prim.mr.sc. Goran Ivanišević, Akademija medicinskih znanosti Hrvatske

Klimatski ljekoviti činiteljiGorskog kotara

Prirodni ljekoviti činitelji

• Dijelovi prirode (prirodnine)• Povoljno djeluju• Korištenje• očuvanje i poboljšanje zdravlja i vrsnoće života• sprječavanje, liječenje, produženo liječenje,

oporavak, rehabilitacija

Prirodni ljekoviti činitelji

Vrste• klimatski• morski• toplični

Prirodni klimatski ljekoviti činitelji

• promjena podneblja (mjesne klime)• klimatska počela: Sunčevo zračenje, temperatura,

tlak zraka, površina Zemlje, vlaga zraka, isparavanje, naoblaka, trajanje sijanja Sunca (osunčanje), smjer i brzina vjetra, oborine (padaline), snježni pokrivač

• klimatski činitelji (fronte)• klimatski postupci• čistoća zraka• kraške špilje, rudnici soli, morski klimatski činitelji

Klimatoreakcija (balneoreakcija)

• nakon 3-12 dana uporabe činitelja• umor, depresija, nesanica• gubitak teka, probavne smetnje• hunjavica, povišena tjelesna temperatura, osip• bol u bolesnim i/ili oštećenim dijelovima tijela• pokazatelj jačine činitelja, doziranje

Prirodna liječenja

• klimatoterapija (grč. κλίμα = nagib, θεραπεία = liječenje)

• talasoterapija (grč. θάλαττα = more, θεραπεία = liječenje)

• balneoterapija (lat. balneum = kupelj, θεραπεία = liječenje)

Prirodna liječenja

Stručno i pod nadzorom koriste• prirodne ljekovite činitelje • postupke fizikalne i rehabilitacijske medicine• neophodne lijekove• druge postupke• programe

Primjenaprirodnih ljekovitih činitelja

• Stručna primjena - u prirodnim lječilištima i bolnicama - prirodnih ljekovitih činitelja i drugih medicinskih postupaka - u prevenciji, liječenju, produženom liječenju i rehabiltaciji - pod stalnim nadzorom balneloga - balneoterapeuta i/ili liječnika upućenih u primjenu prirodnih ljekovitih činitelja

• Slobodna primjena - u lječilišnim mjestima -slobodna primjena prirodnih ljekovitih činitelja - za očuvanje i unapređenje zdravlja korisnika - po preporuci balneloga - balneoterapeuta i/ili liječnika upućenih u primjenu prirodnih ljekovitih činitelja

Principi primjeneprirodnih ljekovitih činitelja

• Terapijska aktivnost - djelatna primjena pojedinih prirodnih ljekovitih činitelja i postupaka u liječenju i rehabiltaciji - pod stalnim nadzorom balneloga -balneoterapeuta i/ili liječnika upućenih u primjenu prirodnih ljekovitih činitelja

• Složena primjena - korištenje svih raspoloživih prirodnih ljekovitih činitelja i postupaka

• Doziranje - individualno - neshematsko (nedovoljne doze - nedjelotvorne, prevelike - štetne) - prethodno izmjeriti, gdje je moguće, jačinu pojedinog činitelja

Klimatologija I

klimatologija (klima, prema grč. ϰλίμα, genitiv ϰλίματος: nagib; strana svijeta + -logija), znanost o klimi. Klimatologija na temelju meteoroloških podataka proučava fizičke osobine atmosfere tijekom duljega vremenskog razdoblja; dio je meteorologije, odnosno geofizike. Dijeli se na opću i specijalnu. Opća klimatologija proučava veze između klimatskih elemenata i čimbenika te nastoji pronaći opće zakone po kojima se te veze upravljaju. Specijalna klimatologija proučava klimatske prilike pojedinih dijelova Zemlje, a dijeli se na lokalnu i regionalnu.

Klimatologija II

U XIX. st. najprije se velika pozornost posvećivala proučavanju vremenskih tipova i njihove veze s pojedinim meteorološkim elementima, a potom i istraživanju značajki opće cirkulacije atmosfere i njezine povezanosti s klimatskim prilikama. Teoretski razvoj doveo je nakon 1960-ih do brojčanih simulacija vremena i klime i do pojave dinamičke klimatologije, koja koristi modele atmosferskih procesa temeljene na osnovnim fizikalnim jednadžbama gibanja te modele procesa razmjene topline i vlage u atmosferi kao i utjecaja podloge na njih.

Klimatologija III

Simulacije klimatskih modela podloga su i za procjene budućih promjena klimatskih prilika na Zemlji, što je od golemoga praktičnoga značenja. U istraživanju klimatskih prilika u geol. prošlosti Zemlje, značajnu ulogu ima paleo-klimatologija, a sve veće značenje dobiva i bioklimatologija,koja istražuje odnos između živih bića i klime (agroklimato-logija se bavi odnosom između klime i bilja, osobito kultur-noga). Medicinska klimatologija proučava odnos između klime i čovjeka (osobito umjetne klime zatvorenih prostora). Mikroklimatologija istražuje klimatske prilike u sloju zraka koji se nalazi do 2 m iznad tla, jer je taj sloj pod snažnim utjecajem podloge, a makroklimatologija klimu širih područ-ja poput država pa i kontinenata.

Klimatologija IV

Podatci o klimatskim prilikama skupljaju se motrenjem i mjerenjem vrijednosti meteoroloških elemenata na meteorološkim postajama tijekom što duljega razdoblja (barem 30 god.). Prikupljena građa obrađuje se statističkim metodama kako bi se utvrdila razdioba vrijednosti klimatskih elemenata na Zemlji, njihov dnevni i godišnji hod, ekstremne vrijednosti, učestalost pojavljivanja i dr. Odatle proizlaze razredbe klimatskih tipova, od kojih su najpoznatije Köppenova i Thornwaitova razredba klime.Klimatologija je važna gotovo u svim granama ljudske djelatnosti i gospodarstva (u zdravstvu, poljoprivredi, energetici, posebice hidroenergetici, prometu, turizmu, građevinarstvu i dr.). HE

Prirodna klimatska liječenja

• klimatoterapija • aeroterapija• helioterapija• talasoterapija• speleoterapija

Klimatoterapija I

klimatoterapija (klima + terapija) ili klimatsko liječenje, korištenje klime u terapijske svrhe. To je »reaktivna terapija« jer se očekuje povoljan odgovor bolesnikova organizma na utjecaj specifičnih klimatskih čimbenika, karakterističnih za pojedina klimatska područja. Ti su čimbenici fizikalni i kemijski (atmosferski tlak, temperatura, količina svjetlosti, sastav zraka, odn. nezagađena atmosfera, zaštićenost od vjetrova), biološki (odsutnost bakterija, specifična prehrana i način života u pojedinim klimama) i psihološki (odmor, promjena okoliša, ljepota okolice, razonoda).

Klimatoterapija II

• Morska je klima blago ili jako podražajna (aktivira obrambene snage organizma); najčešće se koristi u proljeće i jesen (→ TALASOTERAPIJA), a zimi je poštedna (ne aktivira kronične bolesti). Visinska klima (800 do 1000 m) povoljno djeluje kod anemija, bolesti dišnih putova i alergije, ali nije pogodna za starije osobe ni za dojenčad. Srednjogorska klima (500 do 800 m) vrlo je ujednačena, pa djeluje smirujuće (sedativno) i pogodna je za liječenje neuroze, psihoneuroze, za rekonvalescente te za poboljšanje općega zdravstvenog stanja. HE

Kvalifikacija klimatski povoljnih mjesta

MJESTO SVRHA KLIMA UREĐAJ-------------------------------------------------------------------------------------------------------Ljetovalištegodišnji odmor profilaksa pretežno higijenski smještaj, lakii zdravstveni podražajna sport, šetnje, kupališteturizam--------------------------------------------------------------------------------------------------------

Oporavilište preventiva blago(odmaralište) i naknadno podražajna odgovarajući domovi,

liječenje liječnički nadzor---------------------------------------------------------------------------------------------------------Lječilište kurativa prema indikacijama bolnički

i godišnjem dobu stacionar

Klimatska pošteda

Primjenom klime mogu se eliminirati štetni klimatogeni utjecaji i to:1. onečišćenje zraka (dim, prašina, alergeni)

naročito u većim gradovima i u industrijskim centrima,

2. sparina kao rezultat visoke temperature i vlage,

3. pomanjkanje insolacije, naročito kao posljedica gusto zbijenih visokih zgrada.

Klimatski podražaj

Opterećenje za organizam, koji se mora adaptirati (klimatska reakcija). Na.pr., jaka insolacija na moru ili u visini dovodi primarno do oštećenja kožnog tkiva; tek reakcija na ovaj podražaj izaziva mehanizme fizikalne i kemijske prirode koji su sekundarno ljekoviti. Ohlađivanje vjetrovima je štetan zahvat u termoregulaciji, ali vlastita reakcija tijela znači kapilarni trening i tome pojačavanje rezistencije. Reaktivna eritropoeza u visinama zbog smanjenog parcijalnog tlaka kisika je primjer djelovanja podražajne klime.

Lječilišni uvjeti• cjelodnevni raspored aktivnosti i odmora• zdrava i/ili dijetalna prehrana• isključenje pušenja, alkohola, droga, štetnih

navika• jutarnja tjelovježba• boravak na čistom zraku• društveni i kulturni programi• rekreacijski i športski programi• duhovni programi• isključenje zagađenja (alergeni, čestice, buka,

svijetlo)

Početak rada lječilišta u Hrvatskoj I

• Biograd 1976.• Bizovac 1974., 1995.• Brestovac 1909.• Crikvenica 1895.• Daruvar Rimsko doba, 1765.• Dubrovnik 1952.• Hvar 1868., 1889.• Istarske toplice Rimsko doba, 1858.• Ivanić Grad 1989.

Početak rada lječilišta u Hrvatskoj II

• Kraljevica 1924.• Krapinske Toplice Rimsko doba, 1779.• Lipik Rimsko doba, 1839.• Lokrum 1920.• Lovran 1898.• Makarska 1962.• Mrkopalj 2019?• Nin 1960.• Opatija 1889.• Rab 1914.,1954.• Rovinj 1906.

Početak rada lječilišta u Hrvatskoj III

• Sisačko jodno lječilište 1932.• Splitske toplice Rimsko doba, 1821.• Stubičke Toplice Rimsko doba, 1776.• Susak 1913.• Šibenik (Solaris) 1981.• Topusko Rimsko doba, 1818.• Varaždinske Toplice Rimsko doba, 1838.• Vela Luka 1955., 1972.• Veli Lošinj 1892.

HR balneološka služba i nastava I

1940. - Stalni balneološki savjet Banovine Hrvatske

1949. - Balneološko - klimatološki institut Uprave prirodnih lječilišta Ministarstva narodnog zdravlja NRH u Zagrebu, Demetrova 18

1953. - Odjel za balneoklimatologiju Instituta za medicinska istraživanja JAZU

HR balneološka služba i nastava IIMedicinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu1937. - nastava iz balneologije

(dekan prof. Božidar Špišić) 1941.-1945. - Ordinarijat za balneoklimatologiju 1958. - Zavod za balneoklimatologiju i fizikalnu

terapiju 1963. - Zavod za fizikalnu medicinu i rehabilitaciju1997. - obnova nastave iz balneologije 2008. - Škola narodnog zdravlja Andrija Štampar

(ŠNZ)2013. - prekid nastave iz balneologije2018. - Laboratorij za ispitivanje voda i

balneoklimatologiju ŠNZ

Hrvatski balneolozi

Prof.dr.sc. Stanko Miholić (1891.-1960.) -kemičarDr. Leo Trauner (1893.-1963.) - klimatologMr.ph. Renata Novak (1919.-1993.) Prof.dr.sc. Oskar Plevko (1916.-1965.) - fizijatar, reumatologPof.dr.sc. Veljko Mandić (1917.-1992.) - ortoped, fizijatarDipl.ing.geol. Radovan Čepelak (1944.)

Hrvatski balneolozi i publikacije

Prim.mr.sc. Goran Ivanišević (1948.) - fizijatar, reumatologPrim.dr. Oto Kraml (1953.), fizijatarPrim.dr.sc. Senka Rendulić Slivar (1962.) fizijatar1952. - "Godišnjak balneološko-klimatološkog instituta NR Hrvatske"1997. - 1998. "Balneoklimatologija">400 balneoloških analiza tm voda i peloida Hrvatskerazvrstavanje tm voda i peloidastručni i znanstveni radovi

HR Zavod za balneoklimatologiju i lječilišnu medicinu I

Analitikabalneokemijska ispitivanja termomineralnih voda, peloida i naftalana

Izrada stručnih mišljenja (ekspertiza)medicinska primjena tm voda, peloida i naftalanaturizam, farmaceutska, prehrambena i kozmetička industrija

Prikupljanje i pohrana podatakabalneološko-klimatoloških o lječilišnim mjestimabalneokemijskih o termomineralnim vodama, peloidima i dr.

HR Zavod za balneoklimatologiju i lječilišnu medicinu II

Edukacija iz balneoklimatologije i lječilišne medicine• dodiplomska i poslijediplomska nastava na

medicinskim i drugim fakultetima • cjeloživotno učenje liječnika, zdravstvenih i

drugih stručnih djelatnika • tribine, seminari i radionice za učenike u školi,

djecu u vrtićima i starije osobe• promicanje ekološke svijesti i navika• „Godišnjak za balneoklimatologiju i lječilišnu

medicinu”• „Balneoklimatologija”

HR Zavod za balneoklimatologiju i lječilišnu medicinu III

• „Opći katalog nalazišta i mjesta primjene prirodnih ljekovitih činitelja u Hrvatskoj”

• Balneološki muzej - studijska zbirka• Balneoklimatološki informacijski centar• istraživanja primjene prirodnih ljekovitih

činitelja u medicini i drugdje• fizikalna i rehabilitacijska, lječilišna, interna,

pedijatrija, gerijatrija, dermatologija, reumatologija, gastroenterologija, ORL, pulmologija, neurologija, traumatologija i dr.

Lječilišna medicina

Medicinska struka - tradicijski razvoj u prirodnimlječilištima od sredine 18. stoljeća, koristi:

• postupke i/ili metode primjene prirodnih ljekovitih činitelja, kao i fizikalne i rehabilitacijske medicine

• očuvanje i unapređenje zdravlja• sprečavanje, liječenje, produženo liječenje,

oporavak i rehabilitacija različitih bolesti• zdravstveni / lječilišni objekti

Zdravstveni turizam

Turistička djelatnosti - stručno, pod nadzorom koristi:

• prirodne ljekovite činitelje• postupke fizikalne i rehabilitacijske medicineKorisnici - zdravi• očuvanje i poboljšanje zdravlja i kakvoće životaU hotelu, kampu i/ili privatno smješteni• odabrani način života • primjena prirodnih ljekovitih činitelja i postupaka

Lječilišni turizam

Zdravstvena djelatnost - stručno i pod nadzorom koristi:

• prirodne ljekovite činitelje• postupke fizikalne i rehabilitacijske medicineKorisnici-bolesnici• kronična oštećenja sustava za kretanje• bolesti dišnoga, krvožilnoga i drugih sustava i kožeU lječilištu, hotelu, kampu i/ili privatno smješteni• odabrani način života = lječilišni uvjeti• primjena prirodnih ljekovitih činitelja i postupaka

Medicinski i dentalni turizamGrana zdravstvene djelatnosti - stručno i pod

nadzorom koristi medicinske i postupke dentalne medicine

Korisnici - zdravi i bolesni• koža, kosa• vene, arterije, srce...• sustav za kretanje (zglobovi, kosti, tetive, mišići...) • zubi…• U lječilištu, hotelu, kampu i/ili privatno smješteni• + odabrani način života = lječilišni uvjeti• + primjena prirodnih ljekovitih činitelja i postupaka

Lječilišta - opći uvjeti I

• prikaz klime i bioklime• nazočnost i kakvoća prirodnih ljekovitih

činitelja• zaštita nalazišta činitelja• analiza sastava činitelja• pozitivan rezultat i stručno mišljenje o

djelotvornosti činitelja• trajno praćenje djelotvornosti činitelja

Lječilišta - opći uvjeti II

• korisnički programi za primjenu činitelja• promičba činitelja• smještajno - ugostiteljski sadržaji• rekreacijski, športski, uljudbeni i vjerski

sadržaji• prometna povezanost mjesta primjene

činitelja• zaštićenost od zagađenja (čestice, alergeni,

buka, svijetlo)• zakonska regulativa

Akademijamedicinskih znanosti Hrvatske

• 1993. Odbor za zdravstveni turizam• Prof. dr. sc. Theodor Dϋrrigl (1926.)• 1994.-1999. prof. dr. sc. Antun Franović (1937.)• 1999.-2018. prim. mr. sc. Goran Ivanišević (1948.)• 2001. „Pojmovnik balneoklimatologije i prirodnih

ljekovitih činitelja u Hrvatskoj”• 2003. „Zdravstveni turizam i Akademija medicinskih

znanosti Hrvatske”• 2006. „Pojmovnik hrvatskog balneološkog nazivlja”• 2008. „Natural health resorts in Croatia”

Znanstveno-stručni skupovi I1994. AMZH - Odbor za zdravstveni turizam i

lječilišnu medicinu 1995. HGK - Zajednica zdravstvenog turizma 1996.-2001. Opatija - 4 simpozija - zdravstveni

turizam, aromaterapija 1999. Opatija - Referentni centar za zdravstveni

turizam i medicinski programirani odmor2000. HLZ - Hrvatsko društvo za

balneoklimatologiju…2000.-2017. Lječilište Veli Lošinj - 17 lošinjskih škola

+ 18. lošinjska škola / akademija prirodnih ljekovitih činitelja i lječilišne medicine

Znanstveno-stručni skupovi II

2008. ŠNZ - Odjel za balneoklimatologiju2009.-2018. Klanjec - 10 Proljetnih susreta u

Klanjcu- G. Ivanišević (5), dr. Jasna Gmajnički (5)

2009.,2011., 2013. HLZ+AMZH+HGK - trisimpozija „Zdravstveni i lječilišni turizam Hrvatske: značajan čimbenik nacionalnog gospodarstva” - prof. Stjepan Turek, G. Ivanišević

Znanstveno-stručni skupovi III

2003. HAZU+HLZ - „Liječenje vodom: pristupi i paradoksi”- prof. Stella Fatović-Ferenčić, G. Ivanišević, ur.2009. HAZU+AMZH - „300 godina balneoloških analiza u Hrvatskoj” - prof. Stella Fatović-Ferenčić, G. Ivanišević, ur.2011.-2018. Lipik - osam Balneoloških skupova „Dr. Ivan Šreter”- prim. Oto Kraml, ur. - sedam zbornika radova2018. „Bibliografija radova prvih 7 skupova” G. Ivaniševića 2017. HAZU, Lux promocija - 1. Kongres zdravstvenog turizma

Zavod za balneoklimatologiju i lječilišnu medicinu - budućnost

• dodiplomska i poslijediplomska nastava, trajna izobrazba

• znanstveno - stručni skupovi• specijalne bolnice, lječilišta, zdravstvene ustanove• turistički objekti i destinacije• zaštita nalazišta i/ili mjesta primjene• redovito ispitivanje sastava• istraživanje i ocjena učinaka na zdravi i bolesni

organizam• poticanje izgradnje zdravstveno-turističkih i lječilišnih

objekata u blizini nalazišta• korištenje činitelja u medicini, zdravstvenom,

lječilišnom i medicinskom turizmu, prehrambenoj, farmaceutskoj i kozmetičkoj industriji