izlaæe kuπnjama. Ali upravo kuπnjom naπe vjere mi stjeËemo duhovnu sna-gu. Gospodin nastoji nauËiti svoj narod da se u potpunosti oslanja na Njega. Onæeli da preko pouka koje mu daje, postaje sve duhovniji. Ako Njegovu RijeË neslijedi u potpunoj krotkosti i poniznosti, On Êe mu donijeti kuπnje koje Êe mu,ako ih pravilno prihvati, pomoÊi da se pripremi za djelo koje treba obaviti uNjegovo ime. Bog æeli na zapaæen naËin otkriti svoju silu u æivotu svojeg na-roda.” (Ellen G. White, The Upward Look, “Trials Will Come”, str. 65)

ODGOVORITE1. Kakva je vaπa uloga u sukobu izmeu dobra i zla?2. Kako vi preispitujete svoj æivot kada se suoËite s nevoljama i kuπnjama?

Wilbert Richards, Duncans, Trelawny, Jamajka

“Upravo kuπnjom naπe vjere mi stjeËemo duhovnu snagu.”

27


“Opet Êu se uzdati u Njega”

DOKAZJob 1,3; 42,12; 14; Luka 22; Jakov 1,2-4

Sotona nas od samog poËetka pokuπava uniπtiti (Postanak 3,4.5). Ime “Job”izvedeno je iz rijeËi iyyov, πto znaËi “progonjeni” i ayyub, πto znaËi “onaj kojise kaje”. Zajedno, te rijeËi podupiru Ëinjenicu da mi moæemo biti okuπani uognju, a ipak iziÊi Ëisti kao zlato (http://www.behindthename.com/name/job).

Tko je bio Job? Bio je to bogat Ëovjek. U ono vrijeme bogatstvo se nijemjerilo srebrom i zlatom, veÊ grlima stoke (Job 1,3; 42,12). On je bio neporoËani pravedan. Izbjegavao je zlo i bojao se Boga. U Jobu 1,6-22 naπa se pozornostskreÊe s Joba prema mjestu na kojem je prisutan Bog, a tu se pojavljuje iSotona. I kao neki profesor koji hvali svojeg uËenika, Bog ukazuje Sotoni naJobovu Ëestitost i vjernost. Odmah vidimo da je njegov karakter u skladu snebeskim mjerilima.

Naπa borba nije tjelesna. Ni Jobova borba nije bila tjelesna. Poput njega, imi moramo trpjeti napade na naπu osobnost, karakter i vjeru. Kao Job, moramodokazati da smo sposobni podnijeti gubitak a da se naπa vjera u Boga ne poko-leba. Sotona uopÊe ne sumnja da Êemo mi, ako Bog dopusti da upadnemoteπkoÊe, izgubiti vjeru. Povrh svega, dolaze Jobovi prijatelji da bi apelirali nanjegovu griænju savjesti koja nije postojala, jer sve πto je Job u tom trenutkuimao bila je njegova vjera u Boga. Usprkos svemu, on “nije sagrijeπio ... niti jekakvu ludost protiv Boga izustio” (Job 1,22).

Sotona nije æelio uniπtiti samo Jobovo tijelo, veÊ i njegov duh i njegovu vezus Bogom. Isto to on æeli uËiniti i s nama. Ali tekst u Jakovu 1,2-4 ohrabruje nasda na mnogobrojne kuπnje gledamo kao na neπto πto Êe nam pomoÊi da izgra-dimo bolji karakter. Isus je rekao ©imunu Petru da ga se Sotona æeli doËepatikako bi ga mogao “reπetati kao pπenicu” (Luka 22,31). On nas æeli iskuπati iuzdrmati stvarajuÊi okolnosti koje Êe nam promijeniti æivot, a sve u nadi da Êeoslabiti naπu vjeru. Meutim, Isus kaæe: “Ali ja sam molio za te.” (Luka 22,32)Imajmo takvu vezu s Kristom kako bi Bog, kada Mu Sotona ponovno pokuπauputiti neki izazov, mogao reÊi: “Nisi li zapazio slugu moga Joba?” (Job 2,3)

ODGOVORITEKako ste vi podnijeli vlastite nevolje sliËne onima koje je doæivio Job?

Ingrid Badchkam, Trelawny, Jamajka

Naπa borba nije tjelesna.

28


Budite smireni usred æivotnih oluja

PRIMJENAJob 1,22; 2,9.10; Hebrejima 12,6-9

“Osnovno pitanje koje si trebate postaviti kada razmiπljate o moguÊnosti dase suoËite s kuπnjama i progonstvom glasi: ‘Kako Êu reagirati?’ HoÊu li reagiratipozitivno, saËuvati pozitivan stav... i uæivati pozitivan ishod, ili Êu reagiratinegativno i joπ viπe pogorπati stanje.” (John MacArthur Jr., The Power of Suf-fering, “Dealing With Suffering”, pogl. 6)

Izvjeπtaj o Jobu moæe nam biti od koristi kad se suoËavamo sa æivotnimolujama. Job je mnogo godina uæivao u izobilnim Gospodnjim blagoslovima prijenego πto mu je bilo oduzeto sve πto je imao. Ipak, on nije optuæio Boga (Job1,22; 2,9.10). Poput Joba i mi moramo ostati mirni usred æivotnih oluja. Kakoto moæemo postiÊi?

OËuvajte otvorenu komunikaciju. Dok se bavite svojim svakidaπnjimposlovima, odræavajte stalnu komunikaciju s Bogom. Usrdnim molitvama traæiteNjegovu utjehu i vodstvo. Ako ne znate kamo ste se uputili, najbolje je dazamolite za usmjerenje.

Hranite se RijeËju. “Ne æivi Ëovjek samo o kruhu, nego o svakoj rijeËi kojaizlazi iz usta Boæjih.” (Matej 4,4) Moramo se svakodnevno hraniti NjegovimrijeËima, crpeÊi snagu iz Kristovog nauka i æivota biblijskih osoba koje suodræale vjeru u Boga.

Hvalite Boga. Svakog dana upuÊujte hvale Bogu, Ëak i kada se suoËavatesa situacijama koje ne razumijete. Tekst u 2. KorinÊanima 1,3.4 potiËe nas dahvalimo Gospodina koji nam daje utjehu da bismo i sami mogli tjeπiti druge.“Smatrajte potpunom radoπÊu, braÊo moja, kad upadnete u razne kuπnje, zna-juÊi da kuπanje vaπe vjere gradi postojanost.” (Jakov 1,2.3)

Posluπnost je kljuË. Job je bio posluπan Ëak i kada se sve svelo na oËa-javanje i patnju. Isus je bio posluπan do same smrti, a sada Njegova smrt namapruæa nadu u spasenje. Ako ne budemo posluπni, Njegova smrt za nas Êe bitiuzaludna. Vjerujte da On ima plan, da je “blago Ëovjeku koji odolijeva kuπnji,jer Êe, kad se pokaæe prokuπanim, primiti vijenac — æivot koji je Bog obeÊaoonima koji ga ljube” (Jakov 1,12).

“Pazite! Mi proglaπujemo blaæenima one koji su ustrajali. Za Jobovu stestrpljivost Ëuli, a vidjeli ste ishod (njegovih nevolja) koji mu je Gospodin dao.Jer Gospodin je pun samilosti i milosra.” (Jakov 5,11) Dopustimo da Bogpostane sveprisutan Ëimbenik u naπem svakidaπnjem æivotu da bismo imalisnage i hrabrosti i ostali smireni usred æivotnih oluja.

ODGOVORITEKako vi reagirate kada se suoËite s kuπnjom?

Kimmilee Parkinson, Trelawny, Jamajka

29


“Jesam li ja ona mrtva patka?”

MI©LJENJEJob 1,8-11; 1. KorinÊanima 10,13

Mnogi joπ uvijek vjeruju da ljudi doæivljavaju teπkoÊe zato πto su uËinilineπto loπe. Meutim, u nekim sluËajevima niπta ne moæe biti dalje od istine.Ono πto se dogodilo Jobu dobar je primjer za to. Mi povremeno dajemo Ëak isavjete na osnovi svojih pogreπnih uvjerenja, kao πto je uËinila Jobova æenakada je vidjela koliko on pati. A to je bila samo joπ jedna kuπnja koju je Sotonapriredio Jobu.

Umjesto da kukamo u svojim nevoljama i dopustimo da nas zavedu svje-tovne zablude, oslonimo se na Isusa koji je obeÊao da neÊe dopustiti da budemokuπani viπe nego πto moæemo podnijeti, i da Êe za svaku kuπnju koja se naena naπem putu, On pronaÊi izlaz (1. KorinÊanima 10,13). Budite svjesni da seIsus bori zajedno s vama dok vas Sotona pokuπava pridobiti na svoju stranu. Onnas pokuπava prevariti sluæeÊi se svim raspoloæivim sredstvima. Prisjetite serazgovora koji je vodio s Bogom u vezi s Jobom (Job 1,8-11). On duboko vjerujeda Êemo mi, ako Bog dopusti da patimo, optuæiti Njega za svoje nedaÊe. I doista,mnogi od nas to Ëine kada prigovaraju Bogu zbog svojih patnji.

“PriËa se da se neki bezboæni vlasnik plantaæe, znajuÊi da je njegov robPeter iskreni krπÊanin, odluËio malo naπaliti na raËun starca. ‘Peter,’ rekao je,’æelim ti postaviti jedno pitanje. Ja nisam krπÊanin. Nikad niπta nisam traæio odBoga. Pa ipak, pogledaj πto sve imam — raskoπnu vilu, prelijepu æenu i Ëetverodjece. Zatim, tu je i velika plantaæa i svi vi robovi koji obraujete moju zemlju.Imam novac u banci i dobro zdravlje. A sada pogledaj sebe. Ti si obiËan rob.Nemaπ novca. Dvoje od tvoje djece umrlo je od velikih boginja. Tvoju æenu samprodao u nekom mjestu na rijeci. Ti patiπ od reumatizma. Reci mi, Peter, πto jeto s tim tvojim Bogom kad je tako dobar prema meni iako ne vjerujem u Njega,a tebi zadaje toliko nevolja usprkos tvojoj vjeri?’ Stari rob se za trenutak zami-slio. ‘Gospodaru, kada idete u lov na patke, pa pucate u jato, i jedna padne mrtvaa druga ranjena, za kojom jurite?’

‘Za ranjenom, naravno.’‘Tako je i s nama. –avao zna da vas veÊ zasigurno ima. Vi ste ona mrtva

patka. Ali za ovog jadniËka joπ uvijek nije siguran. Zato mene progoni svevrijeme jer mu pokuπavam pobjeÊi.’

Ako nikad nemate kuπnje i nevolje i ako je vaπe nebo bez ijednog oblaËka,zapitajte se: ‘Jesam li ja ona mrtva patka?’” (Morning Riser, str. 37)

ODGOVORITEKako biste izraz: “Toliko sam blagoslovljen da nemam problema”, objasnili

u svjetlu biblijskog nauka? S druge strane, u kojem smislu ovaj izraz moæe bitidoslovno istinit?

Tamara Fletcher, Trelawny, Jamajka

30

Petak, 14. listopada

Blaæeni oni koji hvale Boga dok proæivljavaju tragediju

ISTRAÆIVANJEJob 1,21.22; Jakov 5,11

ZAKLJU»AKZamislite da vam je javljeno da je sva vaπa imovina uniπtena ili opljaËkana,

a odmah nakon te poraæavajuÊe vijesti, netko vam kaæe da su sva vaπa djecapoginula u tornadu. Malo poslije, na vaπoj koæi, po Ëitavom tijelu, javljaju sebolne rane. Bi li vaπa prva reakcija bila da padnete na lice i poklonite se Gospo-dinu (Job 1,20), ili da prokunete Boga i umrete (Job 2,9)? Samo zahvaljujuÊisvojoj izuzetnoj vjeri u Boga, Job je mogao prihvatiti sve te tragedije s dosto-janstvom i strpljenjem. On nije bio bezosjeÊajni robot niti ludi zelot, kao πto ganeki pokuπavaju prikazati. Bio je ljudsko biÊe koje je patilo zbog gubitka ibolesti. On je Ëak prokleo dan u koji je roen (Job 3,1). Pa ipak, saËuvao je vjeruu Boga (Jakov 5,11) i prisjeÊao se “dana kad je Bog nada mnom bdio” (Job 29,2).Kako moæete slaviti Boga usprkos bolesti i patnji? Zamislite prijatelje kojimabiste u takvim okolnostima govorili o svojoj vjeri u Boga.

RAZMOTRITEu Pozovite nekoliko prijatelja na topli kakao i ispriËajte im kako je Bog bio

suosjeÊajan i milostiv prema vama u teπkim trenucima. »itajte zajedno Jakov5,11 i pronaite druge retke koji vas podsjeÊaju da je Bog uvijek s vama.

u Posluπajte pjesmu “Because I’m Forgiven” koju pjevaju Phillips, Craig i Dean(https://www.youtube.com/watch?v=q30ljPfswQg). Opiπite sve trenutke ukojima vam je Bog pokazao milost.

u ZapoËnite dnevnik pod nazivom “Hvala Ti, milostivi Boæe”, i svaki put kadvam Bog pokaæe milost, zabiljeæite to. »itajte taj dnevnik u dobrim i loπimvremenima da biste se podsjetili da je Bog uvijek s vama.

u »itajte Job 38, gdje se Bog obraÊa Jobu u vihoru. Naslikajte nekoliko takvihprizora iz prirode, ili ih dodajte listi prirodnih Ëuda koja ste doæivjeli.

u Posjetite neku osobu koja ne dolazi redovno u crkvu, ili koja je trenutaËnobolesna. Povedite sa sobom nekoliko prijatelja, pomolite se s tom osobom,otpjevajte nekoliko pjesama i pruæite joj ohrabrenje kakvo Jobovi prijateljinisu pruæili Jobu kada mu je bilo najpotrebnije.

u Napiπite pjesmu o nevoljama kroz koje ste vi osobno proπli i o tome kakovam je Bog pruæao nadu.

POVEÆITEJob 38; 39.Ellen G. White, Isusov æivot, poglavlje 78, “Golgota”, i The Upward Look,

“Service to God Begins on Earth”, str. 292.

Stephanie Yamniuk, Winnipeg, Manitoba, Kanada

31


Bog i ljudska patnja

“Dakle: ne brinite se tjeskobno za sutraπnji dan, jer Êe sesutraπnji dan brinuti za se! Svakom je danu dosta

njegove muke.” (Matej 6,34)


32


Uzdati se u Boga usred potoka koji presuπuje

UVODJob 1,21; Efeæanima 6,12

Mary Stevenson napisala je poemu pod naslovom “Footprints in the Sand”(Otisci stopala u pijesku) (http://www.onlythebible.com/Poems/-Poem.html). U njojopisuje æivotno putovanje krπÊanina koji je proæivio teπke trenutke. Kada seovaj hodoËasnik poslije osvrnuo na svoju æivotnu stazu, vidio je na mirnijimdijelovima puta otiske dvaju para stopala. Meutim, na najteæim dionicama za-pazio je otiske samo jednog para stopala. Shvatio je da ga je u najteæim trenu-cima njegovog æivota nosio Isus.

Da. Krist je s nama kada patimo. “Blizu je Jahve onima koji su skruπenasrca.” (Psalam 34,19) On je bio s Jobom Ëak i u njegovim najmraËnijim Ëaso-vima. Knjiga o Jobu pokazuje realnost zla koja se ogleda u Sotoninim napadimana Jobov karakter. Bog hvali Joba zato πto je dobar i pravedan, zato πto Ga seboji i uklanja se oda zla. Meutim, Sotona tvrdi da je Job takav zato πto ga jeBog ogradio. On kaæe: “Ali pruæi jednom ruku i dirni mu u dobra: u lice Êe teprokleti!” (Job 1,11) Tako Job gubi svoje imanje i djecu. Jobova reakcija na tuuæasnu vijest vrlo je dojmljiva (Job 1,21).

U svojoj nesreÊi Job se sve vrijeme dræi Krista. On zna kome se treba obra-titi kad sve izgleda beznadno (Efeæanima 6,12). Upravo u takvim trenucima, kadasve izgleda besmisleno, Bog oËekuje da pokaæemo vjeru. Gospodin kaæe: “Ne bojse, jer ja sam te otkupio... ti si moj! Kad preko vode prelaziπ, s tobom sam.”(Izaija 43,1.2) Mi se moramo temeljito pripremiti u πkoli kuπnji. Nema takvesituacije koja bi nas mogla odvojiti od Gospodina. Naπe molitve mogu otjeratiavola.

Kada je Sotona naruπio Jobovo zdravlje zlim priπtom, Jobova æena je izgu-bila povjerenje u Boga i povikala: “Zar si joπ postojan u neporoËnosti? ProkuniBoga i umri!” (Job 2,9) Bog je stvorio ljudska biÊa da bi Ga slavila. Vaπ karaktermora odraæavati Boæju narav. Uzdajte se u Krista Ëak i ako se suoËavate sozbiljnim problemima. Kuπnje dolaze na nas da bismo mogli razviti vjeru u Bogai proslaviti Njegovo ime. HoÊemo li mi æivjeti ili Êemo umrijeti, beznaËajno je uusporedbi s Boæjom slavom. Moramo znati da djelo Evanelja nije uvijek lako,ali Bog Êe nam dati snagu dok Ëekamo na Njega.

ODGOVORITE1. Kome se obraÊate kada izgleda da je sve krenulo naopako?2. Dopuπtate li Bogu da ostvari svoju volju u vama? Zaπto?

Sincengani Ncube, Pretoria, JuænoafriËka Republika

Uzdajte se u Krista Ëak i ako se suoËavate s ozbiljnim problemima.

33


Knjiga o Jobu — realnost zla

DOKAZJob 1; Daniel 12,1; Matej 6,34; 24; 27; Ivan 16,33

Biblijska definicija ili pogled na zlo u jednoj rijeËi jest “grijeh”. Grijeh raaizdaju, a izdaja je jedna od kljuËnih tema u Knjizi o Jobu. Kada je Job izgubiosve, njegovi prijatelji i obitelj izdali su ga i nagovarali da prokune Boga. Odakleje zlo poniklo i kakve su njegove posljedice?

U Postanku 1 sve je bilo savrπeno. U Postanku 2 zlo se spominje prvi put.Zlo i patnja cijena su zanemarivanja Boæjeg zakona (Postanak 2,16.17; Rimlja-nima 1,18). Zakon uzroka i posljedice odnosi se na sve stvoreno (GalaÊanima6,7). Ako prekrπite zakone dræave, snosit Êete posljedice. Ako prestupate za-kone zdravlja, razboljet Êete se (vidi Izaija 65).

U Jobu 1 Bog razgovara sa Sotonom. Sotona traæi dopuπtenje da iskuπa Jobai Bog mu dopuπta. Poruka je ovog dogaaja da nas Bog stavlja na kuπnju netraæeÊi naπ pristanak. On dopuπta da nas snae neko zlo i patnja. Kuπnje suuglavnom posljedica pogreπnih postupaka. Meutim, u Jobovom sluËaju, kao iu æivotu ostalih junaka vjere, izazovi su katkad samo ispit vjere, a ne posljedicazla.

Jedna od glavnih tema Shakespearovih djela je izbor izmeu vrline i poroka.U Bibliji Job se naπao u situaciji da bira izmeu tih dviju moguÊnosti, a njegovitakozvani saveznici predlagali su mu da krene putem poroka. Iz njegovog isku-stva moæemo nauËiti da zlo pogaa svakoga, i ljude koji su dobri i ugledni, kaoi one koji to nisu. Bitno je kako netko zavrπi utrku, a ne kako je poËne.

U svim naπim nevoljama Bog se brine za nas. U Joπui 5,13, kada je Joπuabio u opasnosti, pred njim se pojavio aneo Gospodnji. Kada u æivotu naiemona nepredviene okolnosti, Ëesto se poËinjemo dvoumiti. Vrlina ili porok? Po-stajemo tako zbunjeni da izgleda kao da nam ni molitve ne pomaæu. Samoæelimo da se Bog pojavi pred nama kao πto se pojavio pred Joπuom. Æelimorazgovarati s Njim licem k licu. U naπem kaotiËnom æivotu Duh Sveti nam dajehrabrost da krenemo naprijed, da gledamo na kriæ i da ustrajemo. Bog nam dajesnagu za to (1. KorinÊanima 10,13).

Ne trebamo se plaπiti jer je Isus platio za sve (Ivan 3,16), a sve je dobro πtose dobro svrπi (Otkrivenje 21,4.5).

ODGOVORITE1. Zaπto se ipak trebamo moliti iako Bog dopuπta da patnja bude dio naπeg

æivotnog puta?2. Kako kuπanje vjere trebamo razlikovati od posljedica grijeha?

Sanelisiwe Nkomo, Pretoria, JuænoafriËka Republika

Bitno je kako netko zavrπi utrku, a ne kako je poËne.

34


Neustraπiv u zastraπujuÊoj situaciji

LOGOSPsalam 34,17; Matej 6,34

Ledeni vrhovi zla (Efeæanima 6,12)U Efeæanima 6,12 stoji: “Jer naπa borba nije protiv krvi i tijela, nego protiv

Poglavarstava, protiv Vlasti, protiv Vrhovnika ovoga mraËnog svijeta: protiv zlihduhova koji borave u nebeskim prostorima.” Taj redak naglaπava neraskidivuvezu izmeu prirodnog i natprirodnog. Ta veza je glavni razlog za postojanje zlana ovom svijetu.

Dana 15. travnja 1912., Titanic je krenuo na svoje prvo putovanje iz VelikeBritanije u New York. »etvrtog dana tog putovanja, ovaj britanski putniËki brodpotonuo je nakon πto se sudario s ledenom santom koja je probila njegovenavodno neprobojne pregratke.

To Titanicovo putovanje bilo bi uspjeπno da voda koja je trebala ostati izvanbroda nije prodrla unutra.

Mi æivimo u svijetu koji liËi na ocean pun ledenih santi zla. Ali ako dopustimoIsusu da bude kormilar naπeg broda, zlo oko nas neÊe moÊi prodrijeti u naπuduπu i naπe putovanje u ObeÊanu Zemlju bit Êe uspjeπno.

Propovijed iz prirode (Job 12,7-10; Rimljanima 1,18-20)U prirodi me najviπe zadivljuje πto su biljke i æivotinje tako precizno stvo-

rene da napreduju na toËno odreenom staniπtu. Na primjer, kaktus posjedujeosobine koje ga osposobljavaju da preæivi u pustinji, a polarni medvjed ima dvasloja krzna kao i debeo sloj sala koji mu omoguÊava æivot u arktiËkom pojasu.SliËno je i u naπem sluËaju — prije nego πto nas stavi u odreenu situaciju, Bognas opskrbi svim onim πto nam je potrebno da bismo uspjeli.

Govor tijela je oblik neverbalne komunikacije kojim se izraæavaju misli,osjeÊaji i namjere. Razlog njegove uspjeπnosti leæi u tome πto se crte naπegkaraktera ogledaju u svemu πto radimo. SliËno tome, priroda nam omoguÊava darazumijemo Boæji karakter, jer su djela Njegovog stvaranja odraz Njegovog ka-raktera.

Odakle dolazite? (Ivan 1,1-3; Koloπanima 1,16.17; Otkrivenje 4,11)Kada traæe nove radnike, poslodavce najviπe zanima radno iskustvo poten-

cijalnih zaposlenika. Razlog je tome πto su dostignuÊa iz proπlosti jasan poka-zatelj neËijih trenutaËnih sposobnosti. Glavni razlog πto osjeÊamo strah jest πtozaboravljamo ono πto je Bog Ëinio za nas u proπlosti. Nabrajanje blagoslovapomaæe nam da budemo sigurni da Êe Bog, koji nas je blagoslovio u proπlosti,blagoslivljati i u buduÊnosti. Ne treba nas plaπiti πto donosi buduÊnost jer jebuduÊnost u rukama naπega Boga. Mi sluæimo Bogu koji je tako moÊan da jesamo svojom rijeËju bio u stanju stvoriti nebo i Zemlju. Stoga budimo sigurni

35

da je On veÊi od problema s kojima se mi suoËavamo. Kada se suoËimo sizazovom koji nam izgleda nerjeπiv, nemojmo govoriti Bogu kako je velik naπproblem, veÊ kaæimo problemu kako je velik naπ Bog.

»vrsta osnova (Job 1—2; Daniel 12,1; Matej 6,34; 24,7; Ivan 16,33)Dok je Sotona tvrdio da ima vlast nad Zemljom, Gospodin mu je skrenuo

pozornost na svojeg slugu Joba. Sotonin argument bio je da je Job vjeran samozato πto je Bog zaπtitio njegovu obitelj, njegovo bogatstvo i njegovo zdravlje.Zbog toga je Gospodin uklonio svoju zaπtitu od Joba izlaæuÊi ga na taj naËinSotoninim napadima.

Stoga je Job je izgubio svu svoju djecu, bogatstvo i zdravlje. Vidjevπi njegovupatnju, æena mu je savjetovala da prokune Boga i da umre. ZaËudo, Jobov odgo-vor na sva ta razoËaranja bio je: “Go izioh iz krila majËina, go Êu se onamo ivratiti. Jahve dao, Jahve oduzeo! Blagoslovljeno ime Jahvino!” (Job 1,21)

PrihvaÊanje Isusa kao naπeg osobnog Spasitelja ne oslobaa nas nevoljaovoga svijeta. Meutim, tekst u Mateju 6,34 ohrabruje nas da se ne brinemo zasutra jer Bog sve dræi u svojim rukama, Ëak i kad nam se Ëini da je sve izvankontrole.

Job dospijeva do dna (Job 6,4-8; 9,1-25)Dotaknuvπi dno æivota, Job poËinje postavljati pitanja. U trenucima slabosti

Ëeznuo je za svim onim πto je nekada, kad mu je bilo dobro, prihvaÊao zdravoza gotovo. Na prvi pogled ta pitanja zvuËe kao niz prituæbi koje su izazvanegubitkom povjerenja u Boga, ili potpunim krahom njegove vjere u Stvoriteljasvemira.

Prava pitanja (Job 10,8-12; Psalam 139,14)Meutim, u æivotu nije najvaænije dobiti prave odgovore, veÊ postaviti prava

pitanja. Pitanja nam omoguÊavaju da sve stavimo u pravu perspektivu tako dai prije nego πto dobijemo odgovor, veÊ donekle razumijemo situaciju.

Job najprije priznaje da je Bog dovoljno silan da zapovjedi suncu da izie,i ono posluπa. Nakon toga on pita: “Ako je Bog odvojio vrijeme da bi me stvorio,zaπto bi dopustio da budem uniπten?” Iako nije razumio zaπto strada, postavlja-nje tih pitanja pomoglo mu je da se ne obeshrabri, jer je razumio da Bog svimeupravlja i da je bitka s kojom se on suoËava veÊ izvojevana.

ODGOVORITE©to biste mogli uËiniti da se ne obeshrabrite Ëak i kad izgleda da vam se

æivot raspada?

Solwazi Khumalo, Cape Town, JuænoafriËka Republika

U æivotu nije najvaænije dobiti prave odgovore, veÊ postaviti prava pita-nja.

36


Gdje je Bog kada pravednici stradaju?

SVJEDO»ANSTVOJeremija 30,5-7; Daniel 12,1; Efeæanima 6,11.12

“Kristovi sljedbenici malo znaju o zavjerama πto ih Sotona i njegove vojskekuju protiv njih. Ali Onaj koji æivi na nebesima nadvladat Êe sve te planove kakobi ostvario svoje duboke namjere. Gospodin dopuπta da Njegov narod budepodvrgnut æestokom kuπanju ne zato πto uæiva u njegovim mukama i nevoljama,veÊ zato πto je taj proces bitan za njihovu konaËnu pobjedu. On ih ne moæe,dosljedno svojoj vlastitoj slavi, zaπtititi od kuπnje, jer je upravo njezin ciljpripremiti ih da se odupru svim Ëarima zla.” (Ellen G. White, Velika borba, str.417)

“BuduÊi da Sotona optuæuje Boæji narod za njihove grijehe, Gospodin dopu-πta da ih iskuπa do krajnjih granica. Njihovo pouzdanje u Boga, njihova vjera iodluËnost bit Êe ozbiljno iskuπani. Dok se sjeÊaju proπlosti, njihove nade tonu,jer u cijelom svom æivotu mogu vidjeti malo dobra. Posve su svjesni svojeslabosti i nedostatnosti. Sotona ih nastoji zastraπiti miπlju da je njihov sluËajbeznadan i da se mrlje njihove okaljanosti nikada ne mogu oprati. Nada se daÊe uniπtiti njihovu vjeru kako bi popustili njegovim kuπnjama i odrekli se svojeodanosti Bogu.” (Isto, str. 487)

“Sotonino neprijateljstvo prema ljudskom rodu rasplamsalo se zato πto suljudi preko Krista postali predmetom Boæje ljubavi i milosti. On nastoji sprijeËitiboæanski plan za otkupljenje Ëovjeka i osramotiti Boga unakazivanjem i izo-paËivanjem Njegove rukotvorine. On Êe prouzroËiti æalost na Nebu, a Zemljuispuniti jadom i pustoπenjem, a onda sve to zlo prikazivati kao posljedicu πtoje Bog stvorio Ëovjeka.” (Isto, str. 400)

“Dok Sotona stalno pokuπava zaslijepiti njihov um za ovu Ëinjenicu, nekakrπÊani nikada ne zaborave da oni ne ratuju protiv ‘krvi i tijela, nego protivPoglavarstava, protiv Vlasti, protiv Vrhovnikâ ovoga mraËnog svijeta: protiv zlihduhova koji borave u nebeskim prostorima’ (Efeæanima 6,12). StoljeÊima donaπih dana odzvanja nadahnuto upozorenje: ‘Budite trijezni i bdijte: vaπ protivnik,avao, obilazi kao riËuÊi lav, traæeÊi koga da proædere!’ (1. Petrova 5,8) ‘Obucitese u bojnu opremu Boæju da se mognete suprotstaviti avolskim napadima!’(Efeæanima 6,11)” (Isto, str. 403)

Gdje je Bog kad Njegova djeca pate? On je upravo tada s njima kao πto je biosa æidovskim mladiÊima u uæarenoj peÊi. Kao adventisti, mi znamo da je Onuvijek s nama.

ODGOVORITEU Ëemu je vaπa sigurnost kada vas greπnici poËnu napadati?

Teclah P. Khumalo, Pretoria, JuænoafriËka Republika

37


Ne plaπite sePRIMJENA

Postanak 3,16-19; Ivan 16,33Joπ od pada u grijeh ljudi su svjedoci ispunjenja onoga πto je Bog objavio

u Postanku 3,16-19. Tada su prvi put upotrijebljene rijeËi kao πto su “æalost”,“bol”, “kletva”, “znoj” i “smrt”. Kletva izreËena nad ljudskim rodom u Postanku3 trajat Êe sve do Isusovog povratka. “Pokuπate li iskljuËiti moguÊnost patnjekoju za sobom povlaËe prirodni poredak stvari i postojanje slobodne volje, otkritÊete da ste iskljuËili i sam æivot.” (https://www.goodreads.com/quotes/40454-try-to-exclude-the-possibility-of-suffering-which-the-order)

Kada patimo, na umu trebamo imati sljedeÊe Ëetiri Ëinjenice:Patnja nije ni pokazatelj Boæjeg nezadovoljstva vama ni kazna za

vaπe grijehe. Premda je patnja doπla na ovaj svijet kao izravna posljedicaAdamovog i Evinog grijeha, i premda Êemo patiti i zbog vlastite greπnosti, kat-kad patimo jednostavno zato πto æivimo u greπnom svijetu. U Jobovo vrijemevjerovalo se da je zla kob Boæja kazna zbog grijeha pojedinca. Meutim, Knjigao Jobu uËi da Bog katkada dopuπta da nas zadese nesreÊe kako bi On opravdaosvoj karakter.

Bog je s nama u naπoj patnji i Njegova sila otkriva se u naπimpatnjama. Pavao u 2. KorinÊanima 12,9 tvrdi da se Bog Ëesto otkriva u naπimpatnjama. Prisjetite se sljedeÊih sluËajeva: Jobovog odgovora nakon kuπanja —Job 42,5; trojice æidovskih mladiÊa — Daniel 3,24-27; Pavla i Sile u zatvoru —Djela 16,25.26; Pavla — 2. Timoteju 4,16-18.

Patnja uvijek ima granice. Bog je dopustio Sotoni da napadne Joba samodo odreene granice — prvo je napao njegova dobra, a zatim njegovo tijelo.Gospodin poznaje naπe slabosti i nikad neÊe dopustiti Sotoni da nas muËi viπenego πto moæemo podnijeti (Psalam 103,13.14; Izaija 43,1.2).

Sudjelujte u patnjama drugih. Velik dio Isusovog rada na Zemlji sastojaose od olakπavanja ljudskih patnji. LijeËio je bolesne, uskrisivao mrtve, istjerivaodemone, hranio ljude, pruæao im nadu i ohrabrivao ih da vode smislen æivot.Naπa je duænost kao Kristovih sljedbenika da sudjelujemo u patnjama drugihljudi tako πto Êemo ih na svaki moguÊi naËin pokuπati olakπati (Rimljanima15,1; GalaÊanima 6,2).

ODGOVORITE1. Svi prolazimo kroz patnju u odreenom trenutku. Kakav stav trebamo zau-

zeti kad se to dogodi? (Job 1,22; Rimljanima 12,12)2. ©to znaËi tvrdnja da Bog pati s ljudima? Potkrijepite svoje odgovore biblij-

skim primjerima. (Izaija 43,1.2; Hebrejima 4,15)3. Navedite neke praktiËne naËine na koje moæete sudjelovati u patnjama dru-

gih ljudi. Koju vrstu sluæbe moæete razviti iz sudjelovanja u patnjama drugihljudi? (Jakov 1,27)

Nonhlanhla Mlalazi, Cape Town, JuænoafriËka Republika

38


Ljudska pokvarenost i boæansko iscjeljenje

MI©LJENJEJob 6,2; Nahum 1,9; Otkrivenje 21,4

Æivot na Zemlji pun je æalosti, zbog Ëega se ljudi Ëesto osjeÊaju slomljeno.Zbog teæine boli i tuge kroz koje prolazimo, Ëesto smo ljuti na sebe same, nadruge i na Boga. Kada nas patnja pritisne sa svih strana, Ëesto dovodimo upitanje postojanje Boga koji je pun ljubavi. Kada mislimo da naπim æivotomupravlja ljudska pokvarenost, slika dobrog i milostivog Oca sve viπe blijedi, svedok Ga potpuno ne izgubimo iz vida i ne poËnemo Ga okrivljavati za sve svojenevolje, zaboravljajuÊi da je On u poËetku stvorio savrπena ljudska biÊa i smje-stio ih u savrπeno okruæenje, liπeno grijeha i patnje.

Sotona, poticatelj zla, Ëesto je sakriven od naπeg pogleda i mi poËinjemookrivljavati Boga za svoje probleme. Stavovi koje mnogi zauzimaju dovode ih usituacije u kojima Êe ih neizbjeæno zadesiti bol, nesreÊa i æalost, bez obzira nato vjeruju li u Boga ili ne. Meutim, utjeπna je spoznaja da nas Bog moæeobnoviti svojom iscjeljujuÊom silom. Jedino On nas je sposoban zaπtititi odSotoninih kuπnji. Kada se u potpunosti pokorimo Njegovoj volji, On Êe nassaËuvati u svojoj ljubavi i probudit Êe u nama nadu koja se ne moæe ugasiti, Ëakni u najteæim okolnostima.

Svako bolno iskustvo kroz koje prolazimo zahtijeva iscjeljenje i obnovu.Svaka patnja traæi suosjeÊanje i ljubav. Naπe suze, kao i problemi i tragedije skojima se suoËavamo, pogaaju Boga. Ljudske potrebe zahtijevaju Njegov is-cjeljujuÊi melem. On æeli iscijeliti naπu slomljenost. Æeli upotrijebiti svojuiscjeljujuÊu silu za svaku ranu koja nas boli. On zna naπe rane. On razraujeplan za naπe konaËno dobro. Imajte na umu da se “nevolja neÊe dva puta podiÊi”(Nahum 1,9), i da Êe na zavrπetku ljudske povijesti “on otrti svaku suzu snjihovih oËiju. Smrti viπe neÊe biti; neÊe viπe biti ni tuge, ni jauka, ni boli, jerstari svijet proe.” (Otkrivenje 21,4)

ODGOVORITE1. Zaπto tako lako okrivljujemo Boga kad nam niπta ne ide na dobro?2. »ini li nas ljudska patnja boljim ljudima ili budi ono najgore u nama? Ob-

jasnite svoj odgovor.3. Koga najviπe okrivljujemo za svoju patnju — Boga, Sotonu ili sebe same?4. Kada patimo, vidimo li sebe kao ærtvu ili kao onoga koji svjedoËi u prilog

Boæjeg karaktera ljubavi dok On razotkriva Sotonine zle putove?

Antonio ZacariasFelino, Claremont, Cape Town, JuænoafriËka Republika

On zna naπe rane. On razrauje plan za naπe konaËno dobro.

39


“Jahve dao, Jahve oduzeo!”

ISTRAÆIVANJEJob 1,21

ZAKLJU»AKKada se naete u nekoj teπkoj æivotnoj situaciji, nemojte pomisliti ni na

trenutak da je Bog time iznenaen. Gospodin ne sjedi na svojem prijestoljugovoreÊi: “Gle, nisam vidio da se to sprema!” U uvodu Knjige o Jobu vidimo daje Sotona morao traæiti dopuπtenje od Boga da napadne Joba. Da, Isus je rekao:“U svijetu Êete imati patnju.” (Ivan 16,33) “Ali ohrabrite se: ja sam pobijediosvijet!” Bog se brine za vas. On ne skida pogled s vas ni u najteæim trenucima.

RAZMOTRITEu Posluπajte kako Andrae Crouch iznosi svoje svjedoËanstvo u svojoj klasiË-

noj pjesmi “Through It All” (https://www.youtube.com/watch?v=CvIxwc90BEI).©to mislite o rijeËima pjesme: “Da nikad nisam imao problema, ne bih znaoda ih Bog moæe rijeπiti”? Vjerujete li da vam Bog moæe pomoÊi u nalaæenjurjeπenja za vaπe probleme?

u Napiπite molitvu zahvalnosti za trenutke kad vas je Bog izveo iz neke krize.u ProËitajte Ëlanak “Adventists Join Oklahoma Tornado Relief Effort” (Adventisti

se pridruæuju naporima za pomoÊ ærtvama tornada u Oklahomi) (http://ar-chives.adventistreview.org/article/6339/archives/issue-2013-1515/15-cn-adventists-join-oklahoma-tornado-relief-effort), u kojem se govori o tome kakosu adventisti pomagali ljudima nakon πto je tornado sravnio sa zemljomgrad Moore u Oklahomi. Kako biste vi i vaπ razred mogli pomoÊi svojimsusjedima u tragiËnoj situaciji u kojoj su moæda izgubili sve.

u S razredom napravite “listu zahvalnosti” navodeÊi prigode u kojima vas jeBog izbavio. Pokaæite tu listu i drugima u crkvi da biste ih ohrabrili.

u Smislite dijalog (s nekim prijateljem) u kojem Êete pokazati kako bi netkomogao ohrabriti brata ili sestru u teπkim trenucima. ProËitajte ga predrazredom i zajedno porazgovarajte o njemu.

u Nacrtajte razglednicu koju Êete poslati nekome tko se nalazi u velikoj æivot-noj kuπnji. Kako Êete ilustrirati tu razglednicu? ©to Êete napisati? Koji bistebiblijski tekst mogli navesti? Pokaæite tu razglednicu Ëlanovima svojeg ra-zreda i pitajte ih πto oni o tome misle.

POVEÆITEMarko 5,36; 1. Petrova 5,7.Lael Caesar, “Integrity on Trial: A Case Study of Job”, Ministry, travanj

2000., https://www.ministrymagazine.org/archive/2000/04/integrity-on-trial-a-case-study-of-job.

Ellen G. White, Isusov æivot, 51. poglavlje, “Svjetlo svijeta”, str. 387,388.Mark A. Kellner, Salt Lake City, Utah, SAD

40


Proklet bio dan

“Dostojan si, naπ Gospodine i naπ Boæe, da primiπ slavu,Ëast i moÊ, jer ti si stvorio sve: sve tvojoj volji duguje

postojanje i stvaranje.” (Otkrivenje 4,11)


41


Gdje je Bog?

UVODPsalam 69

Kad god se suoËimo s teπkom situacijom na ovom svijetu, kroz naπ umsijevne pitanje: “Gdje je Bog?” Ja sam postavila to pitanje kada je moj otacpreminuo 2013. godine. Moæda vi postavljate isto pitanje kad izgubite nekogmilog i dragog, ostanete bez posla, morate prekinuti studij zbog nedostatkanovca, kada doæivite tragiËnu prometnu nesreÊu ili kada vas zadesi bolest i glad.Lista je beskonaËna.

Ljudi proæivljavaju takve trenutke bez obzira na to jesu li krπÊani ili nisu.Meutim, takvi trenuci postaju joπ uoËljiviji kada se dogaaju krπÊanima. ZaπtoBog dopuπta da mraËni trenuci zadese Njegov narod? Ako On doista ima moÊ danas zaπtiti od zla, tuge i patnje, zaπto ipak katkad stradamo?

Kada sam bila mala, otac me je znao provjeravati da bi vidio hoÊu li mu bitiposluπna. Na primjer, kupio bi mi sladoled i rekao da ga pojedem, ili bi zatraæioda pokosim travnjak. U oba sluËaja ja bih uËinila kao πto mi je reËeno. Uæivalasam u sladoledu. Ali u tom sluËaju, osim πto sam jednostavno postupila onakokako mi je otac rekao, nisam nauËila niπta o posluπnosti. Meutim, buduÊi dakoπenje travnjaka zahtijeva vrijeme i energiju, u tome uopÊe nisam uæivala. Tadva primjera oslikavaju πto se dogaa kada Bog dopusti da patimo. Patnja nampomaæe da u pravom smislu razumijemo πto je posluπnost. Osim toga, ona kuπanaπu vjernost Bogu. Nije lako biti posluπan i vjeran Bogu. To zahtijeva disci-plinu, vjeru, hrabrost, nepokolebljivu posveÊenost vjeri u Njega i sigurnost da suNjemu na srcu naπi najbolji interesi usprkos patnji koju doæivljavamo.

Meutim, nijedna od naπih patnji ne moæe se usporediti s onim πto je Jobdoæivio. Njegova priËa pokazuje nam πto se dogaa kada loπe stvari pogaajuBoæji narod. Meutim, sva patnja, tuga i oËaj svode se na dvije Ëinjenice: (1) daBog dræi svoja obeÊanja i (2) da Njemu moæemo vjerovati u svakom trenutku, Ëaki u najgorim okolnostima.

Baπ kao i u Jobovo vrijeme, patnja otkriva naπe stvarne potrebe, slabosti istavove. Dok budemo prouËavali pouku za ovaj tjedan, izvjeπtaj o Jobu pomoÊiÊe nam da se suoËimo s patnjom u ovom svijetu s poniznoπÊu i pouzdanjem ipritom ostanemo odani Onome koji zna kraj od poËetka.

Rose Oguttu, Nairobi, Kenija

Baπ kao i u Jobovo vrijeme, patnja otkriva naπe stvarne potrebe, slabo-sti i stavove.

42


Biste li ikad prokleli dan svojeg roenja?

LOGOSJob 3,1-26; 6,2.3; 7,1-11; 7,17-21

Reakcija na patnju (Job 3—10)Patnja nas katkad navede da govorimo negativne stvari. Na primjer, Job je

prokleo dan svojeg roenja i optuæio je Boga πto mu je dao æivot. Pa ipak, nikadnije prokleo Boga. Patnja nas moæe dovesti do granice izdræljivosti tako dapomislimo da nas je Bog napustio. Ali Ëak ni dok tragamo za uzrocima naπepatnje i rjeπenjima, ne bismo smjeli dopustiti da nas æalost odvoji od Onoga kojinas je stvorio. Job nije znao zaπto strada. Njegovi su prijatelji pogreπno zaklju-Ëili da je on u neËemu sagrijeπio. Pa ipak, Ëak i kada ne dobijemo nikakavodgovor na pitanje zaπto smo kuπani, najbolje je da imamo povjerenje u Boga.

Iako nije razumio veliku borbu koja se odvijala iza pozornice njegovogstradanja, Job je ostao odan Bogu. Oslonio se na Boæju dobrotu i Njegovusposobnost da popravi svaku situaciju.

Izvjeπaj o Jobu uËi nas da Êe Boæji narod povremeno patiti i da ne moæemosuditi o naπoj duhovnosti na osnovi svojih patnji ili uspjeha. Vaæna je naπasposobnost da uzdiæemo Boga i ostanemo unutar granica naπe vjere, bez obzirana situaciju u kojoj se nalazimo (Otkrivenje 4,12).

Job priæeljkuje umrijeti (Job 3,11-26)Zbog teæine svojih patnji, Job se pitao kako pravedni i dobri Bog moæe

nekoga stvoriti, a zatim ga izloæiti tako straπnoj patnji da poæeli smrt i grob. Utom pogledu Jobova æelja za smrÊu odgovara tekstu u Propovjedniku 9,5: “Æivibarem znaju da Êe umrijeti, a mrtvi ne znaju niπta, niti imaju viπe nagrade, jerse zaboravlja i spomen na njih.”

Meutim, Job i njegovi prijatelji nisu bili svjesni Ëinjenice da je Bog svemo-guÊ i da samim tim moæe mrtvoga vratiti u æivot. Oni su zamiπljali grob kaomjesto sna i odmora na kojem nema patnje. Njegova æelja da umre emotivni jeizraz njegovog osjeÊaja bespomoÊnosti.

Da je Job mogao na trenutak sagledati razgovor koji su o njemu vodili Bogi Sotona, moæda bi drugaËije reagirao na tu situaciju. Bog je dopustio Sotoni danapadne Joba u svakom pogledu osim jednog. Nije mu dopustio jedino da na-srne na Jobovu duπu.

I mi se danas suoËavamo s istim prilikama s kojima se Job suoËio. Nakonπto proËitamo izvjeπtaj o Jobu, shvaÊamo da i mi moæemo izgubiti sve πtoposjedujemo i doæivjeti najteæu patnju i bolest. Meutim, izvjeπtaj o Jobu tu nezavrπava. Ako naπe srce bude postojano u Bogu, i mi se moæemo, kao Job,podiÊi iz praπine patnje i zauvijek ostati Boæja djeca.

Job usporeuje svoju æalost (Job 6,2.3)

43

U svojoj boli Job je proπao kroz razdoblje u kojem je razmiπljao o svojemprijaπnjem poloæaju i sadaπnjoj nevolji. Pokuπao je opravdati svoje æalopojke jerga je unutarnji osjeÊaj o Boæjem gnjevu uËinio obeshrabrenim i maloduπnim.Njegova se bol na neki naËin moæe usporediti s boli koju je Krist doæivio onenoÊi u kojoj su Ga uhitili, kad je otiπao na Maslinsku goru da se moli (Luka22,39-42) i kada je teæina naπih grijeha slomila Njegov duh na Golgoti (Luka23,46).

Æalost se moæe istom snagom obruπiti i na nas. Meutim, kao krπÊani miznamo kako Êe sve zavrπiti. Mi znamo za „Poglavarstva i Vlasti“ (Efeæanima6,12) koji djeluju nevidljivo. Ako se Job, koji nije znao niπta o velikoj borbiizmeu dobra i zla, mogao suzdræati i ostati vjeran Bogu, kako bismo tek mitrebali ostati odani Bogu u trenucima teπke æalosti!

NesreÊe koje nas pogaaju zadaju nam straπnu bol. Patnja moæe biti vrstakuπnje kojom Bog ispituje naπu vjeru i odanost. Biblija kaæe da je Bog vjerani da neÊe dopustiti veÊe kuπnje od onih koje moæemo podnijeti (1. KorinÊanima10,13). BuduÊi da nam On daje moÊ da logiËki razmiπljamo i donosimo odluke,Ëinimo to u skladu s Njegovom voljom i proslavljajmo Ga Ëak i usred patnje kojuÊemo moæda doæivjeti.

Jobove tuæaljke (Job 7,1-11; 7,17-21)Jobu je bilo priliËno dobro, a onda se iznenada sve okrenulo protiv njega.

On se u tom trenutku osjeÊao kao radnik koji, umoran od cjelodnevnog, napor-nog rada, Ëezne da padne noÊ kako bi se mogao odmoriti. U takvom stanju umaJob priæeljkuje smrt misleÊi da Êe u njoj pronaÊi mir od svojih nedaÊa. ©to senas tiËe, trebamo znati da i u najnepovoljnijim okolnostima, kad priæeljkujemoËak i smrt, ostatak svojih dana ipak trebamo iskoristiti da bismo se molili Bogui slavili Ga. Biblija potvruje da je naπ æivot na zemlji isprazan i da je slabaπankao moljac (Psalam 39,12). BuduÊi da ne znamo πto nam donosi sutraπnji dan(Jakov 4,14), vaæno je da ostanemo blizu Onoga koji nikad ne drijema (Psalam121,3), koji nas Ëuva Ëak i dok spavamo.

Job na kraju priznaje da je “Bog Ëuvar naπeg æivota i Spasitelj duπa svih kojivjeruju” (Matthew Henry’s Concise Commentary, “Job 7”). A Bog je to i potvrdiokada je dao svojeg jedinoroenog Sina da umre za naπe grijehe kako bismo mimogli vjeËno æivjeti s Njim.

ODGOVORITE1. Kako biste reagirali kada bi vas odjednom zadesio Ëitav niz nesretnih

dogaaja? Zaπto biste reagirali na takav naËin?2. U kojem smislu i mi danas patimo kao Job?

Augenia Nzuve, Makueni, Kenija

NesreÊe koje nas pogaaju zadaju nam straπnu bol.

44


Nadmaπiti Sotoninu prepredenost

SVJEDO»ANSTVORimljanima 8,31-35

“Svakidaπnji izvjeπtaji o nesreÊama pokazuju da nigdje nema sigurnosti.»ak i u svojem domu mi smo u opasnosti jer oluje, poplave, poæari i potresiodnose na tisuÊe ljudi. Ako je ikad bilo vrijeme da budemo budni i bdijemo umolitvi, onda je to sada. Naπ æivot je siguran jedino kad je sakriven s Kristomu Bogu. Svakog dana moramo Ëistiti sebe kao πto je On Ëist. Za nas uvijek imanade u Bogu. Vjera je naπa obrana, jer ona naπu ljudsku slabost povezuje sboæanskom silom.” (Ellen G. White, Review and Herald, 29. sijeËnja 1884.)

Dok Êe mnogi povezati patnju s krivnjom ili neposluπnoπÊu, priËa o JobuistiËe da nije svaka patnja posljedica grijeha (Job 1,8). Jobova reakcija na ne-volje pouka je za svakog krπÊanina. Iako je bilo trenutaka kada je poæelio da senije ni rodio, ostao je odan Bogu.

“Ljudima je sasvim prirodno da misle kako su velike nesreÊe siguranpokazatelj velikih zlodjela i teπkih grijeha, ali oni Ëesto grijeπe kada na taj naËinvrednuju neËiji karakter. Mi ne æivimo u vrijeme izvrπnog suda. Dobro i zlo joπuvijek su izmijeπani i nesreÊe pogaaju sve. Katkad ljudi prekoraËe granicuBoæje zaπtitniËke brige i tada Sotona nad njima pokazuje svu svoju silu, a Bogne intervenira. Job je teπko stradao, a njegovi su ga prijatelji nastojali uvjeritida je njegova patnja posljedica grijeha, i da je pod osudom. Oni su prikazalinjegov sluËaj kao da je rijeË o velikom greπniku, ali Jahve ih je ukorio πto suosuivali Njegovog vjernog slugu.” (Ellen G. White, Manuscript 56, 1894.)

“U naπem svijetu vlada pokvarenost, ali nije sva patnja rezultat ljudskepokvarenosti. Job nam je jasno prikazan kao Ëovjek kojega je Sotona napao sGospodnjim dopuπtenjem. Neprijatelj ga je liπio svega πto je posjedovao, poki-dane su njegove obiteljske veze i puno je propatio. Prijatelji su ga doπli tjeπiti,ali su ga umjesto toga uvjeravali kako je sam, svojim greπnim stavovima, navu-kao na sebe nesreÊu. ... PokuπavajuÊi ga prikazati kao nekoga tko je kriv predBogom i zasluæuje kaznu, doveli su ga u bolnu kuπnju i predstavili Boga upogreπnom svjetlu. Ali bez obzira na to, Job nije odstupio od svoje odanosti iBog je nagradio svojeg vjernog slugu.” (Ellen G. White, Manuscript 22, 1898.)

ODGOVORITEZaπto je naπa reakcija na patnju vaænija od same patnje?

Janet Mwende, Nairobi, Kenija

“Job nije odstupio od svoje odanosti i Bog je nagradio svojeg vjernogslugu.”

45


Smrt iz Jobove perspektive

DOKAZJob 7,1-4; Propovjednik 9,5

Job, koji ima vrlo uspjeπan æivot, iznenada doæivljava tako snaænu bol ipatnju da priæeljkuje da se nikad nije ni rodio (Job 3,3-9). Muke koje su gazadesile stvaraju podlogu za izljeve osjeÊaja u kojima on proklinje dan svojegroenja i zakljuËuje da bi jedino odgovarajuÊe rjeπenje za njegovu patnju bilosmrt (Job 3,11-17). Takvo razmiπljanje podsjeÊa na babilonsko i egipatsko shva-Êanje smrti, prema kojem smrt pruæa san i odmor umornome. U Jobovom slu-Ëaju æelju za smrÊu izazvao je osjeÊaj bespomoÊnosti zbog kojeg on vidi smrtkao jedini put spasenja. Kada smo kuπani boli i patnjom, i mi moæemo poæeljetineπto sliËno. Meutim, vaæno je da razmotrimo obje strane situacije. Za nas kaokrπÊane bolje je da pretrpimo patnju i iziemo kao pobjednici, nego da umremou grijehu. A posebno sada, kad smo svjesni bitke koja je za nas nevidljiva,moæemo silom Duha Svetoga ostati postojani u vjeri.

U Knjizi o Jobu 6,7.8, Job procjenjuje Ëovjekov poloæaj i Boæja oËekivanjaod njega. Njemu je jasno da Ëovjek ovdje na Zemlji treba sluæiti Bogu. BuduÊida razumije da je Bog svemoguÊ i dobar, Job zakljuËuje da Ëovjek Ëak i unajmraËnijim trenucima patnje treba sluæiti Bogu i dræati Njegove zapovijedi. Onnaglaπava Ëinjenicu da je Ëovjeku odreeno vrijeme kada treba sluæiti Bogu (Job7,1-4). Meutim, Job uvia i to da je Ëovjek ranjiv i slab (Rimljanima 3,23). Onne æeli doËekati smrtni Ëas i umrijeti kao greπnik. Umjesto toga, radije bi umroprije i izbjegao svaku moguÊnost da poËini grijeh. U tom sluËaju smrt nije samoput emocionalnog bijega, veÊ proraËunati korak da bi se izbjegao grijeh. Biblijapotvruje da Êe oni koji umru u Kristu ustati o Njegovom drugom dolasku iæivjeti s Njim (Rimljanima 6,8).

ImajuÊi u vidu Jobovo razmiπljanje o smrti, trebamo shvatiti da je æivotkratak, a kada zavrπi, ne moæemo viπe niπta uËiniti za svoj ugled. Zato sada, doksmo æivi, hvalimo Boga i dræimo Njegove zapovijedi. Jedino je On dostojan daprimi „slavu, Ëast i moÊ, jer ti si stvorio sve: sve tvojoj volji duguje postojanjei stvaranje“ (Otkrivenje 4,11).

ODGOVORITE1. ©to bi vas moglo navesti da poæelite umrijeti kad biste se danas suoËili s

patnjom?2. Zbog Ëega biste æeljeli æivjeti kad bi vas danas zadesila patnja?

Samuel Makori, Nairobi, Kenija

Sada, dok smo æivi, hvalimo Boga i dræimo Njegove zapovijedi.

46


Kako pobijediti tugu

PRIMJENARimljanima 8,18

S obzirom na to da smo svjesni velike borbe izmeu dobra i zla, u æalostibismo se trebali ponaπati tako pa pokazujemo vjeru. Jedan od razloga zbogkojih Bog dopuπta patnju u naπem æivotu jest usavrπavanje naπe vjere u Njegakako bismo mogli prevladati i najteæe izazove. Patnja nas iskuπava i ojaËava usuoËavanju s nepovoljnim okolnostima.

GrËka rijeË za “kuπnju” u Jakovu 1,2, peirasmos (http://biblehub.com/greek/3986.htm), odnosi se na ono πto napada, ispituje i pokazuje neËiji karakter ilicjelovitost. U sljedeÊem retku pojavljuje se rijeË “kuπanje” dokimion (http://biblehub.com/greek/1383.htm). Ta rijeË odnosi se na ispit koji neπto treba do-kazati ili potvrditi. U patnji dolazi do izraæaja karakter i Ëestitost, ona otkrivapredmet i kakvoÊu naπe vjere. Usporedite to s 1. Petrovom 1,6.7, gdje su istegrËke rijeËi upotrijebljene uz glagol dokimazo (http://biblehub.com/greek/1381.htm), koji znaËi “prokuπati” ili “ispitati na naËin na koji se ispituje zlato”.Kako onda u patnji moæemo pokazati vjeru?

Imajte na umu da Bog neÊe zauvijek πutjeti. U Jobu 1,12 Bog dopuπtaSotoni da kuπa Joba do odreene granice. Prema tome, kada vas obuzme tuga,ostanite jaki. Imajte na umu da s Bogom moæete pobijediti (Zaharija 4,6).

Bog od vas traæi vjeru (1. Petrova 1,6.7). On nam moæda neÊe uvijekotkriti razlog naπeg stradanja. Moæete li Mu ipak biti vjerni, Ëak i kada se vaπæivot raspada?

Ne zaboravite da vam je Bog bliæi nego Sotona. Patnja nas pribliæavaBogu jer On æeli da mi u potpunosti ovisimo o Njemu. Dok Mu se budetepribliæavali, klonite se oholosti, sebiËnosti i bilo kakvog oblika ponaπanja kojiGa spreËava da radi u vama i preko vas.

ODGOVORITE1. ©to bi se dogodilo da je Job pao na ispitu? Kako se vaπ odgovor moæe

primijeniti na vas osobno?2. Kako se Bog koristi æaloπÊu da bi nas doveo bliæe k sebi?

Bernard Mutuku, Makueni, Kenija

Imajte na umu da s Bogom moæete pobijediti.

47


NeporoËnost na ispitu

MI©LJENJEJob 27,5

Kao mlad Ëovjek, otvoren sam za nove ideje koje mogu dovesti do rasta irazvoja u mojem druπtvu i svijetu uopÊe. Meutim, prihvaÊanje novih ideja pra-Êeno je izazovima od kojih neki mogu zahtijevati da se odreknem svoje krπÊan-ske neporoËnosti.

Izvjeπtaj o Jobu, a posebno naËin na koji on reagira na iznenadnu promjenuokolnosti u svojem æivotu, mnogo mi govori o neporoËnosti. Neki njegovi prija-telji mislili su da on pati zato πto je sagrijeπio (Job 4,7.8). Ostali priznaju da jeBog uzviπen i ne moæe se dokuËiti (Job 11,7-9). Meutim, Job vrlo dobro zna daje nevin i premda je svladan boli, on odbija prokleti Boga.

NeporoËnost podrazumijeva ispravno i poπteno postupanje. Nama kao krπ-Êanima, kad donosimo odluke, biblijski nauk ukazuje na ono πto je ispravno ipoπteno. Meutim, zbog pritiska greπnog svijeta, naπa je neporoËnost povre-meno na velikom ispitu. Na primjer, biste li se odrekli nekog posla da ostaneteneporoËni?

Kao i u Jobovom sluËaju, Bog upravlja svakom situacijom u kojoj se nauNjegovi odani sluge. Mi ne znamo πto nam donosi sutra (Jakov 4,14). Danasmoæemo biti uspjeπni i puni æivota, a veÊ sutra se muËiti u siromaπtvu, shrvaniboli. SreÊom, Bog zna kraj od poËetka. Mi teπko podnosimo patnju. Meutim,ako ostanemo neporoËni i shvatimo da i patnja moæe biti za naπe dobro, uvidjetÊemo prednost nepokolebljive odanosti Bogu kao πto vidimo u izvjeπtaju o Jobu.Bog je nagradio Joba davπi mu dvostruko viπe nego πto je imao prije (Job 42,10).To pokazuje da postoji veÊa nagrada za one koji ostanu neporoËni do kraja.

Prepoznajmo da Bog æeli u nama razviti krπÊanski karakter. Imajmo na umui to da nam Bog preko patnje pomaæe da duhovno rastemo. Ako ostanemoneporoËni poput Joba, ako podnesemo sve nedaÊe koje æivot donosi, dobit ÊemovjeËni æivot. NeporoËnost podrazumijeva priznanje da je Bog svemoguÊ i sve-znajuÊ, da je dobar i da Êe nas izbaviti od zla.

ODGOVORITE1. Kako gledate na moguÊnost da izgubite najvrednije πto imate i ostanete

neporoËni?2. Osim vjeËnog æivota kao konaËne nagrade, koje druge nagrade krπÊani pri-

maju od Boga?

Angel Mwilu, Makueni, Kenija

NeporoËnost podrazumijeva ispravno i poπteno postupanje.

48


Uhvatite se u koπtac sa æivotom

ISTRAÆIVANJEJob 3,1-5

ZAKLJU»AKPoznato je da patnja moæe i najhrabrije muπkarce i æene pretvoriti u slabiÊe.

“Vrijeme ti moæe saviti koljena, vrijeme ti moæe slomiti srce”, pjeva blues-gita-rist Eric Clapton u svojoj pjesmi “Tears in Heaven”. Tu pjesmu napisao je nakonπto je Conor, njegov Ëetverogodiπnji sinËiÊ poginuo tako πto je pao s Ëetrdesetdevetog kata zgrade u New Yorku u kojoj su stanovali. A ovaj otac, Job, kao ibezbroj drugih koji æive na planetu Zemlji, upoznao je patnju itekako dobro. Aliu Isusu Kristu Bog nam nudi Spasitelja koji se poistovjeÊuje s naπim æalostimai podnosi naπu bol (Izaija 53,4), koji je “postradao s naπim slabostima” (Hebre-jima 4,15). Moæda neÊemo dobiti sve odgovore u vezi s tragedijama koje naspogaaju, ali imamo Isusa — a On je sve πto nam je potrebno.

RAZMOTRITEu Napravite listu svega dobrog i loπeg πto vam se dogodilo u æivotu i navedite

vrijeme kada se to dogaalo. Napravite grafikon svojih “uspona i padova”.©to taj grafikon govori o vaπem æivotu?

u Pripremite posebno jelo ili ispecite neπto ukusno za nekoga tko se suoËavas vaænim æivotnim izazovom. Ako ne poznajete nikoga kome je potrebnovaπe “kulinarsko ohrabrenje”, ponudite svoju pomoÊ staraËkom domu.

u Razmiπljajte o zavrπnim prizorima Isusovog æivota u Evanelju po Mateju(26—27), od uhiÊenja do raspeÊa. Pritom razmiπljajte o Isusovom potpunompokoravanju volji Njegovog Oca, Ëak i dok se suoËavao s velikom nepravdom.

u Napiπite odgovor na pitanje: Ako je Bog svemoguÊ, sveznajuÊ i potpunodobronamjeran, zaπto dopuπta da zlo napreduje iako ga lako moæe zausta-viti?

u Posluπajte propovijed “Ivan’s Children” (Ivanova djeca), koju je odræao CliffordGoldstein, urednik biblijske pouke za odrasle. Ona se moæe naÊi na web-adresi: https://www.audioverse.org/english/sermons/recordings/2955/ivans-children.html.

u Snimite kratak intervju s nekim ateistom ili agnostikom. Postavite toj osobisljedeÊe pitanje: Ako ne postoji Bog koji obeÊava konaËnu pravdu za æivotnenepravde, kakvu utjehu nudimo ærtvama Ëiji su zlostavljaËi izbjegli kaznu?

POVEÆITETuæaljke, poglavlja 1—3.Ellen G. White, Put Kristu, 12. poglavlje, “©to uËiniti sa sumnjom”.Dietrich Bonhoeffer, The Cost of Discipleship, poglavlja 1—5.

Dwain Esmond, Gaithersburg, Maryland, SAD

49


Pouka 6Od 29. listopada do 5. studenoga 2016.

Nezasluæena kletva

“Zar je smrtnik koji pred Bogom pravedan? Zar je ËovjekËist pred svojim Stvoriteljem?” (Job 4,17)

50


Tko su vaπi prijatelji u nevolji?

UVODJob 2-4; 2. KorinÊanima 1,3-7

U pola noÊi joπ uvijek sam budna. Baπ fino! Nesanica. Poseæem za mobilnimtelefonom na noÊnom ormariÊu i poËinjem pretraæivati Facebook. Nasumceprelazim preko uobiËajenih πala, video-klipova i selfija. Lajkam. Lajkam. Laj-kam. Iznenada zastajem. Preda mnom se pojavljuje neuobiËajeno dugaËak tekstkoji je postavila moja prijateljica Olivia. To je izljev boli koji opisuje posljednjetrenutke borbe koju je njezina majka vodila s karcinomom, a onda i konaËnozbogom. Olivia traæi molitve i potporu. Prije nego πto sam odgovorila, pogledalasam πto su drugi ljudi veÊ napisali. Jasno je da ljudi teπko izbjegavaju kliπejeu izrazima suÊuti. “Jako mi je æao zbog tvojeg gubitka”, iako dobronamjerno, toje previπe tanak pokrivaË utjehe da bi se prebacio preko ramena onoga tko sesmrzava od πoka i tuge.

©to mi uistinu oËekujemo od svojih bliskih prijatelja kada obnevidimo odtuge i/ili æalosti? Zahvalni smo im zbog njihove spremnosti da sjede s nama ilida ih nazovemo preko telefona. Ipak, prijatelji Ëesto pokuπavaju pruæiti prvupomoÊ naπem srcu zavojima ljudske filozofije i mudrosti. »esto Ëujemo: “O,znam kako je to”, od nekoga tko zatim iskoristi priliku da se upusti u dugupriËu o neËemu πto njega muËi.

Job je imao takve nemudre prijatelje. Poπto su jedno vrijeme sluπali JobovooËajniËko jadanje, prvi je progovorio Elifaz pokuπavajuÊi izvuÊi neki “poboæansmisao” iz sve te Jobove patnje — pokuπavajuÊi pronaÊi neki logiËan uzrok zaJobovu trenutaËnu situaciju. Meutim, rijeËi koje su Elifaz i ostali prijateljiizgovarali samo su “dodavale sol” na Jobove emocionalne i tjelesne rane. Kaoonaj koji je stradao bez vlastite krivnje, viπe od svega Ëeznuo je za suosjeÊa-njem. Æudio je za nekim tko Êe u potpunosti razumjeti i dijeliti njegove osjeÊaje.Priæeljkivao je da mu se pridruæi u njegovim vapajima Bogu za pravednim su-enjem. Mnogo puta on jadikuje zato πto nema nikoga da se zauzme za njegakao branitelj, nikoga tko bi posvjedoËio u prilog njegovom karakteru i opravdaoga pred Bogom.

Premda najveÊi broj nas nikad nije doæivio tako potpunu propast kao Job,mi ipak imamo upravo ono πto je Job traæio. Imamo Krista, naπega VelikogsveÊenika, koji je osobno doæivio svaku vrstu ovozemaljskih kuπnji i patnji.Jobu bi bilo mnogo lakπe da je imao prijatelja poput Pavla, koji je svojojkrπÊanskoj braÊi u Korintu odgovorio da i on “s njima strada” (1. KorinÊanima12,26). Pravi prijatelj Êe staviti na stranu svoje “ja” kako bi u potpunosti prihva-tio iskustva drugoga. U tom Ëinu usmjerenosti na drugoga nalazi se blagoslov,jer oni koji uzimaju udjela u patnjama drugih, imat Êe udjela i u njihovoj utjesi.

Laura Gang, Nashville, Tennessee, SAD

51


Suditi — naπe ili iskljuËivo Boæje pravo?

DOKAZJob 2,11-13; 4,3-6

Na poËetku ove pouke Job se nalazi u ranama koje mu pokrivaju Ëitavotijelo; izgubio je sve πto je imao i sve koje je volio osim svoje æene. Njegova triprijatelja odluËila su ga posjetiti kako bi vidjela mogu li mu nekako pomoÊi.Kada su mu se pribliæili, bili su zaprepaπteni! Nisu mogli povjerovati na πto liËi.Izrazili su suosjeÊanje razdrijevπi svoju odjeÊu i posipavπi se pepelom, a zatimsu sjeli pokraj njega i proveli sedam dana i noÊi u tiπini. Izgledalo je da suJobovi prijatelji vrlo briæni i suosjeÊajni kada je rijeË o tjelesnim i emocional-nim patnjama kroz koje je on prolazio. Gledano izvana, moglo bi se pomisliti dasu mu to iskreni prijatelji. Ali kako se izvjeπtaj nastavlja, otkrivamo da ti istibriæni, suosjeÊajni prijatelji mijenjaju ton i poËinju ispitivati Joba πto je on totako loπe uradio da je zasluæio takvu kaznu.

Prema onome πto su ljudi u ono vrijeme mislili, sva patnja i zlo koje pogaaËovjeka rezultat je jednog ili viπe grijeha koje je poËinio on sam ili neki Ëlannjegove obitelji. Ni Jobovi prijatelji nisu bili izuzetak (NKJV Remnant StudyBible Commentary, “Job 5”). Nakon πto su neko vrijeme sjedili s Jobom i pro-matrali ga kako pati, njegovi prijatelji poËeli su se pitati zaπto ga je zadesila svata strahota. PoËeli su ispitivati Joba πto je to uËinio da je zasluæio takvo πto odBoga. Elifaz u Jobu 4,3-6 viπe puta ponavlja da Job, iako je bio poznat po tomeπto je je druge ohrabrivao kad su patili, sada nije u stanju pomoÊi sebi. (ZvuËipomalo kao zajedljiva primjedba upuÊena Isusu: “Druge je spasio, a sam sebene moæe spasiti.” Matej 27,42) Trojica prijatelja brzo su osudila Joba pretpo-stavljajuÊi da iza svega toga postoji neπto πto je izazvalo tako straπan gubitaki bol. Koliko brzo mi donosimo sud o nekome tko moæda izgleda ili razmiπljadrugaËije od nas?

Mi se pitamo zaπto se tako straπne stvari dogaaju ljudima koji vole Boga.To je zato πto æivimo u greπnom svijetu i zato πto smo greπni ljudi. Æivot nijepoπten i Ëesto nema smisla. Jobovi prijatelji su mislili da je on sa svoje straneuËinio neπto zbog Ëega je zasluæio nesreÊu koju je morao podnositi. Kako Ëestoi mi ishitreno donosimo sud o nekome, iako nemamo sve Ëinjenice! Svia mi seono πto je Isus rekao u Mateju 7,1.2: “Jer kako budete sudili, onako Êe se ivama suditi; kako budete mjerili, onako Êe se i vama mjeriti.”

Bog jedini poznaje Ëovjeka dovoljno dobro da bi mu mogao suditi. Osobnomi je drago πto tu vlast nije dao meni. A vama?

Barbara Vetter, Newman Lake, Washington, SAD

Mi se pitamo zaπto se tako straπne stvari dogaaju ljudima koji voleBoga.

52


Duhovni blagoslovi na uzviπenim mjestima

LOGOSJob 2,11-13; 4,17; Psalam 33,18.19; Hoπea 6,6; Matej 7,5; 1. KorinÊanima

3,19; 4,5; Rimljanima 2,1; Hebrejima 12,5.6

Dobri prijatelji do izvjesne mjere (Job 2,11-13)U Jobovoj zbunjenosti i patnji njegova tri prijatelja najviπe su mu pomogla

svojom πutnjom. U tekstu koji opisuje to kratko vrijeme stoji: “U to Ëuπe triJobova prijatelja za sve nevolje koje ga zadesiπe; svaki se zaputi iz svoga kraja... odluËiπe da odu zajedno oæaliti ga i utjeπiti.” (Job 2,11) Zanimljivo mi je dasu njih trojica imala potrebu da ugovore sastanak da bi se pozabavila zlom, kaoda je to neπto πto su inaËe, u svojem svakidaπnjem æivotu, dræali Ëvrsto podnadzorom. Kada su pronaπli Joba, pokazali su se kao oæaloπÊeni prijatelji. “Akad su izdaleka upravili oËi na njega, nisu ga prepoznali. Tad udariπe u plaË;svaki razdrije svoju haljinu i prosu prah po glavi.” (Job 2,12) Pa ipak, njihovi supostupci pomalo mirisali na ritual. “Potom sjedoπe kraj njega na zemlju i osta-doπe tako sedam dana i sedam moÊi. Nijedan mu ne progovori ni rijeËi, jervidjeπe da je velika njegova bol.” (Job 2,13) Izgleda da je ozbiljnost Jobovihnevolja iznenadila njegove prijatelje. To je vjerojatno bilo jedino vrijeme unjihovom posjetu Jobu tijekom kojeg su se suzdræali od pokuπaja da ga nagovoreda prizna neki svoj veliki, tajni grijeh.

Bog spaπava naπu duπu iz Ëiste ljubavi (Job 4,17; Psalam 33,18.19)Kada je sve drugo u Jobovom æivotu nestalo, jedna od rijetkih vrijednosti

koja mu je preostala — njegov karakter — uzvisila se do krajnosti. U 4,17 Elifaznedvosmisleno upire prstom u Joba kada kaæe: “Zar je smrtnik koji pred Bogompravedan? Zar je Ëovjek Ëist pred svojim Stvoriteljem?” Pun nepovjerenja, onpita Joba misli li doista da je zbog svoje besprijekorne vjernosti i zato πto seuklanjao od zla postao veÊi od Boga. To je otvoreno izraæavanje sumnje da jeJob svojim skrivenim postupcima zasluæio patnje koje trpi. Pravedni Job previjase u sjenci sumnje i krivnje.

Jobov karakter naπao se na najteæoj kuπnji. “Oko je Jahvino nad onima kojiga se boje, nad onima koji se uzdaju u milost njegovu: da im od smrti æivotspasi, da ih hrani u danima gladi.” (Psalam 33,18.19) Jobov sluËaj dokazuje daje to istina. Da bismo preæivjeli glad, potrebno nam je malo hrane, tek toliko dase imamo snage boriti, pod uvjetom da imamo dovoljno vode. Da bi se naπa duπaizbavila od smrti, nije potrebna prvorazredna udobnost. Boæji prvi cilj nije uvijekda nas poπtedi patnje. Njegovi ciljevi su uzviπeniji. U Jobovom sluËaju, time πtomu je poπtedio æivot, a ipak dopustio Sotoni da ga iskuπa na svaki moguÊinaËin, Bog je njegovu duπu æelio spasiti od vjeËne smrti. Na kraju, Sotona jedoæivio neuspjeh, a Jobov vjeËni æivot je oËuvan — iako je platio visoku cijenukad je rijeË o njegovoj obitelji i ovozemaljskim udobnostima.

53

Nema mudrosti u svijetu (Hoπea 6,6; Hebrejima 12,5.6; 1. KorinÊa-nima 3,19)

Da bi se njegov karakter okuπao, Job je bio liπen svjetovne Ëasti, bogatstvai moÊi. Njegov karakter bio je poniæen da bi ga Bog mogao uzvisiti. U 1. Ko-rinÊanima 3,19 stoji: “Jer je mudrost ovoga svijeta ludost pred Bogom! Stojinaime pisano: On hvata mudrace njihovom lukavπtinom.” Uspjevπi ga poniziti dokrajnjih granica, Sotona je bacio Joba na koljena. U tom poloæaju Jobova sna-æna vjera u Boga omoguÊila mu je da stekne Boæju mudrost.

Dvanaesto poglavlje Poslanice Hebrejima govori o Boæjoj æelji da nas ujedinis Nebom u tolikoj mjeri da nas je spreman ukoriti kada grijeπimo. “Sine moj,ne preziri karanja Gospodnjega, niti kloni kad te pokara; jer Gospodin karaonoga koga ljubi.” (Hebrejima 12,5.6) Ako se osvrnemo na Jobove prijatelje, bezobzira na to je li uniπtenje Jobove obitelji i æivotnih udobnosti bilo posljedicaSotoninih kletvi ili Boæjih ukora zbog nekih promaπaja u njegovom æivotu, vidi-mo da su oni situaciju shvatili potpuno pogreπno. To pokazuje da nisu poniznotraæili Gospodnju volju. Ponijeli su se prema Jobu onako kako su oni smatralida je najbolje — pokazujuÊi mu ljubav na grublji naËin. Njima su promaknulipravi Boæji poticaji koji se nalaze u Hoπei 6,6: “Jer ljubav mi je mila, ne ærtve,poznavanje Boga, ne paljenice.”

O suenju (Matej 7,5; Rimljanima 2,1; 1. KorinÊanima 4,5)Jobovi prijatelji donijeli su pogreπan sud o njemu. U Evanelju po Mateju

Isus kaæe: “Licemjere, najprije izvadi brvno iz svoga oka pa Êeπ tada jasnovidjeti kako da izvadiπ trun iz oka bratova.” (7,5) Da su Jobovi prijatelji pokuπalis ljubavlju ukloniti trun koji su zapazili u njegovom oku, njihovi stavovi ipostupci prema njemu izgledali bi mnogo drugaËije. Pavao piπe u PoslaniciRimljanima 2,1: “Zato nemaπ isprike — tko god ti bio — o ËovjeËe koji sudiπ,jer u Ëem sudiπ drugom, ti samog sebe osuujeπ, buduÊi da ti, suËe, obiËavaπËiniti isto.” U optuæbama za grijeh koje su iznosili, prijatelji su pripisivali Jobuupravo one grijehe koji su se krili u njihovom vlastitom æivotu. U 1. KorinÊa-nima 4,5 Pavao preporuËuje: “Zato ne sudite prerano, prije nego doe Gospodin!On Êe osvijetliti πto je sakriveno u tami i objaviti nakane srdaca.” Da su Jobovatri prijatelja doπla k njemu s ljubaznoπÊu i strpljenjem umjesto s proizvoljnimsumnjiËenjima, i pokraj njihovih ukora, koliko god bili pogreπni, bili bi mu ustanju pruæiti bar neku utjehu. Njihov æivot uskladio bi se sa Stvoriteljevim, anjihovo razumijevanje duhovnog produbilo bi se dajuÊi im jasniji uvid u duhov-ne posljedice velike borbe.

ODGOVORITENa koji naËin potpunije razumijete duhovnu borbu izmeu Boga i Sotone

koja se ticala vjeËne sudbine Jobove duπe?

Jeremy Vetter, Moscow, Idaho, SAD

Boæji prvi cilj nije uvijek da nas poπtedi patnje. Njegovi ciljevi suuzviπeniji.

54

Utorak, 1. studenoga

Ispitivanje vlastitog srca


“Prije nego πto iznesemo sud o drugima, trebamo bdjeti i moliti se i Kristo-vom miloπÊu povesti rat protiv zla u vlastitom srcu. Mi trebamo stajati podsjenkom kriæa na Golgoti, skruπena srca, priznajuÊi svoje grijehe i preklinjuÊiGospodina da oprosti mane naπeg karaktera i osnaæi naπu ljubav prema braÊi.Ako zanemarimo takvo preispitivanje srca u svjetlu boæanske istine, zaslijepitÊe nas ljubav prema sebi i imat Êemo mnogo bolje miπljenje o sebi nego πto gaBog ima. Srce je prijevarno viπe svega i nepopravljivo loπe. Pisano je: ‘Bezumanje tko se uzda u svoje srce, a spasava se tko æivi mudro.’ (Izreke 28,26)

Postoji jednostavan razlog zbog Ëega je Krist rekao: ‘Ne sudi’, jer je zaËovjeka prirodno da uzdiæe vlastitu dobrotu, da izbjegava otvoreno preispitivanjevlastitog srca i da omalovaæava druge. Kad bismo sve sagledali u pravom svjetlu,vidjeli bismo da nam je u svakom trenutku potrebna Kristova milost, potpunoisto kao i naπoj braÊi. Isus nije postavio Ëovjeka na sudaËku stolicu jer jeljudsku narav poznavao predobro da bi ljudima dao pravo da sude i osuujudruge. On je znao da bi oni svojim pogreπivim prosuivanjem iπËupali kao korovneke kojima su zapravo trebali pokazati suosjeÊanje i povjerenje, a proπli bimimo onih koji zasluæuju da se prema njima odluËnije postupa. Kada se u crkvijavi sluËaj koji zahtijeva odluËno djelovanje, neka se provede biblijsko pravilo.Ako utjecaj Ëlanova koji grijeπe kvari druge, oni trebaju biti iskljuËeni iz Ëlan-stva i Nebo Êe odobriti taj postupak. Posao je neprijatelja da sije kukolj meuæito, i u crkvi Êe biti ljudi Ëiji utjecaj, koliko smo u stanju procijeniti na osnovionoga πto se moæe vidjeti, nije blagoslov za crkvu. Ali Ëak i u takvim sluËajevimami trebamo postupati obazrivo, jer Krist i nebeska biÊa pripremaju sebi posebannarod koji revnuje za dobra djela.” (Ellen G. White, The Review and Herald, 3.sijeËnja 1893., “Let Both Grow Together”)

ODGOVORITE1. Koji nas znakovi upozoravaju da imamo “mnogo bolje miπljenje o sebi nego

πto ga Bog ima” i mislimo da smo “Ëisti pred svojim Stvoriteljem”, kao πtokaæe naπ kljuËni tekst za ovaj tjedan?

2. ©to bi bilo drugaËije u izvjeπtaju o Jobu da ga njegovi prijatelji nisu osui-vali?

3. ©to moæete uËiniti odmah sada kako biste oËvrsnuli protiv avolje kuπnje daosuujete druge?

Laura Vetter, Moscow, Idaho, SAD

Za Ëovjeka je prirodno da uzdiæe vlastitu dobrotu.

55

Srijeda, 2. studenoga

Tjeπiti ili kritizirati?

PRIMJENAJob 2,11-13; 4,7Sporedne osobe u izvjeπtaju o Jobu, njegovi prijatelji, omoguÊavaju nam da

sagledamo sebe same iz jedne perspektive koja se Ëesto zanemaruje ili, boljereËeno, koju mi odluËujemo zanemariti time πto se previπe usredotoËujemo naJoba. U prvi trenutak njih trojica djeluju kao savrπeni prijatelji. Æure se k Jobu,tuguju s njim i æele mu pomoÊi da pronae neki smisao u toj tragediji (Job 2,11-13). Iako su cijeli tjedan samo sjedili i πutjeli, bili su tu kada su Jobu bilinajpotrebniji, a katkad je i tiπina dovoljna da bi netko znao da drugi dijelenjegove terete. Meutim, njihova uloga u izvjeπtaju tu ne zavrπava. Ne — oniprogovaraju i pokazuju sveopÊu kritizersku narav.

Poput Elifaza koji kaæe Jobu da je sigurno uËinio neπto loπe zbog Ëega jeizgubio sve πto je volio (Job 4,7), i mi Ëesto izraæavamo misli koje viπe povreujunego πto tjeπe. Umjesto da ohrabrimo svoje prijatelje kada im je to najpotreb-nije, mi ih povreujemo pripisujuÊi njihovu patnju jedinom objaπnjenju kojemoæemo pronaÊi — grijehu. Nemamo Ëak ni pravo da im sudimo, pa ipak radimoupravo to. Mi mnogo viπe liËimo na kritizerski, osuivaËki raspoloæenog Elifazanego πto smo spremni priznati. Ipak, radosna je vijest da uz Boæju pomoÊmoæemo pobijediti tu ruænu sklonost tako πto Êemo:

Spoznati da imamo problema. Ne moæemo traæiti od Boga da popravi unama neπto πto joπ uvijek nismo u potpunosti spoznali. Poput Davida, koji jeuvijek iznova morao moliti Boga da mu oprosti grijehe koje je Ëinio, i mi mora-mo odbaciti svoj ponos i prihvatiti istinu da imamo jezik sklon kritiziranju, kojise treba oplemeniti.

Moliti se da budemo manje kritizerski raspoloæeni. To bi trebala bitinaπa svakidaπnja molitva, jer jezik koji je sklon kritiziranju ne moæemo obuz-dati za jedan dan. Svakog dana moramo moliti Boga da nam pomogne da tjeπimo,a ne kritiziramo. A kada nam rijeËi kritike dou na vrh jezika, moæemo traæitiod Boga da ih promijeni prije nego πto ih izgovorimo. Trebali bismo dopustitiBogu da bude sudac kako bismo mi mogli jednostavno biti prijatelji.

Truditi se da bolje upoznamo Boga. Naπe kritizerske misli potjeËu izgreπnog svijeta. Meutim, ako svakog dana provodimo vrijeme s Bogom, postajatÊemo sve viπe nalik na Prijatelja i Utjeπitelja kakav je On bio prema svakome skim se susretao. Ako razgovaramo s Njim, sluπamo πto nam On govori prekosvoje RijeËi i usvajamo Njegovu mudrost i Njegov karakter, moæda Êemo, samomoæda, pronaÊi naËin da svoje kritizerske misli zamijenimo utjeπnima.

ODGOVORITE1. Da ste sluπali Jobovu besjedu zapisanu u 3. poglavlju, biste li reagirali isto

onako kako je Elifaz reagirao u 4 poglavlju? Zaπto biste tako reagirali?2. Je li bilo trenutaka za koje biste poæeljeli da niste izgovorili kritizerske

misli? ©to biste rekli kad biste se mogli vratiti unatrag?Mindi Vetter, Newman Lake, Washington, SAD

56

»etvrtak, 3. studenoga

Prijatelji ili suci?

MI©LJENJEMatej 7,1; Hebrejima 12,5Dugo sam pokuπavala shvatiti jesu li “prijatelji” iz Knjige o Jobu doista

njegovi prijatelji ili samo neljubazni poznanici. U prva dva poglavlja oni se po-javljuju na pozornici navodno da bi utjeπili Joba u njegovoj patnji, ali prvi tjedansamo sjede u nelagodnoj tiπini, da bi mu potom dræali lekcije o tome kako setreba pokajati za grijehe koje nije poËinio.

RazmiπljajuÊi o tome, potraæila sam osobine pravih, iskrenih prijatelja pret-postavljajuÊi da ova trojica to ni u kojem sluËaju nisu bila. Ali ono πto samotkrila, natjeralo me je da se ponovno preispitam. Pravi prijatelji, Ëitala sam,osjeÊaju se ugodno jedni s drugima, Ëak i kad πute. Pravi prijatelji mogu izgovo-riti teπke rijeËi kada netko njima blizak donosi nerazumne odluke.

Mnoge osobine koje karakteriziraju “prave prijatelje” doista bi se moglepripisati Jobovim prijateljima. Naæalost, nije nam poznata povijest njihovog od-nosa. Ako su njihove uzajamne veze bile Ëvrste, onda je to πto su strpljivosjedili s Jobom sedam dana, vjerojatno bilo sasvim u redu. Zapravo, meu He-brejima i meu pripadnicima orijentalnih naroda opÊenito, stvar je pristojnostine obraÊati se osobi koja je u dubokoj æalosti (The Seventh-day Adventist BibleCommentary, 2. izd., sv. 3, str. 504). U ovom je sluËaju takoer lakπe razumjetikomentare ovih ljudi ako uzmemo u obzir da je i njima samima bilo teπkorazumjeti tu situaciju na osnovi vlastitog razumijevanja Boga i svijeta uopÊe.Skriveni grijeh bio je jedino πto su oni mogli zamisliti kao uzrok Jobovih patnji.U starozavjetnim dogaajima nesreÊe su bile izazvane grijehom, a osloboenjeispravnim postupanjem. Oluja je prestala kada je Jona bio baËen s lae. Moædasu Jobovi prijatelji bili dovoljno uvjereni u svoje prijateljstvo da bi mogli preu-zeti rizik i reÊi neπto πto zadaje bol, nadajuÊi se da bi to moglo pomoÊi.

Problem je, meutim, u sljedeÊem: Broj prijatelja s kojima moæemo biti takootvoreni vjerojatno bi se mogao nabrojiti na prste jedne ruke. Takav razgovorzahtijeva dugo, blisko prijateljstvo. RijeËi kakve nalazimo u Knjizi o Jobu nemogu se izgovoriti izvan prisne veze. Kad bi se vama ili nekom vaπem bliskomprijatelju neoËekivano dogodilo neπto loπe, vi biste vjerojatno provodili vrijemezajedno pokuπavajuÊi shvatiti razlog. To nije isto πto i osuivanje. Osuditi nekogazato πto je istrËao pred automobil nije isto πto i pomoÊi prijatelju da uvidi daje opasno istrËati pred automobil. Pomagati bez osuivanja zadatak je kojizahtijeva briæan uzajamni odnos i usrdne molitve.

ODGOVORITE1. Jeste li kada raspravljali s nekim prijateljem zaπto se neπto loπe dogodilo

jednome od vas? Jeste li se mogli suzdræati od uzajamnog osuivanja?2. Koji je najbolji naËin da se postavite kao prijatelj prema nekome tko pati?

Cheryl Gabel, Wenatchee, Washington, SAD

57

Petak, 4. studenoga

»emu sluæe prijatelji?

ISTRAÆIVANJEJob 2,11-13; 4,1-17; Matej 7,5.

ZAKLJU»AKIz pouke za ovaj tjedan saznali smo da su u Jobovo i u Isusovo vrijeme Ëak

i poboæni ljudi vjerovali da oni koji su stradali u tjelesnom i materijalnomsmislu zapravo pate zato πto su u neËemu sagrijeπili. ZaËudo, ni naπi stavovidanas Ëesto nisu mnogo drugaËiji. “U svakom naraπtaju ima muπkaraca i æenakoji se prave da su nas sposobni uputiti u æivotna pitanja na naËin koji namjamËi da Êemo uvijek biti ‘zdravi, bogati i mudri’. Prema onome πto ti ljudizastupaju, svatko tko æivi mudro i razumno poπteen je patnje. S njihovogstajaliπta, mi imamo sreÊe πto su nam se oni naπli pri ruci da bi nam dali mudrei moralne odgovore koji su nam bili potrebni.” (Eugene H. Peterson, The Mes-sage: The Bible in Contemporary Language, “Introduction to Job”) I da — to sedogaa Ëak i (pogotovo) u crkvi.

RAZMOTRITEu Navedite neπto od onoga πto ste zapazili o Jobu i njegovim „tjeπiteljima“ dok

ste prouËavali pouku za ovaj tjedan. Iznesite to u svojem subotnjoπkolskomrazredu.

u »itajte Matej 5,1-3 i 7,1-5. Kako bi te Isusove rijeËi pomogle Jobu u njegovojboli, a njegovim prijateljima omoguÊile da mu pruæe bolju utjehu.

u Napiπite scenarij na osnovi Joba 4 — dijaloga izmeu Elifaza i Joba, i izveditega u svojem subotnjoπkolskom razredu kao dio pouke.

u Porazgovarajte s nekim Ëlanom crkve za kojega znate da je proæivio teπkoæivotno razdoblje. Pitajte ga kako je svladao svoju bol, kako je to utjecalona njegov odnos s Bogom, na koji su se naËin prema njemu odnosili drugiËlanovi crkve, je li posumnjao u sebe, je li se suoËio s osuivanjem —opravdanim ili neopravdanim?

u Preispitajte svoj odnos prema prijateljima ili Ëlanovima obitelji koji su proπlikroz posebno teπko æivotno razdoblje. Jeste li im nudili savjete iz kojih semoglo naslutiti da su ih njihovi neuspjesi ili loπe navike doveli u nevolju?Pogledajte pitanja iz odsjeka od srijede i napiπite kako biste sada postupiliu takvoj situaciji.

u Pruæite emotivnu i praktiËnu potporu nekome u vaπoj crkvenoj obitelji tkoproæivljava teπke trenutke. Pozovite prijatelje ili neke Ëlanove svojeg razredada vam se pridruæe u pruæanju nade i pomoÊi toj osobi.

u Molite se Bogu da vam otkrije njegujete li kritizerski i osuivaËki duh, i dasurauje s vama na njihovom uklanjanju iz vaπih odnosa s drugima.

POVEÆITEEllen G. White, Misli s Gore blaæenstava, poglavlje “Blaæenstva”, str. 13—17.

Jean Kellner, Salt Lake City, Utah, SAD

58


Pouka 7Od 5. do 12. studenoga 2016.

Izvrπni sud

“Moæeπ li dubine Boæje proniknuti, dokuËiti savrπenstvoSvesilnoga?” (Job 11,7)

59

Subota, 5. studenoga

Faktor straha

UVODJob 1,9-11; Rimljanima 8,37Mnogi od nas gledali su popularnu emisiju pod nazivom “Faktor straha” u

kojoj se od sudionika traæilo da pokaæu imaju li dovoljno hrabrosti da svladajuzastraπujuÊe izazove i suoËe se s uroenim strahovima. Pod nadzorom struËnihtrenera, natjecatelji su svladavali razliËite izazove. Ako bi izvrπili zadatak, iπli bidalje. Ako bi ih zaustavio strah, bili bi izbaËeni. Sudionike koji bi svladali ikonaËni izazov oËekivala je velika nagrada. A ja sam u toj emisiji najviπe voliogledati proglaπenje pobjednika. Oni bi podizali ruke i pobjedniËki klicali znajuÊida su izdræali do kraja.

Naπi strahovi Ëesto su naπ najveÊi problem. Tako je bilo i s Jobom. “A Satanodgovori Jahvi: ‘Zar se Job uzalud Boga boji? Zar nisi ogradio njega, kuÊu mui sav posjed njegov? Blagoslovio si djelo njegovih ruku, stoka mu se namnoæilapo zemlji. Ali pruæi jednom ruku i dirni mu u dobra: u lice Êe te prokleti!’” (Job1,9-11) Na osnovi ovih redaka vidimo da je Sotona æelio dokazati Bogu kako Jobnije Njegov vjerni sluga. Htio je dokazati da Job sluæi Bogu samo zbog koristikoju od toga ima.

Da bi dokazao da Sotona nije u pravu, Bog je dopustio da Joba snau veliketeπkoÊe. »etvorica glasnika, jedan za drugim, prilazila su Jobu sa strahovitimvijestima o pobijenim slugama, ovcama uguπenim u dimu, ukradenim devama itragediji u kojoj su poginula sva njegova djeca. Potom su njegovu koæu prekrilibolni Ëirevi, æena mu je rekla da prokune Boga, a prijatelji su ga optuæili da jeuËinio neπto loπe. Ali bez obzira na sve to, Job je ostao vjeran.

Sotona i danas kleveÊe Boæji narod. Ali nemojmo zaboraviti da je on laæov.Nemojmo zaboraviti da strah nije niπta drugo do laæni dokaz koji ima samoprivid realnosti. Jobova pobjeda nad Sotoninim pokuπajima da ga navede daprokune Boga pokazuje nam na koji naËin mi moæemo iziÊi na kraj s bilo kojimstrahom s kojim se suoËimo. Mi moæemo imati mir i radost usred teπkoÊa i bitipobjednici u Isusu Kristu koji nas voli (Rimljanima 8,37). Ne zaboravimo da, baπkao u emisiji “Faktor straha”, i mi imamo struËnog trenera na Nebu koji nasπtiti. Ako ostanemo usklaeni s Njegovom voljom i svladamo faktor straha kojije pred nama, i mi Êemo biti proglaπeni pobjednicima i primit Êemo vjeËnunagradu koja nas oËekuje o drugom dolasku Isusa Krista.

Eric W. Best Jr., Glassboro, New Jersey, SAD

Naπi strahovi Ëesto su naπ najveÊi problem.

60

Nedjelja, 6. studenoga

Boæja kazna — oganj koji proËiπÊava

LOGOSJob 1,8; Izaija 48,10.11; Malahija 3,2.3; 1. KorinÊanima 10,13; Efeæanima

6,12; Hebrejima 12,5.6; Otkrivenje 20,14.15

Rat izmeu Boga i grijeha (Job 1,6-12; Efeæanima 6,12)U tijeku je rat izmeu dobra i zla, izmeu Boga i Sotone. Tekst u Efeæanima

6,12 podsjeÊa nas na to kada govori o borbi “protiv Vrhovnika ovoga mraËnogasvijeta; protiv zlih duhova koji borave u nebeskim prostorima”. Job se naπaousred tog rata. PoËetak knjige o Jobu pruæa nam rijedak pogled “iza zavjese”(Job 1,6-12) dopuπtajuÊi nam da sagledamo neke ratne taktike kojima se Bogsluæi u æelji da pridobije naπe srce i da nas spasi, a Sotona u æelji da nas uniπti.

Bog iskorjenjuje i spaljuje grijeh (Malahija 3,2.3; Otkrivenje20,14.15)

Na kraju Êe Bog uniπtiti Sotonu i svaki ostatak zla. Tekst u Otkrivenju 21,4daje nam divnu nadu da Êe “on otrti svaku suzu s njihovih oËiju. Smrti viπe neÊebiti; neÊe viπe biti ni tuge, ni jauka, ni boli” (vidi i Otkrivenje 20,14.15). Tekstu Otkrivenju 21,8 govori o tome kako Êe Bog vatrom oËistiti Zemlju od grijehai svih njegovih zamki. Grijeh je tako mrzak Bogu i u takvoj suprotnosti sNjegovim karakterom, da je Ivan Krstitelj u vezi s tim dogaajem spomenuo“pljevu” svijeta koja Êe biti uniπtena neugasivim ognjem (Matej 3,12). ProrokMalahija kaæe da Isus proËiπÊava i oplemenjuje srebro (Malahija 3,2.3). Zaharijaiznosi sliku Boæjeg naroda koji je baËen “u oganj” i proËiπÊen “kao πto seproËiπÊuje srebro” (Zaharija 13,8.9). Jasno je da Bog æeli istrijebiti zlo sa Zemljei iz svojeg naroda, i On Êe to uËiniti tim procesom “proËiπÊenja”.

Loπe stvari dogaaju se “dobrim” ljudima (Job 1,8; Izaija 64,6)To πto se uzdamo u Boga i slijedimo Njegovo vodstvo, ne Ëini nas imunima

na grijeh i patnju. Ta istina nijeËe Bildadov argument iz 8. poglavlja, gdje on, u4. retku, izjavljuje da su Jobova djeca poginula zato πto ih je Bog kaznio zanjihove grijehe. Ta istina osporava i njegov zakljuËak da su Jobove nevoljeposljedica njegovih skrivenih i nepriznatih grijeha (Job 8,4). Jobov primjer jeËista suprotnost. I sam Bog je rekao za njega da je neporoËan i pravedan, da“boji se Boga i kloni se oda zla” (Job 1,8).

Meutim, poslije u Bibliji saznajemo da je “sva pravda naπa k’o haljineokaljane” (Izaija 64,6; vidi i Psalam 14,3). Iako je Bog naglasio da je Job prave-dan, njemu je joπ uvijek bio potreban Spasitelj. Ni on, kao ni mi ostali, nije semogao nadati da Êe vidjeti Boga na osnovi vlastite dobrote. Nema niËega Ëimebismo se mi mogli preporuËiti Bogu. Bog sam oplemenjuje svoju djecu i spaljujesve πto je greπno u naπem æivotu. Kuπnje i nedaÊe najuspjeπnija su sredstvakojima nas Bog moæe nauËiti da odbacimo sve πto je svjetovno i bezboæno i da

61

se u potpunosti oslonimo na Njega. »ak je i Isus, iako bezgreπan, pretrpiomnoge nevolje i kuπnje i tako postao “savrπen” (vidi Hebrejima 2,10).

One koje voli, On i kori (Izreke 3,11.12; Hebrejima 12,5.6)OslikavajuÊi Boæji odnos s Njegovim narodom, Biblija se katkad koristi sli-

kom oca i sina. Tako smo pozvani da ne preziremo Boæje ukore, jer su oni znakNjegove ljubavi prema nama i æelje da se popravimo (Izreke 3,11.12; Hebrejima12,5.6; Otkrivenje 3,19). Takav rjeËnik pojavljuje se Ëak i u Knjizi o Jobu kadaElifaz poziva Joba da “ne prezire karanje Svesilnog” (Job 5,17). Boæje korenjepovlaËi za sobom uniπtenje grijeha koji je u nama. Ili Êemo dopustiti Njemu dausavrπi naπ karakter, ili se moæemo obeshrabriti i odbaciti Boga. To je bila ijedna od Jobovih kuπnji (Job 1,11; 2,5.9).

HoÊe li proces proËiπÊenja biti prevruÊ? (1. KorinÊanima 10,13;Hebrejima 2,17; 4,14-16)

Bog nam je obeÊao da neÊe dopustiti da budemo kuπani viπe nego πto mo-æemo podnijeti i da Êe nam On uvijek osigurati put spasenja (1. KorinÊanima10,13). Isus zna kako to izgleda. On se moæe poistovjetiti s naπim stradanjemzato πto je bio kuπan isto kao i mi i odolio je (Hebrejima 2,17.18; 4,14-16). Sveπto mi doæivljavamo, Krist prvo mora odobriti. Taj koncept pronalazimo u Knjizio Jobu 1,12, gdje Bog postavlja granice Sotoni.

ProËiπÊeni na slavu Bogu (Izaija 48,10.11)Utjeπno je znati da Bog neprekidno radi za naπe dobro. »ak i teπkoÊe koje

su rezultat grijeha, Bog dopuπta u naπu korist. Pomaæe nam i kad shvatimo daje Ëak i Isus morao uËiti dok je bio ovdje na Zemlji. U Hebrejima 5,8 stoji da“iz onoga πto prepati, naviknu sluπati”. Ako se Isus Krist, koji je bio kuπan usvemu kao i mi a ipak nije pogrijeπio, uËio posluπnosti, koliko tek moramo mikoji smo po naravi greπni (Hebrejima 4,15). Ako se dræimo Boga dok prolazimokroz proces proËiπÊenja, mi Mu donosimo slavu, baπ kao πto je to uËinio i Kristdok je stradao. Bogu je toliko stalo za naπe spasenje i da u svojem æivotuodraæavamo Njegov karakter, da se koristi procesom proËiπÊenja kako bi nampomogao razviti karakter nalik na je Njegov.

ODGOVORITE1. Koje moguÊnosti imamo kada se suoËimo s teπkoÊama i nepovoljnim

okolnostima?2. Kako vas Bog proËiπÊava da biste mogli odraæavati Njegovu slavu?

Nathan Knowles, St. Ignatius, Montana, SAD

Nema niËega Ëime bismo se mi mogli preporuËiti Bogu.

62

Ponedjeljak, 7. studenoga

SveopÊe bezakonje

SVJEDO»ANSTVORimljanima 8,26“Za ljude je sasvim prirodno da misle kako su velike nesreÊe siguran

pokazatelj velikih zlodjela i teπkih grijeha, ali oni Ëesto grijeπe kada na taj naËinvrednuju neËiji karakter. Mi ne æivimo u vrijeme izvrπnog suda. Dobro i zlo joπuvijek su izmijeπani i nesreÊe pogaaju sve. Katkad ljudi prekoraËe granicuBoæje zaπtitniËke brige i tada Sotona nad njima pokazuje svu svoju silu, a Bogne intervenira. Job je bio teπko unesreÊen, a njegovi su ga prijatelji nastojalinavesti da spozna da je njegova patnja posljedica grijeha, i da se osjeti kaonetko tko je pod osudom. Oni su prikazali njegov sluËaj kao da je rijeË ovelikom greπniku, ali Gospodin ih je ukorio πto su osuivali Njegovog vjernogslugu.” (Ellen G. White Comments, The Seventh-day Adventist Bible Commen-tary, sv. 3, str. 1140)

Iako su Joba njegovi prijatelji nepravedno osudili, bili su u pravu kada jerijeË o straπnim posljedicama grijeha. Mi ne razmiπljamo Ëesto o tome kakogrijeh pogaa Krista.

“Rijetki razmiπljaju o patnjama koje je grijeh nanio naπem Stvoritelju. CijeloNebo je sudjelovalo u Kristovoj samrtniËkoj borbi; ali te patnje nisu ni poËeleniti se zavrπile Njegovim pojavljivanjem u ljudskom obliku. Kriæ naπim otu-pjelim osjetilima otkriva bol koju je grijeh od samog svojeg zaËetka nanosioBoæjem srcu. Svako udaljavanje od onoga πto je pravo, svako okrutno djelo,svaki Ëovjekov neuspjeh da dosegne boæanski ideal, nanose Bogu bol. Kad suu stara vremena na Izrael dolazile nevolje kao neizbjeæna posljedica odvajanjaod Boga — potpadanje pod vlast neprijatelja, okrutnost i smrt — bilo je reËenoda ‘Jahve viπe ne mogaπe trpjeti da Izraelci pate’. ‘U svojoj ljubavi i samilostisâm ih je otkupio, podigao ih i nosio u sve dane od davnine.’ (Suci 10,16; Izaija63,9)” (Ellen G. White, Boæja zadivljujuÊa milost, str. 189)

“Naπ svijet je golemo mnoπtvo grijehom i boleπÊu pogoenih ljudi, takavprizor jada da se mi ne usuujemo niti svojim mislima dopuπtamo da se timebave.

Ali Bog sve to osjeÊa. Da bi uniπtio grijeh i njegove posljedice, On je daosvojeg ljubljenog Sina i opunomoÊio nas da u suradnji s Njim okonËamo teprizore bijede i jada. ‘Propovijedat Êe se ovo evanelje o Kraljevstvu po svemsvijetu za svjedoËanstvo svim narodima. Tada Êe doÊi svrπetak.’ (Matej 24,14)”(Ellen G. White, True Education, str. 164)

ODGOVORITENa koji je naËin tekst u Rimljanima 5,8 povezan s Izaijom 63,9? ©to to

otkriva o Kristovom karakteru?

Kirsten Holloway, Kalispell, Montana, SAD

63


“Zaπto ja?”

DOKAZJob 8; 11; Ivan 9,1-3; Rimljanima 8,28Kada imamo skuËeno razumijevanje Boga, moæe nam izgledati da je naπ

odnos s Njim u velikoj mjeri zasnovan na naËelu uzroka i posljedica. Ako grijeπim,Bog Êe me kazniti, a ako radim ono πto je ispravno, nagradit Êe me. Tako suJobovi prijatelji gledali na situaciju u kojoj se on naπao. NesreÊe koje su gasnaπle morale su imati neki natprirodni uzrok, jer je vjerojatnost da do njihuopÊe doe bila izuzetno mala. Zbog toga su njegovi prijatelji bili potpunosigurni da je on na neki naËin sagrijeπio (Job 8; 11).

»ak i danas, kada nam se neπto loπe dogodi, u kuπnji smo da pomislimo dasmo na neki naËin kaænjeni. U ljudskoj je naravi da se pita zaπto se neπtodogaa i da iznalazi brojne razloge. Moæda je to izravna posljedica naπih grijeha.Ili nam moæda Bog pokuπava privuÊi pozornost i odræati nam lekciju. Moæda jeto neki generacijski, naslijeeni grijeh, ili Ëak kolateralna πteta zbog neËijegtueg grijeha. Moæda mislimo da nas Bog stavlja na ispit, da dopuπta Sotoni danas kuπa kao Joba, ili da koristi tu situaciju da bi pokazao svoju slavu (vidi Ivan9,1-3). Mi smo skloni prihvatiti bar jedan od tih razloga i koristimo ga kaoobrambeni mehanizam koji nam treba pomoÊi u teπkim vremenima.

Meutim, kljuËna je Ëinjenica da mi æivimo u greπnom svijetu. Rijetko kojiod tih razloga moæe se primijeniti na naπe prilike, i Ëinjenica je da mi uglavnomne znamo zaπto stradamo. Grijeh ima svoje prirodne posljedice, ali katkad iz-gleda kao da zli napreduju. Bog moæe upotrijebiti nevolje da bi dopro do nekogtvrdog srca, ali hoÊe li On u tome uspjeti, na kraju krajeva ovisi o nama.Naslijeeni grijesi i kolateralna πteta izvan su naπe kontrole i Ëesto izgledajukao najveÊa nepravda. Pomisao da je naπa vjernost stavljena na kuπnju, ili daBog na taj naËin pokazuje svoju slavu drugima, moæe izazvati osjeÊaj ogorËe-nosti, gnjeva, pa Ëak i mrænje prema Bogu. A Ëinjenica da æivimo u greπnomsvijetu nije odgovor koji nas moæe zadovoljiti.

Na kraju krajeva, moramo se uzdati u to da Êe nas Bog izbaviti i iz najteæihsituacija. Moramo se uzdati u to da Êe On sve izvesti na dobro (Rimljanima8,28). Katkad moramo imati dovoljno povjerenja u Njega da bismo dopustili dapitanje “Zaπto ja?” ostane bez odgovora. Kada Ga upoznamo i zavolimo, naπepovjerenje u Njega Êe porasti. Bit Êe nam jasno da Êemo jednog dana dobitiodgovor na sva svoja pitanja i da Êe sve nepravde biti ispravljene.

ODGOVORITE1. Kako biste odgovorili nekome tko se pita πto stoji iza njegove patnje, ili

patnje neke njemu drage osobe?2. Kako moæete svjedoËiti nekome Ëije se pitanje “Zaπto ja?” pretvorilo u ozlo-

jeenost i gnjev prema Bogu?

Joshua Holloway, Kalispell, Montana, SAD

64


Kada smo na velikim mukama

PRIMJENAJob 8; 11

Patnja je prisutna na ovom svijetu joπ od prvog zalogaja zabranjenog voÊa.Katkad grijeh donosi kaznu. Sjetite se potopa, Sodome i Gomore, Izraelaca kojisu se pobunili protiv Mojsija (Postanak 6—8; 18; Brojevi 16). Iako stradanje nijeuvijek kazna, meu Jobovim prijateljima prevladavalo je miπljenje da se loπestvari dogaaju loπim, a dobre dobrim ljudima. Oni su znali da je Bog pravedan,pa kad su vidjeli kako Job pati, pomislili su da je zbog neËega kaænjen (Job8,5.6; 11,13-20).

»ak smo i danas skloni misliti da se loπe stvari ne bi trebale dogaatidobrim ljudima. Ali dogaaju se. Dakle, kako da se nosimo s patnjom? Kako seosjeÊamo kad neki dvogodiπnjak oboli od leukemije? Kako se nosimo s nesre-Êama koje uniπtavaju ljudski æivot i imovinu? U nastavku se nalaze neke mislio tome kako nam Knjiga o Jobu moæe pomoÊi kad se suoËimo s izazovima.

Kada vaπi prijatelji pate, vodite raËuna o tome πto Êete im reÊi.Jobovi prijatelji pruæaju nam najbolji primjer πto ne treba reÊi nekome tkoproæivljava teπko æivotno razdoblje. Ni Elifaz ni Sofar nisu povjerovali u Jobovunevinost, te su mu govorili da se okrene Bogu pa Êe sve biti u redu. I kao dato nije bilo dovoljno loπe, rekli su mu Ëak i da su njegova djeca dobila ono πtosu zasluæila, a da se on ruga Bogu (Job 8,4-7; 11,1-20)

Katkad je najbolje ne reÊi niπta. RijeËi Jobovih prijatelja zadavale subol. Mogli su poπtedjeti Joba neπto tuge da su ozbiljno shvatili ono πto je Sofarrekao o Boæjim tajnama. Trebali su shvatiti da ne razumiju uvijek ono πto Bogradi.

Imajte na umu da postoji veÊi plan. Job nije znao πto se dogaa naNebu. On nije znao da njegove nevolje sluæe neËemu veÊem. Kada prolazimokroz teπke trenutke mi ili ljudi koje volimo, imajmo na umu da se Bog brine zanas i da, ako patimo, za to sigurno postoji dobar razlog.

ODGOVORITE1. ©to vas tjeπi i πto vam pomaæe u teπkim trenucima u vaπem æivotu?2. Koji su joπ dobri ljudi u Bibliji stradali? Kako je Bog njihova iskustva izveo

na dobro?

Sarah Holloway, Collegedale, Tennessee, SAD

RijeËi Jobovih prijatelja zadavale su bol. ... Trebali su shvatiti da nerazumiju uvijek ono πto Bog radi.

65


Vrijeme za kaznu

MI©LJENJEPostanak 19; Suci 19; 20; Izaija 45,23; 2. Petrova 3; Rimljanima 14,11U danaπnje vrijeme nepopularno je govoriti o kaænjavanju. Ima li Bog odre-

ena oËekivanja kada je rijeË o neËijem ponaπanju u druπtvenom, spolnom iprivatnom æivotu? On je nesumnjivo imao primjedbe u vezi s onim πto se doga-alo u Sodomi i Gomori. On je isto tako imao primjedbu i na to πto je Benjami-novo pleme opravdavalo sliËno ponaπanje u Gibei, i uËinio je da Izrael pati zatoπto je dopustio da ta stvar ode tako daleko. Da. Bog smatra pojedince i zajedniceodgovornima za ono πto se dogaa njihovim dopuπtenjem. On isto tako kaænjavane samo pojedince i zajednice zbog njihovog nemorala, veÊ i Ëitave narode(Postanak 19; Suci 19; 20).

Petar nas podsjeÊa na potop koji je poslan kao osuda da bi se Zemlja oËistila,i na oganj koji se Ëuva za dan Boæjeg konaËnog suda (2. Petrova 3). To jeradosna vijest za one koji ne æele Ëitavu vjeËnost æivjeti sa straπnim posljedi-cama grijeha. Kako je divno πto Bog ima ne samo silu, veÊ i volju da iznesesvako pitanje o dobru i zlu na sudaËki stol, gdje Êe se sve πto je ispravno i dobrorazjasniti svakome u svemiru. Tada Êe se svatko, Ëak i Sotona i njegovi sljedbe-nici, pokloniti i priznati da je Gospodin Bog i da su Njegovi putovi pravedni(Izaija 45,23; Rimljanima 14,11). Tek kad sva naπa pitanja budu rijeπena, tekkada ovaj uniπteni planet i svi koji ostanu u pobuni budu pretvoreni u pepeo,novo nebo i nova Zemlja postat Êe naπ vjeËni dom.

Jobovi prijatelji bili su u pravu kad su tvrdili da je sud Boæji plan zauspostavljanje vjeËnog mira. Meutim, propustili su ono najvaænije — oni nisubili suci. Nisu poznavali Joba na naËin na koji ga je Bog poznavao. Nisu razu-mjeli sve okolnosti. Nije bilo na njima da odluËuju o njegovoj krivnji i joπ viπeoteæavaju njegove patnje. Jobu je trebala njihova ljubav i suosjeÊanje. Trebali sumu ukazati na Boga kao Spasitelja punog ljubavi koji Êe ga utjeπiti i poduprijetiu njegovim patnjama. Bile su mu potrebne rijeËi ohrabrenja, vjere i nade. Trebalisu mu govoriti o Bogu koji je beskonaËno mudar, koji nas bezgraniËno voli i kojije savrπeno pravedan u svojem postupanju prema patnjama i tragedijama kojeje grijeh izazvao.

Svima su nam potrebni takvi prijatelji.

ODGOVORITE1. Imate li vi prijatelje koji pate? Kako im moæete ukazati na Boæju ljubav?2. Kako Bog moæe stati na kraj zlu a da ipak ostane poπten pred svemirom?3. Jobovi su prijatelji vjerovali da je Bog pravedno postupio kaænjavajuÊi Joba.

Meutim, jesu li Jobove patnje doista bile kazna? Kako biste objasnili Boæjepostupanje prema Jobovim prijateljima?

Cheryl Woolsey Des Jarlais, Ronan, Montana, SAD

66

Petak, 11. studenoga

Dolazak sudnjeg dana

ISTRAÆIVANJEJob 11,7.8

ZAKLJU»AK“Izvrπni sud” je ona faza suda kada Bog izvrπava izravnu kaznu za grijeh u

vrijeme koje On odredi. Jobovi prijatelji, a posebno Bildad i Sofar, vjerovali suda je Boæji sud sve vrijeme izvrπni. U Knjizi o Jobu naglaπava se da je ta misaopotpuno pogreπna. Kad bi Bog kaænjavao svakoga za svaki grijeh, mi ne bismopreæivjeli ni jedan jedini dan. Razlog πto smo joπ uvijek æivi jest taj πto Bogpokazuje milost prema nama, i to Êe trajati sve do trenutka koji On odredi zaizvrπni sud. BuduÊi da je On ljubav, taj posao moæemo prepustiti u potpunostiNjemu. Zapravo, mi to moramo.

RAZMOTRITEu Napravite grafikon svih faza Boæjeg suda. Otvorite Bibliju i u njoj pronaite

vrste suenja, vrijeme, ljudske skupine i uvjete. Sve to prikaæite grafiËki dabiste bolje razumjeli tu temu i da biste je podijelili sa svojim subotnjo-πkolskim razredom (i posjetiteljima).

u Skladajte psalam u Davidovom stilu (primjerice poput Psalma 36, 103, 116)dok uz molitvu razmiπljate o tome πto je Boæji sud i πto on znaËi za vas kaoBoæje dijete. Donesite ga u subotnju πkolu.

u Snimite i montirajte video u kojem postavljate ljudima pitanje o Boæjemsudu. Postavite iskrena ali osjeÊajna pitanja o temama kao πto su: kome iËemu se sudi, zaπto Bog saziva sud i kako se osjeÊaju oni kojima se sudi.Postavite taj video na internet i pratite komentare.

u Napravite listu grijeha prema shvaÊanjima ljudi koje poznajete. Osmislitesustav za ocjenjivanje teæine grijeha i pozovite ljude da vam ponude svojeprocjene o tome koliko je neki grijeh teæak.

u Molite se i zapisujte svoje razumijevanje grijeha svakog dana tijekom slje-deÊeg tjedna. Bavite se tom temom onoliko dana koliko je potrebno da bistestekli jasno razumijevanje onoga πto Bog radi tijekom suenja.

POVEÆITEEllen G. White, Isusov æivot, 79. poglavlje “Svrπeno je!”Roy Gane, Who’s Afraid of the Judgment?Derick A. Adu, “Facing God’s Judgment”, Adventist Review, 15. oæujka 2012.,

http://archives.adventistreview.org/issue.php?issue=2012-1508&page=24.

Tim Lale, Silver Spring, Maryland, SAD

67



Nevina krv

“Vjera je jamstvo za ono Ëemu se nadamo, dokaz za onestvarnosti kojih ne vidimo.” (Hebrejima 11,1)

68


Zaπto ja?

UVODIzaija 64,6; Rimljanima 3,23

Kada se naemo u beznadnoj situaciji, naπa je uobiËajena reakcija da pita-mo: “Zaπto ja?” Za neke ljude to je retoriËko pitanje koje izgovaraju u ljutnji neoËekujuÊi odgovor. Za druge to je pravo pitanje, upuÊeno pravom Bogu soËekivanjem da se dobije pravi odgovor. Misao “Zaπto ja?” zasniva se na pret-postavci da se loπe stvari dogaaju loπim ljudima, a dobre dobrim. Ako poemood te pretpostavke, a sebe smatramo dobrim ljudima, bit Êemo zbunjeni iiznenaeni kada nas snau nedaÊe. Naπa trenutaËna reakcija bit Êe preispiti-vanje sebe da bismo odredili je li ta nesreÊa opravdana. A najvjerojatniji jezakljuËak da nismo zasluæili da nam se to dogodi.

Prije ili poslije, zapitat Êemo se: “Zaπto ja?” Biblija, meutim, tvrdi: “Jer susvi sagrijeπili i liπeni su Boæje slave.” (Rimljanima 3,23) A u Izaiji 64,6 stoji daje “sva pravda naπa k’o haljine okaljane”. Dakle, netoËno je vjerovanje da se loπestvari dogaaju samo loπim ljudima. Mi smo svi loπi pa smo prema tome svipodloæni bolnim posljedicama grijeha.

Country pjevaËica i tekstopisac Rosanne Cash napravila je stanku u karijeriod nekoliko godina zbog operacije mozga. Terry Gross, voditelj jedne radijskeemisije, pitao je pjevaËicu je li ikad pomislila: “Zaπto ja?” Ona je odgovorila:“Ne.” Zapravo se pitala: “Zaπto ne ja?” Objasnila je da, s obzirom na to da imazdravstveno osiguranje, karijeru koja joj dopuπta da odvoji vrijeme za lijeËenje,i divnog muæa, zapravo ima sve πto joj je potrebno da bi hrabro prebrodila tuteπkoÊu (http://interview.sweetsearch.com/2010/10/johnny-and-june-carter-cash.html).

©to njezin odgovor govori nama krπÊanima? Zar mi nemamo pristup izvo-rima i potpori koji nam mogu pomoÊi u teπkim situacijama? Da! Mi imamoizravnu vezu sa Stvoriteljem svijeta, sa sveznajuÊim, uzviπenim Bogom koji namje u stanju pruæiti u mnogo izobilnijoj mjeri sve πto traæimo (Job 8,7; 10,10).Osim πto je umro za nas, Isus je obeÊao da nikad neÊe dopustiti da proemokroz veÊe teπkoÊe nego πto bismo mogli podnijeti. Meutim, znanje o tomesamo po sebi nipoπto neÊe biti dovoljno. Moramo svim srcem vjerovati i oslonitise na Njega.

Dok budete prouËavali pouku za ovaj tjedan, donesite odluku da Êete seprestati fokusirati na teπkoÊe i tragedije i da Êete umjesto toga priznavati Boæjuvlast. Obveæite se da Êete Ga pitati: “Zaπto ne ja?” umjesto da jadikujete: “Zaπtoja?”

Mytonia H. Newman, Glenn Dale, Maryland, SAD

Mi imamo izravnu vezu sa Stvoriteljem svijeta...

69


Smisao u besmislu

DOKAZJob 10; 13,15; 30,20.21; 41,1-6; Izreke 3,5-6; 1. Ivanova 4,8

“Naoruæani muπkarac uπao u kazaliπte i otvorio vatru.” “Tinejdæer se ubionakon prepirke s policijom.” Sve je viπe takvih naslova koji nas ispunjavajubeznaem i oËajem. Molimo se da meu ærtvama ne bude nitko od naπih po-znanika i da obitelji ærtava budu dobro. Porast beznaa, tjeskobe, gnjeva i oËajadovodi brigu o duπevnom zdravlju u prvi plan politiËkih i duhovnih rasprava.Meutim, svi ti razgovori nimalo ne pomaæu ljudima koji se bore s osjeÊajimakoje smo spomenuli. Pojedinci tragaju za naËinom suoËavanja s beznaem,oËajem i gnjevom prema Bogu koji dopuπta da se dogodi nezamislivo. Takveosobne emocionalne kuπnje zahtijevaju viπe od molitve. One pozivaju na hrabre-nje i suosjeÊanje. I upravo nam je tu Knjiga o Jobu vrlo korisna.

Knjiga o Jobu pokazuje nam da je moguÊe doæivjeti najdublju osobnu trage-diju i biti ljut na Boga, a ipak odræati s Njim odnos utemeljen na vjeri. Ona nampokazuje na koji naËin moæemo slaviti Boga i saËuvati nadu u Njega dok patimo,kao i da nam dobronamjerni prijatelji, Ëak i kad nisu u pravu, ipak mogu pomoÊida izrazimo svoje osjeÊaje dok ne pronaemo utjehu.

VeÊina nas ipak neÊe doæivjeti tragediju istih razmjera kao Job. Ali bezobzira na nevolju koja Êe nas snaÊi, vjerojatno Êemo se morati boriti da bismoodræali vjeru kakvu je imao Job. Nastojat Êemo saËuvati takav odnos s Bogomda Êemo moÊi izraziti gnjev i nezadovoljstvo, a da ipak budemo u stanju reÊi:“Volim te, Boæe” — i da to doista mislimo. Pokuπavat Êemo razumjeti zaπto Bogdopuπta da se dogaa tako mnogo loπeg kada je On ljubav. Meutim, Knjiga oJobu podsjeÊa nas da nas Bog promatra iz perspektive kakvu mi nikad neÊemoimati. Bog razumije naπe srce i naπe gubitke, naπu bol i oËaj. On nas podsjeÊada nikad nije obeÊao da Êe nam æivot biti lak, veÊ samo to da Êe biti s nama nasvakom koraku tog puta.

Preko izvjeπtaja o Jobu Bog nas podsjeÊa da patnja moæe posluæiti nekomviπem cilju. Teπko je to uvidjeti dok se nalazimo usred oluje, ali kada ona zavrπi,Bog Êe nam pokazati zaπto se sve dogodilo tako kako jest. Vidjet Êemo ljude Ëijaje duπa spaπena i Ëije je srce iscijeljeno. Tada Êemo znati da su Boæji ciljeviostvareni i naπa Êe vjera biti nagraena.

ODGOVORITEKako æivite dok Ëekate da Bog odgovori na vaπe molitve?

Ekwenzi Gray, Bowie, Maryland, SAD

Bog razumije naπe srce i naπe gubitke, naπu bol i oËaj.

70


Vjera u tami

LOGOSPostanak 4,8; Izlazak 12,29.30; 2. Samuelova 11,14-17; Job 10; Jeremija 37-

38,6; Matej 14,1-11; Hebrejima 11,32-38

“Je li ti milo da Ëiniπ silu...” (Job 10,3)Antonio Monteiro proveo je 670 dana u zatvoru u Lomeu, u zapadnoafriËkoj

dræavi Togo. Monteiro, pastor, nije poËinio nikakav zloËin. Sud ga je poslijeproglasio nevinim, ali on je svejedno bio u zatvoru.

“Nisam znao πto me Ëeka u buduÊnosti, ali vjerovao sam da Êu u jednomtrenutku biti osloboen”, izjavio je Monteiro za Ëasopis Adventist Review nakonπto je osloboen 2014. godine. “Mirno sam prihvatio svoju situaciju, ali u istovrijeme nisam odustao od borbe za pravdu i svoje konaËno osloboenje.” (Del-bert W. Baker, “How to Survive Spiritually in Prison”) Pastor Monteiro doæivioje teπkoÊe i nije znao kamo Êe ga njegov sluËaj odvesti niti kada Êe zavrπiti.

Razumljivo je da svatko od nas dok se nalazi u kuπnji, moæe pasti u oËaj,a Job je neosporno trpio strahovitu kuπnju. Iako ne vlastitom krivnjom, izgubioje sve, ukljuËujuÊi svu svoju djecu, a u velikoj mjeri i zdravlje. Usprkos njegovojnepokolebljivoj vjernosti Bogu — Ëak je prinosio ærtve za sluËaj da je netko unjegovoj obitelji sagrijeπio — taj isti Bog dopustio je Sotoni da uËini najgore πtoje mogao. Izvrπen je jeziv pokolj, a emocionalni udarac bio je joπ jaËi.

“Tvoje me ruke sazdaπe, stvoriπe, zaπto da me sada opet raπËiniπ!” jada seJob Bogu, a zatim dodaje: “Sjeti se, k’o glinu si me sazdao i u prah Êeπ meponovno vratiti.” (Job 10,8.9)

Kada upuÊuje ova pitanja, Job joπ uvijek ne zna da je Bog dao Sotonidopuπtenje da ga kuπa. Meutim, isti taj Bog saËuvao je Jobov æivot, a na krajukuπanja nagradio je svojeg vjernog prijatelja. Ipak, iz Jobovog kuta nije bilomnogo smisla u onome πto se dogaalo. On je Ëak æalio πto je uopÊe roen. “Izutrobe πto si me izvukao?” pita on u 18. retku i to pitanje je sasvim opravdano.Iako su Jobovi prijatelji smatrali da imaju objaπnjenje za njegove nedaÊepretpostavljajuÊi uglavnom da je Job poËinio neki nepriznati grijeh negdje tije-kom æivota, oni nisu bili u pravu, kao πto primjeÊuju mnogi komentatori. Sobzirom na to da je poznavao svoje srce, ali nije znao πto se odigralo u prva dvapoglavlja knjige, (David Guzik, “Job 10—What Job Would Say to God”) Job senaπao u bezizlaznoj situaciji.

Mi katkad — zapravo Ëesto — ne razumijemo zaπto nam se neπto dogaa nanaËin na koji se dogaa. Mi ne vidimo s kojom namjerom Bog dopuπta da nassnau nevolje. Ali ne smijemo zaboraviti da Bog ostaje blizu nas u teπkimvremenima, posebno kada priznajemo svoju ovisnost o Njemu.

71

Job nije bio sam tijekom svojeg nezasluæenog stradanja (2.Samuelova 11,14-17)

Pogledajmo sada jednog od najodanijih vojnika kralja Davida, Uriju Hetita. Inakon πto je David sagrijeπio protiv Boga i Urije time πto je spavao s Bat-©ebom,Urijinom æenom, Urija je ostao na Davidovoj strani ne znajuÊi πto se dogodilo.

David je raËunao na Urijin braËni posjet Bat-©ebi koji bi mu pomogao dazataπka svoj grijeh, da ga sakrije od svijeta. Meutim, kada je Urija odbio tuzapovijed, kralj David je uredio da on ostane sam u jeku bitke, gdje je i ubijen.

Koji je grijeh Urija poËinio da bi zasluæio takav ishod? Nijedan, bar premaonome πto mi znamo. Je li Bog dopustio Davidu da to uËini? Ne, nije, kao πtovidimo poslije u priËi. A ipak se to dogodilo. Urija je morao snositi posljedicekakve nije mogao zamisliti niti razumjeti, zato πto je voa kojem je tako odanosluæio sagrijeπio. Katkad netko nastrada zato πto drugi Ëine zlo.

A Bog, opet, katkada dopuπta patnju zato πto Êe On biti proslavljenzahvaljujuÊi naπem svjedoËenju i karakteru koji Êemo pokazati dok kroz njuprolazimo. Imajte na umu da je On dopustio Sotoni da napadne Joba zato πtoje znao da Êe Job zablistati u tom iskustvu i da Êe njegovom ustrajnoπÊu u vjeribiti baËeno veliko svjetlo na Gospodina koji je pobjedniËki proveo Joba kroz sveto.

Vjera u mraËnim trenucima (Hebrejima 11,1)Nije uvijek lako ostati vjeran. Jobova æena æeljela je da njezin muæ okonËa

te mraËne trenutke tako πto Êe prokleti Boga i umrijeti (Job 2,9). I mnogi drugisu bili u napasti da napuste Boga kad im je postalo teπko — moæda Ëak i vi.

Meutim, biblijska definicija vjere trebala bi nam pruæiti nadu: “Vjera jejamstvo za ono Ëemu se nadamo, dokaz za one stvarnosti kojih ne vidimo.”(Hebrejima 11,1)

U Ëasovima beznaa, najbolje je da saËuvamo povjerenje u Boga i Njegovplan za nas. “Pa da me i ubije, opet Êu se uzdati u Njega”, kaæe Job u 13,15(©ariÊ). »ak i kad je sve izgledalo loπe da gore ne nije moglo biti, Job izjavljujeda Êe i dalje vjerovati u Boæju dobrotu prema njemu.

SreÊom, mi najËeπÊe ne znamo πto je pred nama. Kad bismo znali, moædabismo bili joπ uplaπeniji ili bismo izgubili povjerenje u Boga. Ali oni koji Muostanu vjerni, znaju da Bog nije njihov duænik, ali Êe ih ipak nagraditi za vjer-nost. Naπa vjera, “jamstvo za ono Ëemu se nadamo”, govori Bogu da imamopovjerenje u Njega i Njegove putove. To nas podsjeÊa na neπto slavno πto Êe sedogoditi kad prou patnje.

ODGOVORITE1. Imate li povjerenje u Boæja obeÊanja ili gledate na okolnosti u kojima se

nalazite?2. Kako moæete ohrabriti nekoga tko pati?

Mark A. Kelner, Salt Lake City, Utah, SAD

Katkad netko nastrada zato πto drugi Ëine zlo.

72


Æestoke kuπnje, æiva vjera

SVJEDO»ANSTVOIzreke 3,5.6; Hebrejima 11,1

To πto je desetogodiπnji djeËak pogoen metkom i ubijen dok se s prijate-ljima igrao u kuÊi jednog Ëlana crkve nema nikakvog smisla. Ne moæe se obja-sniti, a joπ manje prihvatiti. Pa ipak, to se dogaa, i usprkos uËestalosti takvihdogaaja, oni nas joπ uvijek πokiraju. A onda, umjesto da to smatramo “potpun-om radoπÊu ... znajuÊi da kuπanje vaπe vjere stvara postojanost” (Jakov 1,2.3),mi “proklinjemo Boga” (vidi Job 2,9). Kako onda naπa vjera moæe biti “jamstvoza ono Ëemu se nadamo, dokaz za one stvarnosti kojih ne vidimo” (Hebrejima11,1)? U nastavku se nalaze neki odgovori.

“U ovom æivotu moramo nailaziti na æestoke kuπnje i podnositi velike ærtve,ali Kristov mir je nagrada. ...

Da bismo s Kristom u konaËnom trijumfu sjedili na prijestolju, ovdje mo-ramo biti dionici s Njim u Njegovom stradanju. Dokle god biramo lakπi putugaanja sebi i dokle god se plaπimo samoodricanja, neÊemo postati Ëvrsti ipostojani u vjeri niti Êemo u svojoj duπi doæivljavati Kristov mir i onu radostkoju moæe donijeti samo svijest o pobjedi.” (Ellen G. White, Testimonies for theChurch, sv. 5, str. 215)

Kuπnje i patnje dio su naπega greπnog svijeta. Sotona svakog dana pokuπavauniπtiti naπu vjeru dovodeÊi nas u neobjaπnjive okolnosti zbog kojih poËinjemosumnjati u Boæju dobrotu. Meutim, “nitko ne treba reÊi da je njegov sluËajbeznadan, da ne moæe æivjeti krπÊanskim æivotom. Kristovom smrÊu osiguranoje dovoljno moguÊnosti svakoj duπi. Isus je naπa uvijek prisutna pomoÊ u vri-jeme potrebe. Samo se pozovite na Njega u vjeri, i On je obeÊao da Êe Ëuti vaπemolitve i odgovoriti na njih.” (Isto)

Ako vjerujemo da je Bog velik, naπe rijeËi i djela izraæavat Êe æivu, ne-pokolebljivu vjeru, baπ kao i Jobove rijeËi i djela. “O, ta æiva i djelotvorna vjera!Koliko nam je potrebna! Mi je moramo imati ili Êemo nemoÊno klonuti i pastiu dan kuπnje. Tama koja Êe tada zasjeniti naπ put ne smije nas obeshrabriti nitinas gurnuti u oËaj. To je samo zastor kojim Bog zaklanja svoju slavu kadadolazi da nas obaspe obiljem svojih blagoslova.” (Isto) Zato vjerujmo, Ëak i akone vidimo!

ODGOVORITE1. Kako gledate na Boæju ljubav dok prolazite kroz teπke trenutke?2. HoÊe li drugi ljudi koji vas promatraju dok proæivljavate teπkoÊe, na osnovi

vaπeg svjedoËanstva zakljuËiti da je vaπa vjera æiva ili mrtva?

Gladys S. Guerrero, Silver Spring, Maryland, SAD

73


»ekaj! Stani! Ovdje je Bog!

PRIMJENAJob 10,8; Psalam 4,2

Dok razmiπlja o svojim nevoljama, Job se pita gdje je Bog. Da je tada mogaoznati da Êe njegova nesreÊa pomoÊi milijunima ljudi u buduÊnosti! Danas ljudepogaaju mnoge i razliËite tragedije. Na primjer, dolazi do pucnjave u πkolama,kao πto se dogodilo na SveuËiliπtu Garisa u Keniji (8http://www.bbc.com/news/world-africa-321690809), a na sportskim dogaajima eksplodiraju bombe, kaona Bostonskom maratonu (http://www.cbsnews. com/boston-bombings/). Kada nanas dou nevolje, trebamo imati na umu da Bog, iako je dopustio da ga snaenesreÊa, nije napustio Joba.

Jedan mladiÊ otiπao je u banku unovËiti Ëek. Kada je iziπao, shvatio je damu je netko ukrao bicikl. A onda, buduÊi da je æurio natrag na kampus polagatiispit, shvatio je da mu je obijen automobil i da su svi prozori polupani. I kaoda sve to nije bilo dovoljno, zakasnio je na ispit. Da. Loπe stvari se dogaajusvima nama, a kada se dogode, mi se, kao i Job, pitamo gdje je Bog i govorimokao on: “Tvoje me ruke sazdaπe, stvoriπe, zaπto da me sada opet raπËiniπ!” (Job10,8)

Zaπto ipak trebamo vjerovati da iz naπih nevolja moæe proiziÊi neπto dobro?Sjetite se da Biblija kaæe: “Ti me u tjeskobi izbavi.” (Psalam 4,2) Upravo unevoljama mi razvijamo nadu i hrabrost. To su plodovi naπe vjere. Vaπa nada ihrabrost rast Êe i jaËati nakon svake oluje kroz koju proete. Pomislite na©adraka, Meπaka i Abed Nega kad su Ëuli rijeËi: “Tko se ne baci na tlo i nepokloni, bit Êe smjesta baËen u peÊ uæarenu.” (Daniel 3,6) Sve dok nisu bilibaËeni u uæarenu peÊ, oni nisu vidjeli Isusa kako hoda usred ognja s njima!

Naπe oluje pripremaju nas da pomaæemo drugima jer tek onda znamo πtoproæivljavaju drugi ljudi. SvjedoËenje da nas Bog ne ostavlja same, da nam dajesvoju snagu — to je najveÊi dar koji bilo kome moæemo dati. “Prestanite seËuditi, ljubljeni — kao da vam se πto neobiËno dogaa — poæaru koji bjesnimeu vama da vas iskuπa! Naprotiv, radujte se ... da se mognete radovati iveseliti i u Ëas kad se objavi njegova slava!” (1. Petrova 4,12.13)

ODGOVORITE1. Zaπto moramo proÊi kroz kuπnje da bismo mogli rasti u Kristu?2. ©to moæete promijeniti ako se osjeÊate obeshrabrenim, napuπtenim i iz-

gubljenim?

Lauren Newman, Gaithersburg, Maryland, SAD

Naπe oluje pripremaju nas da pomaæemo drugima...

74


Na slavu Boæju

MI©LJENJEPostanak 3; Izlazak 20,1-17; Job 10; Matej 5; Rimljanima 3,10-20; 7,12

Od najveÊeg je znaËenja da svaki krπÊanin tijekom svojeg æivota u potpu-nosti razumije narav grijeha. Zbog neposluπnosti Adama i Eve, grijeh Êe bitisastavni dio svakog Ëovjeka sve dok se Krist ne vrati. Mnogo toga πto doæivlja-vamo svaki dan navodi nas da imamo greπne misli i Ëinimo greπna djela. AlikrπÊaninu koji je svjestan Gospodnje neusporedive svetosti odmah Êe biti jasnoda Gospodin na sitne prijestupe gleda na isti naËin kao i na krupne grijehe.

Zbog svoje pale naravi imamo mnogo razloga da se zapitamo moæemo li steÊimjesto na Nebu jednostavno posluπnoπÊu Boæjem zakonu koji je izloæen u oblikuDeset zapovijedi. Te zapovijedi trebaju nas usmjeravati na æivot koji Êe bitiugodan Stvoritelju. Ni u jednom trenutku ne trebamo pomisliti da nas oneopravdavaju. S obzirom na uroenu greπnu narav svakog ljudskog biÊa, postavljase sljedeÊe pitanje: Kako se u potpunosti moæemo osloniti na Gospodnju milosti istodobno biti posluπni Njegovim svetim zapovijedima? To je po mojem miπ-ljenju izuzetno vaæno pitanje koje mi kao krπÊani pokuπavamo razumjeti. Izgledada bi poπten naËin gledanja na to bio da u potpunosti razumijemo narav naπeposluπnosti Gospodinu. Naπi svakidaπnji postupci i djela ne mogu ukloniti naπugreπnu narav. Razumijevanje te Ëinjenice bilo je zaËuujuÊe rijetko meu fa-rizejima. Oni su se oslanjali na svoju posluπnost Zapovijedima kao na sredstvosvojeg opravdanja.

U iskrenim naporima da budemo posluπni Boæjem zakonu, uvijek trebamoimati na umu da je Njegov Zakon duhovan (Rimljanima 7,14) i da je odrazNjegovog karaktera (Psalam 19,8.9). Njegov Zakon upuÊuje nas na milost, jer gami sami po sebi ne moæemo dræati. U Postanku 3 Ëitamo o Savezu milosti kojije Bog sklopio s Adamom i Evom, pa prema tome i Ëitavim ËovjeËanstvom. TajSavez uspostavljen je joπ prije stvaranja za sluËaj da Adam i Eva padnu u grijeh(Efeæanima 4,1-6; usporedi: 2. Timoteju 1,9; 1. Petrova 1,20). Prema tom Savezu,Isus Krist, Boæji Sin, trebao je platiti cijenu za naπe otkupljenje. Prema tome,svaki postupak koji poduzimamo kao odgovor Gospodinu uvijek treba bitiuravnoteæen spoznajom da nam Boæja milost omoguÊuje da tako postupimo.

ODGOVORITE1. Kako se moæemo osloboditi ideje da naπe opravdanje ovisi o djelima Zakona,

a ne o Boæjoj milosti?2. Duboko se zamislite nad definicijom Boæje milosti. Ima li iËega πto mi moæemo

uËiniti da bismo zaradili Boæju milost? Potkrijepite svoj odgovor nekimtekstom iz Biblije.

Ayodeji Tokunbo Ojofeitimi, Bowie, Maryland, SAD

75


Uzdanje u ono Ëemu se nadamo

ISTRAÆIVANJEJob 10; Hebrejima 11,1.32-38

ZAKLJU»AKKada prolazimo kroz teπke trenutke, lako je za to okriviti Boga ili jadikovati:

“Zaπto si me napustio?” Meutim, upravo nam teπki trenuci pruæaju najviπemoguÊnosti da rastemo u Njemu. Mnogo je lakπe slijediti Isusa kad sve idedobro, ali potpuno je drugaËije kada æivot postane teæak. U teπkim trenucimaËesto moramo posegnuti za Njegovom rukom i dræati se Njega ËvrπÊe nego ikadprije. Takvi su trenuci “jamstvo za ono Ëemu se nadamo, dokaz za one stvar-nosti kojih ne vidimo” (Hebrejima 11,1).

RAZMOTRITEu Posjetite nekog prijatelja koji proæivljava mraËne trenutke. Sluπajte ga dok

vam govori o svojim teretima. Ohrabrite ga i govorite mu o Boæjoj ljubavi.Objasnite mu kako je vas Bog odræao u vrijeme kada ste se borili s teπkoÊama.

u Napravite popis naËina na koje vas je Bog blagoslovio. »esto dopunjavajte tulistu i Ëuvajte je u svojoj Bibliji. Kada zapadnete u teπkoÊe, pogledajte je irazmiπljajte o Boæjoj skrbi u proπlosti.

u Napravite crteæ ili sliku koja prikazuje Joba u njegovim najsumornijim tre-nucima. Negdje na tom svojem djelu naznaËite πto je odræalo Joba — njegovavjera da Bog ima plan. Pokaæite je u svojem subotnjoπkolskom razredu ili uskupini za prouËavanje Biblije.

u Usporedite svoje vlastite borbe s Jobovim. Usporedite i svoje reakcije premaBogu u trenucima kad se suoËavate s teπkoÊama.

u Stupite u kontakt s nekim bogobojaznim prijateljem kada se ne osjeÊatedobro. Recite mu πto vas muËi i dopustite mu da vam pomogne. Teπko jetraæiti pomoÊ i ohrabrenje, ali ne dopustite da vas ponos sprijeËi u tome!

u Napiπite pjesmu o oËuvanju vjere kada se dogaaju loπe stvari i kada izgledada je Bog daleko. Otpjevajte je u svojem razredu ili u nekom posebnomtrenutku tijekom bogosluæja.

u Uprizorite Jobovo iskustvo koje Êete prikazati ili iz Jobove perspektive, izperspektive jednog od njegovih prijatelja ili anela. Pozovite Ëlanove svojegrazreda da vam se pridruæe i uprizorenje izvedite pred ostalima.

u »itajte naglas Boæji odgovor na Jobova pitanja u 41. i 42. poglavlju. Zapiπiteu svoj dnevnik kakav je vaπ dojam u vezi s tim odgovorom.

POVEÆITEJob 19,25; Psalam 118,8; Izaija 30,15; Filipljanima 1,6.Ellen G. White, Odgoj, str. 104,105.; Testimonies, sv. 4, str. 353.Philip Yancey, Where is God When it Hurts?

Allison Sauceda, Dayton, Ohio, SAD

76



Nagovjeπtaji nade

“I to je veÊ zalog mojega spasenja, jer bezboænik preda njne moæe stupiti.” (Job 13,16)

77


“Hupomone”

UVODJob 13,15.16; 16,2; Psalam 31,25; Efeæanima 6,12

Mnogi govore o nedostatku arheoloπkih dokaza u izvjeπtaju o Jobu. Drugitvrde da Bog koji je pun ljubavi, nikad ne bi dopustio da postoji patnja niti bisamo promatrao kako se ljudi dave u zlu ovoga svijeta. Bez obzira na kontro-verze koje izaziva izvjeπtaj o Jobu, nesporno je da ovo nije obiËan dogaaj. Toje, prema rijeËima Alfreda Tennysona, “najveÊa poema stare i suvremene knji-æevnosti” (https://en.wikipedia.org/wiki/Book_of_Job).

U Knjizi o Jobu koristi se grËka rijeË hupomone (http://biblehub.com/greek/5281.htm); znaËenje te rijeËi moæemo shvatiti dok Ëitamo dogaaje iz Jobovogæivota. Postoji jedna izreka koja glasi otprilike ovako: “Na kraju Êe sve bitidobro. Ako nije dobro, onda nije kraj.” To se odnosi na postojanost u nevolji.To je nuæna karakterna crta u vrijeme kada zavrπni dogaaji velike borbe izmeuKrista i Sotone budu eskalirali oko nas. Sada nam je viπe nego ikad potrebnaustrajnost, jer Êe uskoro doÊi naπa najveÊa nada — naπ Spasitelj, Isus Krist.

PolitiËki i duhovni terorizam u ovom trenutku prijeti ljudskom opstanku.Razlika izmeu dobra i zla u svim podruËjima æivota jedva se moæe razaznati.Ipak, mi se ne trebamo obeshrabriti. Britanski pastor Edward Mote napisao jehimnu “Moja nada”: “Moja nada temelji se na Isusovoj krvi i pravednosti; neÊupovjerovati ni najslaoj obmani, veÊ se u potpunosti oslanjam na Isusovo ime.Kada tama zaklanja Njegovo drago lice, ja poËivam u Njegovoj postojanoj milo-sti; u svakoj buri moje sidro je u sigurnom zaklonu.”

Danas se i mi borimo s duhovima pakosti ispod neba (Efeæanima 6,12). I miÊemo se, kao i Job, suoËavati s kuπnjama koje izgledaju nesavladivo. Usredsvojih osobnih oluja sluπat Êemo πaputanja onih koji su samo “muËni tjeπioci”(Job 16,2), i konaËno Êemo shvatiti da se — Ëak i ako nas ubije — opet moramouzdati u Boga jer je jedino On naπe spasenje (Job 13,15.16). To je smisaokrπÊanstva i to je predmet naπeg prouËavanja ovoga tjedna — naπa nada uGospodina usprkos boli, patnji pa Ëak i smrti. Psalmist nas podsjeÊa da Êe onikoji se uzdaju u Gospodina biti osnaæeni (Psalam 31,25). Kakvo lijepo obeÊanje!

ODGOVORITE1. Kako moæemo ostati smireni u vrijeme nevolje?2. Kako naπ molitveni æivot moæe biti postojan u teπkim vremenima?

Alicia Valasse, Des Barras, Babonneau, Castries, Sveta Lucija

I mi Êemo se, kao i Job, suoËavati s kuπnjama koje izgledaju nesavla-divo.

78


Mi imamo ovu nadu

LOGOSPostanak 22,8; Job 19,25-27; Ivan 14,1-3; 1. Ivanova 1,9

Bog Êe providjeti janje (Postanak 22,8)Dok su se pribliæavali mjestu odreenom za prinoπenje ærtava s naramkom

drveta i luËi, Izak je pitao Abrahama gdje je janje koje Êe prinijeti, na πto je onodgovorio: “Bog Êe veÊ providjeti janje za ærtvu.” (Postanak 22,7.8) Janje kojeje trebalo biti ærtvovano bilo je slika Krista i Njegove smrti za uniπtenje grijeha.Jedino se Bog mogao pobrinuti za takvu ærtvu. Abraham je tom izjavom poloæiotemelj na kojem poËiva naπa nada u spasenje.

Jedino Bog moæe osigurati rjeπenje za problem grijeha. Ta nada je roenaonog dana kada su Adam i Eva sagrijeπili. Bog je doπao u vrt u smiraj dana irekao zmiji: “Neprijateljstvo ja zameÊem izmeu tebe i æene, izmeu rodatvojeg i roda njezina: on Êe ti glavu satirati, a ti Êeπ mu vrebati petu.” (Postanak3,15)

Taj lijek za grijeh bio je nada koja se vjekovima prenosila s naraπtaja nanaraπtaj. To se vidi iz Jobovog komentara: “I to je veÊ zalog mojega spasenja.”(Job 13,16) Job je razumio da se spasenje ne moæe zaraditi, da to nije nagradaza prihvatljiv naËin æivota, veÊ nezasluæeni dar koji je Bog ponudio onima kojisu ga spremni prihvatiti. Pavao naglaπava tu istinu crkvi u Efezu: “Da, miloπÊuste spaπeni — po vjeri. To ne dolazi od vas; to je dar Boæji!” (Efeæanima 2,8)

Pavao istiËe koliko smo mi nezasluæni kad kaæe da je Krist umro za nas joπdok smo bili bez sile, dok smo bili greπnici, dok smo bili Boæji neprijatelji. Bognas miri sa sobom smrÊu svojega Sina i spaπava nas Njegovim æivotom(Rimljanima 5,6-10). Abraham je bio u pravu — Bog je providio Janje i zahvalju-juÊi tom Janjetu, mi imamo nadu u vjeËni æivot.

Tijekom cijele svoje sluæbe Isus je ponavljao istinu koja leæi u osnovi naukao spasenju. Ivan 3,16, vjerojatno najpoznatiji tekst u Svetom pismu, naglaπavada je spasenje greπnika Boæja inicijativa i da ga jedino On moæe osigurati. “Da,Bog je tako ljubio svijet da je dao svoga jedinoroenog Sina da ne pogine nijedan koji u nj vjeruje, veÊ da ima æivot vjeËni.” Sam Bog je ZaËetnik. Mi smosamo nedostojni primatelji te nade.

Jaganjac Boæji (Ivan 1,29)SvjedoËanstvo Ivana Krstitelja bilo je jasno. Kada se Isus vratio iz pustinje

kuπnji, Ivan je pokazao prema Njemu i rekao: “Evo Jaganjca Boæjeg koji uzimagrijeh svijeta!” (Ivan 1,29) Boæji dar se materijalizirao, a s tim Darom dolazioprost grijeha. Job je bio itekako svjestan πto Boæji plan zahtijeva. Svojimprijateljima koji su ga optuæivali za grijeh rekao je: “Jer u svoje sam pravouvjeren.” (Job 13,18) Njegove rijeËi izraæavaju æivu nadu koja mu je omoguÊilada ostane postojan dok je prolazio kroz nevolje.

79

Oprost grijeha blaæena je nada svih koji se predaju Isusu. Apostol Ivan kaæe:“Ako priznajemo svoje grijehe, vjeran je on i pravedan: oprostit Êe nam grijehei oËistiti nas od svake nepravednosti.” (1. Ivanova 1,9) Kao ZaËetnik naπegspasenja, Otac nam je dao svojeg Sina kao umilostivljenje za naπe grijehe. Kadapriznajemo svoje grijehe, mi imamo i nadu i sigurnost da su oni oproπteni. Osimtoga, uvjereni smo da Êe nas Jaganjac dræati i da nas nitko neÊe oteti iz Njegoveruke. “Otac moj, koji mi ih dade, veÊi je od svih, i nitko ih ne moæe oteti iz rukeOca moga.” (Ivan 10,29)

“Ja Êu ga gledati” (Job 19,25-27 — ©ariÊ)Job je bio uvjeren da Êe na kraju biti opravdan, a njegova nada obuhvaÊala

je (1) Boga kao ZaËetnika spasenja, (2) Isusa kao Jaganjca i (3) oprost grijehajer je bio siguran da Êe biti osloboen krivnje. Osim toga, Job je iπËekivaotrenutak kada Êe vidjeti Boga (Job 19,26). On se dræao nade u uskrsnuÊe. Unekoliko navrata Isus je rekao apostolima da Êe biti ubijen, ali da Êe ustati treÊidan. Njegovo uskrsnuÊe daje nam sigurnost u naπe vlastito. Jednom prigodomIsus je rekao da Êe svi koji vjeruju u Njega imati vjeËni æivot, i dodao: “I da gaja uskrisim u posljednji dan.” (Ivan 6,40)

“Opet Êu doÊi” (Ivan 14,3 — ©ariÊ)Nada u uskrsnuÊe povezana je s nadom u Isusov drugi dolazak. Isus je

uvjeravao apostole da On ide da im pripremi mjesto na Nebu. A poπto pripremito mjesto, vratit Êe se, kako kaæe, “da vi budete gdje sam ja” (Ivan 14,3). U 1.KorinÊanima 15 i 1. Solunjanima 4, Pavao povezuje uskrsnuÊe s Isusovim dru-gim dolaskom. Upravo u vezi s tim dogaajem Job je izrazio svoju nadu: “Jaznadem dobro: moj Izbavitelj æivi i ... iz svoje Êu puti tad vidjeti Boga.” (Job19,25.26)

ODGOVORITE1. Kako mislite da Êete primiti dar vjeËnog æivota iako znate da ga niËim ne

moæete zasluæiti?2. Vjerujete li da su vam grijesi oproπteni? Zaπto u to vjerujete ili ne vjerujete?

George E. Rice, Greencastle, Pennsylvania, SAD

Oprost grijeha blaæena je nada svih koji se predaju Isusu.

80


Rodovi vjere


“Nada i hrabrost bitne su u savrπenoj sluæbi Bogu. To su plodovi vjere.OËajavanje je greπno i nerazumno. Bog je voljan i spreman da joπ ‘izobilnije’(Hebrejima 6,17) svojim slugama udijeli snagu koja im je potrebna u kuπnjamai nevoljama. Planovi neprijatelja Njegova djela mogu izgledati dobro zamiπljenii utemeljeni, ali Bog moæe oboriti i najjaËi. On to Ëini na svoj naËin i u vrijemekoje sam odabere, kad vidi da je vjera Njegovih slugu dovoljno okuπana.

Za obeshrabrene ima lijeka — vjera, molitva i rad. Vjera i rad ulit Êe sigur-nost i pruæiti zadovoljstvo koje Êe rasti iz dana u dan. Jesi li u kuπnji da seprepustiπ neugodnim predosjeÊajima ili krajnjoj maloduπnosti? U najmraËnijimdanima, kada okolnosti izgledaju najnepovoljnije, nemoj se plaπiti! Imaj vjeru uBoga. On zna tvoje potrebe. On ima svu moÊ. Njegova beskrajna ljubav i milo-sre nikad se ne umaraju. Nemoj se bojati da on neÊe ispuniti svoje obeÊanje.On je vjeËna istina. On nikada neÊe promijeniti savez koji je sklopio s onimakoji Ga vole. On Êe svojim vjernim slugama dati onu mjeru uspjeπnosti kojunjihove potrebe zahtijevaju. Apostol Pavao svjedoËi: ’A on im je odgovorio: Dostati je moja milost, jer se moja snaga savrπeno oËituje u slabosti. ... Zato uæivamu slabostima, u uvredama, u nevoljama, u progonstvima, u tjeskobama kojepodnosim za Krista. Jer kada god sam slab, onda sam jak.’ (2. KorinÊanima12,9.10)” (Ellen G. White, Izraelski proroci i kraljevi, str. 105,106)

“Upravo vjera upoznaje duπu s Boæjim postojanjem i prisutnoπÊu; i kadaæivimo gledajuÊi samo Njegovu slavu, sve viπe i viπe prepoznajemo ljepotu Nje-govog karaktera. Naπe duπe dobivaju duhovnu snagu jer udiπemo ozraËje Nebai shvaÊajuÊi da nam je Gospodin s desne strane, neÊemo se dati pokrenuti.”(Ellen G. White, Naπe visoko zvanje, str. 326)

“Iz dubina obeshrabrenja i oËaja Job se uzdigao do vrhunaca beskrajnogpovjerenja u milost i spasonosnu Boæju snagu. PobjedniËki je uzviknuo: ‘On meubit moæe: nade druge nemam. ... I to je veÊ zalog mojega spasenja. ... Jaznadem dobro: moj Izbavitelj æivi.’” (Ellen G. White, Izraelski proroci i kraljevi,str. 105)

ODGOVORITE1. Kako moæemo izbjeÊi miπljenje da je “moli se i vjeruj” samo joπ jedan

krπÊanski kliπej?2. Koliko ste se spremni prepustiti totalnoj vjeri — bez straha, bez brige, bez

nervoze?


81


Jobovo oruæje za masovno uniπtenje

DOKAZJob 13,16

Knjiga o Jobu poËinje opisom Ëovjeka koji je bio “neporoËan i pravedan:bojao se Boga i klonio zla” (Job 1,1). Job je najvjerojatnije æivio nakon potopa(vidi Job 22,15-17). Bio je svjestan Ëinjenice da je Bog ljubavi, koji je sve stvorio,u isto vrijeme i pravedni Sudac koji izriËe kaznu za zlo. Job je istinski uvjerenda Êe biti opravdan, jer se sigurno nitko tko je kriv ne bi usudio iziÊi pred Boga.

Job je mnogo propatio. Usprkos optuæbama i sumnjiËenju njegovih prija-telja, nije postojao logiËan razlog za preranu smrt njegovih voljenih niti zapropast i bolest koje su postale sastavni dio Jobovog æivota. Pa ipak, on se joπuvijek uzdao u Boga. »ak i kad su ga okruæili ljudi s negativnim stavovimaukljuËujuÊi i njegovu æenu koja mu je savjetovala da prokune Boga i umre (Job2,9), on se uzdao u Boga koji Ëuva svoj berith (http://biblehub.com/hebrew/1285.htm). Hebrejska rijeË berith znaËi “savez”. I upravo Boæji savez pomaæeJobu da se uzdigne iznad valova nepremostivih kuπnji s kojima se suoËio. Usredsvega tog meteæa, usred tjelesne i duπevne patnje koju je doæivio, Job izjavljuje:“On me ubit moæe: nade druge nemam.” (Job 13,15) Upravo ta nada u Boga kojidræi savez omoguÊava nama krπÊanima da Ëvrsto stojimo u ovom kaotiËnomsvijetu u kojem niπta nije onako kako bi trebalo biti.

ObeÊanje iz Postanka 3,15: “Neprijateljstvo ja zameÊem izmeu tebe i æene,izmeu roda tvojeg i roda njezina: on Êe ti glavu satirati, a ti Êeπ mu vrebatipetu”, omoguÊuje Jobu da se uzda u svojeg Boga bez obzira na sve. OnoomoguÊuje i Davidu da kaæe: “Nek’ se vojska protiv mene utabori, srce se mojene boji; nek’ i rat plane protiv mene, i tada pun sam pouzdanja.” (Psalam 27,3)

Naπa se nada ne oslanja ni na jedno smrtno biÊe. Naπa nada poËiva naËvrstom temelju svemoguÊeg i sveznajuÊeg Boga koji uvijek poπtuje svoj savez,Ëak i po cijenu smrti svojeg jedinoroenog Sina. U svijetu uvijek promjenjivihvrijednosti, u kojem mi kao da bez daha Ëekamo da nas pogodi sljedeÊa kata-strofa, naπa nada uvijek se treba oslanjati na Boga koji se ne mijenja.

ODGOVORITE1. Kako moæete razviti i osnaæiti svoju vjeru da biste mogli, kao Job, imati

sigurnu nadu koju pruæa Bog?2. Kako moæete ohrabriti nekoga tko se nalazi u teπkoj situaciji? Kako moæete

toj osobi uliti nepokolebljivu nadu kakvu je Job pronaπao u Bogu?

Wendy C. Alexander, Sans Souci, Castrie, Sveta Lucija

Naπa se nada ne oslanja ni na jedno smrtno biÊe.

82


Æivjeti u velikoj nadi

PRIMJENAPostanak 3,15; Tuæaljke 3,21.22; Daniel 2,44; Ivan 3,16Knjiga o Jobu ima dvije vrlo vaæne poruke: (1) da ljudi koji se uzdaju u Boga

i Njegovu RijeË nisu poπteeni teπkoÊa i (2) da Êe Sotona uvijek pokuπavatipronaÊi naËin da nas porazi. Ali usprkos nedaÊama koje nas pogaaju, mi mo-æemo imati veliku nadu. Job nas uËi kako to moæemo postiÊi. Bilo bi dobro daoponaπamo njegov primjer. U nastavku se nalazi nekoliko prijedloga kako tomoæemo ostvariti.

Uvijek imajmo na umu da su Boæje misli i metode uzviπenije odnaπih (Izaija 55,8.9). Kada na Boæje misli gledamo oËima Duha Svetoga,uviamo da je naπ nebeski Otac prava slika pouzdanosti. On je dosljedan kadaje rijeË o obeÊanjima, brizi, zaπtiti i spasenju. “Da, Bog je tako ljubio svijet daje dao svoga jedinoroenog Sina da ne pogine ni jedan koji u nj vjeruje, veÊ daima æivot vjeËni.” (Ivan 3,16) On je to obeÊanje prvi put dao u Postanku 3,15,a u Ivanu 3,16 Ëitamo o njegovom ostvarenju.

Moramo uvidjeti da usprkos svim optuæbama protiv Boga, Njegova milostnikad ne prestaje (Tuæaljke 3,21.22). On je spreman svojom ljubavlju obasutisvakoga tko Mu se obrati za spasenje. U nastavku se nalaze neki prijedlozi kakomoæemo ostati u Njemu.

Ne zaboravimo proπlost. Kada se osvrnemo na ono πto je Bog Ëinio uproπlosti, uviamo da se Njegova obeÊanja ispunjavaju, da se Njegova proroËan-stva ostvaruju. Bog nam preko Daniela pokazuje kada Êe se uspostaviti Njegovokraljevstvo. Rekao je da Êe nam dati svojeg Sina da umre za naπe grijehe i toje uËinio.

Gledajmo u buduÊnost. S obzirom na to da se neπto od onoga πto jeproreËeno veÊ dogodilo, moæemo biti sigurni da Êe se i ostalo takoer ispuniti.Na osnovi tih primjera uviamo da se uvijek moæemo osloniti na Boæja pro-roËanstva i obeÊanja, da veÊ sada moæemo imati veliku nadu.

Budimo dosljedni. Job nije bio pravedan zato πto je govorio: “Gospodine,Gospodine!” On je bio pravedan zato πto je vjerovao u Boga bez obzira na velikozlo koje ga je snaπlo, jer je razumio da Bog vlada usprkos svemu πto mu sedogodilo, i da se niπta ne dogaa a da Bog to ne zna. Naπ nebeski Otac zna πtoje najbolje i On nas nikad ne ostavlja da se sami borimo sa æivotnim neizvje-snostima (vidi Matej 28,20).

ODGOVORITE1. Na koji vam je naËin Bog osobno dokazao da vas voli?2. Zaπto krπÊani trebaju æivjeti “u velikoj nadi”?

Leeroy David, Vieux Fort, Sveta Lucija

83


Nada bez koje se ne moæe

MI©LJENJEHebrejima 11,1Uzbueno sam sjedila na prvom sastanku sa svojim novim πefom, Chrisom

Blakeom, urednikom Ëasopisa Insight namijenjenog adventistiËkoj mladeæi. Tekπto sam zavrπila πkolu, jedva sam Ëekala da poËnem uËiti o izdavaπtvu — aliChris je prvo imao jednu vaænu poruku za mene.

“KrπÊanski Ëlanci razlikuju se od sekularnih u jednoj kljuËnoj toËki, a to jenada. Oni pruæaju nadu”, objasnio mi je. “Ta istina mora upravljati naπim izbo-rom i ureivanjem svega πto ulazi u ovaj Ëasopis.”

Tijekom godina koje sam provela radeÊi za taj Ëasopis, dotaknuli smo semnogih problematiËnih tema kao πto su silovanje, rak, homoseksualnost, ra-zvod, zlostavljanje, ovisnost i smrt. Meutim, svaki Ëlanak koji smo objavilibavio se odreenom temom iz perspektive nade i ja sam ubrzo shvatila kolikoje to nuæno. Doista, zahvaljujuÊi Bogu dolazi do iscjeljenja. Oprost je moguÊ.Kraj ovdje na ovom planetu nije kraj. Mi se nalazimo na bojnom polju na kojemse odvija bitka izmeu dobra i zla, izmeu Boga i Sotone, i ærtve su neizbjeæne.Doæivljavat Êemo kuπnje, gubitke i bol. Meutim, moæemo se dræati nade da Êeu buduÊnosti na novoj Zemlji sve biti onako kako treba.

C. S. Lewis je pisao: “Nada je jedna od teoloπkih vrlina. To znaËi da nepreki-dno gledanje unaprijed u vjeËni svijet nije (kao πto neki danas misle) videskapizma ili puπtanje maπti na volju, veÊ neπto πto se oËekuje od krπÊanina.To ne znaËi da sadaπnji svijet treba ostati takav kakav jest. Ako pratite povijest,otkrit Êete da su upravo krπÊani koji su najviπe uËinili za ovaj svijet, najviπemislili na onaj buduÊi.” (C. S. Lewis, Mere Christianity, str. 134,135)

Nedavno smo moja sestra i ja odluËile pregledati stvari naπe majke koja jepreminula prije dvije godine. Naπle smo kutije s razglednicama i pismima oddragih prijateljica — posveÊenih krπÊanki. Njezina prijateljica Lois pisala jeneposredno nakon MajËinog dana spominjuÊi svojeg sina Toma, koji je iznenadaumro od aneurizme. Povjerila joj se: “Nedostaje mi Tom. »esto mi je slao cvijeÊeza MajËin dan. Bio je dobar sin. Ali Bog je dobar. Kada se rastuæim, Bog meizbavlja. Samo zatraæim pomoÊ i osjetim Njegovu blizinu, na Ëemu sam Muveoma zahvalna.”

Druga prijateljica, Elyse, zavrπila je svoje pismo sljedeÊim rijeËima: “Calvin(njezin pokojni muæ) mi toliko nedostaje, ali ipak moram dodati da je Bog dobar.Kakva Êe to biti sreÊa kada Isus ponovno doe i naπi mili i dragi budu ponovnozdravi!” To je nada. Nada bez koje se ne moæe.

ODGOVORITE1. Koju vam vrstu nade nude sekularni mediji?2. Kako moæemo pruæiti nadu ljudima koji su obeshrabreni?

Lori Peckham, Sharpsburg, Maryland, SAD

84


Dræati se nade

ISTRAÆIVANJEPsalam 42,5; Filipljanima 4,6.7; Hebrejima 11,1

ZAKLJU»AKStari Grci imali su priËu kojom su objaπnjavali sve patnje i nevolje na ovom

svijetu. Prema njihovoj mitologiji, za to je kriva prva æena koja je æivjela naZemlji. Njezino ime bilo je Pandora (a ne Eva) i ona je otvorila kutiju iz koje suse sva zla i nesreÊe rasule po Ëitavom planetu. Samo jedno je ostalo na dnukutije — nada. Nada je jedino πto je pomoglo ËovjeËanstvu da preæivi. Grci suu jednome bili u pravu — u naπem palom svijetu nevolje su se jako umnoæilei mi bismo bili oËajni kad ne bismo imali neki razlog da vjerujemo da Êe jednogdana biti bolje. Biblija nam pruæa najËvrπÊu osnovu za nadu u teπkim trenucima,a naπ prijatelj Job æivio je u skladu s njom.

RAZMOTRITEu Prepiπite retke koji su citirani u odjeljku “Logos” (Postanak 22,8; Job 19,25-

27; Ivan 14,1-3; 1. Ivanova 1,9) i navedite vlastita razmiπljanja o tome na kojinam naËin svaki od njih pruæa nadu.

u Snimite intervju s prolaznicima na ulici od kojih Êete traæiti da definiraju“nadu”. Prikaæite ga u svojem razredu, u crkvi ili u skupini za prouËavanjeBiblije.

u Molite se za progonjene krπÊane — vaπu braÊu i sestre u razliËitim dijelovi-ma svijeta koji pate zato πto vjeruju u Isusa i kojima su oËajniËki potrebninada, ohrabrenje i izbavljenje.

u Nacrtajte sliku koja doËarava plod nade — mir.u Razmiπljajte o tekstu u Tuæaljkama 3,21-33 i napiπite pjesmu o tome kakve

razloge za nadu moæe imati jedan oËajnik.u Pjevajte pjesme koje u vama bude nadu.u Podijelite svoj razred u male skupine i neka svaka od njih sastavi akronim

od rijeËi POVJERENJE, tako da svako slovo te rijeËi bude poËetak drugerijeËi ili izraza koji se odnosi na povjerenje.

POVEÆITEEllen G. White, Odgoj, 16. poglavlje, “Biblijske biografije”, str. 131—141.Edwin R. Theile and Margaret White Theile, Job and the Devil (Pacific Press,

2014.), Kindle edition.

Sonia Huenergardt, Chehalis, Washington, SAD

85


10. pouka

Od 26. studenoga do 3. prosinca 2016.

Elihuov gnjev

“Visoko je iznad zemlje nebo, tako su puti moji iznadvaπih putova, i misli moje iznad vaπih misli.” (Izaija 55,9)

86


Mlad i ne tako lud

UVODJob 32,6-8

Mislim da su tinejdæerske godine bile najbolje razdoblje mojeg æivota. Rodi-telji su mi dopuπtali da donosim neke vaæne odluke kao πto su izbor zanimanja,izlasci na sastanke i troπenje novca. Ali sjeÊam se i trenutaka kada sam postu-pala potpuno nepromiπljeno. Rekla bih neπto potpuno pogreπno, a u drugimprigodama ne bih rekla niπta iako sam znala da sam trebala.

SreÊom, ima i trenutaka kad mladi mogu neËemu nauËiti starije od sebe.Jednog dana u srpnju 2015., sluπala sam djevojku koja je dræala govor u mojemgradu. Svojom revnoπÊu ona je uvelike nadmaπivala mnoge ljude svojih godina.Govorila je protiv Ëinjenice da se u zemlji u kojoj je roena i odrasla, mnogimdjevojËicama ne dopuπta da steknu obrazovanje. To se nekim ljudima nije do-palo pa joj je netko pucao u glavu. Meutim, Malala Jousafzai je preæivjelaranjavanje i uskoro postala najmlai dobitnik Nobelove nagrade.

Malala kaæe da ne æeli da se o njoj govori kao o djevojËici koju su ranilitalibani, veÊ da je se ljudi sjeÊaju kao djevojke koja se zalagala za obrazovanje.“Jedno dijete, jedan uËitelj, jedna knjiga i jedna olovka mogu promijeniti svijet.”(Malala Yousafzai, I Am Malala) Da, rijeËi su moÊno orue. Da Malala nije zau-zela tako hrabar stav, mnoge druge lijepe stvari ne bi se dogodile, kao πto jeosnivanje fondova od strane odreenih skupina i pojedinaca kako bi roditelji injihova djeca bili u moguÊnosti steÊi obrazovanje.

RijeËi imaju velik utjecaj. “RijeËi kazane u pravo vrijeme, zlatne su jabukeu srebrnim posudama.” (Izreke 25,11) “Jezik je mudrih iscjeljenje.” (Izreke 12,18)RijeËi ne donose samo radost i nadu. One isto tako mogu nanijeti bol i bacitiu oËaj. VeÊ smo vidjeli kako su Jobovi prijatelji pokuπali pronaÊi rijeËi za kojesu mislili da su prikladne — kao πto su: “Kada su zatrti bili pravednici?” (Job4,7)

»injenica da su prijatelji doπli Joba ukoriti, izazvala je dodatnu napetost ucijeloj toj situaciji buduÊi da mi znamo priËu koja stoji iza njegove bolesti —priËu o Sotoninim spletkama protiv Boga i Joba. Znamo da je Job zapravo bionevin. Njegovi “prijatelji” navode nas da se zapitamo zaπto se ljudi mijeπaju utui æivot.

Pouka za ovaj tjedan bavi se Ëovjekom koji je bio mnogo mlai od Jobovihprijatelja, Ëovjekom Ëije su rijeËi ostavile snaæan dojam.

Upoznajte Elihua!

Tanya Kisakova, Denver, Colorado, SAD

87

RijeËi ne donose samo radost i nadu.


Dvojica ljudi koji su ostavili dojam

DOKAZJob 33,13.14; 34,10; 35,6-8; 36,7; 37,23.24Jednog dana u Denveru u dræavi Colorado neka æena je naπla omotnicu u

kojoj se nalazila sljedeÊa poruka: “Ako ovo Ëitaπ, onda je danas tvoj sretan dan.Uzmi ovih 40 dolara i uËini neπto lijepo za nekog drugog.” U omotnici se nalazilojoπ pet novËanica od po 20 dolara — ukupno 100 dolara. Æena je sebi kupilaruËak, a ostatak novca predala je blagajnici da bi ona mogla platiti ruËak joπnekim ljudima.(http://www.9news.com/story/life/2015/07/22/pay—forward-envelope-cash-denver/30532375/)

Neki neznanci doista su jako ljubazni. Oni jednostavno æele nekome uljepπatidan. I nadaju se da Êe njihovo dobro djelo nadahnuti druge da uËine joπ nekomeneπto lijepo.

Kada sam pitala ljude u svojoj crkvi poznaju li Ëovjeka po imenu Elihu, svisu me gledali iznenaeno. Nitko od njih nikad nije Ëuo za to ime. Za njih je tobio neki neznanac, a svakako ne neznanac koji dijeli novac ne traæeÊi niπtazauzvrat. On je bio mnogo mlai od Joba i njegovih prijatelja i rado je govorio.Njegov govor obuhvaÊa πest poglavlja Knjige o Jobu.

Bio je to vrlo zanimljiv neznanac koji je ostavio snaæan dojam.Biblija spominje Elihua u Knjizi o Jobu u poglavljima 32—37, ali ne daje

puno informacija o njemu. “On se u knjizi ne spominje nigdje ni prije, a ninakon svojeg govora. Meutim, o njegovom podrijetlu ima viπe podataka nego obilo kojoj drugoj osobi koja se spominje u knjizi. Elihu je uobiËajeno hebrejskoime koje znaËi ‘On je moj Bog’.” (The Seventh-day Adventist Bible Commentary,sv. 3, str. 583)

Jeste li se ikad zapitali tko je napisao Knjigu o Jobu? Mnogi danaπnji uËe-njaci vjeruju da je njezin autor Mojsije. On je “proveo Ëetrdeset godina u Midjanu,πto objaπnjava snaæan arapski utjecaj koji je oËit u Ëitavoj knjizi. Mojsijevoegipatsko podrijetlo takoer objaπnjava aluzije na egipatski naËin æivota i obi-Ëaje koji se pojavljuju u knjizi. Slika Boga kao svemoguÊeg Stvoritelja dobro seuklapa u izvjeπtaj o stvaranju koji je izloæen u joπ jednoj knjizi koju je napisaoMojsije.” (Ellen G. White Comments, The Book of Job, Introduction)

Elihu je volio govoriti. Njegov govor obuhvaÊa πest poglavlja Knjige o Jobu.Njegovo ime na hebrejskom znaËi “On je (moj) Bog”. To je vrlo zanimljiv nezna-nac Ëija je besjeda izvrπila utjecaj na mnoge ljude.

ODGOVORITE1. Tko je utjecao na vaπ æivot na pozitivan naËin?2. Kako moæete biti neznanac koji ne oËekujuÊi nagradu pomaæe drugim lju-

dima?

Jennie Montano, Denver, Colorado, SAD

88


Kako se usuujete?!

LOGOSJob 35—37

Mnogi koji Ëitaju Knjigu o Jobu nadaju se da Êe u njoj naÊi odgovor naproblem ljudske patnje, ili makar da Êe saznati zaπto se loπe stvari dogaajudobrim ljudima. Meutim, kad je poËnu prouËavati, shvate da je ona veÊimdijelom nerazumljiva. Moæda razlog za to djelomiËno leæi u Ëinjenici πto Knjigao Jobu zapravo i ne govori o tome zaπto ljudi pate, veÊ o tome tko je Bog i kakoMu se moæemo pribliæiti.

Tko je sagrijeπio? (Job, 35-37; Ivan 9,2.3)Ako i postoji rjeπenje zagonetke koja se zove Knjiga o Jobu, onda ono glasi

— jedan dobar Ëovjek “kaænjen” je od strane sila koje ne razumije. U Ivanu 9,2uËenici postavljaju Isusu priliËno nepristojno pitanje o slijepom Ëovjeku: “Ra-bbi, tko je sagrijeπio, on ili njegovi roditelji, da se slijep rodio?”

Isusov odgovor prebacuje nas u duhovnu stvarnost velike borbe i ovo-zemaljsku stvarnost grijeha. On ruπi logiku takozvane mudrosne literature izproπlosti i joπ jedanput daje Knjizi o Jobu znaËenje koje ona treba imati kaorasprava o Bogu i o tome zaπto Mu sluæimo. Isus ovako odgovara na spomenutopitanje: “Nije sagrijeπio ni on ni roditelji njegovi ... veÊ (je roen slijep) da bi sena njemu oËitovala Boæja djela.” (Ivan 9,3)

Izvjeπtaj ukratko (Job 1,6-12; 40,8)Na poËetku Knjige o Jobu sam Bog proglaπava Joba pravednim iako dopuπta

Sotoni da ga muËi (Job 1,6-12). Na kraju knjige Bog optuæuje Joba da Ga poku-πava okriviti kako bi opravdao sebe (Job 40,8). Potom On nagrauje Joba iizraæava gnjev prema trojici Jobovih prijatelja koji su ga pogreπno razumjeli inepravedno mu sudili. To je osuda mudrosne literature koja je bila previπepojednostavljena i jednodimenzionalna. Ona je vodila izravno k teoloπkomekvivalentu lijeËenja bolesti puπtanjem krvi. Osim toga, ona nije razumijevalaBoga i istanËanost Njegove providnosti.

Gnjevan mladi Ëovjek? (Job 31,1-37,24)Teπko moæemo razumjeti Knjigu o Jobu ako ne shvatimo na pravi naËin

Elihuovu ulogu u dijalozima. Od samog poËetka upoznati smo s Ëinjenicom daje Job bio pravedan i da ga je Bog stavio na kuπnju dajuÊi ga u ruke njegovomoptuæitelju. Tu nema nikakvih tajni koje Ëitatelj treba odgonetnuti.

Potom Job i njegova tri prijatelja raspravljaju o njegovoj situaciji. To je bilotipiËno za usmenu predaju prije pojave pisma. KoristeÊi se jednodimenzional-nom logikom, oni pokuπavaju pronaÊi rjeπenje da bi obranili Boga i olako optu-æili Joba.

89

Job je neporoËan, ali nema dovoljno znanja o Bogu da bi u potpunostirazumio πto se dogaa. A Bog ne odgovara. To bi bilo poniæavajuÊe. Umjestotoga, imamo dramsku tehniku Deus ex machina (Bog iz stroja) koja se u starimkazaliπnim predstavama koristila kako bi zadivila publiku Boæjom silom. U ovomsluËaju Elihu koji zapravo govori u Boæje ime.

Elihu nije spadao u mudrace po godinama, te je njegova vjerodostojnostpoËivala na tvrdnji da osjeÊa boæanski æar da govori o Bogu. On ispravno zapaæada bi ga Bog odmah uzeo kad bi rekao neπto pogreπno. Ali umjesto toga, Bogposlije ukorava trojicu starijih ljudi i ponavlja Elihuovu optuæbu da Job poku-πava opravdati sebe i proglasiti Boga krivim.

Prava mudrost (Job 36,17.18)IroniËno je πto Elihu kaæe da Êe on nauËiti Joba mudrosti. Ta mudrost

ogleda se u prepoznavanju naËina na koji Bog dopire do Ëovjeka. On spominjevienja i snove (sjetite se Joela). Spominje bol i neslogu, uzroke i posljedice unaπem æivotu koji nas navode da se okrenemo Spasitelju. Razmiπlja o po-sredniËkoj ulozi naπega Gospodina, koji Ëak i sada — prema Pavlu — posredujeza nas na Nebu. KonaËno, obraÊa se Nebu i dolazeÊem vihoru koji su Boæji znakdjelima Njegovog stvaranja.

Zavrπne rijeËi koje Elihu upuÊuje Jobu zapisane su u 36,17.18: “Ako sudionisi opakima, ako si pravo krnjio siroti, nek’ te obilje odsad ne zavede i nek’ tedar prebogat ne iskvari.”

“Koji za mnom ide” (Job 37)Ako ste skloni dovoditi u pitanje ulogu Elihua kao Boæjeg glasnogovornika,

onda ponovno proËitajte 37. poglavlje. To poglavlje pravi prijelaz s Elihuovihteoloπkih tvrdnji k teofaniji — bogojavljenju — kada sam Bog progovara o dje-lima svojeg stvaranja. Tek tako, Elihu poËinje hvalospjev Bogu i oluji i najavljujeBoga maloj skupini sudionika rasprave. Kao i uvijek, ljudski argumenti blijedepred pojavom BeskonaËnoga. Strah Gospodnji poËetak je prave mudrosti, a spo-znaja Boga njezin konaËni cilj.

ODGOVORITE1. Zaπto je Jobu bilo tako teπko razumjeti Boga?2. Zaπto je Elihu toliko Ëekao prije nego πto je progovorio?3. Je li na kraju Knjige o Jobu sve bilo isto kao prije? Objasnite svoj odgovor.4. Je li u redu πto æelimo znati viπe o Bogu? Objasnite svoj odgovor.

Lincoln E. Steed, Hagerstown, Maryland, SAD

Ljudski argumenti blijede pred pojavom BeskonaËnoga.

90


Job i Isus — sluge koji pate

SVJEDO»ANSTVOJob 34,7-37“Sotona, zaËetnik grijeha i svih njegovih posljedica, navodio je ljude da

misle kako bolest i smrt dolaze od Boga, kao kazna proizvoljno nametnuta zboggrijeha. Stoga je Ëovjek na kojeg je naiπla neka velika nevolja ili nesreÊa nosioi dodatni teret, jer ga se dræalo velikim greπnikom. ...

Bog je dao jednu pouku s namjerom da to sprijeËi. Jobova povijest pokazalaje da patnje dolaze od Sotone, a Bog ih preinaËuje da bi ostvario ciljeve milosti.Meutim, Izrael nije razumio pouku. Istu pogreπku zbog koje je Bog ukorioJobove prijatelje, Hebreji su ponavljali u svom odbacivanju Krista.” (Ellen G.White, Isusov æivot, str. 387)

“Vrlo rano u povijesti svijeta zabiljeæen je izvjeπtaj o æivotu Ëovjeka oko kogase Sotona usudio upustiti u ovu borbu. Onaj koji ispituje srca dao je svjedoËanstvoo Jobu, patrijarhu iz Usa: ‘Njemu na zemlji nema ravna. »ovjek je to neporoËani pravedan, boji se Boga i kloni se zla!’ Protiv ovog Ëovjeka Sotona je izniopodrugljivu optuæbu: ‘Zar se Job uzalud Boga boji?’ Jahve je rekao Sotoni: ‘Nek’ti bude! ... Sa svime πto ima radi πto ti drago; samo ruku svoju na nj ne diæi.’Dobivπi ovo dopuπtenje, Sotona je odnio sve πto je Job imao — ‘stada i krda,sluge i sluπkinje, sinove i kÊeri. ... On udari Joba zlim priπtom od tabana dotjemena.’ Joπ jedna kap gorËine bila je dodana njegovoj Ëaπi. Njegovi prijatelji,smatrajuÊi da je nevolja samo kazna za grijeh, napadali su njegovu izranjenu inatovarenu duπu svojim optuæbama da je Ëinio zlo.” (Ellen G. White, Odgoj, str.139,140)

Meutim, Job nije optuæivao Boga. On nije zahtijevao svoja prava nakonæivota provedenog u vjernoj sluæbi. Job je razumio, kao πto moramo i mi, da jenesebiËnost “naËelo Boæjeg kraljevstva, naËelo je koje Sotona mrzi; on poriËe isamo njegovo postojanje. Od poËetka velike borbe on je nastojao dokazati da sunaËela po kojima Bog postupa sebiËna, i na isti naËin ponaπa se i prema svimaonima koji sluæe Bogu. Pobiti Sotoninu tvrdnju, to je Kristovo djelo i djelo svihonih koji nose Njegovo ime.” (Isto, str. 139)

ODGOVORITE1. Ako je Elihuovo razumijevanje podrijetla patnje ispravno, πto bi to

podrazumijevalo kada je rijeË o Isusu i Njegovoj ulozi kao sluge koji pati?2. ©to mislite zaπto je izvjeπtaj o Jobu jedan od prvih Mojsijevih zapisa?3. Dok iπËekujemo ostvarenje Boæjih obeÊanja o Nebu i vjeËnosti, kako mo-

æemo biti sigurni da ne sluæimo Bogu samo radi osobne dobiti?

Jessica L. Coleman, Hagerstown, Maryland, SAD

“Pobiti Sotoninu tvrdnju, to je Kristovo djelo i djelo svih onih koji noseNjegovo ime.”

91


PraktiËne pouke od Elihua

PRIMJENAJob 32,11-14; 37,5Od Elihua moæemo nauËiti dvije pouke.Pozorno sluπajte prije nego πto odgovorite, Ëak ako se i ne slaæete

s osobom koja govori. Neki ljudi govore prije nego πto je to uopÊe potrebno.Drugi su previπe stidljivi da bi rekli ono πto bi trebali reÊi. A neki opet neobraÊaju pozornost na reakciju onoga tko ih sluπa. Elihu je progovorio tek kadsu ostali rekli sve πto su imali. On nije bio stidljiv i njegove rijeËi ostavile susnaæan dojam. Njegov obzir prema Jobu vidi se u 36,2: “Strpi se malo, pa Êu tepouËit, jer joπ nisam sve rekao za Boga.”

Jednom sam radila s Ëovjekom koji mi je rekao: “Heather, kada sam shvatiokakvu mi prednost pruæa moja sposobnost sluπanja, to je postalo moj prioritet.ObraÊam pozornost i na reakcije ljudi. Nastojim razumjeti πto stoji iza onogaπto mi govore. Æelim da ljudi uvide da ih ja sluπam i da sam zainteresiran zanjih. Ljudi prave tri ozbiljne pogreπke kada govore. Prvo, govore prije nego πtoje potrebno. Drugo, previπe su stidljivi da bi rekli ono πto trebaju reÊi. I treÊe,ne obraÊaju pozornost na reakcije onoga tko ih sluπa.”

Usmjerite se na Boga. »itajuÊi Knjigu o Jobu, zapaæamo da su mu njegoviprijatelji govorili da je sve to njegova pogreπka, da bi zato trebao preispitatisvoje srce kako bi shvatio u Ëemu je pogrijeπio.

Kada pogrijeπimo ili se nalazimo u teπkoj situaciji, posljednje πto æelimoËuti jest grdnja. To nas samo joπ viπe povreuje. Elihu se, meutim, usmjeriona Boga. “Od Boga je zlo veoma daleko i nepravednost od SvemoguÊega. ...Odista, Bog zla nikada ne Ëini, niti Svesilni kad izvrÊe pravo.” (Job 34,10.12)

“S pravednikâ on oËiju ne skida, na prijestolje ih diæe uz kraljeve da bidovijeka bili uzviπeni.” (Job 36,7)

Naπ Bog je pun ljubavi. “VeÊi je Bog no πto pojmit moæemo, nedokuËiv jebroj ljeta njegovih!” (Job 36,26)

Da, mi Êemo grijeπiti. Drugi Êe nas povreivati i nesreÊe Êe se dogaati. ©toda onda radimo? Okrenimo se Bogu!

ODGOVORITE1. Na koji je naËin sposobnost sluπanja povezana sa sposobnoπÊu da utjeËemo

na druge ljude?2. Zbog Ëega je okretanje Bogu bitno za vaπ svakidaπnji æivot i meuljudske

odnose?

Heather Miller, Denver, Colorado, SAD

Kada pogrijeπimo ili se nalazimo u teπkoj situaciji, posljednje πto æe-limo Ëuti jest grdnja.

92

»etvrtak, 1. prosinca

Bogu je stalo do naπeg odnosa s Njim

MI©LJENJEJob 32,2.3; Job 33Elihu mi se nikad nije sviao. On je uobraæen i ima dugaËak jezik. Ali

najviπe mi smeta πto se, za razliku od trojice Jobovih prijatelja, kojima je nakraju knjige pokazano gdje im je mjesto, s Elihuom to nije dogodilo. Boæji gnjevprema Jobovim prijateljima izazvalo je posebno to πto nisu govorili istinu oBogu kao Job. Zato sam se uvijek pitao po Ëemu su se, u Boæjim oËima, ta trigovora Jobovih prijatelja razlikovala od Elihuovog govora. Je li Elihu na nekinaËin govorio istinu o Bogu?

U svojem razumijevanju uzroka Jobove nesreÊe, trojica prijatelja i Elihu nerazlikuju se baπ toliko. Njegovi prijatelji izjavljuju: “Ovo baπtini silnik odSvemoguÊeg.” (Job 27,13) Elihu tvrdi da Bog “Ëovjeku plaÊa po djelima, dajesvakom po njegovu vladanju” (Job 34,11). I jedna i druga tvrdnja podrazumije-vaju da je Job kriv i da je zasluæio kaznu.

Prijatelji istiËu da Bog “ranjava, ali i ranu povija, udara, i svojom zacjeljujerukom” (Job 5,18). Elihu sliËno tome kaæe da Bog Ëovjeka “boleπÊu ... kara naleæaju kad mu se kosti tresu bez prestanka” (Job 33,19). I jedna i druga tvrdnjapodrazumijevaju da je Bog izvor loπih stvari koje se dogaaju Njegovom narodu.

U stavovima prema patnji, izmeu trojice prijatelja i Elihua opet ima sliË-nosti. Trojica prijatelja dræe lekcije Jobu obasipajuÊi ga optuæbama zbog nje-govih navodnih moralnih propusta (Job 11,6.14; 15,4.6; 22,49), isto kao i Elihu(Job 36,17.19). U oba sluËaja podrazumijeva se da Job treba progutati svojponos, moliti za oprost i prihvatiti svoju sudbinu ne postavljajuÊi pitanja.

U Ëemu je onda razlika izmeu optuæbi trojice Jobovih prijatelja i Elihuovih,razlika koja je navela Boga da njih trojicu ukori, a da ne kaæe niπta protivElihua? Je li moguÊe da nema razlike u onome πto je reËeno, veÊ da odgovor leæiu tome zaπto je neπto reËeno? Dok su Jobovi prijatelji bili izazvani njegovimneslaganjem s njihovim shvaÊanjima (Job 11,3; 20,1.2), pogledajte πto jerazgnjevilo Elihua: “Jer nisu viπe naπli niπta πto bi odgovorili, te su tako Bogaosudili.” (Job 32,3) Smatrao je da se Job “dræao pravednim pred Bogom” (Job32,2).

Moæda nam Elihuova besjeda govori da je Bogu viπe stalo do naπeg odnosas Njim nego do naπe teologije, i da On katkad moæda i prelazi preko pogreπakaonoga tko gnjevno govori u obranu svojeg Boga.

ODGOVORITESjetite se drugih biblijskih primjera ljudi koji su, usprkos svojoj pogreπnoj

teologiji i greπnom ponaπanju, primili Boæju milost zahvaljujuÊi svojoj odanostiNjemu.

Joy Cassano Coleman, Elkton, Maryland, SAD

93

Petak, 2. prosinca

Prava mudrost ne ovisi o starosti, nego o Bogu

ISTRAÆIVANJEJob 32,6-9; 34,10.12

ZAKLJU»AKU prostoriji punoj ljudi razliËitih po godinama, kulturi i æivotnom iskustvu

— tko posjeduje najveÊu mudrost? Da li oni koji su najduæe æivjeli? Oni koji sunajviπe propatili? Ili oni koji mudrost dobivaju iz izvora nebeskog znanja? Ne-Ëija starost ne odreuje uvijek njegovo znanje i mudrost. Elihuova mladost nijega sprijeËila da traæi odgovore od Boga. On je bez obzira na svoju mladostnauËio Joba i njegove sumnjiËave prijatelje neËemu vaænom: Okrenite se k Bogu(Job 32,6-9) da biste stekli pravu mudrost.

RAZMOTRITEu Otpjevajte neku pjesmu u crkvi i govorite o Boæjim tajnama (Job 36,22-26)

i Njegovoj mudrosti iz vlastite perspektive.u Posjetite djeËji odjel subotnje πkole. Govorite djeci o onome πto ste nauËili

od Elihua i Joba i pitajte ih πto ona znaju o naπem Bogu punom ljubavi.Saznajte neπto o povjerenju u Boga iz djeËje perspektive.

u Iziite u neki park s prijateljima i divite se Ëudima prirode koja je Bogstvorio za nas. Priroda nam omoguÊava da okusimo Boæju mudrost.

u Napravite poslijepodnevni program za mlade i njihove uËitelje u kojem Êeteraspravljati o Boæjoj mudrosti. »itajte Job 36—37 i Izreke 2,1-22. OdaklepotjeËe prava mudrost? I πto mi moramo uËiniti da bi nas smatrali “mudrima”?

u Napravite listu koja usporeuje Boæju mudrost i ljudsko vienje ovozemalj-ske “mudrosti”. Kako moæemo promijeniti svoj kut promatranja da bismo seuvjerili da pod hitno moramo traæiti Boæju mudrost? »itajte izvjeπtaj oSalomonu u 1. o kraljevima 4,29-34.

u U svojoj crkvi ili na radnom mjestu anketirajte ljude i molite ih da vam kaæusvoju definiciju mudrosti. Postavite im pitanje: “»ime se odlikuje mudraosoba?” A zatim to usporedite s Elihuovim primjerima mudrosti koja semoæe vidjeti u svemoguÊem Bogu.

POVEÆITEJob 37,14-24.Ellen G. White, Poruka mladima, poglavlje “Karakter se jaËa kroz borbu”,

str. 41,42.

Stephanie Yamniuk, Winnipeg, Manitoba, Kanada

94


Pouka 11Od 3. do 10. prosinca 2016.

Iz vihora

“Gdje si bio kad zemlju utemeljih? Kazuj ako ti je znanjesigurno.” (Job 38,4)

95

Subota, 3. prosinca

»itajte sve o tome!

UVODLuka 17,33

Pozornost nam svakodnevno privlaËe vijesti koje Ëitamo u novinama o ljudimakoji su iz razliËitih razloga izgubili sve u ratu, u elementarnim nepogodama,zato πto nisu imali sreÊe ili zbog onoga πto bi filozofi nazvali “nizom nesretnihokolnosti”. (The Argument from Particular Horrendous Evils, 22. rujna, 2015.)

Loπe stvari dogaaju se Ëak i poznatim osobama. AmeriËki traË-Ëasopis TheNational Enquirer ima redovnu kolumnu pod nazivom “Gdje su oni sada?” Takolumna bavi se bogatima i slavnima. »eπÊe nego πto mislimo ispostavi se dasu ti ljudi izgubili sve. Uzmite za primjer ameriËkog biznismena Jamesa Altu-chera. On je 1998. godine osnovao investicijsku kompaniju s petnaest milijunadolara. Nakon dvije godine izgubio je sve. Tijekom sljedeÊih deset godina osnovaoje joπ dvadeset kompanija od kojih je sedamnaest propalo. Ta su ga iskustvanavela da napiπe uspjeπnicu Choose Yourself (Izaberi sebe). U toj knjizi on donajsitnijih detalja opisuje trenutak kad je shvatio da je izgubio sve.

“Æelio sam umrijeti”, piπe Altucher. “Burza je pala. Internet je pao. Nitko minije uzvraÊao pozive. Nisam imao nijednog prijatelja. Mislio sam da Êu dobitisrËani napad ili poËiniti samoubojstvo.” Meutim, Altucher u svojoj knjizi po-ruËuje da je moguÊe preæivjeti gubitak. Da, to jest bolno. Da, teπko je ne izgubitinadu. I pitat Êete se zaπto ste se uopÊe trudili. Ali za Altachera æivot je i daljepriliËno dobar. On je zahvalan πto je dio svemira i sretan je πto je æiv. NauËioje cijeniti ono πto ima i sebe smatra sretnim Ëovjekom.

Isus je rekao: “Tko bude nastojao da saËuva svoj æivot, izgubit Êe ga. Tko gaizgubi, saËuvat Êe ga.” (Luka 17,33) Job je izgubio sve — zdravlje, obitelj,ovozemaljske posjede. Ali bez obzira na sve, dræao se Boga. Æelio je razumjetipostojanu silu Njegove ljubavi. Boæja ljubav pokazala se u smrti Njegovog Sina.Isus je umro na kriæu da bismo svi mi mogli imati vjeËni æivot. A to je, dragiprijatelji, radosna vijest, prava prijelomna vijest. Time πto je izgubio æivot nakriæu, Isus je zadobio vjeËni æivot za sve nas.

ODGOVORITE1. ©to biste radije imali — sve ili niπta? Zaπto?2. Kad biste sve izgubili, kojih bi vam pet stvari najviπe nedostajalo? ©to vam

tih pet stvari govori o vaπim æivotnim vrijednostima?

Jenny Waller, Somerset, Velika Britanija

Time πto je izgubio æivot na kriæu, Isus je zadobio vjeËni æivot za svenas.

96

Nedjelja, 4. prosinca

Æiv je moj Izbavitelj — teodiceja i traganje za smislom

LOGOSPostanak 2,16.17; Psalam 23,4; Job 19,25-27; Rimljanima 8,28; 1. KorinÊanima

13,12Teodiceja je grana teologije koja se bavi obranom Boæje dobrote i pravde u

suoËavanju sa zlom. U svojoj knjizi Suffering and the Search for Meaning (Pa-tnja i traganje za smislom), profesor sa SveuËiliπta Loma Linda, Richard Rice,definira sedam razliËitih teodiceja, ili naËina na koje ljudi pokuπavaju pronaÊismisao u patnji.

1. Teodiceja savrπenog planaNeki ljudi smatraju da je patnja dio Boæjeg plana. Oni citiraju apostola Pavla

koji piπe: “Znamo da Bog Ëini da sve pridonosi dobru onih koji ga ljube; onihkoji su odlukom Boæjom pozvani.” (Rimljanima 8,28) Kad bismo mogli vidjetibuduÊnost, shvatili bismo da patnja igra vaænu ulogu u ispunjenju Boæjih namjera.Za druge, meutim, to je nespojivo s idejom da je Bog ljubav. Oni ukazuju natakve dogaaje kao πto je holokaust tijekom kojeg je ubijeno oko πest milijunaÆidova.

2. Obrana slobodne voljeTo je tvrdnja da nam Bog daje slobodnu volju koja nam dopuπta da grijeπimo.

Dakle, mi stradamo zbog svojih loπih odluka. U Edenskom vrtu Bog je rekao:“Sa svakoga stabla u vrtu slobodno jedi, ali sa stabla spoznaje dobra i zla da nisijeo! U onaj dan u koji s njega okusiπ, zacijelo Êeπ umrijeti!” (Postanak 2,16.17)Ipak, Eva i Adam odluËili su pojesti taj plod. Prema tome, Bog nije odgovoranza patnju koja iz toga proizlazi do danaπnjeg dana.

3. Teodiceja izgradnje duπeNeki ljudi zastupaju stav da je patnja dobra za naπu duπu iz nekih neo-

Ëekivanih razloga: (1) osobni gubitak moæe nam pomoÊi da budemo svjesnijipotreba drugih i (2) moæe nas potaknuti da svoj æivot uËinimo smislenijim.Meutim, neki oblici patnje tako su straπni da za njih ne moæemo naÊi nikakvoopravdanje.

4. Teodiceja sukoba u svemiruPrema ovom glediπtu, patnja je rezultat sukoba izmeu dobra i zla. Kada je

Sotona optuæio Boga za tiraniju, Bog je morao dokazati da on nije u pravu, alina naËin koji bi bio u suglasnosti s Njegovom ljubavlju. To je dovelo do velikeborbe izmeu Krista i Sotone. Za mnoge ljude, meutim, ideja o Bogu kojem sesudi izgleda potpuno strano. Oni se pitaju zaπto bi On morao bilo πto dokazivatii zaπto bi dopustio da Njegovi sljedbenici pate.

97

5. Boæja otvorenostOvaj koncept zasniva se na ideji da Bog nije predodredio πto Êe se dogaati

u svijetu, veÊ da to proizlazi iz naπeg odnosa s Njim. Bog ne moæe upravljatidogaajima, ali je uz nas kada nam se neπto loπe dogaa. “Pa da mi je i dolinomsmrti proÊi, zla se ne bojim, jer si ti sa mnom. Tvoj πtap i palica tvoja utjehasu meni.” (Psalam 23,4) Za mnoge ljude ovo glediπte ograniËava Boæju silu.Zaπto bismo oboæavali nekoga tko nije u stanju upravljati dogaajima niπta viπeod nas samih?

6. OgraniËeni BogOva teodiceja tvrdi da smo svi mi kreativna biÊa koja imaju slobodu da Ëine

πto god æele dok æive na ovom svijetu koji se upravlja prema vlastitim zakonima.Mi se samo moæemo truditi da proemo najbolje πto moæemo. Problem s ovimglediπtem sastoji se u tome πto Boga sagledava kao nekoga tko je ograniËenzakonima svemira na isti naËin kao i mi. Ovaj svijet ima ograniËeno, a neneograniËeno trajanje. Ovaj svijet je sve πto postoji.

7. Teodiceja prosvjedaPrema ovom glediπtu, postojanje patnje znaËi ili da Bog ne postoji, ili da

grijeπi zato πto je dopuπta. Meutim, Ëak ni to ne objaπnjava sve. Ako nemaBoga, ili ako grijeπi, odakle potjeËe naπ osjeÊaj za moral, naπa povrijeenostkada se suoËimo s tolikom patnjom?

Ja predlaæem joπ jednu teodiceju — Jobovu. Problem patnje je tako teæak dane iznenauje puno πto nam Knjiga o Jobu ne daje jednostavan i izravan odgovor.U njoj moæemo vidjeti elemente razliËitih pristupa teodiceji o kojima raspravljaRice. Na primjer, Bog i avao na poËetku razgovaraju. Zatim, tu je reakcijaJobovih prijatelja na njegovu patnju, i Jobova borba s Bogom zahtijevajuÊi obja-πnjenje.

Na kraju, Job ipak uvia da je Bog mnogo moÊniji nego πto je mogao zamisliti,i da nas On nikad neÊe napustiti. “Ja znadem dobro: moj Izbavitelj æivi i posljednjiÊe on nad zemljom ustati. A kad se probudim, k sebi Êe me diÊi: iz svoje Êu putitad vidjeti Boga. Njega ja Êu kao svojega gledati, i oËima mojim neÊe biti stranac:za njime srce mi Ëezne u grudima.” (Job 19,25-27)

Sve ostalo je pitanje vjere i povjerenja. Pavao to ovako kaæe: “Sad vidimo uogledalu, nejasno, a onda Êemo licem u lice. Sad nesavrπeno poznajem, a ondaÊu savrπeno spoznati kao πto sam spoznat.” (1. KorinÊanima13,12) Kada sekonaËno sretnemo sa svojim Izbaviteljem, moÊi Êemo Mu osobno postaviti pita-nja koja nas sada zbunjuju.

ODGOVORITE1. U kakvoj ste vi bili nevolji i kako je zavrπila? Tko vam je najviπe pomogao?2. Razgovarajte o razliËitim pristupima teodiceji, o njihovim jakim i slabim

stranama. Na koji vam naËin svaki od njih moæe pomoÊi?

Roy King, Bracknell, Velika Britanija

98

Ponedjeljak, 5. prosinca

Boæje tajne


Na kraju knjige Job dolazi do spoznaje da nije u stanju razumjeti Boæjenamjere. “Tko je taj koji rijeËima bezumnim zamraËuje boæanski promisao?Govorah stoga, ali ne razumjeh, o Ëudesima meni neshvatljivim.” (Job 42,3)SliËno tome i Ellen G. White u mnogim svojim spisima razmiπlja o BoæjimnedokuËivim tajnama. Iako u Bibliji ima mnogo toga πto ne moæemo objasniti,Bog nam je otkrio svoj karakter u svojoj RijeËi, kao i preko Isusa.

“Ni ljudi najveÊeg intelekta ne mogu razumjeti Boæje tajne koje su otkriveneu prirodi. Boæansko nadahnuÊe postavlja mnoga pitanja na koja ni najveÊi umovine mogu odgovoriti. Ta pitanja nisu postavljena pod pretpostavkom da smo miu stanju na njih odgovoriti, veÊ da bi skrenula naπu pozornost na duboke Boæjetajne i da bi Ëovjek spoznao da je njegova mudrost ograniËena, da u obiËnim,svakidaπnjim æivotnim pojavama ima tajni koje ograniËeni um ne moæe razumjeti,da Boæji sud i namjere nadilaze naπu sposobnost razumijevanja, da nam jeNjegova mudrost nedokuËiva. »ak i kada se otkriva Ëovjeku, On je zaogrnutneprozirnim oblakom tajni.” (The General Conference Bulletin, 18. veljaËe 1897.)

“Boæja rijeË, kao i karakter njezinog boæanskog Autora, sadræi tajne kojeograniËena biÊa nikad neÊe moÊi potpuno shvatiti. Pojavljivanje grijeha na svi-jetu, Kristovo utjelovljenje, novoroenje, uskrsnuÊe i mnogi drugi biblijskipredmeti, predoËavaju tajne preduboke da bi ih ljudski um mogao objasniti iliËak potpuno shvatiti. Ali nemamo razloga sumnjati u Boæju rijeË samo zato πtone moæemo razumjeti tajne Boæje providnosti. I u svijetu prirode stalno smookruæeni nepojmljivim tajnama. I najskromniji oblici æivota tajna su koju ninajmudriji filozofi ne mogu objasniti. Na sve strane nailazimo na Ëuda kojanadmaπuju moÊ naπega shvaÊanja. Smijemo li onda biti iznenaeni πto i uduhovnom svijetu ima tajni koje ne moæemo dokuËiti? PoteπkoÊa je zapravo uslabosti i ograniËenosti ljudskog uma. Bog nam je u Pismu pruæio dovoljnodokaza o boæanskoj naravi Svetih spisa i ne smijemo sumnjati u Njegovu RijeËsamo zato πto ne moæemo razumjeti sve tajne Njegove providnosti.” (Ellen G.White, Put Kristu, str. 113,114)

ODGOVORITE1. Je li pogreπno izraziti sumnju kada ne razumijete Boæje djelovanje? Objasnite

svoj odgovor.2. Ima li u Bibliji dovoljno dokaza o Boæjem karakteru na kojima moæemo

temeljiti svoju vjeru?

Erica Hole, Binfield, Velika Britanija

99

Utorak, 6. prosinca

PoËetak mudrosti

DOKAZJob 19,25-27; 28,28; Izreke 9,10

U Händelovom oratoriju Mesija nijedna arija sigurno ne uzdiæe toliko kaoona pod nazivom “Znam da je æiv moj Izbavitelj”. Jobove rijeËi povezane su srijeËima apostola Pavla da bismo bolje razumjeli tekst iz Knjige o Jobu, πto nasostavlja u uvjerenju da je Job vjerovao i u Isusa i u uskrsnuÊe. Ali πto je Jobzapravo mislio kad je govorio o “Izbavitelju”?

Na starom Bliskom istoku “izbavitelj” (go’el) je bio osoba koja je preuzimalaodgovornost za naslijee obitelji, ili osvetnika ili branitelja nekoga tko je umroili se nalazi u nevolji. To je “Izbavitelj” u kojega se Job uzda. Izvjeπtaj nepodrazumijeva nijednog ljudskog roaka koji bi djelovao u Jobovo ime i progla-sio njegovu nevinost ili zamijenio njegovu izgubljenu djecu. Umjesto toga, Jobima Izbavitelja koji je svemoÊan i sveznajuÊ — Boga osobno.

“Bog moæe istodobno biti Sudac i Izbavitelj.” (Gerald H. Wilson, New Inter-national Biblical Commentary: Job) Zapazite da Job oËekuje da se sretne sBogom licem k licu — “u tijelu svom”. Gerald Wilson ukazuje da se Job, da jeoËekivao uskrsnuÊe i susret s Bogom u nekom æivotu nakon smrti, ne bi izra-æavao o smrti na negativan naËin kasnije u knjizi. Osim toga, Job spominjezagrobni æivot u 26,6, nazivajuÊi ga “πeol”. Prema hebrejskom naËinu razmiπlja-nja karakteristiËnom za to razdoblje (6. st. pr. Kr. ili ranije), πeol je bio mjestona kojem prebivaju mrtvi, a ne oni koji su u tjelesnom smislu vraÊeni u æivot.

Job smatra Boga SvemoguÊim koji je odgovoran za zlo isto kao i za dobro.BuduÊi da se prepirao sa svojim prijateljima i gnjevio na Boga zbog straπnepatnje koju je doæivio, Jobu je konaËno dopuπteno da vidi Boga (Kathryn Schif-ferdecker, Out of the Whirlwind: Creation Theology in the Book of Job). On sadadoista sluπa Boga i ponizno priznaje Njegovo veliËanstvo kao Stvoritelja svijetakoji je mnogo ljepπi i Ëudesniji nego πto je Job prije toga mislio. Njegovo novopoπtovanje prema Bogu “poËetak je mudrosti”.

Isus nije vidljivo prisutan u izvjeπtaju o Jobu. Meutim, Krist je “utjelovljenjeBoæje mudrosti“ (Tremper Longman III, “Preaching Wisdom”, u “He Began withMoses...”: Preaching the Old Testament Today) pa, prema tome, i æivi Izbaviteljsvih nas.

ODGOVORITE1. Smatrate li vaænim da vratite ugled svojem imenu ako ste nepravedno optu-

æeni za neπto? Objasnite svoj odgovor.2. Zaπto bi Bog odbio odgovoriti na sva naπa pitanja?

Margaret Arbuckle Patterson, Bracknell, Velika Britanija

Isus nije vidljivo prisutan u izvjeπtaju o Jobu.

100

Srijeda, 7. prosinca

Pobjeda i propast

PRIMJENAPropovjednik 3,3-5Svatko ima trenutke kada mu ide dobro i kada mu ide loπe. Salomon nas u

Propovjedniku 3,1.4 podsjeÊa: “Sve ima svoje doba. ... Vrijeme plaËa i vrijemesmijeha; vrijeme tugovanja i vrijeme plesanja.” Kako se mi kao krπÊani trebamopostaviti prema æivotnim usponima i padovima?

Godine 1895. engleski pjesnik Rudyard Kipling napisao je Ëuvenu pjesmuAko posvetivπi je svojem sinu koji Êe poslije, u osamnaestoj godini æivota, pogi-nuti u Prvom svjetskom ratu. Kipling je svoju pjesmu zasnovao na liku SirLeandera Starra Jamiesona, voe neuspjelog pohoda protiv Bura u Juænoj Africi.Za vojskovoe kakav je bio Jamieson, uspjeh ili neuspjeh nose posljedice odpresudnog znaËenja. Pobjeda u bitci donijela bi mu Ëast i slavu. Neuspjeh, kaou Jamiesonovom sluËaju, znaËio je ostati zapamÊen kao gubitnik.

Kipling se najviπe divio Jamiesonovoj sposobnosti da se nosi s pritiskom ada ne postane bahat zbog uspjeha, ili da ga neuspjeh porazi. U svojoj pjesmiKipling zamiπlja situacije s kojima Êe se njegov sin moæda morati suoËiti. Kadastvari krenu loπe, shvatit Êe moæda da su ga prijatelji iznevjerili i da ga okriv-ljuju za ono πto se dogodilo. Moæda Êe dovoditi u pitanje njegove odluke, izmi-πljati priËe o njemu, izvrtati istinu, Ëak ga i zamrziti. Moæda Êe vidjeti kako senjegovi snovi i ideali ruπe. “Ako vidiπ kako u komadiÊe razbijaju tvoj cilj...”Moæda Êe Ëak i izgubiti sve πto ima kockajuÊi se sa svojim drugovima vojnicima.

Ili moæe otiÊi u drugu krajnost, postati junak, govoriti pred mnoπtvom, hodatis kraljevima, okruæen prijateljima koji ga vole.

Kipling svojem sinu upuÊuje savjet da uvijek ostane vjeran sebi πto god sedogodilo:

“Ako umijeπ dobro ispuniti svaku minutu svog æivota,I svakog trenutka ideπ pravim putem —Tvoja bit Êe zemlja i svo njezino blago.”(https://atma.hr/rudyard-kipling-ako/)Zanimljivo je da su prva dva stiha pjesme zapisana na zidu kod ulaza za

igraËe na stadionu teniskog kluba Wimbledon u Engleskoj. Za sportaπe, kao iza vojskovoe, pobjeda ili poraz mogu imati vrlo ozbiljne posljedice koje suteπko sagledive.

Neka Bog uËini da ni u dobrim ni u loπim vremenima ne izgubimo iz vidaono πto On æeli da budemo.

ODGOVORITE1. Sjetite se vremena kada ste bili uspjeπni. Na koji vas je naËin to promijenilo?2. Sjetite se trenutka kad ste u neËemu doæivjeli neuspjeh. Kako ste reagirali?3. Kako savjet iz Kiplingove pjesme utjeËe na naËin na koji reagirate na uspjeh

ili neuspjeh drugih ljudi?

101


Jobov sretan svrπetak

MI©LJENJEJob 19,25; 42,10-16; Jakov 4,13-16Svi volimo sretne svrπetke, a izgleda da nam Knjiga o Jobu upravo to i nudi.

“I Jahve vrati Joba u prijaπnje stanje, jer se zaloæio za svoje prijatelje, pa mujoπ udvostruËi ono πto je posjedovao. ... Poslije toga Job doæivje dob od stoËetrdeset godina, i vidje djecu svoju i djecu svoje djece do Ëetvrtog koljena.”(Job 42,10.16)

Ali nakon svega πto je propatio, taj zavrπetak djeluje pomalo pretjerano izbunjujuÊe. Nije nam lako prihvatiti misao da su njegove nove æene i djeca moglijednostavno zamijeniti one koje je izgubio. Ili da “Ëetrnaest tisuÊa ovaca, πesttisuÊa deva, tisuÊu jarmova volova i tisuÊu magarica” Ëine sreÊu (Job 42,12).Takav zavrπetak, zapravo, pomalo podsjeÊa na “evanelje napretka”, ideju kojaje nastala 1950-ih godina u SAD-u, i prema kojoj je bogatstvo znak Boæjegblagoslova. Ako imamo vjeru u Boga, On Êe nam dati sigurnost i blagostanje.

To takoer podsjeÊa i na one alternativne zavrπetke na koje katkad naila-zimo u knjigama i filmovima. Jedan od njih uklapa se u ono πto znamo olikovima i zapletu. To je zavrπetak u skladu sa æivotnom stvarnoπÊu. Drugi jeonakav kakav æeli publika — da sve dobro zavrπi i da svi æive sretno i zadovoljnodo kraja æivota.

Jedan od najËuvenijih alternativnih zavrπetaka nalazi se u romanu VelikaoËekivanja viktorijanskog pisca Charlesa Dickensa. Roman govori o dvojeproblematiËnih mladih ljudi, Pipu i Estelli. U prvoj Dickensovoj verziji oni neostaju zajedno. Estella se udaje za nekog drugog, a Pip ostaje sam. Meutim,Dickensovi Ëitatelji su se toliko bunili da je on prepravio zavrπetak da bi ispalokako su se oni ipak vjenËali.

Za mene je pravi zavrπetak knjige izvanredan Jobov odgovor Bogu u kojemon kaæe: “Po Ëuvenju tek poznavah te dosad, ali sada te oËi moje vidjeπe. SverijeËi svoje zato ja poriËem i kajem se u prahu i pepelu.” (Job 42,5.6) Tek tadaje Job razumio da su Boæja sila i planovi mnogo veÊi nego πto je on uopÊemogao zamisliti. Jobova vjera, okuπana u nevolji, postala je dublja i iskrenija.

Postoji izreka koja glasi: “Na kraju Êe sve biti dobro. Ako nije dobro, ondanije kraj.” (Izgleda da je ovaj citat popularan veÊ generacijama jer se pripisujenekolicini ljudi, ukljuËujuÊi pjevaËe Johna Lennona i Eda Sheerana, a pojavljujese i u filmu The Best Exotic Marigold Hotel.)

Hvala Bogu, najsretniji svrπetak bit Êe kada se On vrati na Zemlju i kada Gabudemo mogli vidjeti licem k licu, kao i Job.

ODGOVORITE1. ©to znate o “evanelju napretka”? U kakvom je ono odnosu sa spasenjem

djelima?2. Koji se svrπetak vama viπe dopada — onaj koji odgovara æivotnoj stvarnosti

ili bajkoviti svrπetak?Elizabeth Rhodes, Somerset, Velika Britanija

102

Petak, 9. prosinca

“Ja znadem dobro: moj Izbavitelj æivi”

ISTRAÆIVANJEJob 19,25.26

ZAKLJU»AKRazmislite o sljedeÊoj anegdoti koja je objavljena prije viπe od stotinu godina:Nebruπeni dijamant zapomaæe pod udarcima majstora: “Zadovoljan sam! Ostavi

me na miru!”Meutim, nastavljajuÊi udarati, majstor kaæe: “Od tebe Êe postati neπto sjajno.”“Ali svaki udarac”, odgovara nebruπeni kamen, “razdire mi moje srce”.“Da, ali to Êe umnogome uveÊati tvoju vrijednost i slavu.”“Ne razumijem”, kaæe kamen, dok udarci pljuπte jedan za drugim, “zaπto

moram toliko patiti?”“PriËekaj”, kaæe majstor. “©to ja Ëinim ti sada ne znaπ, ali Êeπ poslije doznati.”I tako je nastao “kohinur”, dijamant koji blista u kraljevskoj kruni.(David James Burrell, The Religion of the Future)Job je okuπan kao u ognju, ali je na kraju, kao πto smo vidjeli ovaj tjedan,

iz svega toga izaπao blistajuÊi.

RAZMOTRITEu ProËitajte Ëlanak Maxa Lucada “Where Do I Go For Strength” (https://maxlu-

cado.com/read/topical/where-do-i-go-for-strength/). Porazgovarajte o tome kakobiste vi reagirali na Boæje ispitivanje. Biste li prepoznali Boga u vihoru?

u Napravite bookmark za knjige s nekom izrekom koja Êe vas (ili nekog dru-gog) podsjetiti na Boæju prisutnost u teπkim vremenima. Koje biste biblijsketekstove upotrijebili? Zaπto?

u Prepiπite retke iz Knjige o Jobu predviene za prouËavanje tijekom ovogtjedna, ali u obliku novinskih Ëlanaka ili radijskih vijesti. Kako biste iznijeliJobovu priËu? ©to biste naglasili?

u Skladajte hvalospjev o tome kako vas je Bog izbavio u nekoj kuπnji.u PomoÊu raËunala ili olovke i papira napravite mali poster s tekstom i slikom

koji izraæava kljuËnu temu iz ove pouke.u Napravite kolaæ od pobjedniËkih fotografija kao malu izloæbu nade. Odnesite

ga u neki staraËki dom ili u bolnicu.

POVEÆITEJob 42.Kathryn M. Schifferdecker, “Commentary on Job 42:1-6, 10-17”, https://

www.workingpreacher.org/preaching.aspx?commentary_id=1455.Ellen G. White, Maranatha, “Nema mjesta hvalisanju”, πtivo za 15. kolovoza.John Piper, “How Should I Read the Book of Job?” http://www.desiringgod.org/

interviews/how-should-i-read-the-book-of-job.

Mark A. Kellner, Salt Lake City, Utah, SAD

103



Jobov Otkupitelj

“A on je naπe bolesti ponio, naπe je boli na se uzeo, doksmo mi dræali da ga Bog bije i poniæava.”(Izaija 53,4)

104

Subota, 10. prosinca

Krajnja potiπtenost

UVODJob 16,19-21; 19,25

Umorni ste — emotivno, tjelesno i duπevno. Mjesecima ste vezani za bolesni-Ëki krevet. PrikljuËeni ste na monitore, primate infuziju, sluπate zvuk aparata.Ustajanje iz kreveta priËinjava vam takve bolove da morate koristiti ... jao! ...posudu za vrπenje nuæde. Obitelj vam nije viπe u æivotu. Posao vam je propao.

Ne bi bilo tako muËno kad bi vas netko razumio, kad bi vas netko podupro.Ali to nitko ne Ëini. Najbolji prijatelj vam govori: “Prekini te æice koje te odræa-vaju u æivotu. Ne vrijedi viπe!” Vaπ cimer s koledæa neprestano vas ispituje Ëimeste to zasluæili. Vaπ prijatelj iz crkve kaæe vam da Êe vam Bog pomoÊi ako budetedobri i poπteni. Pastor vas hvali πto ste hrabrili sve one koji su prolazili krozpoteπkoÊe, ali vas grdi πto nemate pozitivan stav dok prolazite kroz vlastitekuπnje. Prijatelj kojem ste bili uËitelj kad je bio dijete sada stoji kraj vas,istiËuÊi svoju mudrost, govoreÊi da ga je Duh pokrenuo da govori i da vi upravotrpite kaznu! Dvaput ste stariji od njega i pouzdano znate da ni on nije bezgrijeha.

Vjeæbali ste i zdravo se hranili otkad znate za sebe. »itanje Biblije i molitvavaπa su svakidaπnja navika. Uæivate u trenucima dubokog razmiπljanja. Radosnoodvajate desetinu, dajete siromaπnima, rado primate strance, volite svojeneprijatelje, okreÊete drugi obraz i dijelite traktate. Sve ste radili ispravno —radosno i usrdno ne æaleÊi se.

Sestra vam je upravo ponovno uzela krv, ni manje ni viπe nego u tri ujutro.Na programu ste za daljnje pretrage i testove. Umorni ste. Nemate viπe snage davapite Bogu za pomoÊ. Vani bjesni oluja, baπ kao da odraæava vaπu muku.

A onda neπto Ëujete. Glas koji se jasno razaznaje iznad oluje: “Gdje si biokad zemlju utemeljih? Kazuj, ako ti je znanje sigurno. Znaπ li tko joj je mjereodredio i nad njom uæe mjerniËko napeo? Na Ëemu joj poËivaju temelji? Tko jojpostavi kamen ugaoni dok su klicale zvijezde jutarnje i Boæji uzvikivali dvorja-ni?” (Job 38,4-7)

Leæite tu, zadivljeni, s osjeÊajem dubokog strahopoπtovanja πto Êe vam seOnaj koji sve to Ëini osobno obratiti. KonaËno glas utihne, a vaπa poniznostznaËi priznanje da niste dobro razumjeli.

Onda vas On izbavlja. Ponovno postajete zdravi i cijeli. On udvostruËuje onoπto ste nekada imali. Prijatelji vam se ispriËavaju. Vaπa obitelj se πiri.

Vaπ Izbavitelj vas spaπava.

Kristi Rich, Wenatchee, Washington, SAD

Vani bjesni oluja, baπ kao da odraæava vaπu muku.

105


Vjera s predumiπljajem: Jobov odgovor naIzbaviteljev plan spasenja

DOKAZEfeæanima 1,7

Knjiga o Jobu predivna je poetska Ëeænja ljudskog srca. »uvena je onaprimjedba Victora Hugoa: “Kad bi sutra bila uniπtena Ëitava knjiæevnost i kad bimi bilo dopuπteno da zadræim samo jedno djelo, saËuvao bih Knjigu o Jobu.”(http://executableoutlines.com/job/job_sg.pdf) KrπÊanska tradicija smatra ovu knji-gu kao najstariju u mudrosnoj biblijskoj literaturi. Njezin autor je vjerojatnoMojsije, ali to nije apsolutni dokaz.

Knjiga je proæeta konceptom teodiceje — idejom o boæanskoj pravdi i zlu. MiËesto ovako formuliramo teodiceju: Ako je Bog dobar, zaπto ima toliko zla naovom svijetu? Na prvi pogled, odgovor moæe biti nedokuËiv. Job se bori dokdoæivljava kozmoloπku raspravu izmeu Boga i Sotone. On djeluje kao pjeπakizmeu dvije vatre. Ipak, usprkos boli, patnji i gubitku, Job vjeruje da Êe ganjegov Izbavitelj (Job 19,25) obraniti.

RijeË, ga’al, upotrijebljena za “Izbavitelja” u Jobu 19,25, znaËi “vratiti uposjed plaÊanjem” ili “ponovno kupiti ono πto je izgubljeno” (http://helpmewith-biblestudy.). ZnaËenje podrazumijeva unaprijed planirano vlasniπtvo ili namjeruspaπavanja u sadaπnjosti ili buduÊnosti. Job je znao da je Bog na njegovoj stranibez obzira na njegove trenutaËne okolnosti. Moæda je baπ zato imao takonepokolebljivu vjeru.

Jobov primjer moæe biti veliko ohrabrenje za nas danas, baπ kao πto je bioza Efeæane u Pavlove dane (Efeæanima 1,7). Izbavljamo se Isusovom krvlju. ©to-viπe, kada se borimo kao Job, moæemo znati da nismo sami. Bog je spreman danam pomogne. On nam daruje milost baπ kad nam je najpotrebnija (Hebrejima4,15, 16). Moæda ne razumijemo uvijek zaπto patimo. Ali ovo dobro znamo: “Toje dobro i ugodno pred Bogom, Spasiteljem naπim, koji hoÊe da se svi ljudispase i dou do potpune spoznaje istine.” (1. Timoteju 2,3.4)

Naπ Izbavitelj je isplanirao naπe spasenje. Job je prepoznao tu istinu i biopreplavljen zahvalnoπÊu. Ta zahvalnost iznjedrila je veliku vjeru koja sve dodanas nadahnjuje milijune ljudi.

ODGOVORITE1. Koje vas danaπnje situacije navode da dovodite u pitanje pomoÊ svojeg Izba-

vitelja?2. ProËitajte Hebrejima 4,14-16. Hrabri li vas to πto znate da vam je u Ëasu vaπe

najteæe borbe Isus, vaπ Izbavitelj, voljan i sposoban ponuditi milost koja vamje potrebna?

Andrew Raduly, Billings, Montana, SAD

106


Joπ jedna dimenzija

LOGOSJob 10,1-7; 19,7-14; Job 19,25-27; Marko 8,31

Prirodne posljedice (Izreke 1,31; 22,8; Job 4,8)“Marljivo uËite kako biste dobili dobre ocjene.” “Vjeæbanjem se dostiæe

savrπenstvo.” “Potrebne su vam dobre ocjene da biste dobili pristojan posao imogli uzdræavati svoju obitelj.”

Mnogi od nas Ëesto su sluπali takve savjete da je to preπlo u dosadu. ToznaËi da Êete, ako sada vrijedno radite, poslije biti nagraeni. AtletiËari sva-kodnevno treniraju satima radi moguÊnosti da svoju zemlju predstave na Olim-pijadi. Roditelji rade viπe poslova da bi njihova djeca mogla imati bolji æivot odnjih.

Meutim, postoji joπ jedna dimenzija koja je uzrok kobnih nesreÊa kojesvakodnevno zapaæamo. Koja je to druga dimenzija — nevidljiva, ali se svako-dnevno osjeÊa — koju biste morali pokuπati izbjeÊi?

Æivot nije poπten (Job 10,1-8; 19,7-14)Jobov æivot bio je ispravan. Marljivo je radio i æeo plodove svojeg rada; osim

toga, imao je obitelj dostojnu poπtovanja. Æivio je svoj san i slijedio Boga kakoje najbolje mogao. A onda mu se æivot promijenio. Izgubio je voljenu djecu,bogatstvo i zdravlje. NesreÊe su se javljale poput eksplozije i brzo se smjenji-vale. “Zaπto se to dogodilo baπ meni? Ja Ti sluæim. Bio sam vjeran u pogleduprihoda i vremena koje si mi dao. Zar mi je to nagrada? Nisam zasluæio da seprema meni tako postupa!”

©to se dogaa kad se Bog ne uklopi u naπe okvire? ©to se dogaa kad Onne igra po pravilima druπtva u kojem æivimo? ©to se dogaa kad mislimo da Onne Ëuje kako vapimo za pomoÊ?

Kad nas πiba oluja, teπko je vidjeti bilo πto drugo osim vlastitih problema.No, postoji joπ jedna dimenzija koju Ëesto zanemarujemo, osobito kad se bo-rimo u kozmiËkoj bitci izmeu Krista i Sotone.

Pokoravanjem do pobjede (Job 19,25-27; Marko 8,31; Luka 24,7;GalaÊanima 2,21)

Jesmo li mi zbilja ærtve te velike borbe? Ili imamo neku strateπku ulogukoju trebamo odigrati u njoj? Odgovor je potvrdan. Strateπki poloæaj koji tre-bamo zauzeti jest predaja. “Ja znadem dobro: moj Izbavitelj æivi.” (Job 19,25)RijeË “izbavitelj” odnosi se na roaka izbavitelja. Upravo je to bio Boaz kada seoæenio Rutom da bi nastavio Noeminu lozu za sve naraπtaje. ©to je Ruta trebalaËiniti kako bi bila izbavljena? U biti niπta, osim da pokori svoju volju i kaæe:“Jer kamo ti ideπ, idem i ja, i gdje se ti nastaniπ, nastanit Êu se i ja; tvoj narodmoj je narod, i tvoj Bog moj je Bog.” (Ruta 1,16)

107

Zanimljivo je da u 19,25 Job tvrdi da je njegov Izbavitelj, njegov Roak, æiv,a ipak u retku 14 kaæe: “Bliænji (roaci, ©ariÊ) moji ostaviπe me, i znanci mojizaboraviπe me.” Upravo je uæivao u samosaæaljenju i, veÊina nas bi rekla, svaljanim razlogom. Kad ne vidimo “tu dimenziju”, lako je krivnju baciti nanekog drugog, Ëak i na Boga.

Biti otkupljen — to je sliËno sljedeÊem prizoru:LijeËnik kaæe: “Imate karcinom.”Vi odgovarate: “Uh! ©to da Ëinim?”LijeËnik glasno govori: “Trebate smjesta biti operirani!”Mogli biste reagirati ovako: “Pa, ne volim baπ mnogo noæeve, pogotovo kad

su upereni u mene.” Ili: “Nemam vremena za operaciju!”Meutim, ako imate ozbiljnu æelju da ozdravite, vjerojatno Êete uzviknuti:

“Dobro, reæite i otvorite me! Æelim æivjeti!”Pred kraj 19. poglavlja, Job postaje sasvim ozbiljan. On u biti veli: “Ne znam

sve odgovore. Ali vjerom znam da je Bog æiv i da se nalazi na svojem prijestolju.NeÊu se oslanjati na svoje osjeÊaje. Pouzdat Êu se u Boga. On vidi bezgraniËnudimenziju koju ja ne mogu vidjeti.”

O tome najbolje govori jedna varijanta citata Martina Luthera: “OsjeÊaji doui odu, osjeÊaji su varljivi; moja nada je zasnovana na Boæjoj rijeËi i nema niËegavrednijeg Ëemu treba vjerovati.” (http://www.prayingthegospels.com/martin-luther-quotes-2/short-quotes-martin-luther/) Pokuπajte to pretoËiti u pjesmu koja selako pamti kako biste uvijek imali na umu da nije rijeË o tome πto se vamasvia, nego o vjeri.

Tijekom posljednja 24 sata svojeg æivota Isus je prorekao da Êe Ga vjerskivoe odbaciti, uhititi, ispitivati na sudu i ubiti (Marko 8,31). Ovo baπ ne liËi naOtkupitelja u kojega biste se pouzdali. Meutim, Krist se ne dræi naπih oËeki-vanja. Kad su Ga zli ljudi vukli po sudovima, Njegovi uËenici udaljili su se odNjega. Izgledalo je da Êe Njegovo poslanje zavrπiti potpunim krahom. SreÊom, miznamo priËu o spasenju i vjerujemo u nju. Pobjeda je trijumfirala usred privid-nog poraza kad je nakon tri dana Krist iziπao æiv iz groba.

“Znam da je æiv moj Izbavitelj!” »ak i ako to ne vidite, vjerom znate da je Onæiv. BuduÊi da je Krist pobijedio grob, znamo bez ikakve sumnje da Êemo i mipobijediti ako se pouzdamo u Njega.

“Zato πto je On æiv, / mogu se suoËiti sa sutraπnjicom, / Zato πto je On æiv,nestaje svaki strah; / Zato πto znam da On u svojoj ruci dræi buduÊnost, / æivotje vrijedan æivljenja / samo zato πto je On æiv.” (Bill and Gloria Gaither, “BecauseHe Lives”)

ODGOVORITE1. Kada ste osjetili da Bog nije poπten prema vama?2. U kojim ste se podruËjima svojeg æivota morali osloniti na vjeru umjesto na

svoje osjeÊaje?3. Je li vrijeme da dopustite Bogu da bude vaπ Izbavitelj u svakom podruËju

vaπeg æivota? Koja Mu podruËja æelite predati danas?

Jonathan Geraci, Yellowknife, Northwest Territories, Kanada

108

Utorak, 13. prosinca

“Znam dobro”

SVJEDO»ANSTVOJob 10,1-7; 19,25-27Izvjeπtaj o Jobu, patrijarhu iz Usa, izvjeπtaj je o svakom od nas. Mi ne znamo

uvijek razloge nesreÊe u svojem æivotu. Ali moæda i ne moramo znati zaπto namse neπto dogaa, veÊ trebamo imati ustrajnu vjeru da Êemo vidjeti Onoga koji tozna.

“U svaËijem iskustvu javljaju se trenuci stvarnog razoËaranja i krajnjegobeshrabrenja — dani kad nas obuzima tuga, kad nam postaje teπko vjerovatida je Bog i dalje onaj isti ljubazni dobroËinitelj svoje zemaljske djece; dani kadnevolje muËe duπu, sve dok nam smrt ne postane milija od æivota. Upravo tadamnogi gube oslonac u Bogu i pretvaraju se u robove sumnje, okovanenevjerovanjem. Kad bismo u takvim trenucima duhovnim oËima mogli shvatitiveliËinu Boæje providnosti, mi bismo vidjeli anele koji se trude da nas spase odnas samih, koji pokuπavaju naπe stope postaviti na temelj postojaniji od vjeËnihgora, i nova vjera, novi æivot prostrujali bi naπim biÊem.” (Ellen G. White, Izra-elski proroci i kraljevi, str. 104)

“Iz dubina obeshrabrenja i oËaja Job se uzdigao do vrhunaca beskrajnogpovjerenja u milost i spasonosnu Boæju snagu. PobjedniËki je uzviknuo: ‘On meubit moæe: nade druge nemam. I to je veÊ zalog mojega spasenja. ... Ja znademdobro: moj Izbavitelj æivi.’” (Isto, str. 105)

“Za one koji su obeshrabreni ima lijeka — vjera, molitva i rad. Vjera i radulit Êe sigurnost i pruæiti zadovoljstvo koje Êe rasti iz dana u dan. Jesi li unapasti da se prepustiπ neugodnim predosjeÊajima ili krajnjoj maloduπnosti? UnajmraËnijim danima, kad okolnosti izgledaju najnepovoljnije, nemoj se plaπiti!Vjeruj u Boga. On zna tvoje potrebe, On ima svu moÊ. Njegova beskrajna ljubavi milosre nikad se ne umaraju. Nemoj se bojati da On neÊe ispuniti svojeobeÊanje. On je vjeËna istina. On nikada neÊe promijeniti savez koji je sklopios onima koji Ga vole. On Êe svojim vjernim slugama dati onu mjeru uspjeπnostikoju njihove potrebe zahtijevaju.” (Isto, str. 106)

“Patrijarh Job je, gledajuÊi unaprijed u vrijeme Kristova drugog dolaska,uzviknuo: ‘Njega ja Êu kao svojega gledati, i oËima mojim neÊe biti stranac.’ (Job19,27) Svojim vjernim sljedbenicima Krist je bio svakodnevni drug i bliski pri-jatelj. Oni su æivjeli u uskoj vezi, u stalnom zajedniπtvu s Bogom. Na njima sedoista pokazala Gospodnja slava. Na njima se odraæavalo svjetlo spoznaje Boæjeslave u licu Isusa Krista. A sada se raduju nepomuÊenim zrakama sjaja i slaveVladara u Njegovom veliËanstvu.” (Ellen G. White, Isusove usporedbe, str. 289)

ODGOVORITE1. Kako moæete imati neprestanu zajednicu s Bogom?2. Kako se vjerom, molitvom i radom moæete suoËiti sa æivotnim razoËaranjima

i obeshrabrenjima?

Twyla Geraci, Belgrade, Montana, SAD

109


Bog po ljudskoj mjeri?

PRIMJENAJob 10; Izaija 53; Matej 4,1, 2; Luka 19,10; Hebrejima 4,14-16Jobova usmjerenost na vlastitu patnju zajedno sa savjetima onih oko njega,

svladali su ga do te mjere da se stao æaliti na “gorËinu” svoje duπe (Job 10,1).On nije shvatio da se vodi borba za njegov æivot. I nama je teπko razumjeti dase zle sile bore za naπu duπu (Efeæanima 6,12). UsredotoËivanje na sebe navodinas da odbacimo Boga. Dakle, kako bismo se trebali odnositi prema Njemu?

Prihvatite da je Njegov karakter ljubav. Ovdje je kljuËna rijeË “prihvatiti”.ProuËavanjem Njegovi ljubavi i milosti steÊi Êete dublje razumijevanje. Takoertrebamo znati da nam On daje mir koji nadilazi naπu spoznaju.

Provodite vrijeme upoznajuÊi Ga. Potrebno je duboko prouËavanje Bib-lije, ali ne zaustavite se samo na tome. Recite Mu svoje tuge i svoje radosti.Traæite od Njega da vam pomogne da naete potrebna rjeπenja. On æeli bitiukljuËen u vaπ æivot.

Budite zahvalni. Nastojte da vam srce bude radosno, a duh ispunjen za-hvalnoπÊu. Razmatrajte svoje probleme u svjetlu vjeËnosti.

Shvatite Njegovu ljudsku narav. Isus je osjeÊao glad, tugu i iscrpljenostnakon dugog dana. Bio je kuπan u svim podruËjima æivota. A ipak nije sagrije-πio. On ostaje naπ Zagovornik i naπ Izbavitelj.

Radujte se malim stvarima. Bog koji je postavio temelje naπeg planeta,takoer je stvorio πkoljke s dvije ljuπture, ostrige i dagnje u kojima nastajudivni biseri. Njemu niπta nije beznaËajno.

Budite tihi. Sluπajte Njegov glas. IskljuËite sve elektroniËke ureaje.Pronaite neko tiho mjesto i zamolite Ga da razgovara s vama. Zahvalite Mu zamnoge Njegove blagoslove.

Okruæite se pravim ljudima. Jobovi prijatelji nisu baπ bili suosjeÊajni.Æena ga je nagovarala da prokune Boga i umre. Utjecaj braËnog druga traje Ëitavæivot, stoga mudro birajte.

Budite pravo druπtvo za druge. Zapazite kako u Jobu 42,8 Bog traæi odJoba da posreduje za svoje prijatelje.

Uzdajte se u Boga. Onaj koji odijeva ljiljane i hrani ptice, brine se i za vaπæivot.

ODGOVORITE1. Kad vidite kako ljudi prolaze kroz kuπnje, kako ih moæete uputiti na Boga?2. Kako se odnosite prema onima koji oko vas pate?3. Koliko je vaæno pronaÊi pravog braËnog druga i biti pravi prijatelj i braËni

drug?4. Kako vam to pomaæe da razumijete Boga kad znate da je i On, kao ljudsko

biÊe, isto tako patio?

Lizbeth Geary, Bozeman, Montana, SAD

110


Ciljevi

MI©LJENJEJob 19,25-27

UËimo o ciljevima joπ od djetinjstva. “©to æeliπ biti kad odrasteπ?” Poslije:“©to namjeravaπ studirati?” Tako to ide u æivotu i karijeri — postavljanje ciljevai nastojanje da se oni dostignu. Meutim, koliko Ëesto razmiπljamo o svojimduhovnim ciljevima?

Job je imao takve ciljeve. On je znao poËetnu toËku, tko je njegov Stvoriteljii da Êe Ga jednog dana vidjeti. Prije velike nevolje æivot mu nije bio statiËan;naprotiv, s obzirom na sve πto je posjedovao, sigurno je bio vrlo poslovan. Nijemu bilo dano nikakvo upozorenje ni mjesec, ni tjedan dana unaprijed da Êe gasnaÊi nesreÊa. NesreÊa se sruËila potpuno neoËekivano. I sasvim jasno, usprkosæaljenju zbog gubitka, Job se Ëvrsto dræao svojeg cilja da vidi svojeg Otkupitelja.Prijatelji su mu davali iskrene — mada pogreπne — savjete, ali je Job, Ëak i pripotpunom gubitku ostao vjeran Bogu. On nije imao pojma da Êe poslije uslijeditiblagoslovi. Jednostavno je ostao vjeran jedinom cilju koji mu je neπto znaËio:da vidi svojeg Stvoritelja i Izbavitelja.

Ono πto se dogodilo Jobu ne izgleda poπteno kad se promatra ljudskimmjerilima. Taj pravedni Ëovjek pretrpio je strahovit gubitak, ne samo bogatstvanego i obitelji. »ak su i njegova æena i prijatelji — premda su ga trebali poduprijeti— izrazili miπljenje da je to πto mu se dogaa posljedica njegovih grijeha.Savjetovali su mu da se okrene od Boga i umre. Ipak, Job je u svemu tome traæionaËina da πto bolje posluæi Bogu i paæljivo je sluπao kad je Bog progovorio. Bogga je na kraju bogato nagradio.

Ovdje na Zemlji nije sve kako izgleda izvana. Bezbroj biÊa promatra kako seBoæji karakter odraæava u æivotu krπÊana. I mi smo itekako sretni πto smosvjedoci Njegove sile, veliËanstva i ljubavi prema ljudima, ukljuËujuÊi naπeprijatelje, naπe najmilije i one s kojima radimo.

Ovo me podsjeÊa na vrijeme kada je Krist podnosio agoniju na Zemlji, joπgoru od Jobovih kuπnji. Ipak, On je vjerovao da Êe Njegov nebeski Otac prihvatitiNjegovu ærtvu za nas. Usmjerimo svoj pogled na naπeg nebeskog Oca. Vjerujmoda Êe nas On osloboditi svojom svemoÊnom rukom.

ODGOVORITERazmislite o razliËitim ljudima u izvjeπtaju o Jobu. Kako biste se osjeÊali da

ste njegova æena, njegov prijatelj ili sam Job? Kako te misli mogu utjecati navas kada se vi ili drugi ljudi koje poznajete suoËite s patnjom?

Jeremy Wiedemann, Bozeman, Montana, SAD

Usmjerimo svoj pogled na naπeg nebeskog Oca.

111

Petak, 16. prosinca

Kako se nositi sa æivotom


ZAKLJU»AKIzvjeπtaj o Jobu savrπeni je primjer priËe o trijumfu nad velikom nesreÊom.

Nakon πto je izgubio obitelj, bogatstvo i veÊinu prijatelja, Job se i dalje uzdaou Boga iako je veliko pitanje “zaπto?” ostalo bez odgovora u njegovom æivotu.Mada je Job proπao kroz svoje krajnje muËno iskustvo hvaleÊi Boga πto ga jeizbavio, skoro potpuna proizvoljnost njegove patnje obespokojila bi i najgorljivijegvjernika. Postoji neπto duboko u nama, ljudskim biÊima, πto se silno buni protivnepravdi u æivotu. Nitko ne razumije tu muku bolje od Boæjeg Sina koji je ubijenzbog laænih optuæbi, premda nije uËinio ni jedan jedini grijeh. Ali buduÊi da jeOn pobijedio, pobijedit Êemo i mi.

RAZMOTRITEu Razmislite o najteæem izazovu s kojim ste se suoËili u svojem æivotu. Je li

vas Bog vodio u tom trenutku? Napiπite Bogu pismo izraæavajuÊi Muzahvalnost πto vas je izbavio iz kuπnje.

u Porazgovarajte s nekim starijim graaninom o poteπkoÊama s kojima sesuoËio u æivotu. Zamolite ga za dopuπtenje da snimite taj intervju i da gapokaæete svojim prijateljima. Zatim zamolite svojeg gosta da navede tri stvarikoje je nauËio o svladavanju teπkoÊa u æivotu. Ponovite Psalam 23 svojimrijeËima. Upotrijebite misli psalmista kad govorite o tome kako vas je Bogπtitio i brinuo se o vama tijekom cijelog vaπeg æivota.

u Zamolite nekoliko prijatelja ili poznanika da poredaju sljedeÊe strategijekojima se ljudi uglavnom suoËavaju sa æivotnim teπkoÊama na ljestvici od 1(najËeπÊe koriπtene strategije) do 5 (najmanje koriπtene): A. Prejedanje; B.Poricanje onoga πto se dogodilo; C. Razgovor s obitelji i prijateljima; D.Molitva; E. Udaranje u zid.

u Provedite odreeno vrijeme u parku prirode, nacionalnom parku ili na nekommirnom mjestu. Sluπajte zvukove u prirodi — ptice, vjeverice, vjetar u drveÊu,cvijeÊe koje cvjeta. Razmiπljajte o opomeni koja se nalazi u Mateju 6,31-33.

u Usporedite sliËnosti i razlike Jobovog stradanja sa stradanjem ostalih pro-roka. O Ëemu bi Job i Jeremija mogli razgovarati kad se sretnu na Nebu? ©tobi Hoπea rekao Iliji o tome da je od njega traæeno da uËini teπke stvari i dastrada zbog njih? Koje biste razgovore na Nebu prisluπkivali?

POVEÆITEIvan 14—17. Isus priprema svoje uËenike za æivot kuπnji i obeÊava im Duha

Svetog.Ellen G. White, Isusov æivot, 22. poglavlje, “Ivanovo utamniËenje i smrt”.Timothy J. Golden, Jeremiah: The Prophet of Crisis (Pacific Press, 2015.).

Dwain Esmond, Gaithersburg, Maryland, SAD

112



Jobov karakter

“Vidiπ: vjera je suraivala s djelima njegovim i djelima sevjera usavrπila.” (Jakov 2,22)

113


Zaπto ne najbolji?

UVODOtkrivenje 3,15-17

Kada se malo poznati nekadaπnji guverner s Juga po imenu Jimmy CarterodluËio kandidirati za predsjednika, napisao je knjigu Zaπto ne najbolji? kojomje æelio upoznati glasaËe tko je i kako shvaÊa vrijednosti. Naslov potjeËe odpitanja koje mu je postavio admiral Rickover prigodom intervjua za posao poπtoje diplomirao na Pomorskoj akademiji. “Jeste li uËinili najbolje πto moæete?”pitao je Rickover. Carter je najprije odgovorio: “Jesam, gospodine”, ali poπto jerazmislio, rekao je: “Ne, gospodine, nisam uvijek uËinio najbolje πto sam mogao.”OpisujuÊi godinama poslije taj razgovor, Carter piπe: “Postavio mi je i posljednjepitanje koje nikad neÊu zaboraviti — niti na njega odgovoriti: ‘Zaπto niste?’”

Bog oËekuje od nas da steknemo i oËuvamo izvrstan karakter kako bismobili bez mane. SudeÊi po danaπnjem druπtvu, mnogi krπÊani imaju problema uodræavanju kristolikosti u svojem karakteru. Skoro da ne proe dan a da neËujemo o crkvenim voama koji se bore za vlast, o darovima koji se koriste zaosobni dobitak ili o Ëlanovima koji se dijele prema etniËkom ili socijalnomstatusu. Svakoga dana sama bît izvrsnosti iπËezava, poËevπi od crkvene razinepa sve do osobne.

Kao u poruci crkvi u Laodiceji, Bog nas poznaje i æeli da uËinimo najboljeπto moæemo kako bismo to postigli na dva podruËja: (1) u naπem odnosu premaBogu, i (2) prema braÊi i sestrama krπÊanima. KrπÊanska izvrsnost podrazumi-jeva da Ëinimo najbolje πto moæemo, ali bez natjecanja s bilo kim. Naπ je cilj daostanemo u skladu s Boæjim uputama danim u Bibliji. Biblija nas upozorava dase ne smijemo skrivati pod plaπtem krπÊanstva da bismo zadovoljili svoje oso-bne interese i poËeli se samouzvisivati.

U povijesti biblijskih svetih ljudi, u mnoπtvu drugih istiËe se jedna osoba.U Jobovom æivotu pokazala se istinska moralna izvrsnost. Usprkos svim nevo-ljama kroz koje je proπao, Job je nastojao postiÊi izvrsnost karaktera odluËivπida ostane vjeran Bogu. Kad ne teæimo izvrsnosti, ostavljeni smo bez posebnogsmjera koji bismo slijedili zato πto nismo ni vruÊi ni hladni (Otkrivenje 3,15).Na kraju, Bog nas prima u svoje kraljevstvo. Dok god smo æivi, trebamo se boritiza ostvarenje izvrsnosti. “I πto god nakaniπ uËiniti, uËini dok moæeπ, jer nemani djela ni umovanja, ni spoznaje ni mudrosti u Podzemlju u koje ideπ.” (Pro-povjednik 9,10)

Ovaj tjedan zadræat Êemo se u svojem prouËavanju na Jobovom naËinu æivo-ta i karakteru, πto je za nas isto tako bitno kao i za ljude Jobovog vremena.

Joan Omato, Kisii, Kenija

Dok god smo æivi, trebamo se boriti za ostvarenje izvrsnosti.

114


Otkrivanje Jobovog karaktera

LOGOSJob 1,1; 8; 29,1; 31,24-35; Efeæanima 3,10

Jobove osobine (Job 1,1; 8)Knjiga o Jobu jedna je od najstarijih biblijskih knjiga. Na njezinim stranica-

ma nalaze se pouke za sve naraπtaje. Biblija opisuje Joba kao pravednog Ëo-vjeka, besprijekornog, ispravnog i bogobojaznog. Prinosio je ærtve za svoje grijehebaπ kao i svaki drugi patrijarh njegovog doba (Postanak 8,20-22; 22,1-19).Meutim, Biblija izvjeπtava da je Job bio neporoËan, jer nitko nije mogao pronaÊipogreπku u njegovom æivotu. “To ne znaËi da je Job bio bezgreπan, nego ne-poroËan, a tu postoji velika razlika. Grijeh ima vertikalnu, a neporoËnost hori-zontalnu dimenziju. ... Dok je Job æivio pod budnim okom svojih prijatelja,nitko ga nije mogao optuæiti za moralno posrnuÊe. Njegov ugled bio je bes-prijekoran.” (http://biblehub.com/commentaries/guzik/job/1.htm)

Ovo na mnogo naËina govori i nama. Iako æivimo u greπnom svijetu, moæemoodræati ËistoÊu i ostati besprijekorni. Mi ne smijemo dopustiti da nas odnesuvalovi moralne dekadencije u naπoj druπtvenoj zajednici, veÊ trebamo ostatiËvrsti u vjeri kako bismo primili konaËnu nagradu — vjeËni æivot.

Job u svojoj druπtvenoj zajednici (Job 29,1)Postoji oπtra suprotnost u Jobovom æivotu prije i nakon nesreÊe. On poka-

zuje kakvoÊu svojeg ranijeg æivota i sjeÊa se nekoliko stvari: povjerenja koje jeimao u Boæju zaπtitu i brigu, uæivanja Boæje naklonosti, æivota u zajednici sBoæjom rijeËju i sigurnosti u Boæju prisutnost u njegovom æivotu. To su najzna-Ëajnije kvalitete za kojima bi trebalo Ëeznuti svako Boæje dijete.

Job je æivio lagodno sa svojom obitelji u svjetovnom bogatstvu koje je po-sjedovao. Meutim, bogatstvo i uspjeπna obitelj mogu nestati, ali najvaænije jekako se uzdiÊi iznad nastale situacije. A kad je Bog prisutan u neËijem domu,On ga moæe pretvoriti u dvorac ili palaËu iako je to moæda samo koliba. KadaDuh Sveti prosvijetli vaπ um i kada hodate u svjetlu Boæje ljubavi, Bog moæeudvostruËiti vaπu udobnost i dati vam trajnu silu kako biste nadvladali i najteæetrenutke. Isus je to potvrdio svojim uËenicima rekavπi: “Zato najprije traæitekraljevstvo Boæje i njegovu pravednost, a to Êe vam se nadodati!” (Matej 6,33)Usprkos svemu πto je posjedovao i visokom poloæaju u druπtvu, Job se ipakpokoravao Bogu u svakom pogledu.

Boæji vjeËni cilj ogleda se u Njegovoj djeci (Efeæanima 3,10)Kad je pisao crkvi u Efezu, Pavao je bio svjestan izazova s kojima se ona

suoËavala pri rjeπavanju uobiËajenih svakidaπnjih problema. Ta poruka bila jebitna za razumijevanje Boæjeg vjeËnog cilja u pogledu crkve i pojedinaca. Na istinaËin bilo je znaËajno da Job razumije Boæju namjeru za njegov æivot. Upravo

115

kad je pomislio kako sve ide sjajno, pogodila ga je nesreÊa. Bila je to najboljaprilika da Job shvati kako Bog radi u svojoj beskrajnoj mudrosti i na tajan-stvene naËine. Tako i mi, kad traæimo rjeπenje za svoj poljuljani brak, kadpokuπavamo ispravno odgajati svoju djecu, kad se brinemo kako Êemo platitiraËune i svladati kuπnju, bitno je da se usredotoËimo na Boæji vjeËni cilj za naπæivot.

©to se tiËe Joba, kad mu je za izvjesno vrijeme bila uskraÊena udobnost, onse ipak Ëvrsto dræao Boga. Mi takoer trebamo prepoznati kako se naπ æivotuklapa u Boæji sveukupni cilj za Njegovu Crkvu. To nam moæe pomoÊi da razvi-jemo snaæan karakter za svladavanje izazova koje nam æivot nameÊe. Kad jerijeË o krπÊanima, Boæji vjeËni cilj dostiæe vrhunac u Kristu zato πto je On glavaCrkve (Efeæanima 5,23). Cjelokupna povijest u Bibliji okreÊe se oko Isusa Kristai Boæje ljubavi. Stari zavjet ukazuje na Krista. Novi zavjet Ga otkriva. Kad Kristdrugi put doe u sili i slavi kao Sin Boæji, On Êe ispuniti sveukupnu povijest.

Viπe o Jobovom karakteru (Job 31,24-35)Lako se moæe dogoditi da se bogati pouzdaju u svoje bogatstvo, i Job je to

dobro znao. Meutim, iako je bio jedan od najbogatijih ljudi u svojoj druπtvenojzajednici, Job je isticao da nikad nije polagao nadu u svoje bogatstvo niti seuzdao u njega. Takoer je rekao da njegovo bogatstvo nije bilo izvor njegoveradosti. Katkad mislimo da bogatstvo moæe rijeπiti naπe probleme, ali Jobovæivot pokazuje jedinstveno odstupanje od takvog naËina razmiπljanja. Karakterkoji razvijamo i sposobnost da se oslanjamo na Boga u svakom trenutku odre-uju kako Êemo reagirati na svoje probleme.

Job je bio pravedan, gostoljubiv i skroman i uvijek je nastojao Ëiniti ono πtoBog æeli. “Mi znamo (i Bog zna) da Job nije bio potpuno bez grijeha; a ipak gaje Bog nazvao besprijekornim. To znaËi da su bez obzira na njegove pogreπke,sve optuæbe protiv njega bile odbaËene. Apsolutno se nikakva krivnja nije vezi-vala za njega zato πto ga je sam Onaj koji ga je povrijedio proglasio nevinim.”(Isto)

ODGOVORITE1. Kako nam Jobov karakter pomaæe da ostanemo bez mane iako æivimo u

greπnom svijetu?2. Kako bismo trebali reagirati kad izgubimo ono najdragocjenije πto posje-

dujemo?3. ©to moæemo nauËiti iz Jobovog ponaπanja u nesreÊi, i koje su ga karakterne

crte osposobile da ostane Ëvrst?

Mary Brenda Akoth, Kisii, Kenija

Kad je Bog prisutan u neËijem domu, On ga moæe pretvoriti u dvoracili palaËu iako je to moæda samo koliba.

116


NaËin æivota ostatka

SVJEDO»ANSTVOGalaÊanima 2,20Kad æelite soboslikara dostojnog povjerenja, vi gledate izvjeπtaj o njegovim

prethodnim radovima. Kad æelimo æivjeti krπÊanskim naËinom æivota, gledamona uzore iz proπlosti. Job je æivio u istom svijetu u kojem mi æivimo, proπaokroz Ëitav niz kuπnji i izgubio sve πto je posjedovao. Meutim, on se Ëvrstodræao svoje vjere do kraja. Mi se moæemo pouËiti iz Jobovog primjera i æivjetitakvim naËinom æivota koji pokazuje da smo Boæji ostatak.

“Oni su ga pobijedili Janjetovom krvi i rijeËju svoga svjedoËanstva, jer suprezreli svoj æivot sve do smrti.” (Otkrivenje 12,11) Na isti naËin i mi moæemoæivjeti kao Boæji ostatak ako poznajemo Izvor sile i mudrosti i ako Ga se Ëvrstodræimo. Job naglaπava Boga kao najvaæniji izvor mudrosti (Job 28,23), na kojise on oslanjao Ëak i u najgorim okolnostima.

“Kad gledamo u boæansko ogledalo, Boæji zakon, vidimo veliku greπnostgrijeha i vlastito izgubljeno stanje kao prijestupnika. Ali pokajanjem i vjerom mibivamo opravdani pred Bogom, a boæanskom miloπÊu osposobljeni smo zaposluπnost Njegovim zapovijedima.” (Ellen G. White, The Sanctified Life: Chris-tian Character, str. 81)

“Karakter krπÊanina pokazuje se u njegovom svakidaπnjem æivotu. Krist jerekao: ‘Tako svako dobro stablo raa dobrim rodom, a zlo stablo raa zlimrodom.’ (Matej 7,17) Naπ Spasitelj usporeuje sebe s trsom, a svoje sljedbenikes lozama. On jasno kaæe da svi oni koji æele biti Njegovi uËenici moraju donositirod; a onda im je pokazao kako mogu postati rodne loze. ‘Ostanite u meni i jau vama. Kao πto loza ne moæe donijeti roda sama od sebe, ako ne ostane natrsu, tako ni vi ako ne ostanete u meni.’ (Ivan 15,4)”

“Apostol Pavao opisuje rod koji krπÊanin treba donositi. On kaæe da je tajrod ‘u svakoj vrsti dobrote, pravednosti i istine’ (Efeæanima 5,9). I ponovno:‘Naprotiv, plod su Duha: ljubav, radost, mir, strpljivost, blagost, dobrota, vjer-nost, krotkost, uzdræljivost.’ (GalaÊanima 5,22.23) Ti dragocjeni rodovi samo sunaËela Boæjeg zakona ostvarena u æivotu.” (Isto)

“Boæji zakon jedino je istinsko mjerilo moralnog savrπenstva. Taj Zakon bioje praktiËno pokazan u Kristovom æivotu. On sam kaæe o sebi: ‘Kao πto sam ija vrπio zapovijedi Oca svog.’ (Ivan 15,10) Niπta manje od takve posluπnosti neÊezadovoljiti zahtjeve Boæje rijeËi.”

ODGOVORITE1. Kako je Job svojim æivotom pokazao rodove Duha zabiljeæene u GalaÊanima

5,22.23?2. ©to moæemo nauËiti iz Jobove krotkosti, a moæe pomoÊi i nama danas?

Joseph Omato, Kisii, Kenija

117


Dokaz o krπÊanskom karakteru

DOKAZ2. Petrova 1,5-7Biblija navodi vjeru kao jednu od karakternih osobina koju bi trebao

posjedovati svaki krπÊanin. Bez nje ne moæemo ugoditi Bogu (Hebrejima 11,6).Objavljena Boæja rijeË πtiti naπu vjeru, a naπa se vjera ispituje u kuπnjama kojeBog dopuπta u naπem æivotu. U Jobovom sluËaju, njegova vjera u Boga bila jeizloæena kuπnji, ali je on nadvladao i iziπao kao pobjednik. Kako je postigaopobjedu? Job je otvorio svoje unutarnje biÊe vjeri u Onoga koji zna kraj odsamog poËetka. Poznavanje Boga i vjera u Njega donosi milost i mir u naπ æivot,tako da moæemo svladati kuπnje s kojima se suoËavamo u ovom svijetu. SamBog je posvjedoËio da je Job bio neporoËan, pravedan, bogobojazan i da seuklanjao od zla (Job 1,1). Te osobine ne bi bile moguÊe bez vjere u Boga.

Kao krπÊanima u danaπnje vrijeme, nama je potrebna vjera koja Êe nasosposobiti da se pokoravamo Bogu bez obzira na trenutaËne okolnosti. Mi mo-æemo izgubiti posao, voljenu osobu ili pretrpjeti velike gubitke. Meutim, dalekoje znaËajnije kako stojimo kod Boga. “Gospodin je naπ objekt i izvor naπe vjere;Krist je takoer uzor za naπu vjeru.” (https://bible.org/seriespage/3-pursuit-chri-stian-character-2-peter-15-7)

Vrlina koju Petar ovdje spominje ima mnogo sinonima u raznim prijevodimaBiblije. Neki prijevodi je nazivaju moralna izvrsnost (NASB), moralni karakter(Williams) i plemeniti karakter (Weymouth). Ali bez obzira na prijevod, glavnamisao koju ovdje valja dokuËiti jest da Bog æeli da odraæavamo karakter koji jeIsus pokazao u svojem æivotu. ©to se tiËe Joba, njegovi postupci svjedoËili suo njegovoj vjeri, πto je rezultiralo plemenitim i odluËnim karakterom. Job samkaæe za sebe: “Pravdom se ja kao haljinom odjenuh, nepristranost bje mi pla-πtem i povezom.” (Job 29,14)

Mada je teπko dopasti se svakom na ovoj zemlji, Bog nam je dao sposobnosti moguÊnost da odræavamo izvjestan stupanj dobrote koji odraæava Njegovu vo-lju. Upravo to moæemo postiÊi. “Bog je otkrio svoju narav, svoju boæansku silui slavu greπnim ljudima, ali Ga oni nisu proslavili. Umjesto da oboæavaju BogaStvoritelja, oni su oboæavali ono πto je stvoreno. Umjesto da vjeruju u istinu,vjerovali su u laæ. Zbog njihovih grijeha Bog ih je predao iskvarenom umu, dane mogu pojmiti istinu.” (Isto)

SlijedeÊi Jobov primjer, koji je do kraja saËuvao Ëist krπÊanski karakter, mise moæemo sve vrijeme oslanjati na Boga i traæiti Njegovu boæansku milost iintervenciju.

ODGOVORITE1. Koji je rezultat nedostatka vjere u Boga?2. Nakon vjere i dobrote, πto biste joπ dodali listi kvaliteta krπÊanskog karak-

tera?Peter Machoka, Rongo Town, Kenija

118


Tko ste vi? OËuvanje krπÊanskog identiteta

PRIMJENA1. Petrova 2,9U 1. Petrovoj utvruje se identitet krπÊana koji ga izdvaja od ostalih ljudi.

Kad postanemo krπÊani, mi stjeËemo novi identitet (GalaÊanima 6,15). Job jeËuvao svoj identitet Ëovjeka koji se bojao Boga i uklanjao od zla. Kao krπÊani,mi moramo neke stvari zadræati u srcu, a neke izbaciti iz srca. Biblija potvrujeda se Job suzdræavao od nekih stvari kako bi saËuvao svoj identitet Boæjegizabranika.

OËuvanje naπeg identiteta iziskuje smjelost, æivot molitve i predaju. Naπuzor je Job koji je rekao: “Zar sam se plaπio govorkanja mnoπtva i strahovao odprezira plemenskog te sam muËao ne prelazeÊ’ svog praga?” (Job 31,34)

Evo nekih znaËajnih misli koje trebamo imati pred sobom da nam pomognuu oËuvanju naπeg krπÊanskog identiteta:

Mi smo izabrani rod. Premda ova izjava ima viπe korporativni smisao zatoπto se Petar obraÊa crkvi, ona se spuπta na razinu pojedinca. Bog nas je izabrao;mi nismo niπta uËinili da zaradimo taj status. Meutim, moramo ostati vjerniBoæjoj namjeri za nas.

Mi smo Boæja svojina. Poπto nas izabere, Bog æeli da ostanemo Njegovasvojina. Job je prihvatio poziv da ostane Njegov sluga (Job 1,8). Kao krπÊani, mismo neπto posebno u Njegovim oËima — Njegova smo baπtina. Bog æeli s namaprovoditi vjeËnost (2. KorinÊanima 6,16). On nas πtiti u svakoj situaciji u kojojse moæemo naÊi.

Mi smo sveti. Kad nas Bog izabere i mi postanemo Njegova svojina, viπe nepripadamo svijetu. Bog kaæe za Joba: „Nisi li zapazio slugu moga Joba? ... bojise Boga i kloni se zla! (Job 1,8)

Mi smo kraljevsko sveÊenstvo, πto podrazumijeva da imamo neposredanpristup Bogu. Kao krπÊani, mi to Ëinimo kada prihvatimo Krista kao osobnogSpasitelja. Bog nam je veÊ osigurao Zagovornika, Isusa Krista. Preko Njega ustanju smo hoditi pred Bogom.

U svjetlu ovih misli, Job je znao zaπto postoji. Njegov æivot ovisio je o Bogu.Njegove rijeËi pruæale su ohrabrenje umornima; njegova stopala nisu hitala nagreπne staze. Drugim rijeËima, Job je uzdizao Boæju rijeË kao “svjetiljku nozimojoj i svjetlo mojoj stazi” (Psalam 119,105).

ODGOVORITE1. ©to vam u vezi s Jobom pokazuje da je bio svet?2. Kako moæemo zadræati svoj krπÊanski identitet a da ne povreujemo druge?3. Koju prednost imamo za oËuvanje naπeg krπÊanskog identiteta koju Job nije

imao?

Alice Machoka, Rongo Town, Kenija

119


Trodimenzionalno vodstvo koje podrazumijeva sluæenje

MI©LJENJEMatej 20,28

Iz Kristovog æivota krπÊani trebaju nauËiti postati voe koji sluæe. NjegovopouËavanje i uloga koju je imao u dovoenju ljudi k Bogu trebali bi i danasdjelovati na naπe odluke. Vodstvo koje podrazumijeva sluæenje jedan je odgraevinskih blokova koji su formirali temelj Jobovog æivota. Uza sve bogatstvoi napredak koje je uæivao, Job je potrebe drugih neprestano stavljao ispredsvojih. “Ako kada prezreh pravo sluge svoga il’ sluæavke, sa mnom kad su separbili. ... Ogluπih li se na molbe siromaha ili rasplakah oËi udoviËine?” (Job31,13.16)

Job nije tako postupao zato πto je traæio osobno zadovoljstvo. Umjesto toga,on je svoj æivot i sredstva koristio za sluæbu Bogu u Ëemu god je mogao. On jeveÊ znao da je Bog izvor svega πto je posjedovao (Job 28,12.13.23). NasuprotKristovom naËinu voenja koje podrazumijeva sluæenje, mi smo danas svjedociorganizacijskih i komunikacijskih vjeπtina usmjerenih na poboljπanje bogoslu-æja ili teoloπkih izlaganja. Mnogi ljudi su danas napustili Kristov primjer vod-stva koje podrazumijeva sluæenje.

Jobov æivot upuÊuje nas u dobrom smjeru kad je rijeË o voi kao sluzi. Kakoonda moæemo oponaπati Jobov primjer i biti voe-sluge, gdje god se nalazili? Naosnovi Jobovog primjera i Kristovog nauka i æivota, moæemo zakljuËiti da voa-sluga iz krπÊanske perspektive: 1) æivi kristocentriËnim æivotom: to πto stedobrovoljno Kristov sluga, osposobljava vas da sluæite drugima ne osuujuÊi ih.2) predano sluæi drugima: umjesto da se usredotoËujete na osobne potrebe, viπese brinite o potrebama drugih i pomozite im da bolje upoznaju i razumiju Boga.3) vodi svojim primjerom: ono πto kaæete i ono πto Ëinite, treba biti u skladu.Kad u praksi ne pokazujete ono πto propovijedate, vodite druge pogreπnim pu-tem.

Ukratko, “Isus je prinio vlastiti æivot na ærtvu po Boæjoj volji (Luka 22,42),i dobrovoljno ærtvovao svoj æivot u sluæbi za druge (Ivan 10,30). On je doπao dasluæi (Matej 20,28) iako je bio Boæji Sin i time bio moÊniji od bilo kojeg drugogvoe u svijetu.” (http://christian-leadership.org/jesus-the-role-model-for-christian-leaders)

ODGOVORITE1. Kako moæemo biti voe koji sluæe, a da se ne osjeÊamo niæim od drugih?2. Koju osobinu ili osobine trebamo preuzeti od Joba da bismo bili voe-sluge?

John Bosco, Rongo Town, Kenija

Danas su mnogi ljudi napustili Kristov primjer vodstva koje podrazu-mijeva sluæenje.

120

Petak, 23. prosinca

Na slavu Bogu

ISTRAÆIVANJEJob 1,1.8; 31,1-23; Efeæanima 3,10; Jakov 2,22

ZAKLJU»AKIz prouËavanja Jobovog æivota saznali smo da Job nije samo vjerovao u Boga

i svoje vjerovanje potkrepljivao teoloπki i emocionalno. Njegov je æivot blistavootkrivao njegovu vjeru — i to ne samo ljudima koji su imali prednost da buduu dodiru s njim, nego Ëak i anelima. Bog je provjerio je li to Sotona zapazio!Job je Ëinio sve ispravno, a onda je odjednom sve krenulo naopako. Kad Jobiznosi svoj sluËaj pred Bogom da bi dobio odgovor, on ne igra ulogu poraæeneærtve. On svoju stvar iznosi izravno Bogu ne govoreÊi o tome koliko je molitve-nih sastanaka organizirao, koliko je biblijskih satova odræao ili kako je pripre-mao i dræao propovijedi ili objavljivao Evanelje od vrata do vrata. On je zapravogovorio o Ëestitosti svojeg æivota, naËinu na koji je postupao s radnicima, oda-nosti i ljubavi koju je pokazivao prema svojoj æeni i obitelji, siromaπnima i πirojdruπtvenoj zajednici. »ak ni u najgorim okolnostima nisu ga pokolebale sitni-Ëave, trivijalne fraze njegovih prijatelja, nego je svoju æalbu uputio izravno Bogu,siguran da je Bog vjeran i da Êe ga stoga Ëuti i odgovoriti mu.

RAZMOTRITE• Navedite sve Jobove karakteristike koje nalazimo u Jobu 1,1.8; 29,8-22;

31,1-23.• »itajte Isusovo upozorenje u Mateju 7,22-27 i usporedite te crte poboænih

ljudi s Jobovim æivotom.• PomoÊu boja ili pastela ilustrirajte kljuËni redak pouke za ovaj tjedan (Jakov

2,22), ili Efeæanima 3,10, i svoj uradak postavite na takvo mjesto gdje Êe vamstalno biti pred oËima kad odræavate svoje osobno bogosluæje.

• Razmiπljajte o vjeri kojom æivite; o tome kako pokazujete svoje vjerovanje iodnos s Bogom. Koje aktivnosti, naËin æivota i izbor odnosa smatrate izra-zom svoje vjere u Boga?

• Porazgovarajte u svojem subotnjoπkolskom razredu o tome kako biste mogliprikazati Boæju ljubav drugima tijekom jednog normalnog dana ili tjedna.Potraæite naËine da iznenadite druge svojom plemenitoπÊu, s ciljem da senjihovo srce otvori za vaπe svjedoËanstvo o Boæjoj ljubavi.

• Zatraæite od Boga da vam pomogne u osmiπljavanju novih naËina sluæbeNjemu, kao πto je djelovanje Njegove milosti u svijetu, kako bi Njegova slavazablistala u cijelom svemiru.

POVEÆITEHebrejima 4,16.Dwain N. Esmond ... As I Follow Christ: 20 Essentials Every Leader Should

Know (Review and Herald, 2013.).

Jean Kellner, Salt Lake City, Utah, SAD

121


Neke pouke iz Knjige o Jobu

“Pazite! Mi proglaπujemo blaæenima one koji su ustrajali.Za Jobovu ste strpljivost Ëuli, a vidjeli ste ishod

(njegovim nevoljama) koji mu je Gospodin dao. JerGospodin je pun samilosti i milosra.” (Jakov 5,11)

OIKOS: U sljedeÊem tjednu Ëitamo iz knjige Ellen G. White,Patrijarsi i proroci, Znaci vremena, 1999., poglavlje 73.

122


–avao uniπtava, a Bog obnavlja

UVODJob 19,25.26

Dok sam odrástao, upravo sam se srodio s “Alelujom” iz Händelovog orato-rija Mesija — najprije kao sluπatelj, a zatim kao glazbenik u zboru i orkestrusvoje srednje πkole. Bez obzira na to jesam li sluπao ili sam bio jedan odizvoaËa, uvijek sam bio zadivljen ljepotom i nadom koje sam nalazio u melodijii u rijeËima. Ipak, tek poπto sam prisustvovao profesionalnom izvoenju “Me-sije”, silno sam zavolio Ëitav niz dionica zasnovanih na proroËanstvima oKristovom roenju, æivotu, sluæbi, smrti, uskrsnuÊu i konaËnoj pobjedi nadgrijehom na svrπetku vremena.

Posebno mi se dopala dionica “Ja znadem dobro: moj Izbavitelj æivi” uzetaiz Joba 19,25.26: “Ja znadem dobro: moj Izbavitelj æivi i posljednji Êe on nadzemljom ustati. A kad se probudim, k sebi Êe me diÊi: iz svoje Êu puti tad vidjetiBoga.” Taj odlomak ukratko prikazuje vjeru i ustrajnost koje je Job pokazaokada je izgubio sve — bogatstvo, obitelj i zdravlje. Gubitak samo jedne odspomenutih vrijednosti mnoge od nas naveo bi da “prokunu Boga”, kao πto jeæena preklinjala Joba. Ipak u Jobu 1,22 stoji: “Uza sve to, nije sagrijeπio Job nitije kakvu ludost protiv Boga izustio.”

Iako je postavljao pitanja zaπto su ga snaπle te nevolje, Job nikada nijeizgubio povjerenje u svojeg Stvoritelja i Izbavitelja, niti u konaËno izbavljenjeBoæjeg naroda na svrπetku vremena. Tako je on pokazao Kristov karakter ipostao simbol Krista — joπ jednog pravednog, nevinog stradalnika.

Ova jedinstvena knjiga otvara pogled na veliku borbu izmeu dobra i zla kojase oËituje u naπem stradanju na Zemlji. –avao je stvaran i lukav protivnik, kojiËesto koristi i naπe najbliæe da bi nas obeshrabrio. U sluËaju Joba opisanog kao“neporoËnog i pravednog” — njegovi dobronamjerni, ali ne baπ mudri prijateljigovorili su mu da su njegove nevolje kazna za njegove grijehe. Meutim, zbogËovjekovog pada, mi stalno imamo probleme na Zemlji. Job nas ipak podsjeÊada Bog, premda katkad povlaËi svoju zaπtitu nad nama kako bi proËistio naπkarakter, nikada ne nalazi zadovoljstvo u naπim patnjama. Boga ljubavi i milostistoji u oπtroj suprotnosti prema Sotoninoj zlonamjernosti. U Ivanu 10,10 stoji:“Lopov ne dolazi, osim da ukrade, zakolje i uniπti. Ja sam doπao da ovce imajuæivot i da ga imaju u izobilju.” Poput Joba, i mi se moæemo dræati obeÊanja:mada avao uniπtava, Bog nas obnavlja.

Christelle Agboka, Toronto, Ontario, Kanada

Poput Joba, i mi se moæemo dræati obeÊanja: mada avao uniπtava, Bognas obnavlja.

123


Uzdanje u Boga u olujama

DOKAZJob 1,1; 2,3; 5,8; 13,15; Filipljanima 3,10; 1. Petrova 4,12-16

Nitko ne voli stradati. Ipak Biblija govori o pokazivanju radosti usred oËaja,mirnoÊe usred kaosa i mira u oluji. Knjiga o Jobu ilustrira tu temu. Job jesmatran pravednikom, a ipak njegova priËa govori o neizrecivoj patnji. OpÊemiπljenje Hebreja toga doba bilo je da je patnja rezultat greπnih postupaka.Meutim, mi Ëitamo da je Job bio “neporoËan i pravedan: bojao se Boga i kloniozla” (Job 1,1). Dakle, nasuprot popularnom vjerovanju onog vremena, Job nijestradao zbog svojih grijeha. Mi stjeËemo dojam da su Jobove kuπnje bila njegovaistinska nagrada (Job 2,3; 1. Petrova 4,12-16).

Knjiga o Jobu podijeljena je u tri dijela: (1) Jobov dijalog s prijateljima, (2)njegove besjede i (3) Boæje javljanje. Meutim, prije nego πto je poËelo Jobovostradanje, mi se upoznajemo sa Sotonom. On se pojavljuje nepozvan i upuÊujeBogu izazov da iskuπa Joba (Job 1,6).

U æestokom progonu Sotona se okomio na prve ljude na Zemlji. Patnja jepostala neizbjeæna. Ipak, kao vjernici mi moæemo reagirati na patnju kao Job:“On me ubit’ moæe: nade druge nemam veÊ da pred njim svoje dræanje oprav-dam.” (Job 13,15) U nekoliko drugih prigoda Job je odvaæno izrazio svojepovjerenje u Boga (vidi Job 5,8; 19,25; 23,10-14).

Bog moæda ne poziva vas ili mene da stradamo kao Job. Meutim, mi dobroznamo da Êemo za vrijeme svojeg boravka na Zemlji morati proÊi kroz brojnekuπnje. Kad naiemo na poteπkoÊe, trebali bismo se sjetiti da je s nama Bog,da se u stradanju joπ tjeπnje povezujemo sa svojim UËiteljem u “njegovimpatnjama” (Filipljanima 3,10). Kuπnje kroz koje prolazimo Ëine nas poniznima,jer smo pritom navedeni da se sjetimo kako ne moæemo razumjeti Boæje putove(Job 11,7; Izaija 55,8).

»esto mislimo da kuπnja nije tako vaæna prepreka na putu prema bitnijemodrediπtu, ali se nikad ne zadræimo da dublje razmislimo πto to naπ nebeskiUËitelj moæda æeli usaditi u nas. Imajmo na umu da upravo u vrijeme kuπanjatrebamo imati vjeru u Boga koji se veÊ pokazao kao vjeran. Takoer nemojmozaboraviti kako je On obeÊao da Êe biti s nama u olujama i da Êe nam dati snagui potporu.

ODGOVORITE1. ©to moæemo nauËiti od Joba, Pavla i Isusa o noπenju sa æivotnim izazovima?2. Kako vam je Bog pomogao da svladate kuπnje? Jeste li osjetili Njegovu

vjernost u svojem æivotu?3. Zaπto je bitno imati vjeru u Boga na naπem krπÊanskom putu, pogotovo kad

prolazimo kroz æivotne oluje?

Alexandra Yeboah, Ontario, Kanada

124


Divna nada

LOGOSJob 1,12; Matej 4,1-11; Rimljanima 5,3-5; 1. KorinÊanima 2,9; 10,13; 2. Ko-

rinÊanima 4,16-18; Hebrejima 4,16; Jakov 5,11; 1. Petrova 5,8; Otkrivenje 21,1-4

Kad govorimo o patnji, Ëesto pomiπljamo na Joba. Danas Êemo naÊi vremenada dublje zaemo u neke pouke koje nalazimo u Knjizi o Jobu i na drugimmjestima u Svetom pismu, koje nam mogu pomoÊi u vlastitim svakidaπnjimborbama i æivotnim nevoljama.

Bog ne æeli da mi patimo (Job 1,12; Matej 4,1-11; 1. Petrova 5,8)U poËetku Bog je stvorio ljude da æive s Njim u raju. BuduÊi da svi osjeÊamo

da patnja nije trebala biti naπa sudbina, mi se borimo protiv nje kad god jedoæivimo. Meutim, jeste li zapazili da bez obzira na to koliko ste puta doæivjelipatnju, nikada se niste na nju sasvim naviknuli?

Kad se suoËavamo s raznim izazovima, na umu moramo imati Ëinjenicu daje patnja posljedica grijeha. Isto tako trebamo imati na umu da Bog moæe upo-trijebiti naπu patnju da razvije naπ karakter i da nam pruæi vrijedne pouke. MipreËesto zaboravljamo tko nam je pravi neprijatelj. OdveÊ Ëesto Sotona nas kuπada okrivimo Boga za nevolje u kojima smo se naπli. Meutim, mi se borimoprotiv patnje zato πto Boæja namjera nikada nije bila da patimo.

U 1. Petrovoj 5,8 stoji da je avao poput “gladnog lava koji riËe ne bi liuplaπio i πËepao svoj plijen — πto je prikladna slika avola koji je preko progonanastojao zaplaπiti krπÊane i tako ih prisiliti na otpad.” (The Seventh-day Advent-ist Bible Commentary, sv. 7, str. 587)

Karakter se oblikuje u nevoljama (Rimljanima 5,3-5; 2.KorinÊanima 4,16-18; Jakov 5,11)

Job je razvio izdræljivost, karakternu crtu koja se visoko cijeni kod krπÊani-na. Nemojmo misliti da se Job i u jednom trenutku osvrnuo unatrag na svojæivot i poËeo saæalijevati. Ja vjerujem da je on duboko razmiπljao i nauËio poukekoje mu je Bog dao.

Job je uz Boæju pomoÊ razvijao karakter. I tako, kad je naiπla velika nevolja,on se nije okrenuo protiv Boga. Kad ga je æena nagovarala da prokune Boga,ukorio ju je rijeËima: “Kad od Boga primamo dobro, zar da onda i zlo ne primi-mo?” (Job 2,10)

BuduÊi da je Job shvatio patnju, odluËio je iz te grozne situacije izvuÊi ononajbolje. OdluËio je uz Boæju pomoÊ usavrπiti svoj karakter, shvativπi da je tojedino πto mu je ostalo.

“Malo je ljudi bilo pozvano da dokaæu svoju vjernost u tako muËnim okol-nostima. Pisac poslanice [Jakov] oËito smatra Joba povijesnom osobom, a nealegorijskim likom.” (Isto, sv. 5, str. 539)

125

Na nama je da odluËimo kakav Êe biti naπ karakter. Bog nam dopuπta daizaberemo kakvi Êemo biti i kakvu sliku o sebi æelimo pokazati onima oko nas.Kad se sljedeÊi put suoËite s nekom nevoljom, uz molitvu potraæite pouku kojuvam Bog æeli uputiti. Zapazite kako vas On oblikuje da biste postali kao dija-mant. Dijamant u poËetku izgleda kao obiËan kamen, ali zahvaljujuÊi tempera-turi, tlaku i zatim oblikovanju, dijamant dobiva veliku vrijednost. Mi smo svipodvrgnuti procesu zahvaljujuÊi kojem postajemo dijamant. Ipak, mi mrzimo tajdio u procesu stvaranja dijamanta. Trebamo voljeti cijelo putovanje, a ne samoodrediπte.

»ak i u patnji Bog nas ljubi i upravlja situacijom (1. KorinÊanima10,13; Hebrejima 4,16)

Viπe od bilo Ëega, Bog nam æeli pomoÊi u trenucima borbe. Æelja Mu je danas dræi u svojem naruËju ljubavi i da nas utjeπi kad smo oæaloπÊeni. On æelibiti Onaj kome Êemo se obraÊati za potporu i ohrabrenje. U Hebrejima 4,16 Bognas poziva da priemo Njegovom prijestolju kada nam je potrebna pomoÊ.

Za koliko ste kraljeva Ëuli da su pozivali svoje podanike da smjelo pristupenjihovom prijestolju kad im je bila potrebna kraljeva prisutnost? »ak je i Esteri,kraljevoj æeni, bilo potrebno dopuπtenje da doe pred njegovo prijestolje! NaπOtac nam kaæe da neÊe dopustiti da budemo kuπani viπe nego πto moæemopodnijeti i da Êe On pronaÊi put da se spasimo od kuπnje (1. KorinÊanima10,13). Bog ne æeli gledati kako patimo. On svime upravlja. Njegova je namjerada okonËa svaku patnju u ovom æivotu i da nas vrati u raj koji je postojao prijenego πto se grijeh pojavio na svijetu.

Nebo je dovoljno jeftino (1. KorinÊanima 2,9; Otkrivenje 21,1-4)Jeste li kada kupili neπto tako predivno da biste to platili Ëak i viπe od onoga

πto ste dali? Isus se upravo tako osjeÊa kad smo mi u pitanju. On je plationajveÊu moguÊu cijenu! Ostavio je Nebo i doπao na naπ greπni planet. A ondaje umro smrÊu koju smo mi zasluæili da mi ne bismo morali umrijeti!

Ako uzmemo u obzir sve πto je Isus uËinio za nas i da Mu to nikada nemoæemo vratiti, Nebo Êe za nas biti vrlo jeftino. Kad budemo vidjeli Isusa imjesto koje je On pripremio za nas, zaboravit Êemo sve πto smo ovdje proæivjeli.Ja vjerujem da je Job shvatio da ovaj svijet nije njegov dom i da je on tu samoprolaznik.

Mi se mnogo ËeπÊe usredotoËujemo na borbe s kojima se suoËavamo ovdje,a nedovoljno na naπ nebeski dom. Kao krπÊani, mi imamo tako divnu nadu.Prema tome, promatrajmo svoje bitke iz druge perspektive. Gledajmo na svojprekrasan dom gdje Êemo boraviti s Isusom.

Michelle Solheiro, Edmonton, Alberta, Kanada

Mi smo svi podvrgnuti procesu zahvaljujuÊi kojem postajemo dijamant.

126


Najgore je najbolje

SVJEDO»ANSTVO2. KorinÊanima 5,7

“U svim su se vremenima Boæji vjesnici izlagali prijeziru i progonstvu zbogistine. Josipa su oklevetali i progonili zato πto je ustrajao u kreposti i poπtenju.Davida, tog izabranog Boæjeg vjesnika, njegovi su neprijatelji lovili kao divljuzvijer. Daniel je bio baËen u lavlju jamu jer je ostao odan Nebu. Job je ostao bezsvega πto je imao; bio je tako bolestan da su ga se njegova rodbina i prijateljignuπali; ali ostao je vjeran. Jeremiju nisu mogli sprijeËiti da iznosi rijeËi kojemu je Bog povjerio; njegovo je svjedoËenje toliko razbjesnilo kralja i knezove dasu ga bacili u jamu s muljem. Stjepan je bio kamenovan zato πto je propovijedaoKrista i to razapeta. Pavla su zatvarali u tamnicu, tukli πtapovima, kamenovalii na kraju smaknuli zato πto je bio vjeran Boæji vjesnik poganima. A Ivan je bioprognan na otok Patmos ’zbog rijeËi Boæje i zbog Isusova svjedoËanstva’.

Ovi primjeri ljudske ustrajnosti svjedoËe o postojanosti Boæjih obeÊanja —Njegovoj trajnoj prisutnosti i milostivoj potpori. Oni svjedoËe o snazi vjere kojase uspjeπno odupire silama svijeta. Djelo je vjere osloniti se na Boga unajmraËnijem Ëasu i osjeÊati, bez obzira na veliËinu kuπnje i izloæenost oluji,da je naπ Otac za kormilom. Oko vjere moæe vidjeti u buduÊnost i ispravnoprocijeniti vrijednost vjeËnog blaga. ...

Sotona je u svim vremenima progonio Boæji narod. MuËio ih je i ubijao, alisu oni umiruÊi nadvladali. PosvjedoËili su o Onome koji je moÊniji od Sotone.Zli ljudi mogu muËiti i ubiti tijelo, ali ne mogu dirnuti æivot koji je s Kristomskriven u Bogu. Oni mogu muπkarce i æene zatvarati meu zatvorske zidine, aline mogu vezati duh.

Preko nevolje i progonstava u Boæjim se izabranicima objavljuje Njegovaslava — Njegov karakter. Kristovi vjernici, omrznuti i progonjeni od svijeta,odgajani su i poduËavani u Kristovoj πkoli. Na Zemlji hode uskim putovima;oËiπÊeni su u peÊi nevolje. ... BuduÊi da su dionici Kristovih patnji, oni iza jadavide slavu govoreÊi: ‘Dræim, doista, da patnje sadaπnjega vremena nisu dostojneusporedbe sa slavom koja Êe se objaviti u nama.’ (Rimljanima 8,18)” (Ellen G.White, Djela apostolska, str. 362,363)

ODGOVORITEKako moæete u trenutaËnim okolnostima biti svjedok za Boga?

Brittany Venus Hudson, Brampton, Ontario, Kanada

“Sotona je u svim vremenima progonio Boæji narod.”

127


Vjera pod pritiskom

PRIMJENAPostanak 50,20; Job 1,22; 23,20; Rimljanima 8,18.28; Filipljanima 4,6.7

Perspektiva je najvaænija. To je razlika izmeu oËaja i nade. Svijest o tomeda su kuπnje s kojima se suoËavamo na Zemlji privremene i relativne i da namsve ide na dobro, daje nam dovoljno razloga da se pouzdamo u Boga. Zlo kojenam avao namjerava uËiniti, Bog koristi za naπe dobro (Postanak 50,20). Naπaje uloga, kao πto vidimo kod Joba, da se pouzdamo u Njega. Navest Êemo nekemetode koje Êe nam pomoÊi da zadræimo ispravnu perspektivu.

Ponovno upoznajte Boæji karakter. Ponovno se upoznajte s Bogom iprisjetite se kakav je Njegov karakter. Njega su okrivljavali i pripisivali Mu mno-go ruænog. Ali Job nije okrivljavao Boga za svoje boli. On nije okrivljavao Bogazato πto je znao da njegova bolest i njegov gubitak nisu Boæja pogreπka. Job jes povjerenjem gledao na Boæji karakter i znao da Êe mu svaka bol posluæiti nadobro.

Odmorite se i opustite. Kad poznajete Boæji karakter, nema potrebe dabudete uznemireni ili zabrinuti. Ne morate se pitati πto da radite ili koliko Êetese dugo morati vrtjeti u krugu. Moæete se odmoriti i opustiti u Njegovoj prisut-nosti uæivajuÊi u miru koji nadilazi naπu spoznaju (Filipljanima 4,6.7).

Shvatite i prihvatite. Na kraju Knjige o Jobu Bog otkriva donekle svojuveliku silu da bi podsjetio Joba da on ne zna sve — niti mora znati. Sve πto muje potrebno jesu vjera i pouzdanje u moÊnog, nepromjenjivog Boga punog lju-bavi. Mi takoer moramo prihvatiti Ëinjenicu da ne znamo sve, da nikada neÊemou potpunosti razumjeti Boæju namjeru kada dopuπta da nam se neπto dogodi.Kao πto je rekao Sokrat: Jedina stvar koju znamo jest da niπta ne znamo.

To je u redu, zato πto mi sluæimo Bogu koji “zna put kojim kroËim” (Job23,10). Mi ne moramo znati ili razumjeti zaπto je tako. Vjerojatno to ne bismorazumjeli ni kad bi nam netko objasnio. Sve πto trebamo znati jest da Isussvime upravlja. Ta istina trebala bi i morala biti dovoljna da se pouzdamo uNjega.

ODGOVORITE1. U kojim osobinama Boæjeg karaktera moæemo naÊi utjehu kad je naπa vjera

pod pritiskom?2. Navedite pitanja na koja æelite da vam se odmah odgovori. SpreËavaju li vas

ta pitanja da sluæite Bogu ili da se pouzdate u Njega? Zaπto? Jesu li vampotrebni odgovori da biste slijedili Boga? Daje li vam On dovoljno razloga davjerujete u Njega Ëak i ako ne odgovara na vaπa pitanja?

Simone Samuels, Montreal, Kanada

Sve πto trebamo znati jest da Isus svime upravlja.

128


Izdræljivost

MI©LJENJERimljanima 8,28

Svatko moæe posvjedoËiti da æivot ukljuËuje kuπnje. Zato se i vodi rat zasvaku duπu. Ljepota hodanja s Kristom ogleda se u tome πto imamo sigurnostda postoji neki viπi cilj u svakoj muËnoj situaciji kroz koju prolazimo.

Bog je Adamu i Evi dao sve πto je bilo dobro. Naæalost, kad su ubrali zabra-njeni plod, u svijet je uπao grijeh. Bog nikada nije namjeravao da mi budemoodvojeni od Njegove ljubavi i prisutnosti niti je On planirao propast, tugu inesreÊu koje vidimo danas. Meutim, Sotona je uspio prevariti Evu lukavimrijeËima da im je Bog neπto uskratio kada im je rekao: “Ne, neÊete umrijeti!Nego, zna Bog: onog dana kad budete s njega jeli otvorit Êe vam se oËi, i vi Êetebiti kao bogovi, koji razluËuju dobro i zlo.” (Postanak 3,4.5)

Meutim, istina je da “ne uskraÊuje Jahve dobara onima koji idu u ne-duænosti” (Psalam 84,12). Svaka Boæja rijeË je istinita zato πto “Bog nije Ëovjekda bi slagao” (Brojevi 23,19). Biblija tvrdi da On “nikad ne laæe” (Titu 1,2). Dakle,postaje jasno da ne treba Njega okrivljavati za sve nesreÊe koje se dogaaju odËovjekovog pada. Bog je “pravedan ... na svim putovima svojim” (Psalam 145,17)i svakome od nas dao je slobodu izbora. A da bi ta moguÊnost izbora bilapoπtena, nuæno je da mi sagledamo posljedice dobra i zla. Baπ zato Bog nijezaustavio Sotonino djelovanje. »ak i u takvoj situaciji, vrlo ohrabruje spoznajada On svaku muËnu okolnost moæe pretvoriti u blagoslov ako poput Joba izdr-æimo do kraja.

U Knjizi o Jobu nalazimo veliku nadu. Usprkos velikim poteπkoÊama s ko-jima se suoËavao, on je ostao odan Bogu. Znao je da je Bog dobar. Shvatio jeda na kraju sve, ukljuËujuÊi i nesreÊu i patnju, “Bog Ëini da pridonosi dobruonih koji ga ljube” (Rimljanima 8,28).

ODGOVORITE1. ©to za vas znaËi spoznaja da Bog sve tako usmjerava da bude za vaπe dobro?

Kako vam to moæe pomoÊi da buduÊe kuπnje doËekate s povjerenjem uBoga?

2. Kako moæete pomoÊi onima koji dovode u pitanje Boæju dobrotu?

Jennifer Alicia Alvarado, Toronto, Ontario, Kanada

U Knjizi o Jobu nalazimo veliku nadu.

129

Petak, 30. prosinca

NauËimo gdje nam je mjesto


ZAKLJU»AKU Knjizi o Jobu spoznajemo Ëinjenicu da smo mi u stanju razumjeti patnju

u ovom svijetu, ali ne tako πto Êemo je jednostavno promatrati i ishitrenodonositi zakljuËke. Jobova priËa otkriva ono πto je od njega bilo skriveno, irazrjeπava tajnu nevidljivih sila koje se bore za nas i protiv nas. Ona objeloda-njuje zlonamjernost Sotone, Boæju vjernost, razloge za podnoπenje patnje i Boæjusilu da obnovi ono πto je oπteÊeno, a da pritom ne prekrπi vlastita pravila. Mipoznajemo svoju ulogu u velikoj borbi i Boæju silu da moæemo izdræati i pobije-diti.

RAZMOTRITEu Skladajte pjesmu nakon πto odsluπate Händelovog Mesiju u cjelini. Iako

moæda mislite da ne moæete dodati niπta novo poruci o Isusu, molite se zaotkrivenje o Spasitelju u nekoj pjesmi za naπe vrijeme.

u Naslikajte prizor iz Jobovog æivota koji najbolje saæima vaπ dojam o knjizi.Koji prizor posebno zaokuplja vaπu maπtu? Svoju sliku moæete ponuditinekom poduzeÊu koje se bavi proizvodnjom slagalica, kako biste zatim tuslagalicu pokazali drugima.

u Kreirajte interaktivnu web-stranicu sluæeÊi se tekstom iz Joba 1 i 2,1-10, nakojoj Êe odreena osoba moÊi upisati svoje ime (i eventualno okolnosti)umjesto podataka o Jobu. Tako Êe moÊi prilagoditi izvjeπtaj i Ëitati ga kaoda se dogodio upravo njoj.

u Posjetite nekoga ovaj tjedan (ili Ëim budete mogli) tko je proπao kroz nekitragiËni dogaaj u svojem æivotu. Pritom pazite da se ne usredotoËite naulogu grijeha i velike borbe u toj tragediji, nego, umjesto toga, na ljubav ipotporu koja je toj osobi potrebna.

u Istraæite moguÊnosti koje Êe vam pomoÊi da s puno takta objasnite biblijskoglediπte o patnji nekome tko okrivljuje Boga za svu patnju na ovom svijetu.

POVEÆITENathan Brown, I Hope (Signs Publishing, 2014.).Jimmy Phillips, “Coming to Grips with Suffering”, Adventist Review, 12.

srpnja 2013., http://www.adventistreview.org/2013-1519-p15.Oswald Chambers, “Partake of His Suffering”, Relevant, http://www.relevant-

magazine.com/god/deeper-walk/blog/175-partake-of-his-suffering.


130

“Dio je Boæjeg plana da nam kao odgovor na molitvu vjere dade ono πto namne bi dao da Ga nismo molili.” (Ellen G. White, Velika borba, str. 415)

“Razvijajte naviku da razgovarate sa Spasiteljem. ... Neka se vaπe srce uvijekdiæe u tihoj molitvi za pomoÊ, za svjetlost, za snagu, za mudrost. Neka svaki vaπdah bude molitva.” (Ellen G. White, Put u bolji æivot, str. 328)

Moj dnevnik posredniËke molitve

Moj molitveni popis:

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

Moja molitvena iskustva:

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

..................................................................................................................................

131

01 S Matej 27,51 Zavrπena sluæba u Hramu

02 N Matej 27,58-60 Muπkarci i æene trebaju stajati uz Krista03 P Matej 28,2 Uvijek postoji svjetlo usred tame04 U Luka 24,6.7 “Uskrsnuo je!”05 S Matej 28,4 SvjedoËenje straæara koji su Ëuvali grob06 » Matej 27,52.53 “Prvina” pobjede nad smrÊu07 P Otkrivenje 3,21 Isus Êe nam dati silu da pobijedimo08 S Psalam 24,7 Rijeπeno pitanje Boæje vrhovne vlasti

09 N Ivan 3,16 “Grijeh je bezakonje”10 P Ivan 19,30 Velika borba pogaa sav stvoreni svijet11 U Psalam 119,34 Boæji zakon je konaËno obranjen12 S 1. Petrova 2,24 Boæji Sin je ponio rane umjesto nas13 » Psalam 24,9 Trijumfalni doËek Krista na Nebu14 P Luka 24,49 ObeÊanje boæanske sile15 S Luka 24,13.14 Dvojica uËenika — od oËaja do nade

16 N Luka 24,27 UËenici dobivaju svjetlo o Kristu17 P Luka 24,30.31 Isus se otkriva uËenicima18 U Luka 24,35.36 “Zaista je Gospodin uskrsnuo!”19 S Luka 24,45 Isus “otvara um” svojim sljedbenicima20 » Ivan 15,26 Kada Sveti Duh doe kao Branitelj21 P Djela 1,8 ObeÊanje Duha: “Primit Êete snagu”22 S Djela 2,17 Sila koja je uzdrmala svijet

23 N Djela 4,1-3 Protivljenje vjerskih voa24 P Djela 5,29 “Treba se viπe pokoravati Bogu”25 U Djela 5,39 Opasno je odbijati pozive na pokajanje26 S Jakov 5,7 Sveti Duh Êe ponovno doÊi u naπe vrijeme27 » Djela 7,57.58 Stjepan, prvi krπÊanski muËenik28 P Djela 8,27-29 Evanelist Filip29 S Djela 9,4.5 Savao postaje Pavao, apostol pogana

30 N 1. Timoteju 4,12 Timotej, mladiÊ za ugled31 P Otkrivenje 1,1 Ljubljeni uËenik postaje pisac Otkrivenja

JUTARNJI REDCI — LISTOPAD 2016.Nakon uskrsnuÊa

132

01 U Otkrivenje 2,10 Boæja poruka za Njegov narod02 S Otkrivenje 1,3 Knjiga otvorena za naπe prouËavanje03 » Otkrivenje 1,9 Isusovo svjedoËanstvo i Boæja ljubav04 P Otkrivenje 5,5.6 Kristov rad na naπem otkupljenju05 S Luka 21,25.26 Gledanje u buduÊnost

06 N Matej 7,14 Odgovorni za svjetlo koje nam je dano07 P Ivan 3,19 Opasna ravnoduπnost prema svjetlu08 U Hebrejima 11,36 Progonstvo u prvim stoljeÊima09 S Otkrivenje 2,20 Sotonini sljedbenici kvare ranu Crkvu10 » Matej 25,1.2 Dvije skupine sljedbenika11 P 2. Timoteju 3,12 Oni Êe progoniti i nas12 S Otkrivenje 1,19 NaËela reformacije treba i danas dræati

13 N Psalam 19,14 Razlika izmeu vjere i drskosti14 P Psalam 91,4 Biti vjeran do smrti15 U Psalam 121,1.2 Borba na æivot i smrt16 S Daniel 2,28 Bog otkriva svoje tajne u svako vrijeme17 » 1. Solunjanima 5,5.6 Bog nas poziva da budemo djeca svjetla18 P Djela 19,36 Niπta ne Ëinite naglo i ishitreno19 S Izreke 13,10 Zauzimajte se za slogu

20 N Ivan 7,17 Poznavati i primjenjivati istinu21 P Ivan 5,39 Ljude treba uËiti da istraæuju Pismo22 U Efeæanima 6,12 Dobri i zli aneli su uvijek prisutni23 S Daniel 10,14 Daniel i Otkrivenje — usporedno24 » Daniel 12,4 Daniel otpeËaÊen za prouËavanje25 P Rimljanima 8,35 Protivnici se podsmjehivali adventistima26 S 2. KorinÊanima 4,8.9 SvjedoËenje Williama Millera

27 N Otkrivenje 14,6.7 Troaneoska vijest poziv k Boæjoj rijeËi28 P Izaija 58,12 Boæjem zakonu nije potrebna izmjena29 U Otkrivenje 10,2 Objavljivanjeje Boæje posljednje poruke30 S Otkrivenje 10,10.11 »vrsto se dræite istine u Isusu

JUTARNJI REDCI — STUDENI 2016.BuduÊnost u Otkrivenju

133

01 » 2. Timoteju 2,15 Istraæujte Pismo da biste potvrdili istinu02 P Matej 24,36 Ne odreujte vrijeme Kristovog povratka03 S Otkrivenje 10,5-7 “NeÊe viπe biti odlaganja”

04 N Titu 2,14.15 Pozvani smo da se odvojimo od svijeta05 P Matej 24,42-44 Svaki dan æivimo kao da nam je posljednji06 U Izaija 21,12 Nije vrijeme za kompromis07 S Matej 25,32.33 OdluËimo se za posluπnost umjesto pobune08 » Malahija 3,17 Oni koji dræe Zapovijedi su Boæji dragulji09 P Izaija 58,1 Objavljujmo tri aneoske vijesti10 S Ezekiel 36,26 “Dat Êu vam novo srce”

11 N Matej 5,14 Boæji narod se ne treba skrivati12 P Matej 24,3 “Kad Êe to biti?”13 U Rimljanima 8,18 Mi smo Kristovi vojnici14 S Ezekiel 20,19.20 Boæji peËat je subota15 » Efeæanima 6,10 Onaj tko vjeruje mora jaËati u Gospodinu16 P 1. Petrova 1,12 Proπlost i sadaπnjost u Bibliji17 S Matej 24,13.14 Uputimo posljednju vijest upozorenja svijetu

18 N Daniel 12,10 Staza posluπnosti je put prema svetosti19 P Matej 11,28.29 Stanimo na Kristovu stranu20 1. KorinÊanima 3,9 Mi smo Boæji suradnici21 S Matej 15,9 Naπa vijest se nikada neÊe promijeniti22 » 2. Petrova 1,16 Oprezni u prihvaÊanju “novog svjetla”23 P Matej 7,21 Ne samo vjerovati, veÊ i vrπiti OËevu volju24 S 1. Solunjanima 1,5 Razlika izmeu istine i zablude

25 N Estera 3,13 Smrtna presuda nad Boæjim narodom26 P 2. Petrova 1,20.21 Otkrivenja u Pismu potjeËu od Isusa Krista27 U Izaija 26,7 Aneli i molitve nesebiËnih radnika28 S Hebrejima 2,10 Krist kuca na vrata naπeg srca29 » Brojevi 13,32 Na samoj granici ObeÊane Zemlje30 P Ivan 14,26 Krπtenje Duhom vodi k istinskoj vjeri31 S Otkrivenje 21,4 Bog je ljubav

JUTARNJI REDCI — PROSINAC 2016.Posljednji dani

134

www.znaci-vremena.comtel. 01 2361-920

U ovoj knjizinalaze se kljuËevi koji Êe svakom Ëitatelju pomoÊi da postanesvjestan velikog potencijala u svojem æivotu. NeÊete nuæno postati milijunaπ(iako biste mogli), ali vaπ Êe æivot postati daleko vrjedniji, smisleniji i bogatijinego πto ste ikada mislili! PrimljenjujuÊu naËela iz ove knjige Ben Carson se od æivota punog poteπkoÊauzdigao do æivota nevjerojatnih postignuÊa. Neka to bude i vaπa priËa!

135

Danas smo suoËeni s izazovom da se Biblija sve manje Ëita i uËi napamet, i zatovjerujemo da Êe ova knjiga najmlaima i njihovim uËiteljima vratiti oduπevljenjeza Bibliju. Vjerujemo da Êe ova knjiga donijeti posebne blagoslove naπoj djeci,uËiteljima, roditeljima i cijelim crkvama, jer tamo gdje se Ëita Boæja rijeË,blagoslovi nikada ne izostaju. Stoga vam iskreno savjetujemo i preporuËujemoda nabavite ovu knjigu!

www.znaci-vremena.comtel. 01 2361-920

NaruËite preko povjerenika

za literaturu u svojoj

mjesnoj crkvi ili izravno

kod nakladnika!

136

PO»ECI SUBOTA U LISTOPADU, STUDENOM I PROSINCU 2016.

LISTOPAD STUDENI PROSINACMJESTO 7.10. 14.10. 21.10. 28.10. 4.11. 11.11. 18.11. 25.11. 2.12. 9.12. 16.12. 23.12. 30.12.

Beli Manastir 18.22 18.09 17.56 17.45 16.35 16.26 16.17 16.11 16.07 16.04 16.04 16.05 16.10Biograd 18.35 18.23 18.11 18.01 16.51 16.43 16.35 16.29 16.25 16.23 16.23 16.25 16.29Bjelovar 18.29 18.16 18.04 17.52 16.43 16.33 16.25 16.18 16.14 16.11 16.11 16.13 16.17Borovo 18.21 18.08 17.56 17.44 16.35 16.25 16.17 16.11 16.07 16.04 16.04 16.05 16.10BraË 18.31 18.19 18.07 17.56 16.47 16.39 16.31 16.26 16.22 16.19 16.19 16.22 16.26Cres 18.39 18.26 18.14 18.03 16.53 16.44 16.36 16.30 16.26 16.23 16.23 16.25 16.29Crikvenica 18.38 18.25 18.13 18.01 16.52 16.42 16.34 16.28 16.23 16.21 16.20 16.23 16.26»akovec 18.30 18.17 18.04 17.52 16.42 16.32 16.24 16.17 16.12 16.10 16.09 16.11 16.15Dalj 18.21 18.08 17.56 17.44 16.35 16.25 16.17 16.11 16.06 16.04 16.03 16.05 16.09Daruvar 18.27 18.14 18.02 17.50 16.40 16.31 16.23 16.16 16.11 16.09 16.09 16.11 16.15Delnice 18.38 18.25 18.13 18.01 16.51 16.41 16.34 16.27 16.23 16.20 16.20 16.22 16.26Dubrovnik 18.25 18.13 18.02 17.51 16.43 16.34 16.26 16.21 16.17 16.16 16.16 16.17 16.22Dugi Otok 18.36 18.23 18.12 18.01 16.52 16.43 16.35 16.29 16.25 16.22 16.22 16.24 16.28–akovo 18.22 18.10 17.58 17.46 16.36 16.26 16.19 16.12 16.08 16.05 16.05 16.07 16.11Gareπnica 18.29 18.16 18.04 17.52 16.43 16.33 16.25 16.19 16.14 16.11 16.11 16.13 16.17GospiÊ 18.35 18.23 18.11 17.59 16.50 16.41 16.33 16.27 16.23 16.20 16.20 16.22 16.26Grubiπno Polje 18.27 18.14 18.02 17.50 16.40 16.31 16.23 16.16 16.11 16.09 16.09 16.11 16.15Hvar 18.32 18.19 18.08 17.57 16.48 16.40 16.32 16.26 16.22 16.20 16.20 16.22 16.26Ilok 18.19 18.06 17.53 17.42 16.32 16.23 16.15 16.08 16.04 16.01 16.01 16.03 16.07Karlovac 18.34 18.21 18.09 17.57 16.47 16.38 16.30 16.23 16.19 16.16 16.16 16.18 16.22Knin 18.31 18.19 18.07 17.56 16.47 16.38 16.30 16.24 16.20 16.17 16.17 16.20 16.23Koprivnica 18.29 18.16 18.03 17.51 16.41 16.31 16.23 16.16 16.11 16.09 16.08 16.11 16.14KorËula 18.29 18.17 18.05 17.55 16.46 16.37 16.30 16.25 16.20 16.19 16.19 16.21 16.25Kornat 18.35 18.23 18.12 18.01 16.52 16.43 16.35 16.29 16.25 16.23 16.23 16.25 16.29Krapina 18.33 18.20 18.07 17.55 16.45 16.35 16.27 16.20 16.16 16.13 16.13 16.14 16.19Kriæevci 18.30 18.17 18.04 17.52 16.42 16.32 16.24 16.17 16.13 16.10 16.10 16.11 16.16Krk 18.38 18.25 18.13 18.02 16.52 16.43 16.35 16.28 16.24 16.22 16.21 16.23 16.27Kutina 18.29 18.17 18.04 17.53 16.43 16.34 16.25 16.19 16.14 16.12 16.12 16.14 16.18Lastovo 18.31 18.19 18.08 17.57 16.48 16.40 16.32 16.27 16.23 16.21 16.22 16.23 16.28Lipik 18.27 18.14 18.02 17.50 16.41 16.31 16.23 16.17 16.12 16.10 16.10 16.11 16.16Loπinj 18.39 18.26 18.14 18.03 16.54 16.44 16.37 16.31 16.26 16.24 16.24 16.26 16.30Makarska 18.28 18.16 18.05 17.54 16.45 16.36 16.29 16.23 16.19 16.17 16.17 16.19 16.23Maruπevec 18.31 18.17 18.05 17.53 16.43 16.33 16.25 16.18 16.13 16.10 16.10 16.12 16.16MetkoviÊ 18.27 18.15 18.04 17.53 16.44 16.35 16.28 16.22 16.18 16.16 16.16 16.18 16.22

137

PO»ECI SUBOTA U LISTOPADU, STUDENOM I PROSINCU 2016.

LISTOPAD STUDENI PROSINACMJESTO 7.10. 14.10. 21.10. 28.10. 4.11. 11.11. 18.11. 25.11. 2.12. 9.12. 16.12. 23.12. 30.12.

Mljet 18.28 18.16 18.05 17.54 16.45 16.37 16.29 16.24 16.20 16.18 16.18 16.20 16.25Naπice 18.23 18.10 17.58 17.46 16.37 16.27 16.19 16.13 16.08 16.05 16.05 16.07 16.11Nova Gradiπka 18.26 18.14 18.01 17.50 16.40 16.31 16.23 16.16 16.12 16.10 16.09 16.11 16.15Novska 18.29 18.16 18.04 17.52 16.43 16.33 16.25 16.19 16.14 16.12 16.11 16.14 16.17Opatija 18.38 18.26 18.14 18.02 16.52 16.43 16.35 16.28 16.24 16.22 16.21 16.23 16.27Osijek 18.22 18.09 17.56 17.45 16.35 16.26 16.17 16.11 16.07 16.04 16.04 16.06 16.10OtoËac 18.35 18.23 18.11 17.59 16.50 16.41 16.33 16.26 16.22 16.20 16.20 16.22 16.26Pag 18.36 18.23 18.11 18.00 16.51 16.41 16.34 16.28 16.23 16.21 16.21 16.23 16.27Pakrac 18.27 18.14 18.02 17.50 16.41 16.31 16.23 16.17 16.12 16.10 16.09 16.11 16.16Peljeπac 18.28 18.16 18.05 17.54 16.45 16.37 16.29 16.24 16.20 16.18 16.18 16.20 16.24Petrinja 18.31 18.18 18.05 17.54 16.44 16.35 16.27 16.20 16.16 16.13 16.13 16.15 16.19PloËe 18.28 18.16 18.04 17.53 16.44 16.35 16.28 16.22 16.19 16.16 16.17 16.19 16.23PoreË 18.42 18.29 18.17 18.05 16.56 16.46 16.38 16.32 16.28 16.25 16.25 16.27 16.31Poæega 18.26 18.13 18.01 17.49 16.40 16.30 16.22 16.16 16.11 16.08 16.08 16.10 16.14Pula 18.42 18.29 18.17 18.06 16.56 16.47 16.40 16.33 16.29 16.26 16.26 16.28 16.32Rab 18.38 18.26 18.13 18.02 16.53 16.44 16.36 16.29 16.25 16.23 16.23 16.25 16.29Rijeka 18.38 18.26 18.13 18.02 16.52 16.43 16.35 16.28 16.23 16.21 16.21 16.23 16.27Rovinj 18.42 18.29 18.17 18.05 16.56 16.46 16.38 16.32 16.28 16.25 16.25 16.27 16.31Sinj 18.31 18.19 18.07 17.56 16.47 16.38 16.31 16.25 16.21 16.19 16.19 16.21 16.25Sisak 18.31 18.17 18.05 17.54 16.44 16.35 16.26 16.20 16.16 16.13 16.13 16.15 16.19Slatina 18.26 18.13 18.01 17.49 16.39 16.29 16.21 16.15 16.10 16.08 16.07 16.10 16.13Slavonski Brod 18.23 18.11 17.58 17.47 16.37 16.28 16.20 16.13 16.09 16.07 16.07 16.08 16.13Slunj 18.34 18.22 18.09 17.58 16.48 16.38 16.31 16.24 16.20 16.17 16.17 16.19 16.23Split 18.31 18.19 18.08 17.57 16.48 16.39 16.32 16.26 16.22 16.20 16.20 16.22 16.26©ibenik 18.35 18.23 18.11 18.01 16.51 16.43 16.35 16.29 16.25 16.23 16.23 16.25 16.29Varaædin 18.30 18.17 18.04 17.52 16.42 16.32 16.24 16.17 16.13 16.10 16.10 16.11 16.16Vinkovci 18.22 18.09 17.56 17.45 16.35 16.26 16.18 16.11 16.07 16.04 16.04 16.06 16.10Virovitica 18.26 18.13 18.01 17.49 16.40 16.30 16.22 16.16 16.11 16.08 16.08 16.10 16.14Vis 18.32 18.20 18.09 17.58 16.49 16.40 16.33 16.28 16.23 16.21 16.22 16.23 16.28Vukovar 18.21 18.08 17.56 17.44 16.35 16.25 16.17 16.11 16.06 16.04 16.04 16.05 16.10Zadar 18.35 18.23 18.11 18.00 16.51 16.41 16.34 16.28 16.24 16.22 16.22 16.23 16.28Zagreb 18.33 18.20 18.08 17.56 16.46 16.37 16.28 16.22 16.17 16.15 16.14 16.17 16.20Æupanja 18.22 18.09 17.57 17.46 16.36 16.26 16.19 16.12 16.08 16.05 16.05 16.07 16.11

(Vremena u ovoj tablici navedena su po zimskom raËunanju)

138

VE»ERNJE BOGOSLUÆJE U OBITELJI

LISTOPAD

01. Psalam 84.

02. Psalam 85.03. Psalam 86.04. Psalam 87.05. Psalam 88.06. Psalam 89,1-1507. Psalam 89,16-3008. Psalam 89,31-53

09. Psalam 90.10. Psalam 91.11. Psalam 92.12. Psalam 93.13. Psalam 94.14. Psalam 95.15. Psalam 96.

16. Psalam 97.17. Psalam 98.18. Psalam 99.19. Psalam 100.20. Psalam 101.21. Psalam 102,1-1222. Psalam 102,13-29

23. Psalam 103.24. Psalam 104,1-1825. Psalam 104,19-3526. Psalam 105,1-1527. Psalam 105,16-3228. Psalam 105,33-4529. Psalam 106,1-15

30. Psalam 106,16-3331. Psalam 106,34-48

STUDENI

01. Psalam 107,1-2202. Psalam 107,23-4303. Psalam 108.04. Psalam 109,1-1905. Psalam 109,20-31


13. Psalam 117.14. Psalam 118.15. Psalam 119,1-2416. Psalam 119,25-4817. Psalam 119,49-8018. Psalam 119,81-9619. Psalam 119,97-136

20. Psalam 119,137-16021. Psalam 119,161-17622. Psalam 120.23. Psalam 121.24. Psalam 122.25. Psalam 123.26. Psalam 124.

27. Psalam 125.28. Psalam 126.29. Psalam 127.30. Psalam 128.

PROSINAC

01. Psalam 129.02. Psalam 130.03. Psalam 131.


11. Psalam 139,1-1212. Psalam 139,13-2413. Psalam 140.14. Psalam 141.15. Psalam 142.16. Psalam 143.17. Psalam 144,1-11

18. Psalam 144,12-1519. Psalam 145.20. Psalam 146.21. Psalam 147.22. Psalam 148.23. Psalam 149.24. Psalam 150.


139

»ITANJE BIBLIJE REDOM

LISTOPAD

01. Mihej 1-4

02. Mihej 5-703. Nahum 1-304. Habakuk 1-305. Sefanija 1-306. Hagaj 1-207. Zaharija 1-408. Zaharija 5-8

09. Zaharija 9-1110. Zaharija 12-1411. Malahija 1-312. Matej 1-313. Matej 4-714. Matej 8-1015. Matej 11-13

16. Matej 14-1617. Matej 17-1918. Matej 20-2219. Matej 23-2520. Matej 26-2821. Marko 1-322. Marko 4-7

23. Marko 8-1024. Marko 11-1325. Marko 14-1626. Luka 1-327. Luka 4-728. Luka 8-1029. Luka 11-14

30. Luka 15-1631. Luka 17-18

PROSINAC

01. 2. KorinÊ. 7-1002. 2. KorinÊ. 11-1303. GalaÊanima 1-3

04. GalaÊanima 4-605. Efeæanima 1-606. Filipljanima 1-407. Koloπanima 1-408. 1. Solunj. 1-509. 2. Solunj. 1-310. 1. Timoteju 1-6

11. 2. Timoteju 1-412. Titu i Filemonu13. Hebrejima 1-314. Hebrejima 4-615. Hebrejima 7-916. Hebrejima 10-1317. Jakov 1-3

18. Jakov 4-519. 1. Petrova 1-520. 2. Petrova 1-321. 1. Ivanova 1-222. 1. Ivanova 4-523. 2. i 3. Ivanova24. Judina poslanica

25. Otkrivenje 1-326. Otkrivenje 4-627. Otkrivenje 7-928. Otkrivenje 10-1229. Otkrivenje 13-1530. Otkrivenje 16-1931. Otkrivenje 20-22

STUDENI

01. Luka 19-2102. Luka 22-2403. Ivan 1-304. Ivan 4-605. Ivan 7-9

06. Ivan 10-1207. Ivan 13-1508. Ivan 16-1809. Ivan 19-2110. Djela 1-311. Djela 4-612. Djela 7-10

13. Djela 11-1314. Djela 14-1615. Djela 17-1916. Djela 20-2217. Djela 23-2518. Djela 26-2819. Rimljanima 1-3

20. Rimljanima 4-721. Rimljanima 8-1022. Rimljanima 11-1323. Rimljanima 14-1624. 1. KorinÊ. 1-325. 1. KorinÊ. 4-726. 1. KorinÊ. 8-10

27. 1. KorinÊ. 11-1328. 1. KorinÊ. 14-1629. 2. KorinÊ. 1-330. 2. KorinÊ. 4-6

140

»ITANJE BIBLIJE REDOM — JEDNO POGLAVLJE DNEVNO

LISTOPAD

01. Job 12

02. Job 1303. Job 1404. Job 1505. Job 1606. Job 1707. Job 1808. Job 19




30. Job 4131. Job 42

PROSINAC

01. Psalam 3102. Psalam 3203. Psalam 33

04. Psalam 3405. Psalam 3506. Psalam 3607. Psalam 3708. Psalam 3809. Psalam 3910. Psalam 40




STUDENI

01. Psalam 102. Psalam 203. Psalam 304. Psalam 405. Psalam 5




27. Psalam 2728. Psalam 2829. Psalam 2930. Psalam 30

141

Intereuropska divizija

PO

RT

UG

AL

PO

LJS

KA

AL

ÆIR

Lisabon

SR

ED

OZ

EM

NO

MO

RE

Unije

Crkve

SkupineVjernika

StanovnikaAustijska

5012

4.1358.616.000

Bugarska

119122

7.2287.181.000

»eπko-SlovaËka

18639

9.81115.975.000

Francusko-Belgijska

16220

16.58976.165.000

Talijanska111

189.527

62.932.000Sjevernonjem

aËka338

1619.290

46.715.806Juænonjem

aËka222

1215.470

34.416.194Portugalska

9523

9.29810.349.000

Rum

unjska1.104

24065.961

19.839.000©panjolska

11141

16.52546.476.000

©vicarska52

54.546

8.331.000U

kupno2.550

548178.380

336.996.000

Misijski projekti

1.Izgradn

ja crkve u B

eËu, A

ustrija

2.U

temeljen

je adventistiËke sin

agoge u Parizu

,Fran

cuska

3.Izgradn

ja crkve u R

agusi, Italija

DjeËji projekt: O

preman

je razreda s krπÊanskim

/adven

tistiËkim vrijedn

ostima u

Ru

mu

njskoj

Viπe: w

ww

.Ad

ventistM

ission.org

MA

RO

KO

TU

NIS

UK

RA

JINA

BJE

LO

RU

SIJA

MA

–A

RS

KAG

R»

KA

©PA

NJO

LS

KA

FRA

NC

US

KA

BE

LG

IJAN

JEM

A»

KA

SL

OVA

»K

A»

E©

KA

AU

ST

RIJA

ITAL

IJA

RU

MU

NJS

KA

BU

GA

RS

KA

SIC

ILIJA

SA

RD

INIJA

SJE

VE

RN

OM

OR

EL

ITVA

©V

ED

SK

AD

AN

SK

A

NIZ

OZ

EM

SK

A

IRS

KA

EN

GL

ES

KA

Madrid

Pariz

Bern

Rim

BeË

Berlin

Prag

Bu

ku

reπt

Sofija

Bratislava

©V

ICA

RS

KA

LU

KS

EM

BU

RG

SL

OV

EN

IJA

SR

BIJA

HR

VAT

SK

AB

OS

NA

IH

ER

CE

GO

VIN

A

AL

BA

NIJA

CR

NA

GO

RAM

AK

ED

ON

IJA

knjiga o jobu - adventisti hrvatska · 2018-12-20 · knjiga o jobu bavi se nekim znaËajnim...

Documents