KEMIJSKI ELEMENTI LJUDSKOG TIJELA

Ljudski je organizam složene građe. Sve njegove osobine potječu od stanica, a njihove od molekula i atoma.

Najvažniji elementi u našim stanicama su: kisik (O), vodik(H), ugljik(C), dušik(N), kalcij(Ca), kalij(K), fosfor(P), magnezij(Mg), željezo(Fe), natrij(Na) i kalij(K).

UGLJIK

• Ugljik je kemijski element koji u PSE-a nosi simbol C, atomski (redni) broj mu je 6 , a atomska masa mu iznosi 12,011.

C

ALOTROPSKE MODIFIKACIJE UGLJIKA

GRAFIT DIJAMANT

SVOJSTVA UGLJIKAUgljik je najvažniji element za život na Zemlji.Izgrađuje spiralnu

okosnicu DNA, izgrađuje steroide i proteine, on tvori grafit i dijamant. U prirodi se nalazi u mnogim spojevima kao što su

ugljikov dioksid, mramor i šećeri.

UPORABA UGLJIKAUgljik se upotrebljava za izradu elektroda, dobivanje ostalih

ugljikovih spojeva koji se koriste kao sredstva u aparatima za gašenje požara, za proizvodnju pjenušavih pića, za stvaranje

umjetne magle na rok koncertima, ..

VAŽNOST UGLJIKA ZA LJUDSKI ORGANIZAMLjudskom organizmu je za njegovo normalno funkcioniranje neophodan čitav spektar nezasićenih masnih

kiselina, jer su one same sastavni dio organizma (membrane stanica, razni hormoni i enzimi). Najveći dio tog mnoštva potrebnih nezasićenih masnih kiselina stvara organizam sam, ali su mu za to potrebne sirovine. Te

sirovine su zapravo esencijalne masne kiseline, koje je neophodno unositi u organizam izvana putem hrane i bez kojih nije moguć život. Ljudskom organizmu su potrebne samo dvije esencijalne masne kiseline: linolna masna

kiselina (LA) iz skupine omega-6 masnih kiselina i alfa linolenska masna kiselina (ALA) iz skupine omega-3 masnih kiselina.

U ljudskom organizmu nalazimo tri skupine hormona: endokrine, parakrine i autokrine hormone. Parakrini hormoni (eikozanoidi) predstvaljaju skupinu hormona, koja ima izuzetno snažno djelovanje na čitavo

funkcioniranje organizma čovjeka a izgrađeni su od ugljika.

VODIK

• Vodik je kemijski element koji u PSE-a nosi simbol H, atomski (redni) broj mu je 1, a atomska masa mu iznosi 1,00794.

H

SVOJSTVA VODIKAPri standardnom tlaku i temperaturi, vodik je plin bez boje, mirisa i okusa, 14.4 puta lakši od

zraka. Neotrovan je i nije zagušljiv. Slabo je topljiv u polarnim, a bolje u nepolarnim otapalima.Ohlađen na temperaturu vrelišta, kondenzira se u bezbojnu tekućinu koja je najlakša od svih tekućina. Daljnjim odvođenjem topline skrućuje se u prozirnu krutinu heksagonske kristalne

strukture.Zapaljen na zraku pri 560 °C, izgara gotovo nevidljivim plamenom u vodu.

UPORABA VODIKAKoristi u proizvodnji fosilnih goriva (hidrokrakiranje – povećanje kvalitete

goriva) i za dobivanje amonijaka, u proizvodnji umjetnih goriva. U metalurgiji nije baš poželjan, jer mnoge metale čini lomljivim i krtim, pa stvara poteškoće

u izgradnji cjevovoda i metalnih spremnika.

VAŽNOST VODIKA ZA LJUDSKI ORGANIZAM S obzirom da ljudski organizam izgrađuje oko 60-70 % vode , vodik je kemijski

element koji je važan dio molekule vode u ljudskom organizmu.

KISIK

• Kisik je kemijski element koji u PSE-a nosi simbol O, atomski broj mu je 8, a atomska masa mu iznosi 15,9994 jednostavnije 16,00.

O

SVOJSTVA KISIKAKisik je na sobnoj temperaturi plin. Javlja se u molekularnom obliku kao spoj

dva atoma kisika (molekula se obilježava s O2) i kao spoj tri atoma kisika, (molekula se obilježava s O3). Molekula O3 naziva se ozon- ključni dio Zemljine

atmosfere.

Molekula kisika O2 Ozon O3

Kao elementarna tvar kisik je jedan od glavnih sastojaka zraka – volumni udio kisika u zraku je 21%. Na sobnoj temperaturi je bezbojan plin, bez mirisa i okusa. Teži je od zraka, ne gori, ali podržava gorenje, otapa se u vodi te je kemijski vrlo aktivan.

Nužan je za održavanje i razvoj gotovo svih živih organizama.Kratkotrajno udisanje čistog kisika nije štetno, ali duže udisanje šteti organizmu.

UPORABA KISIKA Određene količine kisika pohranjene u napravama za disanje upotrebljavaju piloti, ronioci, vatrogasci, ali i bolesnici s teškoćama pri disanju. Rabi se i u

raznim granama industrije, primjerice čelika i stakla, kao i pri rezanju i zavarivanju metala, te kao raketno gorivo u smjesi s vodikom. Tijekom 6 i pol

minuta nakon lansiranja, raketni motor Space Shuttlea potroši više od 500 tisuća litara tekućeg kisika, koji izgara s tekućim vodikom.

VAŽNOST KISIKA ZA LJUDSKI ORGANIZAM Proces primanja i iskorištavanja kisika različit je za pojedine organizme, a ovisi o stupnju njihovog razvoja. U čovjeka se apsorpcija kisika vrši u plućima koji se putem krvi prenosi u pojedine organe. Postoji tzv. vanjsko disanje kojim se vrši izmjena kisika i ugljik dioksida između atmosfere i pluća, dok je tzv. stanično disanje oksidativni proces u stanicama u kojima se oslobađa energija. Glavni

nosač kisika krvlju je hemoglobin. Ljudski organizam se neprestano putem krvotoka mora opskrbljivati kisikom ,jer u tijelu ne postoji niti najmanja rezerva kisika.

Manjak kisika u krvi zove se hipoksemija, a nju uzrokuje hipoksija ili manjak kisika u plućima . Hipoksija stanica i tkiva uzrokuje opću slabost organizma, bolove u mišićima, depresiju,

vrtoglavicu, razdražljivost, umor, gubitak pamćenja, smanjenu otpornost prema infekcijama, pojačano lučenje želučane kiseline. Trajna hipoksija može uzrokovati oštećenje tkiva i organa, a

ovisno o intenzitetu i kronične ireverzibilne promjene nekih organa posebice pluća, srca, mozga i krvnih žila. Hipoksemija može uzrokovati degenerativne promjene koštano-mišićnog sustava.

Kisik je primarni izvor energije u ljudskom organizmu. On blokira slobodne štetne radikale, neutralizira okolišne toksine I uništava anaerobne bakterije, parazite, viruse.

Nedostatak kisika u organizmu može se nadoknaditi pomoću aparata za oksigenaciju.

ŽELJEZO

• Željezo je kemijski element koji u PSE-a nosi simbol Fe, atomski broj mu je 26, a atomska masa mu iznosi 55,85 .

Fe

SVOJSTVA ŽELJEZAČisto željezo je sjajan, srebrnast, mekan metal koji veoma lako podleže koroziji

. Vjekovima se koristi u obliku legura kao što su čelik, legure sa manganom, hromom, molibdenom, vanadijumom i mnogim drugim elementima.

VAŽNOST ŽELJEZA ZA LJUDSKI ORGANIZAM

Željezo je neophodno za očuvanje zdravlja. Atom željeza se nalazi u mnogim enzimima: hemoglobinu, mioglobinu ... Potrebe za željezom se razlikuju u zavisnosti od starosti, težine, spola, zdravlja minimalne količine koje je potrebno dnevno unijeti kreću se u širokim okvirima. Kod odraslih osoba od 10 miligrama dnevno do 20 kod žena, dok je za vrijeme dojenja potrebno 30. Iako čovjekov organizam ima solidne mehanizme za regulaciju količine željeza, u nekim situacijama može doći do oboljenja hemohromatoze. To oboljenje se javlja uslijed prevelike doze željeza u organizmu. Velike količine željeza (II) su otrovne. Soli željeza (III) su bezopasne, zato što ih organizam ne apsorbira.

Željezo je jedan od najvažnijih biogenih elemenata u organizmu. Osnovna uloga željeza je dotok kisika živoj stanici u organizmu. Željezo je važna komponenta hemoglobina, proteina koji prenosi kisik iz pluća u radne

mišiće. Ako nemate dovoljno željeza brže se umarate.Smatra se da 20-30 % svih žena ima manjak željeza.

Uzroci nedostatka željeza mogu biti neodgovarajuća prehrana, ometana apsorpcija, gubitak krvi, dječji uzrast, adolescencija, reproduktivno razdoblje u žena, trudnoća.

Simptomi nedostatka su : umor, kratkoća daha, smanjene fizičke mogućnosti, smanjena otpornost organizma.Prirodni izvori:

Jetrica, tuna, crveno meso, oštrige, soja, bundeva, zob, grašak, kvasac, smokva.Preporučene dnevne količineŽene-15 mg, muškarci -10 mg

Pravilna koncentracija željeza u krvi:

• srednja vrijednost– muškarci 21,8

mikro mol po litru, 120 mikro grama po decilitru

– žene 18,5 mikro mol po litru, 100 mikro grama po decilitru

• minimalne i maksimalne koncentracije:– muškarci 17,7 - 35,9

mikro mol po litru, 90 - 200 mikro grama po decilitru

– žene 11,1 - 30,1 mikro mol po litru, 60 - 170 mikro grama po decilitru

NATRIJ

• Natrij je kemijski element koji u PSE-a nosi simbol Na, atomski broj mu je 11 , a atomska masa mu iznosi 22,99.

• Natrij je najrašireniji alkalijski metal. U Zemljinoj kori, po raširenosti natrij je među elementima na šestom mjestu; osobito su njime bogate eruptivne stijene i morska voda. U prirodi je natrij vrlo raširen, a nalazi se samo u obliku spojeva. Prijeko je potreban sastojak živih organizama.

SVOJSTVA NATRIJANatrij, kemijski element iz grupe alkalijskih metala. Vrlo mekan, srebrnobijeli

metal modrikasta sjaja poput olova, tali se kod 98°C; na vlažnom zraku se brzo prevlači slojem hidroksida zbog čega ga se čuva pod petrolejem ili parafinskim uljem. Komadić natrija bačen u vodu burno reagira stvarajući natrij-hidroksid i oslobađajući vodik. Zagrijan, na zraku izgara i daje intenzivno žut plamen, pri

čemu nastaje peroksid, Na2O2.

UPORABA NATRIJAElementarni natrij služi poglavito (oko 80%) za proizvodnju tetraetilolova,

zatim natrij-peroksida, cijanida i amida, u organokemijskoj industriji za redukciju, kao katalizator za polimerizaciju, za kondenzacije i sl., kao sastojak

nekih legura, kao prenosilac topline u nuklearnim termoelektranama, za natrijske lampe, kao sredstvo za hlađenje na visokim temperaturama i dr.,

ulazi u sastav soli (natrijevog klorida).

Promet i ravnoteža natrija u organizmu Uzevši da se prosječan sadržaj natrija u ishrani drži oko 3-5 grama dnevno, većina ljudi zapravo unosi više natrija nego što je organizmu potrebno. Međutim, u ljetnim mjesecima ili kod osoba koje se bave sportovima izdržljivosti, zbog pojačanog gubitka natrija putem znoja, potrebe su nešto veće. S druge strane medicinske preporuke za osobe koje imaju povišeni krvni tlak preporučuju ograničenje unosa natrija na manje od 2400 mg dnevno, a redovito ih promiču nacionalne organizacije za zdravlje srca i preventivu hipertenzije. Ipak, za kontrolu krvnoga tlaka nije dovoljno samo ograičiti unos natrija, već prehrambene preporuke također uključuju bogat unos voća i povrća, cjelovitih žitarica i te konzumaciju malomasnih mliječnih proizvoda).

Izvori u hrani

Najčešći izvor natrija u hrani je industrijski procesirana hrana, polugotovi obroci i pripravci kod čije se proizvodnje standardno koristi sol. To su najistaknutije sirevi, kiseli krastavci, slana peciva, a potom i bilo koji oblik kupovne hrane. Kuhinjska sol je prirodni konzervans, i neizostavni sastojak kod pripreme svih ukiseljenih proizvoda od povrća, ribe ili mesa. Dva domaća najraširenija izvora kuhinjske konzumne soli su Solana Pag (morska) i Tuzlanska sol (kontinentalna).

Natrij, visoki tlak i srčanožilna oboljenja Službena medicina je dugi niz godina implicirala povezanost viška natrija u ishrani sa srčanožilnim oboljenjima, infarktom i karcinomom. Međutim, premda je nepobitno da natrij u suvišku izaziva zdravstvene probleme, takva istraživanja i navodi obično izostavljaju ogromnu ulogu trans masnih kiselina , manjka antioksidansa, općih prehrambenih navika i količinu vode koja se konzumira. Iako je važno pacijentu koji ima povećani rizik od navedenih bolesti objasniti opasnost prekomjernog unosa natrija, važno je znati da on nije isključivi krivac, i da se problem ne može riješiti njegovim limitiranjem u prehrani.

KALCIJ• Kalcij je kemijski element koji u PSE-a nosi

simbol Ca, atomski broj mu je 20, a atomska masa mu iznosi 40,078.

• Kalcij je najrasprostranjeniji zemnoalkalni metal, a i jedan od najrasprostranjenijih elemenata u prirodi. Zastupljen je u zemljinoj kori u količini od 3,54%.

SVOJSTVA KALCIJAMetal srebrnasto sive boje i metalna sjaja. Relativno je

mekan, dobro provodi električnu struju.Gori ciglastocrvenim plamenom, reagira s vodom, pri čemu

se oslobađaju mjehurići plina.

Važnost kalcija za ljudski organizam

Kalcij je najzastupljeniji mineral u ljudskom organizmu. Ukupna količina kalcija u organizmu odrasle osobe iznosi 900-1200 g, od čega je 99% u koštanom sustavu. Kalcij sudjeluje u mnogim vitalnim procesima u ljudskom organizmu, neophodan je za osifikaciju kostiju, potreban je za normalnu kontraktibilnost poprečno-prugaste i glatke muskulature, sudjeluje u regulaciji propusnosti stanične membrane, pospješuje zgušnjavanje krvi, snažno djeluje na središnji živčani sustav.

Nedostatak kalcija je relativno čest, a povećani unos izuzetno je važan u nekim razdobljima života - za vrijeme rasta i u starijoj dobi. Nedovoljan unos kalcija dovodi do ubrzanog gubitka koštane mase, što je čest slučaj u postmenopauzi. To je i uzrok pojavi osteoporoze.Unos kalcija većeg od preporučenog može dovesti do hiperkalcemije, oštećenja bubrežne funkcije. Hiperkalcemija uzrokuje depresiju živčanog sustava, spazam glatkog mišićja, posebno krvnih žila i crijeva te srčanog mišića. Posljedično zbog spazma glatkog mišića probavnog sustava dolazi do anoreksije, opstipacije, mučnine, povraćanja.

djeca                                    800 mg

mladež                               1200 mg

žene u reproduktivnoj dobi  800 mg

trudnice i dojilje   1200 mg

žene u postmenopauzi 1500 mg

muškarci 1000 mg

Dnevna potreba za kalcijem ovisi o životnom razdoblju.

Hrana bogata kalcijem: obrano mlijeko, različite vrste sireva, nemastan jogurt, nemasno mlijeko u prahu, mlijeko obogaćeno kalcijem, sok od naranče, konzervirana sardina s kostima, konzervirani losos i skuša s kostima, sezamove sjemenke, prokule, kukurzna lepinja, suha smokva, kuhani grah...Prirodni izvoriMlijeko, jogurt, sir, alga kelp, zob, brokula, bademi, špinat, soja, orah, suhe šljive.Preporučene dnevne količine800 mg

KALIJ

• Kalij je kemijski element koji u periodnom sustavu elemenata nosi simbol K, atomski (redni) broj mu je 19, a atomska masa mu iznosi 39,0983.

SVOJSTVA KALIJAKalij je vrlo reaktivan i mekan alkalijski metal koji se lako reže

nožem. Reaktivniji je od natrija, no zbog sličnosti, a više cijene, u većini slučajeva ga može zamijeniti jeftiniji natrij. Zbog reaktivnosti i sklonosti samozapaljenju u uvjetima vlage, čuva se pod mineralnim uljem, gdje se, ukoliko je nazočan kisik, lako presvlači vrlo opasnim

slojem organskih peroksida koji su kontaktni eksplozivi.

Važnost kalija za ljudski organizamKalij je elektrolit koji u sprezi s natrijem uključen u brojne vitalne tjelesne procese. Kalij i natrij su pozitivno nabijeni ioni koje zajednički regulira i održava ravnotežu negativno nabijeni klor.

Kalij regulira srčanu funkciju, smanjuje krvni tlak i potreban je za normalnu ravnotežu vode u organizmu. Esencijalan je za sintezu nukleinskih kiselina i proteina, kontrakciju mišića i rad živaca i provođenje živčanih signala, važan je za eliminaciju CO2 iz pluća te normalnu funkciju bubrega. Sudjeluje u pretvorbi glukoze u glikogen, te za održavanje normalne acidobazne ravnoteže u oragnizmu.

Stožerna uloga kalija je da funkcionira kao glavni intracelularni elektrolit, ion pozitivnog naboja, koji se aktivno "pumpa" u stanicu, dok se njegov oponent natrij "ispumpava" u međustanični prostor. Srce je najveći i najvažniji mišić koji ritmički, neprekidno kontrahira. Tako su natrij i kalij od presudne važnosti za rad srca. Kalij također kontrolira stvaranje glikogena iz glukoze, koji je rezerva energije u mišiću i time kontrolira opskrbu mišića glavim gorivom.

Kalij se izlučuje najvećim dijelom preko bubrega. Zatajenje rada bubrega (iz bilo kojeg razloga) može smanjiti izlučivanje kalija i očitovati se simptomima trovanja kalijem. Međutim, kalij se također izlučuje putem znoja, pa u uvjetima jakog znojenja ili ljetnih vrućina organizam tim putem može izlučiti i do 3000 mg kalija dnevno. Ovo su faktori koji povećavaju izlučivanje kalija:znojenje (do 3g/dan)povraćanjedijarejaprekomjeran unos kofeinalijekovidiureticineke vrste antibiotikaPrvi opći znaci deficita kalija su umor i slabost mišića. Iako izgledaju dosta bezopasno, stanje se dosta brzo može pogoršati. Teži gubitak kalija dovodi do neravnoteže elektrolita u organizmu koja pogađa sve mišiće i živce, uključujući i najvažniji mišić, srce, te brojne druge tjelesne funkcije bivaju narušene.

Tipičan dnevni unos kalija hranom• djeca 0-3 godine• 750 - 800 mg• djeca 4-10 godina• 1100 - 2000 mg• 11 godina i više• 3100 - 3500 mg

 grah  508 mg  K:Na= 508:2

 banana  358 mg  K:Na= 358:1

 krumpir  391 mg  K:Na= 391:5

 rajčica   222 mg  K:Na=222:9

 naranča  179 mg  K:Na= 179:0

 cvjetača  303 mg  K:Na= 303:30

 sušene marelice  1850 mg  K:Na= 1850:13

 grožđice  746 mg  K:Na= 746:12

 tuna iz konzerve  207 mg  K:Na= 207:50

 piletina, pečena leđa s kožicom  210 mg  K:Na= 210:87

Izvori kalija u hraniZbog izravnog antagonističkog odnosa s natrijem, uvijek treba imati u vidu da se unos ova dva minerala hranom izbalansira. Poznati su dobri izvori kalija poput rajčice i banane, te sjemenki bundeve, a također treba uvijek gledati omjer natrija i kalija u nekoj namirnici.

Sadržaj kalija u 100 g namirnice (uz omjer prema Na)

MAGNEZIJ

• Magnezij je kemijski element koji u periodnom sustavu elemenata nosi simbol Mg,atomski (redni) broj mu je 12, a atomska masa mu iznosi 24,3050(6).

SVOJSTVA MAGNEZIJAMagnezij je srebrnkasto-bijel, sjajan i relativno mekan . Dobiva se elektrolizom MgCl2. Ako se zapali na zraku,

magnezij gori i reagira sa vrućom vodom.

UPORABA MAGNEZIJAUpotrebljava se najviše za proizvodnju lakih slitina. Metalni

magnezij upotrebljava se također u fotografiji (za bljeskalice), u proizvodnji el. baterija, kao redukcijsko sredstvo u kemiji,

pirotehnici i u vojne svrhe kao sastojak zapaljivih smjesa za osvjetljivanje ciljeva pri zračnim napadima. Služe u prvom redu za

izradbu dijelova zrakoplova, svemirskih letjelica, radioaparata i fotoaparata.

Uloga magnezija u tijelu Sudjelovanje u više od 300 enzimatskih procesa. Kad se magnezij veže s ATP-

om (adenozin trifosfat, izvor energije), stvara se kompleks odgovoran za opskrbu organizma energijom potrebnom za sve metaboličke procese.Zatim je tu neutralizacija negativnog naboja s vanjske strane stanične membrane, što dovodi do porasta razlike potencijala između unutarstaničnog i izvanstaničnog prostora i porasta praga podražljivosti mišićnog vlakna. Sljedeća je njegova uloga suprotno djelovanje u odnosu na kalcij kod stanica srčanog mišića, što rezultira širenjem krvnih žila i boljom opskrbom stanica kisikom.Kao četvrta uloga navodi se kočenje oslobađanja neurotransmitera potaknutog kalcijem. Farmakološki učinak očituje se u smanjenoj podražljivosti živčanih stanica i manjem otpuštanju adrenalina i noradrenalina, tzv. hormona obrane, stresa i straha, koji podižu srčanu frekvenciju i stežu periferne žile. Tako magnezij sprječava razvoj srčanih bolesti i umanjuje sklonost stresu.

U tijelu odrasla čovjeka, prosječne težine oko 70 kg, nalazi se oko 20 g magnezija, od čega je oko 65 % pohranjeno u kostima i zubima, a ostatak raspodijeljen između krvi, tjelesnih tekućina, organa i drugih tkiva.Magnezij je za čovjeka životno važan materijal. Potreban je za normalan rad srca, živaca i mišića, a sudjeluje i u aktivaciji više od 300 enzima koji osiguravaju neometan tijek brojnih metaboličkih procesa. Apsorbira se u tankom crijevu, na što povoljno utječe vitamin D. Regulator njegova ukupnog sadržaja u tijelu su bubrezi, a rezerve se nalaze u kostima.Tijelo ne može samo proizvesti magnezij pa je potreban svakodnevan unos putem hrane - dnevne potrebe za magnezijem su oko 300 do 400 mg. Istraživanja potvrđuju da opskrba tim iznimno važnim mineralom često nije dovoljna.

DUŠIKDušik je kemijski element koji u

periodnom sustavu elemenata nosi simbol N,atomski (redni) broj mu je 7 , a atomska masa

mu iznosi 14,01.

SVOJSTVA DUŠIKADušik ne gori, ne podržava gorenje i lakši je od zraka. Zbog jake trostruke veze u

molekuli dušika molekula je izuzetno stabilna pa je elementarni dušik izrazito inertan. Pri sobnoj temperaturi slabo reagira. U vodi je upola manje topljiv od kisika što je značajno za proces disanja organizama u vodi. U nekim organskim otapalima

je slabo topljiv (kloroform i nitrobenzen), a u nekima je jače topljiv (benzen, etanol i octena kiselina).

UPORABA DUŠIKADušik se najviše upotrebljava za proizvodnju umjetnih gnojiva za što se troši 85% svjetske proizvodnje. Ostatak se koristi u raznim granama industrije. U kemijskoj industriji dušik se upotrebljava kao zaštitni plin u procesima sa zapaljivim plinovima i tekućinama ili pri izradi

proizvoda osjetljivih na oksidaciju (npr. poliamidi, polistireni, uretan, arilne smole i drugih), te kao razrjeđivač kojim se regulira brzina reakcije. U industriji nafte upotrebljava se dobivanje voskova, za zaštitu proizvoda od osmoljavanja uslijed djelovanja kisika. U prehrambenoj industriji koristi se

za zaštitu proizvoda od oksidativnog kvarenja, npr. za zadržavanje prirodne boje mesa, sprečavanje rasta plijesni i zagađivanja namirnica insektima. U metalurgiji, koja troši oko 4% dušika, koristi se kao zaštitni plin pri termičkoj obradi nehrđajućih čelika i pri izradi posebnih

legura.

Uloga dušika u ljudskom organizmu

Oko 20% ukupne mase ljudskog tijela sastoji se od stotina tisuća različitih vrsta proteina. Neki od njih djeluju kao enzimi, hormoni ili transportne molekule u krvi, neki stvaraju antitjela koja nas štite od bolesti, a drugi pak tvore naše stanice, organe ili strukturna tkiva poput mišiča, kože ili kostiju. Proteini mogu poslužiti i kao izvor energije .Molekula DNA izgrađena je od aminokiselina koje ćine dušične baze. Bjelančevine su izgrađene od aminokiselina , a aminokiseline u sebi sadrže dušik.

FOSFOR Fosfor je kemijski element koji u PSE-a nosi simbol P, atomski(redni) broj mu

je 15 , a atomska masa mu iznosi 30,97.

SVOJSTVA FOSFORA Fosfor je jedini element 15. skupine periodnog sustava kojeg u

prirodi nema u slobodnom stanju. Nalazi se u stijenama – u sastavu mnogih minerala i u tlu, gdje nastaje razgradnjom stijena ili biljnih ostataka. Poznato je oko 170 različitih minerala fosfora,

od kojih su najvažniji fosforit (Ca3(PO4)2) i apatit, budući su sirovine za proizvodnju fosfora i drugih fosfornih spojeva.

Pojavljuje se u više alotropskih formacija, od kojih svaka ima svoja fizikalna svojstva. Burno reagira sa halogenim i oksidirajućim

tvarima, ima svojstvo samozapaljivosti.

ZANIMLJIVOST• Fosforovo svojstvo samozapaljivosti možemo objasniti gorenjem

obične žigice. Glavica žigice sastoji se od smjese kalijeva klorata, atimonova sulfida, staklenog praha i ljepila. Površina kutije žigica, dio o koji se tare glavica pri paljenju, prekrivena je smjesom crvenog fosfora, atimonova sulfida i ljepila. Trenjem glavice o površinu kutije stvara se toplina zbog koje mala količina crvenog fosforaprelazi u bijeli, koji se zatim na zraku sam zapali. Taj se plamen prenese na glavicu žigice i na kraju se zapali i samo drvce.

UPORABA FOSFORA Primjena u proizvodnji: za proizvodnju fosfornih spojeva, eksploziva i pesticida,žigica fosforna kiselina jedna je od rijetkih

anorganskih kiselina koja nije štetna i otrovna, pa se rabi u prehrambenoj industriji za zakiseljavanje bezalkoholnih pića, kao što su Coca-Cola i neke

vrste piva. U faramceutskoj se industriji rabi za izradu mase za zubne plombe, a njome se obrađuju i metalne površine, (primjerice u procesu poliranja

automobila), da bi se zaštitile od korozije. Najvažnija je primjena fosforne kiseline i njezinih soli u proizvodnji mineralnih gnojiva..

VAŽNOST FOSFORA ZA LJUDSKI ORGANIZAM Uloga fosfora u ljudskom organizmu uključena je u sve naše vitalne funkcije. Fosfor je sastavni gradivni dio kostiju, zuba, RNK I DNK nukleinskih kiselina, fosfolipida svake stanične membrane, osnovne energetske jedinice ATP-a, i

određenog broja enzima i koenzima. Oko 85% ukupnog fosfora u organizmu nalazi se u kostima , dok je ostatak raspodijeljen u krvi i mekim tjelesnim

tkivima. Fosfor je odgovoran za pH ravnotežu krvi kao dio puferskog sustava.

IZVORI FOSFORA U HRANI Fosfor je u uravnoteženoj prehrani vrlo dobro zastupljen, bilo da je vegetarijanska ili ona svejeda. Ipak, neke su namirnice bogatije, a to

su prije svegaproteinima bogate namirnice - meso, mlijeko, mahunarke, orašasti plodovi i žitarice, grah i grašak.

POSLJEDICE NEDOVOLJNOG UNOSA FOSFORA U ORGANIZAM

Deficit fosfora koji bi nastao nedovojlnim unosom iz hrane praktički je neostvariv. To je stoga što je fosfor vrlo rasprostranjen element u svim vrstama hrane, pa se bez obzira na izvor, kod normalne prehrane vrlo lako skupi potrebna količina. Međutim, u određenim situacijama može doći do deficita usljed određenih poremećaja u radu bubrega ili faktora koji utiču na apsorpciju fosfora. Posljedica je gubitak koštane mase, slabost i loš apetit.

HVALA NA POZORNOSTI !

IZRADILI UČENICI OSMOG RAZREDA