kazneno procesno pravo skripta

of 129 /129
Skinuto sa: PORTAL STUDENATA PRAVNOG FAKULTETA U SPLITU www.nasciturus.com NAPOMENA: Skripta je pisana prema knjizi G. Tomašević: Kazneno procesno pravo, Split 1998., a ovdje su unesene i izmjene prema noveliranom tekstu Zakona o kaznenom postupku (»Narodne novine«, br. 110/97, 27/98, 58/99, 112/99, 58/02,143/02). Skripta je samo vodič kroz kazneno procesno pravo i uz nju je obavezno potrebno učiti i ZKP, jer ovdje nisu obrađene sve njegove odredbe. *** I. UVODNA IZLAGANJA 1. KRIVIČNO PROCESNO PRAVO I KAZNENI POSTUPAK 1.1. ŠTO JE KRIVIČNI POSTUPAK? Krivični postupak čine sve radnje državnih tijela, ali i drugih osoba (sudionici u postupku) koje se poduzimaju kada se pojavi vjerojatnost da je počinjeno KD i da ga je počinila određena osoba, radi eventualne primjene kaznenopravne sankcije, a regulirane su odredbama kaznenog procesnog prava. 1.2. ODNOS KRIVIČNOG POSTUPKA I KRIVIČNOG PROCESNOG PRAVA Dok kazneni postupak čine ponašanja sudionika u postupku i odnosi među njima, kazneno procesno pravo čine zakonski (pravni) propisi. 1.3. ODNOS KRIVIČNOG PROCESNOG (FORMALNOG) I KAZNENOG (MATERIJALNOG) PRAVA

Author: jasmin-sultanic

Post on 22-Nov-2014

44 views

Category:

Documents


1 download

Embed Size (px)

TRANSCRIPT

Skinuto sa: PORTAL STUDENATA PRAVNOG FAKULTETA U SPLITU www.nasciturus.com

NAPOMENA: Skripta je pisana prema knjizi G. Tomaevi: Kazneno procesno pravo, Split 1998., a ovdje su unesene i izmjene prema noveliranom tekstu Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine, br. 110/97, 27/98, 58/99, 112/99, 58/02,143/02). Skripta je samo vodi kroz kazneno procesno pravo i uz nju je obavezno potrebno uiti i ZKP, jer ovdje nisu obraene sve njegove odredbe.

***

I. UVODNA IZLAGANJA1. KRIVINO PROCESNO PRAVO I KAZNENI POSTUPAK TO JE KRIVINI POSTUPAK?

1.1.

Krivini postupak ine sve radnje dravnih tijela, ali i drugih osoba (sudionici u postupku) koje se poduzimaju kada se pojavi vjerojatnost da je poinjeno KD i da ga je poinila odreena osoba, radi eventualne primjene kaznenopravne sankcije, a regulirane su odredbama kaznenog procesnog prava.1.2.

ODNOS KRIVINOG POSTUPKA I KRIVINOG PROCESNOG PRAVA

Dok kazneni postupak ine ponaanja sudionika u postupku i odnosi meu njima, kazneno procesno pravo ine zakonski (pravni) propisi. ODNOS KRIVINOG (MATERIJALNOG) PRAVA1.3.

PROCESNOG

(FORMALNOG)

I

KAZNENOG

Kazneno procesno pravo i kazneno materijalno pravo spadaju u okvire pojma kaznenog prava u irem smislu rijei. Unato istom irem cilju, ove pravne grane imaju potpuno razliite predmete. Materijalno pravo odreuje naelan stav drave o potrebi i nainu zatite elementarnih drutvenih vrijednosti, pa stoga propisi ove grane prave predviaju inkriminacije i kaznenopravne sankcije, te uvjete za njihovu primjenu. Time materijalno pravo odreuje sadraj odnosa koji nastaju nakon poinjenja KD. KPP, protivno materijalnome, odreuje formu odnosa i postupanja koja se vre nakon poinjenja KD. Premda od materijalnopravnih odredbi ovisi primjena procesnog prava budui

2 da bez KD nema ni kaznenog postupka, ipak je i materijalno pravo ovisno o procesnome naime, bez provoenja kaznenog postupka (dakle, bez primjene KPP-a) ne mogu se u ivotu primijeniti materijalnopravni propisi, a to znai da se ne bi mogao ostvariti naelni stav drave o potrebi drutvene reakcije prema poinitelju KD. Temeljem navedenog zakljuujemo da su materijalno i procesno kazneno pravo meusobno povezane grane prava, te da se jedna bez druge ne bi mogle primjenjivati. 2. TEMELJNI KRIVINOPROCESNI POJMOVI KRIVINA STVAR

2.1.

Kaznena stvar (lat. causa criminalis) jest dogaaj u stvarnosti koji ukazuje na mogunost postojanja odreenog KD i poinitelja, zbog ega se i vodi kazneni postupak. Kaznena stvar najee predstavlja KD, jer bez postojanja KD postupak ne bi bio pokrenut. No, mogue je da se u povodu nekog dogaaja kazneni postupak pokrene (dakle postoji kaznena stvar), a poslije se utvrdi da KD nema ili obratno.2.2.

KRIVINOPROCESNI SUBJEKTI

Krivinoprocesni subjekti su osobe bez kojih se kazneni postupak ne bi mogao voditi, pa se toga pojavljuju u svakom kaznenom postupku. To su: sud, ovlateni tuitelj i okrivljenik. Pojam stranke ui je od pojma kaznenoprocesnog subjekta jer obuhvaa samo ovlatenog tuitelja i okrivljenika. Sve stranke jesu kaznenoprocesni subjekti, no svi kaznenoprocesni subjekti nisu stranke. Kaznenoprocesni subjekti nisu jedini sudionici u kaznenom postupku. Meu sudionike u postupku, uz okrivljenika ili sud, spadaju i npr. svjedoci i vjetaci. Stoga je pojam sudionika najiri meu spomenutim pojmovima. 2.3. PROCESNE RADNJE Procesne radnje su ponaanja sudionika u kaznenom postupku koji uvjetuju neposredno pravne uinke, a oblik im je odreen propisima kaznenog procesnog prava. Npr. iskaz svjedoka ili vjetaka, oevid, te ulaganje tube.2.4.

FAZE ILI STADIJI KRIVINOG POSTUPKA

Tijek kaznenog postupka dijeli se na nekoliko faza ili stadija, koji su zapravo dijelovi kaznenog postupka. Tako, prema redoslijedu, razlikujemo: istragu, optuenje, glavnu raspravu te postupanju u povodu albe. 3. PREGLED POVIJESNOG RAZVITKA KPP-A U povijesnom razvitku se mogu uoiti tri temeljna tipa kaznenog postupka. Prema redoslijedu nastanka spomenut emo akuzatorni, inkvizitorni i mjeoviti tip kaznenog postupka.

33.1.

AKUZATORNI TIP KRIVINOG POSTUPKA

Temeljna znaajka akuzatornog tipa kaznenog postupka jest to to u ovom postupku postoji spor dviju ravnopravnih stranaka koji se rjeava pred sudom. Da bi postojao spor, moraju postojati i dvije suprotstavljene stranke to su tuitelj i optuenik.1 U svojstvu ovlatenog tuitelja se mogu pojaviti razliite osobe. U prvoj fazi razvitka akuzatornog naina postupanja ovlatenim se tuiteljem smatra iskljuivo oteenik. Ako oteenik ne moe preuzeti ulogu tuitelja, tada je to ovlaten uiniti njegov najblii srodnik. Kod ovakvog naina odreivanja ovlatenog tuitelja govorimo o sustavu privatne tube. Po sustavu popularne tube u svojstvu tuitelja moe se pojaviti bilo koji graanin, a ne samo oteenik ili njegovi srodnici. Ovlateni tuitelj u akuzatornom tipu postupanja dokazuje utemeljenost svoje tube, to znai da mora dokazati da je optuenik poinio KD i da se na njega moe primijeniti kazna. To znai da je teret dokaza na tuitelju, pa ako on u dokazivanju ne uspije, optuenik mora biti osloboen. Funkcija koju u akuzatornom postupku vri tuitelj naziva se funkcijom progona. Druga je strana u sporu optuenik. To je osoba za koju se u tubi navodi da je poinila KD. Optuenik u akuzatornom postupku ima samo jednu dunost. To je dunost uputanja, tj. dunost da se odazove sudskom pozivu i da doe pred sud. On nije duan davati nikakve izjave, niti ga se smije ispitivati. Naravno, on e predlagati dokaze i poduzimati druge procesne radnje koje smatra potrebnima, ovisno o poloaju u kojem se u postupku nalazi. No, ako tuitelj ne dokae njegovu krivnju, on e biti osloboen makar sam nije nita poduzeo. Bitni za njegov pravni poloaj jest to to je potpuno ravnopravan tuitelju. Funkciju koju on vri tijekom postupka nazivamo funkcijom obrane. Odluku o sporu donosi sud, i to temeljem dokaza koje pred njim izvode stranke. Sud zakazuje raspravu. Sud je u akuzatornom postupku potpuno objektivan. On ne daje inicijativu za pokretanje postupka, to znai da nema ve na poetku stvoren stav o krivnji optuenika. Sud je tijekom postupka pasivan i djelatnost mu se sastoji uglavnom u odravanju reda. Temeljna se politika znaajka akuzatornog postupka sastoji u tome to se u ovom nainu postupanja prihvaa mogunost da optuenik nije poinio KD, pa mu se stoga stavljaju na raspolaganje djelotvornije mogunosti obrane. Akuzatorni postupak je javan i usmen, a prihvaa i naelo neposrednosti. Akuzatorni postupak se naziva i kontradiktornim postupkom, i to stoga to, zbog ravnopravnosti, omoguuje stranci suprotstavljanje tvrdnjama i dokazima protivne stranke.3.2.

INKVIZITORNI TIP KRIVINOG POSTUPKA

Protivno akuzatornom, inkvizitorni je postupak sudsko djelovanje radi utvrenja je li poinjeno KD i radi primjene kazne na poinitelja. Inkvizitorni se postupak sastoji od dva dijela od istrage i suenja. Istragu provodi poseban sudski istraitelj koji se naziva inkvirentom. On postupak pokree po slubenoj dunosti, dakle bez ikakvog zahtjeva neke druge osobe, netom na bilo koji nain sazna o mogunosti da je neka osoba poinila KD. Takvoj osobi, osumnjieniku, u pravilu oduzima slobodu, nakon ega prikuplja dokaze o njegovoj krivnji. Inkvirent zapisniki ocjenjuje sve procesne radnje koje tijekom istrage izvri pa svi zapisnici ine spis predmeta (lat. acta). Nakon zavrene istrage spis predmeta se dostavlja sudskom vijeu koje odluku o krivnji donosi iskljuivo temeljem spisa, dakle bez ikakve rasprave ili susreta s osumnjienikom. Do rezultata istrage, dakle od spisa predmeta, ovisi sudbina osumnjienika.1

Danas se naelom akuzatornosti oznaava nunost postojanja zahtjeva ovlatenog tuitelja za postojanje kaznenog postupka.

4 Sud, nakon pregleda spisa predmeta, moe donijeti jednu od 3 vrste presuda osumnjienika moe osuditi (osuujua presuda), osloboditi (oslobaajua presuda), a moe ga i presudom otpustiti ispod suenja (lat. absolutio ab instantia). Osumnjienik se otputa ispod suenja ako nema dovoljno dokaza o njegovoj krivnji, ali nije utvrena ni njegova nevinost. to je jo gore, sud mu moe izrei tzv. izvanrednu kaznu (lat. poena extraordinaria), koja je dodue blaa od kazne koja bi se izrekla da je utvrena njegova krivnja, ali ipak znai kanjavanje bez utvrenja krivnje.2 U inkvizitornom postupku se predvia i mogunost ulaganja albe. Inkvirent istragu vodi u tajnosti, a osumnjienik se nema mogunosti braniti. iroka ovlatenja inkvirenta pokuavaju se ograniiti uvoenjem zakonske ocjene dokaza ili formalne dokazne teorije. Zakonska ocjena dokaza znai da je zakonom tono odreeno koliko i kakvih dokaza mora postojati da bi se neka injenica smatrala utvrenom. Po ovoj teoriji nitko ne moe biti osuen ako na zakonom tono odreeni nain nije utvreno da je poinio KD. Okrivljenik u inkvizitornom postupku je vie objekt nego subjekt postupka. Sve se to izraava putem tajnosti postupanja, te posrednog odluivanja nakon pismenog postupka. U inkvizitornom se postupku s vremenom sve vie prihvaaju racionalna dokazna sredstva, putem naela oficijelnosti odreuje se obveza drave da sustavno vri progon poinitelja KD, prihvaa se istrana ili inkvizitorna maksima, te se u kazneni postupak uvodi institut albe. Sve su to pojmovi koje poznaje i suvremeno kazneno procesno pravo. 3.3. TEMELJNE RAZLIKE IZMEU AKUZATORNOGA I INKVIZITORNOG NAINA KAZNENOG POSTUPANJA Najvanija se razlika sastoji u tom to su u akuzatornom postupku tri temeljne procesne funkcije (kazneni progon, obrana i suenje) meusobno odvojene pa ih vre razliiti procesni subjekti.3 U inkvizitornom postupku postoji kumulacija funkcija.4 Nepostojanje stranaka u inkvizitornom postupku iskljuuje potrebu za kontradiktornou, a time se uvjetuje pismenost i tajnost postupka.3.4.

MJEOVITI TIP KRIVINOG POSTUPKA

Mjeoviti tip kaznenog postupka predstavlja kombinaciju akuzatornog i inkvizitornog naina postupanja. Mjeoviti tip postupka nastaje u Francuskoj poetkom XIX stoljea, te se, kao i ideje Francuske revolucije, tijekom tog stoljea iri Europom. Sastoji se u dva dijela to su istraga i glavna rasprava. Istraga ili pripremni postupak zapoinje temeljem zahtjeva posebnoga dravnog tijela, koje postupa po slubenoj dunosti netom je postalo je vjerojatno da je odreena osoba poinila KD. Ovim se prihvaa naelo oficijelnosti kaznenog progona. U tom se postupku funkcija kaznenog progona ustupa posebnom dravnom tijelu DO, koji je izdvojen iz ustrojstva suda. Time se funkcija progona odvaja od funkcije suenja. Temeljem zahtjeva DO istragu vodi posebno sudsko tijelo istrani sudac. Svrha je istrage provjeravanje utemeljenosti sumnje o poinjenju djela i o poinitelju. Ovisno o rezultatima istrage odluuje se hoe li postupak biti nastavljen ili e se obustaviti. Istraga je tajna, to znai da prilikom poduzimanja istranih radnji stranke ne mogu biti nazone, a naravno ni2 3

Tako se npr. umjesto tada uobiajene smrtne kazne kao izvanredna kazna mogao odrediti doivotni zatvor.

Tako funkciju progona vri ovlateni tuitelj, funkciju obrane optuenik (i njegov branitelj), dok funkciju suenja vri sud.4

Sve tri funkcije, s obzirom da stranke ne postoje, vri isti subjekt sud.

5 javnost. Stoga su razloga, to je oito inkvizitorni element, mogunosti obrane u istrazi ograniene. U naelu okrivljenik i njegov branitelj nemaju mogunosti pregledati spis predmeta zbog ega je gotovo nemogue uinkovito se braniti. Ovo je jo vie izraeno i tome to okrivljenik, ako mu je oduzeta sloboda, ne moe slobodno komunicirati s braniteljem. Ako se postupak, temeljem rezultata istrage, nastavi, odrava se glavna rasprava. Na raspravi, protivno istrazi, preteu akuzatorni elementi. Tako rasprava ima obiljeja spora o kojemu odluuje sud. To znai da su stranke u naelu ravnopravne, da do izraaja dolazi kontradiktornost, a za obranu ne postoje ogranienja povezana uz predlaganje ili za saznanje o dokazima. Dokazi se ocjenjuju neposredno, to smanjuje znaenje spisa istrage, a prihvaena su i naela usmenosti i javnosti. Na glavnoj se raspravi oituju i inkvizitorni elementi, posebice s obzirom na ovlatenja suda. Tako sud moe bez prijedloga stranaka izvoditi dokaze (inkvizitorna maksima), a moe i ispitivati optuenika.5 4. OPENITO O PROPISIMA HRVATSKOG KPP-A 4.1. IZVORI KAZNENOG PROCESNOG PRAVA Izvori se dijele u dvije poskupine: 1. Izvori unutarnjeg prava obuhvaaju domae pravne propise o nainu kaznenog postupanja, ali i o ustrojstvu i nadlenosti tijela koja sudjeluju u kaznenom postupku. Ustav sadri naelne odredbe o oduzimanju slobode, o presumpciji okrivljenikove nevinosti, o uhienju temeljem sudskog naloga i sl.6 Takoer, on sadri i ustrojstvene odredebe o sudbenoj vlasti i dravnom odvjetnitvu. Zakonski propisi se dijele na glavne i sporedne. Glavni se odnose na kazeni postupak, pa tu spadaju: Zakon o kaznenom postupku, Kazneni zakon, Zakon o sudovima za mlade, Zakon o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela, Zakon o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta. Sporedni propisi su oni ustrojstvu i nadlenosti tijela koja sudjeluju u kaznenom postupku. To su Zakon o sudovima, Zakon o dravnom odvjetnitvu, Zakon o policiji. 2. Izvori meunarodnog prava znaajni su zbog toga to se u odreenim situacijama primarno primjenjuje meunarodno pravo, a tek ako ne postoje takve odredbe, supsidijarno se primjenjuje ZKP. To su slijedei sluajevi: a) ako bi se postupak trebao voditi protiv osobe koja uiva kaznenoprocesni imunitet po meunarodnom pravu (168) b) ako treba izvriti ekstradiciju (504 u svezi sa 511 ZKP/93) c) ako treba pruiti meunarodnu pravnu pomo (504 u svezi sa 504 ZKP/93). Razliite odredbe meunarodnog prava ureuju tri spomenuta instituta: 1. obiajno meunarodno pravo7 2. multilateralni meunarodni ugovori 3. bilateralni meunarodni ugovori5 6

Optuenik, meutim, na pitanja ne mora odgovarati.

Budui da se radi o naelnim odredbama, one se ne primjenjuju izravno, ve odreuju okvire zakonodavcu koji ih se mora drati prilikom zakonskog reguliranja kaznenog postupka. Stoga se one nalaze ire formuliane i u ZKP-u.7

Obiajnim pravom se odreuju povlastice lanova diplomatskih misija u stranoj zemlji. Obiajno pravo se primjenjuje jo i danas, budui da odgovarajua konvencija ne obuhvaa sve povlastice odreene obiajima. To je ujedno jedini sluaj da obiajno a ne zakonsko pravo predstavlja izvor za kazneno postupanje.

6 Radi utvrenja postoje li odgvoarajue odredbe meunarodnog prava sud e se obratiti za objanjenje Ministarstvu vanjskih poslova. 4.2. VAENJE PROPISA KAZNENOG PROCESNOG PRAVA Razlikujemo vremensko, prostorno i osobno vaenje propisa KPP-a. Kod vremenskog vaenja procesnih propisa rjeava se pitanje njihova stupanja na snagu i prestanka vaenja. Njihovo stupanje na snagu je ovisno o danu objavljivanja. Vaenje prestaje njegovim ukidanjem koje moe biti izriito ili preutno. Prostorno vaenje rjeava pitanje po kojemu e se podruju primjenjivati kaznenoprocesni propisi. Hrvatsko KPP vrijedi na podruju RH. Procesno pravo je na dravnom teritoriju iskljuivo pravo. Osobno vaenje. Naelno, budui da se kazneni postupak moe voditi protiv svake osobe za koju je vjerojatno da je poinila KD, to znai da se hrvatsko procesno pravo primjenjuje kako na domae, tako i na strane dravljane, te na osobe bez dravljanstva ako se postupak vodi u RH. 4.3. KAZNENOPROCESNI IMUNITET Kaznenoprocesni imunitet znai da se protiv odreene osobe uope ne moe voditi kazneni postupak (potpuni kaznenoprocesni imunitet) ili da se protiv takve osobe postupak ne moe voditi zbog nekih KD ili se protiv nje ne mogu poduzimati neke procesne radnje (ogranieni kaznenoprocesni imunitet).8 Kaznenoprocesni imunitet potrebno je razlikovati od materijalnopravnog imuniteta. Materijalnopravni imunitet iskljuuje krivnju poinitelja, za razliku od procesnog, koji iskljuuje voenje kaznenog postupka. Ako je iskljuena krivnja, kazneni se postupak nema razloga voditi, dok kod procesnog imuniteta krivnja postoji pa postupak treba pokrenuti kad procesni imunitet prestane. Zato je materijalni imunitet trajan, a procesni imunitet vremenski ogranien. A/ Kaznenoprocesni imunitet po unutarnjem pravu imaju: zastupnici u Hrvatskom saboru, jer ne mogu biti pritvoreni niti se protiv njih moe voditi kazneni postupak bez odobrenja Sabora (procesnopravni imunitet ili imunitet nepovredivosti). Ovaj imunitet nije apsolutan jer se zastupnik moe pritvoriti ako je zateen prilikom izvrenja teeg KD,9 a o daljnjem e voenju postupka, u ovakvom sluaju, u pravilu odluivati Sabor. Zastupnik ne moe biti pozvan na kaznenu odgovornost, pritvoren ili kanjen za izraeno miljenje ili glasovanje u Hrvatskom saboru (materijalnopravni imunitet ili imunitet neodgovornosti) predsjednik Republike Hrvatske uiva procesnopravni imunitet, kao i zastupnici, odobrenje daje Ustavni sud Republike Hrvatske suci Ustavnog suda Republike Hrvatske - kao i zastupnici, odobrenje daje Ustavni sud Republike Hrvatske lanovi Dravnog sudbenog vijea (DSV) i Dravnoodvjetnikog vijea (DOV) - kao i zastupnici, uz neke razlike u zakonskim tekstovima koji ove imunutete reguliraju profesionalni suci kao i zastupnici, odobrenje daje DSV suci porotnici iskljuivo materijalnopravni imunitet

8 9

Npr. ne moe se odrediti pritvor.

Teim se KD smatra ono za koje je zaprijeena kazna zatvora u trajanju duem od 5 godina, dok zatjecanje prilikom izvrenja postoji ako je djelo poinjeno pred svjedokom ili je, ako nema oevidaca, osumnjienik opaen neposredno nakon poinjenja u situaciji koja jasno ukazuje na njega kao poinitelja.

7 Glavni DORH kao i zastupnici, odobrenje daje Hrvatski sabor Zamjenik Glavnog DORH-a i ostali dravni odvjetnici materijalnopravni i funkcionalni procesni imunitet, jer se protiv njih ne moe odrediti pritvor zbog KD poinjenog u obavljanju dunosti osim uz odobrenje DOV-a odvjetnici - ogranieni procesni imunitet, jer se protiv njih ne moe odrediti pritvor zbog KD poinjenog u pruanju pravne pomoi, odobrenje daje sudsko vijee. lanovi Vlade ogranieni kaznenoprocesni imunitet za kaznena djela do 5 godina, odobrenje vlade krunski svjedoci mogu imati faktiki imunitet, a pravno je to odustanak od progona (Zakon o USKOK-u l. 29.-38.). efovi stranih drava uivaju potpuni procesni imunitet, pa se protiv njih, neovisno o vrsti poinjenog KD, kazneni postupak uope ne moe pokrenuti. Takav imunitet imaju i brani drug te maloljetna djeca efa strane drave. Ako se u domaoj dravi nalazi u slubenom posjetu, tada se imunitet proiruje i na sve lanove njegove slubene pratnje. Diplomatski agenti stranih drava takoer uivaju potpuni procesni imunitet. Imunitet diplomatskog agenta vrijedi ak i u sluaju izbijanja oruanog sukoba meu dvjema dravama.10 Ovakav diplomatski imunitet ne vrijedi u zemlji iz koje je diplomatski agent upuen u stranu zemlju. Ta ga zemlja uvijek moe suditi za KD koje je poinio u inozemstvu. Spomenuti imunitet oslobaa diplomatskog agenta i obveze da se pred sudom domae drave pojavi u svojstvu svjedoka. Osobe u svezi s diplomatskim agentima uivaju potpuni procesni imunitet.11 To su lanovi obitelji, administrativno i tehniko osoblje i lanovi njihovih obitelji. Posluno osoblje uiva samo funkcionalni imunitet.12 Prostori diplomatske misije, dakle zgrade i zemljita bez obzira na vlasnitvo, kojima se koristi misija nepovredivi su. Tijela domae drave u ove prostore smiju ui samo uz prethodnu suglasnost efa misije, ak i ako je ulazak vezan uz spaavanje osoba ili otklanjanje opasnosti. Arhiv i dokumenti diplomatske misije takoer su nepovredivi i to bez obzira gdje se nalaze. Ovim pojmom su obuhvaeni i privatni dokumenti diplomatskog agenta. Diplomatska putna prtljaga (tzv. diplomatska valiza) ne smije se zadravati ni otvarati. Stoga mora biti vidljivo oznaena, te smije sadravati iskljuivo slubene dokumente. Radi valize nepovrediv je i diplomatski kurir. Konzularni dunosnici prema odredbama meunarodnog prava uivaju samo funkcionalni imunitet.13 Meunarodni slubenici zatieni su sadrajno uim, ali prostorno irim procesnim imunitetom. Taj imunitet uivaju i vojne osobe u slubi OUN-a. Potpuni procesni

B/ Kaznenoprocesni imunitet po meunarodnom pravu uivaju:

10 11

Diplomatskom se agentu u tom sluaju daje razuman rok za naputanje domae drave.

Imunitet diplomatskog agenta i osoblja prestaje u sluaju kad sami podignu privatnu tubu. Tada okrivljenik protiv kojega su podigli privatnu tubu, moe odgovoriti protutubom.12 13

Ne vrijedi za sva KD, ve samo za ona poinjena u vrenju slube.

Temeljna razlika izmeu diplomatskog agenta i konzularnog dunosnika sastoji se u tome to diplomatski agent predstavlja svoju zemlju u drugoj zemlji, dok konzularni dunosnik u toj istoj zemlji skrbi o probicima dravljana njegove zemlje koji se tamo nalaze. Zbog toga su veleposlanstva (diplomatske misije) najee smjetena u glavnom gradu zemlje, dok konzulati imaju sjedita u podrujima gdje najvei broj njihovih graana boravi u domaoj zemlji (npr. Konzulat Republike Italije nalazi se i u Splitu).

8 imunitet uiva glavni tajnik OUN-a, njegovi pomonici, ravnatelji specijaliziranih ustanova OUN-a i osobe koje ih zamjenjuju, te lanovi njihovih obitelji. Nepovredive su i prostorije, arhiva, valiza i pota OUN-a. Pripadnici stranih vojnih postrojbi koji se po pozivu ili temeljem meunarodnog ugovora nalaze u nekoj zemlji, uivaju potpuni kaznenoprocesni imunitet. Svjedoci i vjetaci koji se, temeljem meunarodnog ugovora, nalaze u stranoj zemlji kako bi tamo sudjelovali u nekom kaznenom postupku takoer uivaju procesni imunitet. Ovim se osobama daje tzv. slobodan prolaz (lat. salvus conductus), dakle jamstvo da se protiv njih nee pokrenuti kazneni postupak ako se odazovu pozivu stranog suda.

II. TEMELJNI KRIVINOPROCESNI SUBJEKTI1. TEMELJNE PROCESNE FUNKCIJE I KRIVINOPROCESNI SUBJEKTI 1.1. POJAM TEMELJNIH PROCESNIH FUNKCIJA Temeljne procesne funkcije su takve djelatnosti bez kojih kazneni postupak ne bi mogao postojati. To su kazneni progon, obrana i suenje. Funkciju progona vri ovlateni tuitelj, funkciju obrane okrivljenik i njegov branitelj, dok funkciju suenja vri sud koji odluuje u kaznenom postupku. 1.2. TEMELJNI I DOPUNSKI KAZNENOPROCESNI SUBJEKTI Temeljni kaznenoprocesni subjekti su oni sudionici u kaznenom postupku bez kojih se kazneni postupak ne bi mogao pokrenuti ni trajati. To su nositelji temeljnih procesnih funkcija, pa temeljnim kaznenoprocesnim subjektima nazivamo ovlatenog tuitelja, okrivljenika i sud. Subjekti14 koji nisu nositelji temeljnih funkcija pa ne moraju postojati u svakom postupku, nazivamo dopunskim kaznenoprocesnim subjektima. 2. KAZNENOPROCESNE STRANKE I ZASTUPANJE U POSTUPKU 2.1. POJAM KAZNENOPROCESNIH STRANAKA Sud ima daleko ira ovlatenja od ovlatenog tuitelja ili okrivljenika. Upravo zbog ovakvog nositelja temeljnih funkcija sud se, prilikom prouavanja subjekata, odvaja od ostalih nositelja temeljnih funkcija, tako da preostali subjekti ine pojam kaznenoprocesnih stranaka. Stranke su nositelji suprotnih procesnih funkcija koji su u relativno ravnopravnom poloaju tijekom kaznenog postupka. To su dakle, ovlateni tuitelj i osumnjieni. 2.2. STRANAKA I PROCESNA SPOSOBNOST Mogunost da neka osoba bude stranka u kaznenom postupku, dakle ovlateni tuitelj ili osumljieni, naziva se stranakom sposobnou. Problem se moe pojaviti kod pitanja moe li stranka samostalno vriti procesne radnje, dakle, ima li procesnu sposobnost. Mogue je14

Npr. svjedoci i vjetaci.

9 naime da procesnu sposobnost nema ovlateni tuitelj 15 ili okrivljenik. Nedostatak procesne sposobnosti neke od stranaka uvjetovat e zakonom odreene pravne posljedice. Tako naprimjer gubitak procesne sposobnosti okrivljenika zbog trajne duevne bolesti nastale tijekom postupka dovodi do obustave kaznenog postupka. No takvu posljedicu nee uvjetovati procesna nesposobnost supsidijarnog ili privatnog tuitelja, jer oni mogu imati pravnog zastupnika. 2.3. PRAVNI ZASTUPNICI U KAZNENOM POSTUPKU Zatupanje oteenika je mogue. Za razliku od graanskog postupka, u kaznenom postupku je zastupanje suprotne stranke, dakle okrivljenika, samo iznimno mogue. Branitelj je procesni pomonik, a ne zastupnik okrivljenika.16 Razlikujemo zakonskog zastupnika, procesnog zamjenika i punomonika. Zakonski zastupnik je osoba koja temeljem zakonskog ovlatenja djeluje u ime i za raun procesno nesposobne stranke, a ovo djelovanje uvjetuje neposredne pravne posljedice za zastupanu osobu.17 U kaznenom se postupku zakonsko zastupanje openito ograniava iskljuivo na sluajeve u kojima se oteenik pojavljuje kao procesna stranka, a nema procesnu sposobnost. Procesni zamjenik (supstitut) djeluje kao zakonski zastupnik temeljem zakonskog ovlatenja,18 ali se od zakonskog zastupnika razlikuje po tome to moe poduzimati samo neke, a ne sve procesne radnje. U kaznenom postupku procesni zamjenik moe zastupati iskljuivo okrivljenika. Tako okrivljeniku bliske osobe mogu u njegovu korist izjaviti albu (vidjeti l. 363. st. 2. ZKP). Opunomoenik, suprotno zakonskom zastupniku i procesnom zamjeniku, djeluje temeljem ovlatenja (punomoi) koje je dobio od oteenika.19 Iznimno je mogue da opunomoenika oteeniku postavi sud. Opunomoenik djeluje u kaznenom postupku iskljuivo u korist oteenika.20 3. OVLATENI TUITELJ U KRIVINOM POSTUPKU 3.1. NAIN ODREIVANJA OVLATENOG TUITELJA Danas se KD s obzirom na nain vrenja kaznenog progona dijele u 3 skupine to su KD za koja se progon vri po slubenoj dunosti, KD za koja se progon vri po prijedlogu oteenika, te KD s progonom po privatnoj tubi. Ovisno o tome odreuje se i ovlateni15 16

Iznimka je DO koji e uvijek biti procesno sposoban jer u suprotnom ne bi bio imenovan na ovu funkciju.

Jedina iznimka bio bi sluaj samostalnog vrenja procesnih radnji za okrivljenika od strane druge osobe (branitelja li bliske osobe), no u tom sluaju, suprotno zastupanju oteenika, zastupnik ne moe u svim radnjama djelovati umjesto okrivljenika. Ako se radi o okrivljeniku, moemo dakle govoriti o ogranienom zastupanju.17 18 19

Npr. zakonsko ovlatenje roditelja da zastupaju svoju maloljetnu djecu. Dakle, bez potrebe da trai ovlatenje od zastupane osobe.

Oteenik je u ovom sluaju procesno sposoban, a opunomoenika (najee odvjetnika) odreuje kako bi mu ovaj, svojim strunim znanjem, pomogao u ostvarenju interesa koje u postupku ima. Ako je oteenik procesno nesposoban, to se moe dogoditi (npr. radi se djetetu), opunomoenika moe odrediti njegov zakonski zastupnik.20

Dakle, branitelj, iako najee postupa temeljem punomoi, nije opunomoenik, nego procesni pomonik okrivljenika.

10 tuitelj za prve 2 skupine ovlateni je tuitelj DO, 21 dok je za treu ovlateni tuitelj privatni tuitelj. 3.2. OVLATENI TUITELJ U NAEM PRAVU Spomenuta podjela KD u 3 skupine prihvaena je i u naem pravu. Budui da je u naem kaznenom procesnom pravu prihvaen i institut supsidijarnog tuitelja kod nas se mogu pojaviti 4 razliite situacije, pa ovlateni tuitelj moe biti: a) DO ako se radi o KD za koje se progon vri po slubenoj dunosti. b) DO ako se radi o KD za koje se progon vri po prijedlogu, a prijedlog postoji. c) Supsidijarni tuitelj ako se radi o KD za koje se progon vri po slubenoj dunosti ili prijedlogu, a DO ne vri kazneni progon. d) Privatni tuitelj ako se radi o KD za koje se progon vri po privatnoj tubi. U naem kaznenom postupku, dakle, u svojstvu ovlatenog tuitelja mogu se pojaviti 3 razliite osobe: DO, te supsidijarni i privatni tuitelj (u svakom konkretnom postupku samo jedna od ovih osoba). 3.3. OTEENIK U KAZNENOM POSTUPKU Oteenik je osoba ije je kakvo osobno ili imovinsko pravo KD povrijeeno ili ugroeno. Oteenik ima neka znaajna procesna prava. On, ako se radi o KD za koje se progon vri po slubenoj dunosti pa DO progon ne vri, moe kazneni progon zapoeti ili nastaviti umjesto DO. Tada ima ulogu supsidijarnog tuitelja i svojstvo procesne stranke. Kao stranka oteenik se moe pojaviti i ako se progon vri po privatnoj tubi, i to u svojstvu privatnog tuitelja. Uz ovo, oteenik moe biti stranka u jednom dijelu kaznenog postupka u adhezijskom postupku ako sud odluuje o njegovu imovinskopravnom zahtjevu. Oteenik koji nije stranka pa time ni subjekt kaznenog postupka, ipak u tom istom kaznenom postupku ima itav niz razliitih prava. On npr. moe predloiti kazneni progon, predlagati dokaze tijekom postupka, postavljati pitanja optueniku, svjedocima i vjetacima na raspravi, te iznositi primjedbe, traiti objanjenja i slino.22 3.4. DO KAO OVLATENI TUITELJ Ustrojstvo DO u RH je regulirano posebnim zakonom, te je prilagoeno ustrojstvu sudova. Tako danas, polazei od niega prema viemu, postoje opinska i upanijska DO, te DO RH. Njihova je mjesna nadlenost takoer odreena zakonom. Ustrojstvo se DO temelji na 4 znaajna naela. Naelo monokratskog ureenja znai da je jedna osoba u okviru DO nositelj funkcije progona, pa je stoga ovlatena odluivati o radu odvjetnitva i davati obvezne upute svim djelatnicima DO. To je opinski, upanijski ili DO RH. DO sam poduzima sve radnje na koje je ovlaten, no mogu ga zastupati osobe koje zato imaju posebno zakonsko ovlatenje. To su zamjenici DO koji mogu poduzimati sve radnje kao i DO i djelatnici su DO.

21

Kod prve skupine KD DO postupa temeljem naela legaliteta, to znai da mora, ako su ispunjeni zakonski uvjeti, vriti kazneni progon, dok kod druge skupine kazneni progon moe vriti iskljuivo ako ima odgovarajui prijedlog oteenika.22

Oteenik, koristei ova prava, nema svojstvo kaznenoprocesnog subjekta.

11 Naelo hijerarhije upuuje na povezanost meu pojedinim DO, koja znai da meu njima postoji podreenost odnosno nadreenost, ovisno o rangu DO. Naelo devolucije znai da DO vieg ranga uvijek moe preuzeti predmet iz djelokruga DO nieg ranga. Naelo supstitucije omoguuje DO vieg ranga preuzimanje predmeta iz djelokruga podreenog DO nieg ranga, te ustupanje tog predmeta drugom podreenom DO.23

Zadae DO su sljedee: 1) poduzimanje potrebnih mjera radi otkrivanja KD i pronalaenja poinitelja u suradnji s policijom, ali i samostalno; 2) poduzimanje izvida kaznenih djela, te zahtijevanje i povjeravanje provedbe pojedinih izvidnih radnji i mjera radi prikupljanja podataka vanih za pokretanje kaznenog postupka; 3) zahtijevanje provoenja istrage i istranih radnji, kada surauje s istranim sucem; 4) podizanje i zastupanje optunice ili optunog prijedloga pred nadlenim sudom ovim je obuhvaena djelatnost DO kao stranke u kaznenom postupku u fazi optuivanja i glavne rasprave; 5) podnoenje albi protiv nepravomonih sudskih odluka i izvanrednih pravnih lijekova protiv nepravomonih sudskih odluka djelatnost povezana uz postupak po albi, ali i uz postupanje nakon pravomonog okonanja kaznenog postupka; 6) sudjelovanje u postupku u povodu zahtjeva za sudsku zatitu protiv odluke ili radnje tijela uprave nadlenog za izvrenje kazne ili mjere oduzimanja slobode izreene u kaznenom postupku. 3.4.1. Ured za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta (USKOK) USKOK je ustanovljen Zakonom o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta.24 Ured je posebno dravno odvjetnitvo koje se ustanovljuje za podruje Republike Hrvatske i ima sjedite u Zagrebu. Ustrojstvo. Radom Ureda upravlja Ravnatelj. Za Ravnatelja moe se imenovati zamjenik Glavnoga dravnog odvjetnika Republike Hrvatske, odnosno upanijski dravni odvjetnik ili njegov zamjenik koji ispunjava uvjete za imenovanje za zamjenika Glavnoga dravnog odvjetnika. Ravnatelja imenuje Glavni dravni odvjetnik uz prethodno miljenje ministra nadlenog za poslove pravosua, te miljenje kolegija Dravnog odvjetnitva Republike Hrvatske. Ravnatelj se imenuje za vrijeme od etiri godine. Poslove dravnog odvjetnitva u Uredu obavlja Ravnatelj i zamjenici ravnatelja. Za zamjenika ravnatelja u Ured moe biti rasporeen dravni odvjetnik ili zamjenik dravnog odvjetnika koji je poslije poloenoga pravosudnog ispita proveo na radu najmanje osam godina kao sudac, dravni odvjetnik, zamjenik dravnog odvjetnika, odvjetnik ili kao policijski slubenik na poslovima suzbijanja kriminaliteta, te koji ima izraene sklonosti i sposobnosti za istraivanje najteih i najsloenijih kaznenih djela. Stvarna nadlenost. Ured obavlja poslove dravnog odvjetnitva u predmetima kaznenih djela:1.

zlouporaba u postupku steaja, nelojalne konkurencije u vanjskotrgovinskom poslovanju, zlouporaba obavljanja dunosti dravne vlasti, protuzakonitog posredovanja, primanja mita i davanja mita,

23

Primjena navedenih naela odnosi se iskljuivo na DO, pa ni na koji nain ne utjee na djelokrug ili ustrojstvo sudova.24

Taj propis je objavljen u Narodnim novinama br. 88/01, 12/02.

12 2. udruivanja za poinjenje kaznenih djela, ukljuujui pri tome sva kaznena djela koja je poinila grupa ili zloinaka organizacija (osim za kaznena djela protiv Republike Hrvatske i oruanih snaga), 3. poinjenih u vezi s djelovanjem zloinake organizacije za koja je propisana kazna zatvora u trajanju duljem od tri godine, a kazneno djelo je poinjeno na podruju dviju ili vie drava ili je znaajan dio njegovog pripremanja ili planiranja izvren u drugoj dravi.4.

prikrivanja protuzakonito dobivenog novca, sprjeavanja dokazivanja iz, prisile prema pravosudnom dunosniku, sprjeavanja slubene osobe u obavljanju slubene dunosti i napada na slubenu osobu, ako su ova djela poinjena u vezi s poinjenjem kaznenih djela navedenih pod 1., 2. i 3..

Mjesna nadlenost. Za predmete gore navedenih kaznenih djela stvarno i mjesno su nadleni upanijski sudovi u Osijeku, Rijeci, Splitu i Zagrebu. U istranim centrima tih upanijskih sudova ustrojavaju se posebni istrani odjeli. Posebne postupovne odredbe. Vijea upanijskog suda pred kojima se provodi suenje u ovim predmetima sastavljena su od troje sudaca. Suce u ova vijea postavlja na vrijeme od etiri godine predsjednik upanijskog suda uz miljenje sudakog vijea iz reda sudaca koji se odlikuju iskustvom na radu u sloenijim predmetima gospodarskog i organiziranog kriminaliteta. Rok zadravanja osumnjienika produljuje se na 48 sati. Sveukupni rok trajanja pritvora u prethodnom postupku, ako je istraga produljena (l. 204. st. 1. ZKP) moe iznositi dvanaest mjeseci. Ako je u istrazi pritvor produljen prema odredbi prethodnoga stavka, sveukupni rok trajanja pritvora iz l. 109. ZKP produuje se za est mjeseci. pravno normiranje tzv. krunskog svjedoka (o emu se govori u poglavlju o naelu oportuniteta nagodba s pokajnikom).

-

3.5. SUPSIDIJARNI TUITELJ DO je, suglasno naelu legaliteta kaznenog progona, duan poduzeti kazneni progon kad procijeni da postoji osnovana sumnja da je odreena osoba poinila odreeno KD. Pod osnovanom sumnjom mislimo na sumnju koja se temelji na dokazima, iz ega proizlazi da se kazneni postupak ne moe pokrenuti bez dokaza. To znai da mogunost pokretanja kaznenog postupka ovisi o procjeni DO o tome postoje li ili ne postoje dokazi.25 Mogunost DO da, zbog pogrene procjene ili drugih razloga, onemogui pokretanje ili voenje kaznenog postupka, zahtijeva nadzor nad njegovim radom. Oteenika koji je umjesto DO preuzeo kazneni progon nazivamo supsidijarnim tuiteljem. Nae procesno pravo prava prihvaa institut supsidijarnog tuitelja i predvia obvezu DO da u roku od 8 dana po odluci da nee vriti progon o tome izvijesti oteenika i uputi ga da moe sam poduzeti progon. Tako e postupiti i sud ako je donio rjeenje o obustavi postupka zbog odustanka DO od progona.26 Oteenik ima pravo poduzeti, odnosno nastaviti progon u roku od 8 dana otkad je primio obavijest. Oteenik koji nije upoznat da DO nije poduzeo progon ili da je odustao od progona moe svoju izjavu da nastavlja postupak dati pred nadlenim sudom:25

Kaemo mogunost pokretanja postupka stoga to, unato procjeni DO o postojanju dokaza, sud ovakvu procjenu ne mora prihvatiti, to znai da se postupak (jer nema sudske odluke) nee pokrenuti.26

Istu obvezu ima i sud ako donese rjeenje o obustavi postupka zbog odustanka DO od progona.

13 - u roku od 3 mjeseca od dana kad je doneseno rjeenje o obustavi postupka, - odnosno 6 mjeseci od dana kad je DO odbacio prijavu, - odmah, kad DO odustane od optube na glavnoj raspravi. Oteenik koji u svojstvu supsidijarnog tuitelja vri kazneni progon ima ista prava koja ima DO, osim onih koja DO pripadaju kao dravnom tijelu. Zakonodavac doputa DO da do zavretka glavne rasprave preuzme progon od supsidijarnog tuitelja koji, u tom sluaju, gubi svojstvo ovlatenog tuitelja. 3.6. PRIVATNI TUITELJ Uz KD za koja se progon vri po slubenoj dunosti kod kojih je, kako je ve navedeno, ovlateni tuitelj DO ili supsidijarni tuitelj, postoje i KD za koja se progon vri po privatnoj tubi. Zbog poinjenja ovih KD kazneni progon moe vriti iskljuivo privatni tuitelj, koji je dakle, u ovim sluajevima, jedini ovlateni tuitelj. Stoga moemo kazati da je privatni tuitelj osoba koja je ovlatena da odlui o vrenju kaznenog progona, ako je poinjeno KD za koje se progon vri po privatnoj tubi. Ta je osoba najee oteenik, no postoje i sluajevi kada to mogu biti i neke druge osobe, kao primjerice bliski srodnici i brani drug oteenika, zakonski zastupnik maloljetnog oteenika ili oteenika koji je lien poslovne sposobnosti. Rok za podnoenje tube je 3 mjeseca od dana kad je ovlatena fizika ili pravna osoba saznala za KD i poinitelja. Iznimka je protutuba koju podnosi osoba okrivljena zbog uvrede, navodei da joj je uvreda vraena pa zahtijeva primjenu kaznenopravne sankcije i prema privatnom tuitelju. Protutuba se moe podnijeti sve do zavretka glavne rasprave. Privatni tuitelj moe svojom izjavom tijelu pred kojim se vodi postupak odustati od privatne tube do zavretka glavne rasprave. U tom sluaju on gubi pravo da ponovno podnese privatnu tubu. Ako uredno pozvani privatni tuitelj na raspravu ne doe, pretpostavit e se da je od tube odustao. Brojni su u praksi sluajevi na ovaj nain pokrenutih postupaka. 4. OKRIVLJENIK I NJEGOVA OBRANA 4.1. TEMELJNI POJMOVI Okrivljenikom se smatra osoba protiv koje se vodi kazneni postupak. Okrivljenik je i osoba s duevnim smetnjama prema kojoj se prema odredbama ZKP-a, vodi poseban postupak. Osumnjienik je osoba za koju tijela kaznenog progona ili redarstvene vlasti imaju osnova sumnjati da je poinila KD ili sudjelovala u njemu. Protiv osumnjienika se kazneni postupak ne vodi, dok je protiv okrivljenika kazneni postupak u tijeku. Optuenik je osoba protiv koje je optunica postala pravomona ili protiv koje je podnesena privatna tuba ili optuni prijedlog i zakazana glavna rasprava. Svaki optuenik je ujedno i okrivljenik, dok svaki okrivljenik ne mora postati optuenikom. Osuenik je osoba za koju je pravomonom presudom utvreno da je kriva za odreeno KD. Okrivljenik moe postati osuenikom27 tek po zavretku kaznenog postupka, pa stoga nije mogue da neka osoba u jednom kaznenom postupku istodobno bude smatrana okrivljenikom i osuenikom.27

Iskljuivo u sluaju donoenja pravomone osuujue presude.

14

4.2. TKO MOE BITI OKRIVLJENIK? U pravilu, okrivljenik moe biti svaka osoba koja je poinila KD. No, postoje iznimke, npr. osoba koja uiva kaznenoprocesni imunitet i protiv koje se, unato poinjenju KD, kazneni postupak ne moe pokrenuti. Prema dosadanjem ureenju pravne osobe nisu mogle imati svojstvo okrivljenika u kaznenom postupku. Meutim, prema novom Zakonu o odgovornosti pravnih osoba za kaznena djela28, i pravne osobe mogu imati svojstvo okrivljenika.29 Postupak se ne moe voditi prema djeci, dakle osobama mlaima od 14 godina. Neubrojiva se osoba ne smatra krivom i prema njoj se ne moe primijeniti kaznenopravna sankcija. No, neubrojivost se utvruje tijekom kaznenog postupka, to znai da neubrojiva osoba moe biti okrivljena u kaznenom postupku. 4.3. PRAVNI POLOAJ OKRIVLJENIKA Okrivljenik nije iskljuivo stranka u postupku, ve i mogui izvor saznanja o injenicama koje se u postupku utvruju. Stoga mu se, uz prava koja ima kao stranka, nameu i odreene obveze. Tako se primjerice okrivljenika moe, unato njegovom protivljenju, tjelesno pregledati, a prema njemu se mogu poduzimati i neke druge radnje s ciljem utvrivanja relevantnih injenica (moe mu se npr. izvriti analiza krvi radi utvrenja koliine alkohola i sl.). Zbog prihvaanja naela kontradiktornosti okrivljeniku se mora dopustiti izjanjavanje o svim navodima tuitelja, dok iz naela akuzatornosti proizlazi njegovo pravo znati zbog ega se okrivljuje i koji dokazi protiv njega postoje. Jedno od najvanijih okrivljenikovih prava je pravo da ga se tijekom trajanja postupka smatra nevinim. 4.4. PRESUMPCIJA OKRIVLJENIKOVE NEVINOSTI Presumpcija (pretpostavka) okrivljenikove nevinosti znai da se okrivljenika mora smatrati nevinim sve dok mu se pravomonom sudskom presudom ta pretpostavka ne obori, dakle dok se pravomonom osuujuom presudom ne utvrdi da je on zaista poinitelj KD.30 Presumpcija okrivljenikove nevinosti je predviena Ustavom, ali i odredbama ZKP-a. Postojanje ove presumpcije otklanja s okrivljenika teret dokaza jer se on smatra nevinim, pa svoju nevinost ne mora dokazivati. Postojanje ove pretpostavke odreuje i vrstu presude koju e sud donijeti u sluaju kad, nakon provedene glavne rasprave, nije sigurno je li okrivljenik poinio KD. U takvoj e situaciji sud morati donijeti oslobaajuu presudu, jer presumpcija i dalje postoji.28

Ovaj propis objavljen je u Narodnim novinama br. 151/03. Zakon stupa na snagu 6 mjeseci od dana objave u Narodnim novinama (objava: 24. rujna 2003.).29

Vrste kaznenopravnih sankcija koje se mogu izrei pravnim osobama su: kazne (novane i ukidanje pravne osobe), uvjetna osuda i sigurnosne mjere (npr. zabrana obavljanja odreenih poslova). Osnovne znaajke postupka su da se za kazneno djelo pravne osobe i odgovorne osobe provodi jedinstveni postupak i donosi jedna presuda (23/1 ZOPOKD). Za okrivljenu pravnu osobu u kaznenom postupku sudjeluje njezin predstavnik koji je ovlaten poduzimati sve radnje koje moe poduzeti okrivljenik (27/1 ZOPOKD). Ako se uredno pozvani predstavnik ne odazove pozivu i svoj izostanak ne opravda, sud moe izdati dovedbeni nalog (30 ZOPOKD). Dakle, predstavnik pravne osobe ima prava ali i dunosti okrivljenika. Okrivljena pravna osoba moe imati branitelja. Na okrivljenu pravnu osobu ne primjenjuju se odredbe Zakona o kaznenom postupku o obveznoj obrani (32/1,3 ZOPOKD).30

Nju moe oboriti samo pravomona osuujua presuda.

15 Njeno postojanje jami okrivljeniku da nee biti osuen ako zaista sa sigurnou nije utvrena njegova krivnja, te da tijekom postupka nee biti pravno duan dokazivati svoju nevinost.31 4.5. PRAVNI UINAK SMRTI ILI ODSUTNOSTI OKRIVLJENIKA Okrivljenik u pravilu mora biti nazoan tijekom trajanja kaznenog postupka. Njegova je nazonost potrebna jer je on izvor saznanja o injenicama koje se u postupku utvruju, pa preko njegova iskaza sud moe doi do saznanja o tim injenicama.32 Ako se okrivljenik ne odazove pozivu, a nije opravdao svoj izostanak, sud e izdati dovedbeni nalog. Iznimno, glavna se rasprava u sumarnom postupku moe odrati i bez okrivljenika ako su kumulativno ispunjena 3 uvjeta (441/3): ako je uredno pozvan ili mu se poziv nije mogao uruiti zbog neprijavljivanja sudu promjene adrese ili boravita, ako sud smatra da njegova nazonost nije nuna, ako je ve prije toga bio ispitan ili se oitovao o osnovanosti optube.

Nadalje, u postupku za KD za koje je predviena kazna zatvora do 5 godina, glavna rasprava moe se odrati i bez nazonosti optuenika koji je bio uredno pozvan i koji se oitovao u odnosu na sve toke optube krivim, ako se prema stanju stvari moe oekivati izricanje kazne zatvora do 6 mjeseci, novane kazne, uvjetne osude, sigurnosne mjere zabrane upravljanja motornim vozilom ili oduzimanje predmeta pribavljenih izvrenjem KD, odnosno oduzimanja imovinske koristi (305/2). Meutim, nakon proirenja sumarnog postupka na kaznena djela do 5 godina postavlja se pitanje opravdanosti ove odredbe. U redovitom se postupku suenje u pravilu vri u nazonosti okrivljenika. Iznimka je provoenje tzv. kontumacijskog postupka. Optueniku se moe suditi u odsutnosti ako je u bijegu ili inae nije dostian dravnim tijelima, a postoje osobito vani razlozi 33 da mu se sudi iako je odsutan. Rjeenje o suenju u odsutnosti donosi vijee nakon pribavljenog miljenja tuitelja. alba zadrava izvrenje rjeenja, ukoliko je rjeenje doneseno protivno miljenju tuitelja. Osoba osuena u odsutnosti ima pravo zahtijevati obnovu postupka u roku od 1 godine od saznanja za presudu ako se u spomenutom roku pojavi pred sudom. ovkavo suenje nije mogue prema maloljetnicima. U sluaju okrivljenikove smrti kazneni postupak se rjeenjem obustavlja. Kazneni se postupak moe obnoviti i ako je osuena osoba ve umrla, ako postoji neki razlog koji bi uvjetovao donoenje povoljnije ili ak oslobaajue presude. U tom sluaju zahtjev za obnovu postupka mogu podnijeti DO i osueniku bliske osobe (brani i izvanbrani drug, roak u uspravnoj liniji, posvojitelj, zakonski zastupnik, posvojenik, brat, sestra i hranitelj). 4.6. POJAM OBRANE I BRANITELJA Obranu ine sve procesne radnje kojima je cilj utvrenje injenica korisnih za okrivljenika, te primjena onih pravnih propisa koji su za njega najpovoljniji. Nositelj je ove funkcije okrivljenik. Branitelj je procesni pomonik okrivljenika koji mu, temeljem punomoi ili sudske odluke, svojim pravnim znanjem i procesnom vjetinom pomae u obrani. Za branitelja se moe uzeti samo odvjetnik, a odvjetnika moe zamijeniti31

to ne znai da to nee uope initi. Naime, ako zakljui da tuitelj raspolae jakim dokazima o njegovoj krivnji, on e, iako to nije pravno duan, i te kako nastojati dokazati vlastitu nevinost kako ne bi bio osuen.32 33

Okrivljenik, pod zakonskim uvjetima, moe biti i silom doveden pred sud.

Tako bi primjerice vaan razlog bila potreba da se reagira sudskom presudom, jer se radi o tekom KD koje je posebice uzbunilo javnost.

16 odvjetniki vjebenik s poloenim pravosudnim ispitom u postupku za KD za koja se po zakonu moe izrei kazna zatvora do 5 godina. Pred Vrhovnim sudom RH branitelj moe biti samo odvjetnik, a kad Vrhovni sud RH odluuje u vijeu od 7 sudaca, branitelj moe biti samo odvjetnik koji nakon poloenoga pravosudnog ispita ima praksu od najmanje 5 godina u pravosudnim tijelima ili odvjetnikoj pisarni. Branitelj ne moe biti oteenik, brani, odnosno izvanbrani drug oteenika, privatnog tuitelja ili oteenika kao tuitelja ni njihov srodnik u uspravnoj liniji bilo do kojeg stupnja, u pobonoj liniji do 4 ili po tazbini do 2. Branitelj ne moe biti ni osoba koja je pozvana kao svjedok, osim ako je osloboena dunosti svjedoenja i izjavila je da nee svjedoiti ili ako se branitelj ispituje kao svjedok. Branitelj ne moe biti ni osoba koja je u istom predmetu postupala kao sudac ili DO. 4.7. VRSTE OBRANE 1) Osobnu obranu vri okrivljenik usmeno (iskazujui, predlaui dokaze, iznosei zavrnu rije) ili pismeno (podnoenjem razliitih podnesaka), pa se stoga spominje i osobna pismena i osobna usmena obrana. Obrana se moe ostvarivati samo ako okrivljenik zna zbog ega se okrivljuje i koji dokazi postoje protiv njega. 2) Struna ili formalna obrana ostvaruje se djelatnou branitelja, kao i osobna, moe biti pismena i usmena. a. Obvezna formalna obrana znai da okrivljenik mora imati branitelja, pa e mu ga, ako to sam ne uini, odrediti sud.34 U ovim sluajevima: 1. ako je okrivljenik nijem, gluh ili nesposoban da se sam brani - mora imati branitelja ve pri prvom ispitivanju; 2. ako se postupak vodi zbog KD za koje se moe izrei kazna dugotrajnog zatvora okrivljenik mora imati branitelja ve pri prvom ispitivanju; 3. ako je protiv okrivljenika odreen pritvor, on mora imati branitelja im se donese rjeenje o pritvoru, za vrijeme dok pritvor traje; 4. nakon podignua optunice zbog KD za koje se prema zakonu moe izrei 8 godina zatvora okrivljenik mora imati branitelja u vrijeme dostave optunice; 5. okrivljenik kojem se sudi u odsutnosti mora imati branitelja im se donese rjeenje o suenju u odsutnosti; 6. ako je optunim aktom35 postavljen zahtjev da se utvrdi da je okrivljenik poinio KD u stanju neubrojivosti, okrivljenik mora imati branitelja nakon podizanja optunice. Sud moe okrivljeniku postaviti branitelja ak i kad ne postoje navedeni uvjeti, ako on postavi takav zahtjev, ako prema svome imovnom stanju ne moe podmiriti trokove obrane, a posebne okolnosti sluaja to opravdavaju. Ako sud utvrdi postojanje spomenutih uvjeta te zahtjev okrivljenika prihvati, branitelja e postaviti tek nakon podignua optunice. Ovakva se obrana u teoriji naziva nepravom obveznom obranom, kako bi se razlikovala od ve spomenute obrane koja se naziva pravom obveznom obranom.34

Umjesto postavljenog branitelja okrivljenik uvijek moe sam uzeti drugog branitelja (67/1).

Izuzetak postoji ako je na glavnoj raspravi oito da je okrivljenik uzeo drugog branitelja radi odugovlaenja postupka. Naime, ako sud ocijeni da se postupcima okrivljenika ili branitelja odugovlai kazneni postupak, na prijedlog predsjednika vijea, predsjednik suda postavit e branitelja i po slubenoj dunosti za daljnji tijek postupka do pravomonosti presude (65/6).35

Misli se na optunicu ili optuni prijedlog koji podie DO ovisno o teini poinjenog KD za koje se progon vri po slubenoj dunosti.

17 b. Fakultativna formalna obrana znai da okrivljenik moe, ali ne mora imati branitelja. Imat e ga iskljuivo onda ako ga sam angaira. U tom sluaju branitelj u postupku sudjeluje temeljem punomoi koju mu izdaje okrivljenik. Branitelja okrivljeniku, osim ako se on tome izriito ne protivi, mogu uzeti i njegov zakonski zastupnik, brani ili izvanbrani drug, srodnik u uspravnoj liniji, posvojitelj, posvojenik, brat, sestra i hranitelj. Branitelj je ovlaten u korist okrivljenika poduzimati sve radnje koje moe poduzeti okrivljenik, a prava i dunosti mu prestaju kad okrivljenik opozove punomo i o tome obavijesti sud.36 3) Viestruka obrana znai da jedan okrivljenik moe imati istodobno najvie tri branitelja, a smatra se da je obrana osigurana kad u postupku sudjeluje jedan od branitelja.37 4) Zajednika obrana znai da vie (su)okrivljenika ima jednoga, dakle, zajednikog branitelja. Ta obrana nije doputena ako se protiv suokrivljenika postupak vodi zbog istog KD ili ako je to u suprotnosti s probicima njihove obrane.38 5) Materijalna obrana znai da dravna tijela koja sudjeluju u kaznenom postupku moraju utvrivati i sve one injenice koje okrivljeniku idu u prilog, a ne samo one koje mu idu na tetu. 4.8. OGRANIENJA U PRAVIMA OBRANE Temeljna prava obrane. Da bi branitelj mogao doista uinkovito vriti funkciju obrane prijeko je potrebno da im prije moe pregledati spise i, ako je okrivljenik u pritvoru, s njim slobodno i bez nadzora komunicirati. Upravo stoga, sa svrhom osiguranja uinkovite obrane, ZKP predvia da nakon podnoenja zahtjeva ovlatenog tuitelja za pokretanje kaznenog postupka ili nakon to je istrani sudac prije donoenja rjeenja o provoenju istrage poduzeo pojedine istrane radnje, branitelj ima pravo razgledati spise i pribavljene predmete koji slue pri utvrivanju injenica. Ako se okrivljenik nalazi u pritvoru, branitelj se moe s njime dopisivati i razgovarati bez nadzora. Ogranienja. Zakonodavac, voen tenjom za uinkovitou postupka, predvia dosta iroke mogunosti da spomenuto pravo ogranii. Tako istrani sudac moe rjeenjem odrediti nadziranje pisma, poruke i razgovori okrivljenika koji se nalazi u pritvoru i branitelja. Ovaj nadzor moe trajati najdulje 2 mjeseca od odreivanja pritvora i moe se odrediti iskljuivo ako su kumulativno ispunjena sljedea 2 uvjeta: 1. ako se postupak vodi zbog tono odreenih KD i to: - KD protiv vrijednosti zatienih meunarodnim pravom, - protudravnog terorizma, - otmice, - ubojstva, - razbojnitva, - zlouporabe opojnih droga, - krivotvorenje novca, - prikrivanje protuzakonito dobivenog novca, - dovoenje u opasnost ivota i imovine opeopasnom radnjom ili sredstvom36 37

Odnosno kada postavljeni branitelj bude razrijeen.

To znai da sud tijekom postupka ne mora izvjetavati sve, nego samo jednog branitelja, te da postupak moe voditi im je jedan od njih nazoan. Branitelji se tijekom postupka ne mogu ponavljati, ime se onemoguuje eventualno namjerno otezanje s postupkom.38

Npr. ako dva okrivljenika istodobno tvrde da je upravo onaj drugi poinio KD, zajednika obrana nee biti mogua.

18 2. ako postoje osnove sumnje da ih je poinila grupa ljudi ili zloinaka organizacija. 4.9. OSNOVE USTROJSTVA ODVJETNITVA Ustrojstvo odvjetnitva regulirano je Zakonom o odvjetnitvu. Odvjetnitvo je u nas jedina javna sluba koja osigurava pruanje pravne pomoi. Neka od naela na kojima se ta sluba temelji su samostalnost i neovisnost odvjetnitva, pruanje pravne pomoi uz nagradu, obvezatnost udruivanja u Odvjetniku komoru, te dunosti uvanja odvjetnike tajne. Odvjetnici su ovlateni pruati sve oblike pravne pomoi pravnim i fizikim osobama u ostvarivanju i zatiti njihovih prava i pravnih interesa. To znai da odvjetnici mogu davati pravne savjete, sastavljati isprave, te zastupati stranke. Pri tome moraju postupati u skladu s Ustavom, zakonima, te Statutom i drugim opim aktima Odvjetnike komore, kao i u skladu s Kodeksom odvjetnike etike. Odvjetnik je duan pruiti pravnu pomo stranci koja to od njega zatrai osim u sluajevima kad je to izriito predvieno zakonom. Sve to mu je stranka povjerila ili je u zastupanju stranke saznao na bilo koji nain, odvjetnik je duan uvati kao odvjetniku tajnu. Visina odvjetnike nagrade je odreena tarifom Odvjetnike komore. Pravo na obavljanje odvjetnitva stjee se upisom u imenik odvjetnika. Odvjetnici uivaju materijalnopravni i procesnopravni imunitet. Tako Zakon o odvjetnitvu odreuje da Odvjetnik ne smije biti pozvan na kaznenu odgovornost za pravno miljenje izraeno u pruanju pravne pomoi, niti smije biti pritvoren zbog KD poinjenog u pruanju pravne pomoi bez prethodnog odobrenja vijea nadlenog suda. 5. SUD U KAZNENOM POSTUPKU a. Openito o sudovima 5.1. USTAVNE ODREDBE O SUDOVIMA Temeljna naela ustrojstva sudova odreena su ustavnim odredbama. Sudovi su dravna tijela koja u sustavu trodiobe vlasti obavljaju sudbenu vlast. Ta je vlast samostalna i neovisna, te sudovi sude na temelju Ustava i zakona. Ustav istie naelo javnosti u radu sudova navodei da su sudske su rasprave javne i presude se izriu javno, u ime RH. Istodobno se odreuju mogui izuzeci od ovog naela. 39 Predvia se i naelo sudjelovanja graana laika u sudovanju jer u odluivanju sudjeluju i suci porotnici. Suci i suci porotnici zatieni su materijalnopravnim,40 a suci i procesnopravnim imunitetom.41 Imenovanje i razrjeenje sudaca je u nadlenosti DSV-a, a Ustav, kako bi se osigurala neovisnost sudaca, navodi da je sudaka dunost stalna, te precizno odreuje uvjete za razrjeenje od ove dunosti.39

lanak 119. stavak 2. Ustava: Javnost se moe iskljuiti iz cijele rasprave ili njezina dijela zbog razloga koji su nuni u demokratskom drutvu radi interesa morala, javnog reda ili dravne sigurnosti, posebno ako se sudi maloljetnicima, ili radi zatite privatnog ivota stranaka, ili u branim sporovima i postupcima u svezi sa skrbnitvom i posvojenjem, ili radi uvanja vojne, slubene ili poslovne tajne i zatite sigurnosti i obrane RH, ali samo u opsegu koji je po miljenju suda bezuvjetno potreban u posebnim okolnostima u kojima bi javnost mogla biti tetna za interese pravde.40

Suci i suci porotnici koji sudjeluju u suenju ne mogu biti pozvani na odgovornost za izraeno miljenje ili glasovanje pri donoenju sudbene odluke, osim ako se radi o krenju zakona od strane suca koje je KD.41

Suci imaju imunitet u skladu sa zakonom.

19

5.2.

VRSTE I USTROJSTVO SUDOVA

Ustanovljenje, djelokrug, sastav i ustrojstvo sudova ureuju se Zakonom o sudovima. U RH djeluju prekrajni, opinski, upanijski i trgovaki sudovi, zatim Visoki prekrajni sud, Visoki trgovaki sud RH, Upravni sud RH, a najvii sud je Vrhovni sud RH. U kaznenim predmetima sude samo opinski i upanijski sudovi, te Vrhovni sud RH. U naem sudskom sustavu ne postoje posebni kazneni sudovi koji bi sudovali iskljuivo u kaznenim predmetima. No, unato tome, u teoriji se katkad, za ove sudove, rabi naziv kazneni sud.42 b. Nadlenost suda 5.3. POJAM I VRSTE NADLENOSTI Nadlenost je zakonom odreeno podruje djelatnosti pojedinih sudova za rjeavanje konkretnih kaznenih predmeta. Prema teini ili znaaju KD se odreuje rang suda koji e postupak voditi u 1. No, ako su poinjena i KD iste teine ili znaenja, za njih ne mora suditi isti sud ako su KD poinjena na razliitim podrujima. U tom se sluaju ovisno o mjestu poinjenja KD ili pomou nekog drugog kriterija mora odrediti koji e meu sudovima istog ranga suditi u konkretnom sluaju. Predmet se iz nadlenosti jednog suda moe prebaciti u nadlenost drugog suda ili jedan sud moe istodobno rjeavati vie kaznenih predmeta, premda bi te predmete, po opim pravilima, trebali rjeavati razliiti sudovi. Razlikujemo nekoliko vrsta nadlenosti. 5.4. STVARNA NADLENOST Stvarna nadlenost kaznenog suda je takva nadlenost po kojoj sud rjeava kaznene predmete odreene vrste. A/ Opinski sudovi u kaznenim predmetima su nadleni: 1) suditi u 1 za KD za koja je zakonom propisana kao glavna kazna novana kazna ili kazna zatvora do 10 godina, ili je posebnim zakonom odreena nadlenost opinskog suda, 2) poduzimati hitne radnje u prethodnom kaznenom postupku povodom KD poinjenih na podruju opinskog suda samo ako postoji bojazan da istrani sudac nee moi pravodobno poduzeti te radnje, 3) obavljati druge poslove povjerene im zakonom. Zakonom se moe propisati da u odreenoj vrsti predmeta iz nadlenosti 2 ili vie opinskih sudova s podruja istoga upanijskog suda rjeava jedan od tih opinskih sudova, s obzirom na uvjete rada i opseg poslova. Postoje 3 razliite vrste opinskih sudova: a. opinski sudovi suene nadlenosti, koji rjeavaju predmete kod kojih se moe izrei novana kazna ili kazna zatvora do 5 godina;

42

Naziv kazneni sud upotrebljavat emo katkad u sljedeim izlaganjima, mislei pri tome na svaki onaj sud u iju nadlenost, meu ostalim, spada i sudovanje u kaznenim predmetima.

20 b. opinski sudovi proirene nadlenosti, koji rjeavaju predmete kod kojih se moe izrei novana kazna ili kazna zatvora do 10 godina, ali i predmete kod kojih je zaprijeena kazna iznad 5 godina, a po opim bi propisima spadali u nadlenost drugih opinskih sudova.43 c. opinski sudovi pune nadlenosti koji, osim predmeta koje rjeavaju opinski sudovi proirene nadlenosti, vode i postupke prema maloljetnicima. To mogu biti samo opinski sudovi u sjeditu upanijskog suda. B/ upanijski sudovi su nadleni: 1) suditi u 1 za KD za koja je zakonom propisana kazna zatvora preko 10 godina ili dugotrajni zatvor, ili se radi o KD za koja je izriito predviena nadlenost upanijskog suda (prvostupanjska nadlenost)44, 2) odluivati o albama protiv odluka opinskih sudova donesenih u 1 (drugostupanjska nadlenost), 3) provoditi istragu i druge radnje u vezi s njom (istrana nadlenost), 4) odluivati u postupku izvrenja kazni zatvora prema posebnim propisima (nadlenost u postupku izvrenja), 5) provoditi postupak izruenja, te obavljati poslove meunarodne pravne pomoi ukljuivi i priznanje i izvrenje strane kaznene presude, 6) rjeavati o sukobu mjesne nadlenosti opinskih sudova sa svoga podruja, 7) obavljati i druge poslove koji su propisani zakonom: - posebna nadlenost tono odreenih upanijskih sudova za suenje zbog ranih zloina propisana je Zakonom o sudovima; - posebna nadlenost tono odreenih upanijskih sudova za suenje u predmetima organiziranog kriminala odreena je ZUSKOK-om. C/ Vrhovni sud RH nadlean je: 1) odluivati u 2 o albama protiv odluka upanijskih sudova (drugostupanjska nadlenost), 2) odluivati o albama protiv presuda donesenih u 2 kad je to doputeno (treestupanjska nadlenost), 3) odluivati o izvanrednim pravnim lijekovima, 4) obavljati i druge poslove propisane zakonom. Sud tijekom kaznenog postupka mora po slubenoj dunosti paziti na svoju stvarnu. Stranke su ovlatene da za itavog postupka (pa i po okonanju postupka putem zzz) istaknu prigovor stvarne nenadlenosti suda. Ako sud utvrdi, samostalno ili temeljem prigovora, da nije stvarno nadlean, proglasit e se nenadlenim i nakon pravomonosti rjeenja dostaviti predmet nadlenom sudu. No, od ovog postoji jedna iznimka, dakle mogunost da i stvarno nenadlean sud donese pravno valjanu odluku. To je mogue ako tijekom glavne rasprave sud ustanovi da je za suenje nadlean nii sud. U tom sluaju, nee predmet dostaviti tom sudu, nego e sam provesti postupak i donijeti odluku.

43

Proirena je nadlenost odreena veim opinskim sudovima u kojima su ustanovljeni posebni kazneni odjeli, koji inae mogu rjeavati tee kaznene predmete koji bi manjim susjednim sudovima mogli stvoriti tekoe.44

Nadlenost upanijskog suda odreena je, neovisno o zaprijeenoj kazni, u sluaju voenja postupka zbog poinjenog ubojstva na mah, otmice, silovanja, spolnog odnoaja s djetetom, zlouporabe poloaja i ovlasti, te KD protiv RH.

21 5.5. MJESNA NADLENOST Mjesnom nadlenou rjeava se koji e od vie stvarno nadlenih sudova rjeavati konkretan kazneni predmet. U kaznenom postupku prorogacija (sporazum o nadlenosti) nije doputena.45 Prema nazivu ove vrste nadlenosti moe se zakljuiti o temeljnome (primarnom) kriteriju za odreivanje mjesno nadlenog suda. To je mjesto poinjenja KD, pa se mjesno nadlenim odreuje u pravilu sud mjesta poinjenja (forum delicti comissi). Da bismo, sluei se ovim kriterijem, odredili mjesno nadlean sud, potrebno je prethodno odgovoriti na 2 pitanja: 1. koje se mjesto smatra mjestom poinjenja KD? 2. koje je podruje svakog pojedinog suda u RH? Premda se odgovor na prvo pitanje ini jednostavnim, on to nije zbog postojanja tzv. distancijskih delikata. To su takva KD kod kojih je poinitelj ponaanje (dakle radnju poinjenja KD) ostvario na jednom mjestu, a posljedica je nastupila na drugom mjestu. Odgovor daju odredbe materijalnog kaznenog prava gdje se od 3 mogua rjeenja prihvaa teorija ubikviteta. Po toj se teoriji mjestom poinjenja KD smatra kako mjesto na kojem je poinitelj djelovao, tako i mjesto na kome je nastupila posljedica. Temeljem ove teorije 2 kaznena suda i dalje ostaju mjesno nadlena, to ne rjeava pitanje koji e od njih suditi u konkretnom predmetu.46 Drugo pitanje, dakle pitanje podruja pojedinih sudova, rijeeno je posebnim zakonskim propisima, kojima se tono odreuje podruje i sjedite svakog suda u RH.47 Kriterij mjesta poinjenja KD, nije, meutim, jedini kriterij za odreivanje mjesne nadlenosti. Naime, katkad se ovaj kriterij nee moi primijeniti, kao npr. u sluaju distancijskog delikta ili ako mjesto poinjenja uope nije poznato, to prisiljava zakonodavca da odredi dopunske (supsidijarne) kriterije. Uz pomo ovih kriterija mjesno e se nadlean sud odreivati samo ako to nije mogue uiniti primjenom primarnog kriterija. Tako se mjesna nadlenost dopunski odreuje ovim redoslijedom: A/ mjesna nadlenost suda koji je prvi zapoeo postupak (forum praeventionis) odreuje se ako je KD poinjeno ili pokuano na podrujima raznih sudova ili na granici tih podruja, ili se ne zna na kojem je podruju poinjeno ili pokuano. Ako postupak jo nije zapoeo, nadlenim e se smatrati sud kojem je prije podnesen zahtjev za pokretanje postupka; B/ mjesna nadlenost suda na ijem podruju okrivljenik ima prebivalite ili boravite (forum domicilii) odreuje se ako nije poznato mjesto poinjenja KD ili je to mjesto izvan teritorija RH. Zbog znaenja koje osobne okolnosti imaju u postupku prema maloljetnicima ovaj se kriterij u takvim postupcima smatra primarnim kriterijem;48 C/ mjesna nadlenost suda na ijem se podruju okrivljenik uhiti ili se sam prijavi (forum deprehensionis) odreuje se ako nije poznato mjesto poinjenja KD ni prebivalite ili boravite okrivljenika, ili su oba izvan teritorija RH; D/ mjesna nadlenost odreenog suda (forum ordinatum) dolazi u obzir ako se ni jedan od spomenutih kriterija ne moe primijeniti pa stoga nije mogue utvrditi koji je sud mjesno nadlean. U takvom e sluaju Vrhovni sud RH odrediti jedan od stvarno nadlenih sudova kao mjesno nadlean sud.45

Prorogacija jest dogovor stranaka da im sudi sud koji za konkretan predmet, temeljem zakonskih propisa, nije mjesno nadlean.46

U ovom e sluaju, upotrebom supsidijarnog kriterija za rjeavanje mjesne nadlenosti o kojem e jo biti govora, mjesno nadlenim biti odreen onaj sud koji je postupak prvi zapoeo.47 48

Zakon o podrujima i sjeditima sudova.

Predvianje redoslijeda dopunskih kriterija osigurava se da mogunost primjene prije navedenog kriterija iskljuuje primjenu poslije navedenih.

22 Posebni sluajevi odreivanja mjesne nadlenosti. Privatna tuba moe se podnijeti i sudu na ijem podruju okrivljenik ima prebivalite ili boravite. Ako je kazneno djelo poinjeno na domaem brodu ili domaem zrakoplovu dok se nalazi u domaem pristanitu, nadlean je sud na ijem se podruju nalazi to pristanite. U ostalim sluajevima kad je kazneno djelo poinjeno na domaem brodu ili zrakoplovu, nadlean je sud na ijem se podruju nalazi matina luka broda odnosno zrakoplova ili domae pristanite u kojem se brod odnosno zrakoplov prvi put zaustavi. Ako je kazneno djelo poinjeno tiskom, nadlean je sud na ijem je podruju spis tiskan. Ako to mjesto nije poznato ili je spis tiskan u stranoj dravi, nadlean je sud na ijem se podruju tiskani spis raspaava.

-

Kao kod stvarne nadlenosti, sud je duan po slubenoj dunosti paziti i na vlastitu mjesnu nadlenost. No, za razliku od stvarne nadlenosti gdje je to mogue tijekom itavog postupka, ovdje se sud moe oglasiti mjesno nenadlenim samo do pravomonosti optunice. To znai samo do spomenutog trenutka stranke mogu istaknuti prigovor mjesne nenadlenosti. Svrha vremenskog ogranienja za podnoenje prigovora mjesne nenadlenosti jest onemoguavanje stranke koja zna da je sud mjesno nenadlean da prigovor podnese tek kada sud zakljui da bi kazneni postupak za nju mogao nepovoljno zavriti. 5.6. DELEGIRANA NADLENOST Delegacija nadlenosti jest prenoenje mjesne nadlenosti s mjesno nadlenog na mjesno nenadlean, ali stvarno nadlean sud. S obzirom na razloge zbog kojih dolazi do delegacije nadlenosti, razlikujemo 2 vrste delegirane nadlenosti obligatornu i fakultativnu. Obligatorna delegacija nadlenosti vri se kad sud koji je po opim propisima mjesno nadlean nije u mogunosti voditi neki kazneni postupak. Stoga se predmet (ili vie predmeta) mora prenijeti u nadlenost nekog drugog suda. Razlozi se mogu svrstati u 2 skupine: A/ razlozi stvarne prirode (npr. bolest jedinog suca); B/ razlozi pravne prirode (npr. jedini sudac mora biti izuzet. Fakultativna delegacija nadlenosti vri se ako sud nadlean po opim propisima moe voditi kazneni postupak, ali je svrsishodno da taj postupak vodi neki drugi stvarno nadlean sud. Takva e se delegacija provesti ako je oito da e se tako lake provesti postupak ili ako postoje drugi vani razlozi. Npr. sluaj u kojemu svi svjedoci i okrivljenik prebivaju na podruju nekog drugog suda, a ne na podruju na kojem je KD poinjeno. Poseban sluaj promjene mjesne i stvarne nadlenosti. Na prijedlog Glavnoga dravnog odvjetnika RH, Vrhovni sud RH moe za postupanje u pojedinom predmetu iz nadlenosti opinskog suda, odrediti kao stvarno nadleni upanijski sud, kada za to postoje naroito vani razlozi (32/3). 5.7. NADLENOST PO KONEKSITETU Nadlenost po koneksitetu omoguuje promjenu kako mjesno tako i stvarno nadlenog suda. Koneksitet znai da postoji povezanost izmeu nekoliko kaznenih predmeta. Razlozi te povezanosti mogu biti raznovrsni pa stoga razlikujemo 3 vrste koneksiteta: subjektivni, objektivni i mjeoviti.

23 Subjektivni koneksitet takva je vrsta povezanosti meu kaznenim predmetima kojoj je temelj poinitelj (subjekt) KD. Ovakvu situaciju u materijalnom kaznenom pravom nazivamo stjecajem. A/ Ako je ista osoba okrivljena za vie KD, pa je za neka od tih KD nadlean nii, a za neka vii sud, nadlean je vii sud, B/ Ako su za vie poinjenih KD nadleni sudovi iste vrste, nadlean za sva KD je onaj sud koji je na zahtjev ovlatenog tuitelja prvi zapoeo postupak, a ako postupak jo nije zapoet sud kojem je prije podnesen zahtjev za pokretanje postupka. Objektivni koneksitet jest veza meu kaznenim predmetima koja se temelji na KD, dakle na onome to se objektivno dogodilo. Nekoliko kaznenih predmeta, unato poinjenju jednog KD ovdje postoji jer je u poinjenju sudjelovalo nekoliko osoba. Takav se sluaj u materijalnom kaznenom pravu naziva sudionitvom. A/ Za sve supoinitelje nadlean je, u pravilu, sud koji je kao nadlean za jednog od njih prvi zapoeo postupak. B/ Sud koji je nadlean za poinitelja KD nadlean je, u pravilu, i za sudionike (poticatelje, pomagatelje), te za prikrivatelje i osobe koje su pomogle poinitelju nakon poinjenja KD, kao i za one koje nisu prijavile pripremanje, poinjenje ili poinitelja KD. Mjeoviti koneksitet predstavlja kombinaciju subjektivnog i objektivnog koneksiteta, to znai da postoji situacija u kojoj je nekoliko osoba poinilo nekoliko KD. Sud moe odluiti da se provede jedinstveni postupak i donese jedna presuda i kad je vie osoba okrivljeno za vie KD, ali samo ako izmeu poinjenih KD postoji meusobna veza i ako postoje isti dokazi. Ako je za neka od tih KD nadlean vii, a za neka nii sud, jedinstveni postupak moe se provesti samo pred viim sudom.49 O spajanju postupaka odluuje sud koji je nadlean za voenje jedinstvenog postupka. Sud moe iz vanih razloga ili iz razloga svrhovitosti do zavretka glavne rasprave odluiti da se postupak za pojedina KD ili protiv pojedinih okrivljenika razdvoji i posebno dovri ili preda drugome nadlenom sudu. Dakle, nadlenost po koneksitetu je nadlenost jednog suda za nekoliko kaznenih predmeta koje bi, po opim propisima, morali rjeavati razliiti sudovi. 5.8. SUKOB O NADLENOSTI Pozitivan sukob postoji kad 2 ili vie sudova dre da su nadleni u istom predmetu, dok negativan sukob postoji ako smatraju da u konkretnom predmetu nisu nadleni. Ako do sukoba o nadlenosti doe, provodi se poseban postupak za rjeavanje sukoba nadlenosti. Postupak provodi i odluku donosi zajedniki neposredno vii sud. Dok se ne rijei sukob nadlenosti izmeu sudova, svaki od njih duan je poduzimati one radnje u postupku za koje postoji opasnost od odgode. c. Sastav suda 5.9. SASTAV SUDA U NAS Sastav suda ovisi o tome u kojem stupnju se predmet rjeava, to znai da, temeljem zakonskih odredbi, razlikujemo sastav suda 1, 2 i, eventualno, 3. A/ Sastav suda prvog stupnja odreuje se prema teini KD u povodu kojeg se kazneni postupak vodi. Pri tome suenje moe provoditi:49

Tako se npr. navodi da ako je za neka od KD nadlean vii, a za neka nii sud, jedinstveni postupak moe se provesti samo pred viim sudom.

24 - sudac opinskog suda kao pojedinac, dakle profesionalni sudac, koji e suditi za KD za koja je propisana kao glavna kazna novana kazna ili kazna zatvora do 5 godina (18/2).50 Iznimno, stranke se mogu suglasiti do poetka glavne rasprave da glavnu raspravu u kaznenom postupku za KD za koja je zakonom propisana kazna zatvora do 10 godina provede predsjednik vijea kao sudac pojedinac, osim ako sastav vijea nije propisan posebnim zakonom. On ima ovlasti vijea. Stranke ovu suglasnost ne mogu opozvati (18/3).51 - sudsko vijee sastavljeno od jednog profesionalnog suca i 2 suca porotnika sudit e u sluajevima kod kojih je za KD zaprijeena kazna zatvora iznad 5 godina pa do 15 godina zatvora. Vijea u spomenutom sastavu mogu sudovati kako u opinskim (od 5 do 10 godina zatvora), tako i u upanijskim sudovima (od 10 do 15 godina zatvora); - sudsko vijee sastavljeno od 2 profesionalna suca i 3 suca porotnika sudit e za KD za koja je zaprijeena kazna zatvora od 15 godina ili dugotrajnog zatvora (samo u upanijskim sudovima). B/ Sastav suda drugog stupnja. U 2 sudu e suditi: 1) ako se provodi rasprava:52 - sudsko vijee sastavljeno je od 2 suca i 3 suca porotnika. Ovakvo vijee sudit e kako u upanijskim sudovima ako je propisana kazna do 10 godina zatvora (20/3), tako i u Vrhovnom sudu ako je propisana kazna do 15 godina ili kazna dugotrajnog zatvora (22/2); 2) ako se odluuje na sjednici vijea, sastav suda ovisi o visini zaprijeene kazne, pa razlikujemo: - sudsko vijee sastavljeno od 3 profesionalna suca koje e u upanijskim sudovima u 2 suditi za KD za koja je zaprijeena novana kazna ili kazna zatvora do 10 godina, a u Vrhovnom sudu za KD sa propisanom kaznom do 15 godina; - sudsko vijee sastavljeno od 5 profesionalnih sudaca koje e, iskljuivo u Vrhovnom sudu, suditi za KD za koja je propisana kazna zatvora od 15 godina ili kazna dugotrajnog zatvora. C/ Sastav suda treeg stupnja53 ovisi o tome koji je sud odluivao u drugom stupnju. Treestupanjski sud moe biti samo Vrhovni sud, koji odluuje na sjednici vijea, i to:50

Osim za KD prouzroenja smrti iz nehaja, teke ozljede na mah (sa smrtnom posljedicom), tjelesne ozljede iz nehaja (sa smrtnom posljedicom), povrede pregovaraa, grubog postupanja s ranjenicima, bolesnicima i ratnim zarobljenicima, neopravdane odgode povratka ratnih zarobljenika, zlouporabe meunarodnih znakova, ugroavanja sigurnosti osoba pod meunarodnom zatitom (i to prijetnjom za napad na nju, lanove njezine obitelji, njezine slubene prostorije, privatni stan ili prijevozno sredstvo), zlouporabe nuklearnih tvari, prisile na spolni odnoaj, spolnog odnoaj zlouporabom poloaja i izazivanja prometne nesree (sa prouzroenjem smrti jedne ili vie osoba iz nehaja).51

I upanijski sud moe biti 1 sud, no u ovom sudu nikad nee suditi sudac pojedinac, jer ovaj sud u 1 sudi iskljuivo za KD za koja je zaprijeena kazna zatvora iznad 10 godina ili dugotrajni zatvor (ili za tono odreena KD za koja je zaprijeena kazna zatvora manje od 10 godina).52

Rasprava e se pred 2 sudom odrati samo ako je potrebno da se zbog pogreno ili nepotpuno utvrenoga injeninog stanja izvedu novi dokazi ili ponove ve prije izvedeni dokazi i ako postoje opravdani razlozi da se predmet ne vrati prvostupanjskom sudu na ponovnu glavnu raspravu.53

Protiv 2 presude doputena je alba 3 sudu samo:

1) ako je 2 sud izrekao kaznu dugotrajnog zatvora ili je potvrdio 1 presudu kojom je izreena takva kazna, 2) ako je 2 sud na temelju odrane rasprave utvrdio injenino stanje drukije nego 1 sud i na tako utvrenom injeninom stanju utemeljio svoju presudu, 3) ako je 2 sud preinaio 1 presudu kojom je optuenik osloboen optube i izrekao presudu kojom se optuenik proglaava krivim.

25 - sudsko vijee sastavljeno od 3 profesionalna suca ako je u drugom stupnju odluivao upanijski sud; - sudsko vijee sastavljeno od 5 profesionalnih sudaca ako je u drugom stupnju odluivao Vrhovni sud RH (22/3).54 D/ Kad odluuje o izvanrednim pravnim lijekovima Vrhovni sud Republike Hrvatske odluuje u vijeu sastavljenom od tri suca ako je rije o kaznenim djelima za koje je propisana kazna zatvora blaa od petnaest godina, a u vijeu sastavljenom od pet sudaca ako je rije o kaznenim djelima za koje je propisana kazna zatvora od petnaest godina ili kazna dugotrajnog zatvora. 5.10. NAIN DONOENJA SUDSKIH ODLUKA U kaznenom postupku odluke se donose u obliku presude, rjeenja i naloga. Presudu donosi samo sud, a rjeenja i naloge donose i druga tijela koja sudjeluju u kaznenom postupku. Odluke se, dakle i presude, donose nakon usmenog vijeanja i glasovanja. Vijeanje je iznoenje vlastitih miljenja, sporazumijevanje i savjetovanje o odluci koju bi trebalo donijeti. Glasovanje je izjanjavanje svakog pojedinog lana vijea o svakom pitanju o kojem se raspravljalo. Predsjednik vijea upravlja vijeanjem i glasovanjem te glasuje posljednji. On je duan brinuti se da se sva pitanja svestrano i potpuno razmotre. Ako se glasovi razdijele na vie od 2 miljenja tako da niti jedno nema za sebe veinu glasova, pitanja e se razdvojiti i glasovanje e se ponavljati dok se ne postigne veina. Ako se na taj nain ne postigne veina, odluka e se donijeti tako da e se glasovi koji su za okrivljenika najpovoljniji pribrojiti glasovima koji su od njih manje povoljni, sve dok se ne postigne potrebna veina. lanovi vijea ne mogu odbiti glasovati o pitanjima koja postavi predsjednik vijea, ali lan vijea koji je glasovao da se okrivljenik oslobodi ili da se presuda ukine i ostao u manjini nije duan glasovati o sankciji. Ako ne glasuje, uzet e se kao da je pristao na glas koji je za okrivljenika najpovoljniji. Na njegov zahtjev ta e se okolnost posebno navesti u obrazloenju presude. Pri odluivanju najprije se glasuje je li sud nadlean, je li potrebno dopuniti postupak te o drugim prethodnim pitanjima. Kad se donese odluka o prethodnim pitanjima, prelazi se na rjeavanje o glavnoj stvari. Pri odluivanju o glavnoj stvari najprije e se glasovati je li okrivljenik poinio KD i je li za nj kriv, a nakon toga glasovat e se o kazni, drugim kaznenim sankcijama, trokovima kaznenog postupka, imovinsko-pravnim zahtjevima i ostalim pitanjima o kojima treba donijeti odluku. Ako je ista osoba optuena za vie KD, glasovat e se o krivnji i kazni za svako KD, a nakon toga o jedinstvenoj kazni za sva KD. Vijeanje i glasovanje obavljaju se u nejavnom zasjedanju. U prostoriji u kojoj se obavlja vijeanje i glasovanje mogu biti nazoni samo lanovi vijea i zapisniar. Odluka je donesena kad je za nju glasovala veina lanova vijea. Osuda na dugotrajni zatvor moe se donijeti samo jednoglasno. d. Suci 5.11. IZUZEE Pravilnost sudske odluke, meu ostalim, ovisi i o nepristranosti suca koji rjeava konkretni kazneni predmet. Nepristranost postoji ako bi donesena odluka bila ista i kad bi druge osobe bile stranke ili ako bi u tom istom predmetu drugi sudac donio istovjetnu odluku.54

Nepostojanje sudaca porotnika u sastavu 3 suda jasno pokazuje da ovaj sud ne moe provesti raspravu i utvrivati injenice, ve e odluivati iskljuivo o pogrenoj primjeni prava.

26 Izuzee znai da odreenom sucu, zbog razloga koji dovode u sumnju njegovu nepristranost, u odreenom kaznenom predmetu nee biti doputeno sudjelovanje u suenju. Razlozi za izuzee mogu biti razliiti ovisno o tome razlikujemo iskljuenje od otklona (rekuzacije). Iskljuenje predstavlja obvezno izuzee jer su razlozi koji dovode u sumnju nepristranost suca veoma izraeni. U takvom se sluaju sudac izuzima od bilo kakve procesne radnje u konkretnom kaznenom predmetu. Ovi razlozi izriito se odreuju i ve samo njihovo postojanje obvezno dovodi do odluke o izuzeu. Razlozi otklona ili rekuzacije nisu izraeni u tolikoj mjeri da bi zahtijevali da sudac odmah prekine svaku djelatnost u konkretnom predmetu. Radi se o razliitim razlozima koji se, zbog svoje brojnosti, ne mogu izriito navesti, ali nadleno tijelo, ako zakljui da bi mogli utjecati na suca, ipak moe donijeti odluku o izuzeu. Sudac ili sudac porotnik iskljuen je od obavljanja sudske dunosti: 1) ako je oteen KD, 2) ako mu je okrivljenik, njegov branitelj, tuitelj, oteenik, njihov zakonski zastupnik ili opunomoenik, brani drug ili srodnik u uspravnoj liniji bilo do kojeg stupnja, u pobonoj liniji do 4, a po tazbini do 2, 3) ako je s okrivljenikom, njegovim braniteljem, tuiteljem ili oteenikom u odnosu skrbnika, tienika, posvojitelja, posvojenika, hranitelja ili hranjenika, 4) ako je u tome kaznenom predmetu obavljao istrane radnje ili je sudjelovao u odluivanju o prigovoru protiv optunice ili je sudjelovao u postupku kao tuitelj, branitelj, zakonski zastupnik ili opunomoenik oteenika odnosno tuitelja, ili je ispitan kao svjedok ili vjetak. 5) ako je u istom predmetu sudjelovao u donoenju odluke nieg suda ili ako je u istom sudu sudjelovao u donoenju odluke koja se pobija albom ili izvanrednim pravnim lijekom. Rekuzacija kao vrsta izuzea prihvaena je odredbom po kojoj sudac ili sudac porotnik moe biti otklonjen od obavljanja sudske dunosti ako se (izvan navedenih sluajeva) navedu i dokau okolnosti koje izazivaju sumnju u njegovu nepristranost. Sudac ili sudac porotnik im sazna da postoji koji od razloga za iskljuenje, duan je prekinuti svaki rad na tom predmetu i o tome izvijestiti predsjednika suda, koji e mu odrediti zamjenu. Ako je rije o iskljuenju predsjednika suda, on e odrediti sebi zamjenika izmeu sudaca toga suda, a ako to nije mogue, zatrait e od predsjednika neposredno vieg suda da odredi zamjenu (37/1). Ako sudac ili sudac porotnik smatra da postoje druge okolnosti koje opravdavaju njegov otklon, izvijestit e o tome predsjednika suda (37/2). Izuzee mogu traiti i stranke (38/1). Stranke mogu podnijeti zahtjev za izuzee do poetka glavne rasprave, a ako su za razlog iskljuenja saznale kasnije, zahtjev podnose odmah nakon saznanja (38/2). Zahtjev za izuzee suca vieg suda stranka moe staviti u albi ili u odgovoru na albu, ali najkasnije do poetka sjednice tog suda (38/3). Stranka moe traiti izuzee samo poimenino odreenog suca ili suca porotnika koji u predmetu postupa, odnosno suca vieg suda (38/4). Stranka je duna u zahtjevu navesti dokaze i okolnosti zbog kojih smatra da postoji kakva zakonska osnova za izuzee. U zahtjevu se ne mogu navoditi razlozi koji su isticani u prijanjem zahtjevu za izuzee koji je odbijen (38/5). O zahtjevu za izuzee odluuje predsjednik suda. Ako se trai izuzee i predsjednika suda o zahtjevu za izuzee predsjednika vijea, suca ili suca porotnika odluku o izuzeu donosi zamjenik predsjednika suda ili sudac koje je predsjednik suda sebi odredio kao zamjenika izmeu sudaca tog suda (39/1). Ako se trai izuzee predsjednika suda, odluku o izuzeu donosi predsjednik neposredno vieg suda, a ako se trai izuzee predsjednika Vrhovnog suda RH, odluka o izuzeu donosi se na opoj sjednica toga suda. Protiv tih odluka alba nije doputena (39/2). Prije donoenja rjeenja o izuzeu pribavit e se izjava suca, suca porotnika, odnosno predsjednika suda, a prema potrebi provest e se i drugi izvidi (39/3). Protiv rjeenja

27 kojim se zahtjev za izuzee prihvaa nije doputena alba. Rjeenje kojim se zahtjev za izuzee odbija moe se pobijati posebnom albom, a ako je takvo rjeenje doneseno nakon podignua optube, onda samo albom protiv presude (39/4). Ako je zahtjev za otklon podnesen nakon poetka glavne rasprave ili ako u zahtjevu nije zatraeno izuzee samo poimenino odreenog suca ili suca porotnika koji u predmetu postupa, odnosno suca vieg suda odnosno ako stranka nije u zahtjevu navela dokaze i okolnosti zbog kojih smatra da postoji kakva zakonska osnova za izuzee, zahtjev e se odbaciti u cijelosti, odnosno djelomino. Protiv rjeenja kojim se zahtjev odbacuje nije doputena alba. Rjeenje kojim se zahtjev odbacuje donosi predsjednik suda, a na glavnoj raspravi vijee. U donoenju tog rjeenja moe sudjelovati sudac ije se izuzee trai (39/5). Kad sudac ili sudac porotnik sazna da je stavljen zahtjev za njegovo izuzee, duan je odmah obustaviti svaki rad na predmetu, a ako je rije o otklonu, moe do donoenja rjeenja o zahtjevu poduzimati samo one radnje za koje postoji opasnost od odgode (40).

III. TEMELJNA NAELA KAZNENOG POSTUPKA1. NAELA POVEZANA UZ FUNKCIJU KAZNNOG PROGONA KOJU VRI DRAVNI ODVJETNIK 1.1. NAELO OFICIJELNOSTI KAZNENOG PROGONA Naelo oficijelnosti kaznenog progona je naelo po kojemu se kazneni progon vri po slubenoj dunosti u javnom interesu i bez obzira na volju oteenika. Primjenjuje se tijekom itavog kaznenog postupka budui da bez zahtjeva tuitelja kazneni postupak ne bi mogao postojati. Funkcija progona temeljna je funkcija, bez koje nema postupanja, pa od postojanja progona ovisi i postojanje postupka.55 Budui da se progon vri u javnom interesu, posve je razumljivo da je povjeren posebnom dravnom tijelu DO. On, dakle, po slubenoj dunosti (ex officio) vri kazneni progon. DO ima monopol progona ako se radi o KD za koja se progon vri po slubenoj dunosti. Nadzor nad ovim monopolom se osigurava putem instituta supsidijarnog tuitelja. Iznimke od naela oficijelnosti su sluajevi kad se kazneni progon vri temeljem privatne tube ili prijedloga oteenika.56 1.2. NAELO LEGALITETA I OPORTUNITETA (SVRHOVITOSTI) KAZNENOG PROGONA Za razliku od naela oficijelnosti koje odgovara na pitanje tko vri kazneni progon, ova naela nam daju odgovor na pitanje kada se vri kazneni progon. Naelo legaliteta kaznenog progona je takvo naelo po kojemu DO mora vriti kazneni progon uvijek kad su ispunjeni zakonski uvjeti.5755

U sluaju odustanka ovlatenog tuitelja od progona, sud, makar to i ne smatrao opravdanim, mora obustaviti kazneni postupak.56

Oteenik moe odustati od prijedloga za progon do zavretka glavne rasprave. U tom gubi pravo da ponovno podnese prijedlog. Ako je sam oteenik podnio kaznenu prijavu ili je stavio prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnih zahtjeva u kaznenom postupku, smatra se da je time stavio i prijedlog za progon57

Kad govorimo o KD u svezi s naelom legaliteta kaznenog progona, uvijek mislimo iskljuivo na ona KD za koja se progon vri po slubenoj dunosti. Ostala KD, dakle ona za koja se progon vri temeljem prijedloga ili po privatnoj tubi, nisu ili su samo uvjetno povezana s ovim naelom.

28 Naelo oportuniteta kaznenog progona je takvo naelo po kojemu DO, ako utvrdi postojanje zakonskih uvjeta, kazneni progon e vriti samo ako zakljui da je to svrhovito (oportuno). Prema ZKP-u: Ako Zakon drukije ne propisuje (oportunitet), DO je duan poduzeti kazneni progon ako postoji osnovana sumnja da je odreena osoba poinila KD za koje se progoni po slubenoj dunosti i nema zakonskih smetnji za progon te osobe (naelo legaliteta).58 Sluajevi kod kojih se progon vri sukladno naelu oportuniteta su iznimke od naela legaliteta. Najvaniji sluajevi su: A/ Uvjetna odgoda kaznenog postupka. Osim kad mu je to po zakonu doputeno, DO moe odluiti da odgodi poetak zapoinjanja kaznenog progona ako je kaznena prijava podnesena za KD za koje je predviena novana kazna ili kazna zatvora do tri godine, a KD je nieg stupnja krivnje kod kojega razmjeri tetnih posljedica ne nalau javni probitak kaznenog progona. Rjeenje o odgodi poetka kaznenog progona DO moe donijeti samo uz prethodnu suglasnost oteenika i privolu osumnjienika i njegovu pripravnost da ispuni jednu ili vie obveza (175/1).59 DO e prije davanja suglasnosti upozoriti oteenika da u sluaju davanja suglasnosti na odgodu zapoinjanja kaznenog progona i donoenja odluke o odbacivanju kaznene prijave gubi pravo nastavka progona (175/2). Rjeenje o odgodi kaznenog progona DO e dostaviti oteeniku i podnositelju kaznene prijave, uz upozorenje oteeniku da svoj imovinskopravni zahtjev moe ostvarivati u parnici (175/4). U sluaju kad je osumnjienik ispunio obvezu koja mu je naloena, DO e donijeti rjeenje kojim e odbaciti prijavu (175/3). B/ Nagodba s pokajnikom. Glavni DO RH moe pod uvjetima i na nain propisan posebnim zakonom rjeenjem odbaciti kaznenu prijavu ili odustati od kaznenog progona tijekom kaznenog postupka protiv osobe koja je postala pripadnikom zloinake organizacije ako je to, razmjerno teini poinjenih KD i vanosti iskaza te osobe, vano za otkrivanje KD i lanova zloinake organizacije. Posebni zakon koji podrobnije regulira ovu materiju je Zakon o USKOK-u.6058

Slabiji dokazi, koji bi ukazivali samo na mogunost da je netko poinitelj KD (npr. injenica da je netko, unato ogranienim primanjima, kupio skupi automobil, a u njegovu je susjedstvu upravo u to vrijeme poinjena teka kraa) nisu dovoljni za kazneni progon. Moraju postojati dokazi koji ukazuju na vjerojatnost poinjenja KD od neke osobe, postoji, dakle, vii stupanj mogunosti osumnjiena osoba npr, ne samo da ivi u susjedstvu i kupuje skupi automobil, ve je i viena u neposrednoj blizini i u vrijeme poinjenja djela, a usto je u njezinu stanu pronaen dio ukradenog nakita.59

Te obveze su:

1) izvrenje kakve inidbe u svrhu popravljanja ili naknade tete prouzroene KD, 2) uplata odreene svote u korist javne ustanove, u humanitarne ili karitativne svrhe, odnosno u fond za naknadu tete rtvama KD, 3) ispunjenje obveze zakonskoga uzdravanja, 4) obavljanje rada za ope dobro na slobodi, 5) podvrgnue odvikavanju od droge ili drugih ovisnosti sukladno posebnim propisima. 6) podvrgavanje psihosocijalnoj terapiji radi otklanjanja nasilnikog ponaanja uz pristanak osumnjienika na naputanje obiteljske zajednice za vrijeme trajanja terapije.60

Posebni uvjeti koje predvia ZUSKOK (l. 29.-32.) su:

Glavni dravni odvjetnik moe od suda iz lanka 24. stavka 1. ZUSKOK-a zahtijevati donoenje rjeenja o ispitivanju kao svjedoka osobe koja je postala pripadnik zloinake organizacije: 1. protiv koje je podnesena kaznena prijava ili se vodi kazneni postupak za kazneno djelo iz lanka 21. ZUSKOK-a poinjeno u okvirima zloinake organizacije i ako postoje okolnosti na temelju kojih se prema kaznenom zakonu pripadnik zloinake organizacije moe osloboditi kazne ili olakotne okolnosti na temelju kojih se kazna moe ublaiti, 2. ako je iskaz te osobe razmjeran teini poinjenoga kaznenog djela i vanosti iskaza te osobe za otkrivanje i dokazivanje kaznenih djela poinjenih u okvirima zloinake organizacije ili njihovih poinitelja, odnosno za otkrivanje i sprjeavanje kaznenih djela zloinake organizacije.

29 C/ Sluajevi primjene nala svrhovitosti u postupku prema maloljetnicima. Za KD za koje je propisana kazna zatvora u trajanju do 5 godina ili novana kazna DO moe odluiti da ne zahtijeva pokretanje kaznenog postupka iako postoji osnovana sumnja da je maloljetnik poinio KD ako smatra da ne bi bilo svrhovito da se vodi postupak prema maloljetniku s obzirom na narav KD i okolnosti u kojima je KD poinjeno, prijanji ivot maloljetnika i njegova osobna svojstva. DO moe odluku o nepokretanju postupka uvjetovati spremnou maloljetnika da ispuni odreene obveze.61 Nakon to, uz suradnju i nadzor centra za socijalnu skrb, maloljetnik ispuni obveze, DO donosi konanu odluku o nepokretanju postupka prema maloljetniku. Kad je izvrenje kazne ili odgojne mjere u tijeku ili su ove sankcije pravomono izreene ili je maloljetnik odlukom centra za socijalnu skrb smjeten u ustanovu socijalne skrbi, DO moe odluiti da ne zahtijeva pokretanje kaznenog postupka za drugo KD maloljetnika ako s obzirom na teinu i narav KD i pobude iz kojih je ono poinjeno voenje postupka i izricanje sankcije za to KD oito ne bi imalo svrhe (65 ZSM). D/ Svi sluajevi kod kojih je za kazneni progon potrebno odobrenje nadlenog tijela (npr. kod imuniteta). Tako npr. dravni odvjetnik daje odobrenje kod fakultativno primarne primjene teritorijalnog naela (l. 13. st. 1. KZ). E/ Ustupanje kaznenog progona stranca. Prema l. 509. ZKP/93, u svezi sa l. 504. ZKP/9762 ako na podruju RH kazneno djelo poini stran