katoliČki bogoslovni fakulte univerziteta u sarajevu plan/npp 2016 - med.pdf · upisuje u prvoj...

KATOLIČKI BOGOSLOVNI FAKULTE UNIVERZITETA U SARAJEVU INTEGRIRANI FILOZOFSKO – TEOLOŠKI STUDIJ

1

OSNOVNE INFORMACIJE O VISOKOM UČILIŠTU

Naziv visokog učilišta Univerzitet u Sarajevu - Katolički bogoslovni fakultet

Adresa Josipa Stadlera 5, BIH – 71000 Sarajevo

Telefon + 387 33 533 516

Fax + 387 33 441 252

E-mail adresa [email protected]

Web stranica http://www.kbf.unsa.ba

OPĆE INFORMACIJE O STUDIJSKOM PROGRAMU

Naziv studijskoga

programa

Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni

filozofsko-teološki studij.

Nositelj studijskoga

programa Katolički bogoslovni fakultet Univerziteta u Sarajevu.

Vrsta studijskoga

programa Stručni studijski program ☐ Sveučilišni studijski program ☒

Razina studijskoga

programa Preddiplomski ☐ Diplomski ☐ Integrirani ☒

Akademski/stručni naziv

koji se stječe po završetku

studija

Magistar (master) teologije.

1. UVOD

1.1. Procjena opravdanosti izvođenja studija (svrha i cilj)

Svrha i cilj Filozofsko-teološkoga studija je filozofsko-teološka izobrazba studenata. Prvotna

crkvena uloga KBF-a je odgoj i izobrazba kandidata za đakonat i prezbiterat. Filozofsko-teološki

studij, osim za crkvene službe, osposobljava i za nastavni rad u osnovnoj i srednjoj školi.

Osim formacije kandidata za đakonat i prezbiterat i za odgojno-nastavni rad ovaj studij

osposobljava studente i za rad u socijalnim ustanovama, crkvenim, kulturnim, humanitarnim

institucijama i u sredstvima društvenoga priopćivanja.

Filozofsko-teološki studij na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu intenzivno prati

razvoj teološke znanosti u svijetu i sudjeluje u njemu, vodeći na poseban način brigu oko

interdisciplinarnosti sa srodnim znanostima kao i o pokrajinskim povijesnim, vjerskim,

društvenim i kulturnim posebnostima.

1.2. Povezanost s lokalnom zajednicom (gospodarstvo, poduzetništvo, civilno društvo...)

Postoji jasni interes Vrhbosanske nadbiskupije, drugih biskupija u okruženju, redovničkih

zajednica kao i odgojno-obrazovnoga sustava BIH za provođenjem filozofsko-teološkoga

studija u Sarajevu. Interes za filozofsko-teološki studij pokazuju i neka druga društvena

područja. Primjerice mediji, humanitarne organizacije, različita područja odgojnih i kulturnih

djelatnosti.

mailto:[email protected]

http://www.kbf.unsa.ba/


2

Program je povezan s Nadbiskupijskim katehetskim uredom, te mrežom osnovnih i srednjih

škola.

1.3. Usklađenost sa zahtjevima strukovnih udruženja

Program je usklađen s dokumentom Sapientia christiana Kongregacije za katolički odgoj, s

dokumentom Biskupske konferencije BiH, Formacija svećeničkih kandidata. Načela i

smjernice (Sarajevo: 2014.) i smjernicama Nacionalnog Katehetskog ureda BK BiH.

1.4. Način financiranja

Program se financira iz proračuna Kantona Sarajevo, te vlastitih sredstava Vrhbosanske

nadbiskupije.

1.5. Otvorenost studija prema pokretljivosti studenata (horizontalnoj, vertikalnoj u

BiH i međunarodnoj)

Pokretljivost studenata je moguća najprije unutar sustava visokoga obrazovanja Bosne i

Hercegovine. Primjerice, između KBF-a i Franjevačke teologije u Sarajevu. Pokretljivost

studenata je moguća i s visokoobrazovnim sustavom Republike Hrvatske (KBF-a Sveučilišta

u Zagrebu, KBF-a Sveučilišta u Splitu, KBF-a u Đakovu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera

u Osijeku, kao i drugih studija teologije u Hrvatskoj (Rijeka).

Filozofsko-teološki studij moguće je nastaviti na poslijediplomskomu studiju KBF-ova u

Republici Hrvatskoj i na drugim poslijediplomskim studijima u inozemstvu.

Program je otvoren svakomu sličnom studiju u Europi u sustavu razmjene studenata preko

Erasmus i drugih programa razmjene.

1.6. Dosadašnja iskustva u provođenju ekvivalentnih ili sličnih programa

Katolički bogoslovni fakultet u Sarajevu crpi svoje iskustvo u provođenju programa iz iskustva

Vrhbosanske katoličke teologije u Sarajevu, koju je kao najstariju sustavno organiziranu

visokoškolsku ustanovu u BIH, 1890. utemeljio prvi vrhbosanski nadbiskup dr. Josip Stadler.

Ova je visokoškolska ustanova od svoga osnutka izvršavala svoje crkveno poslanje odgoja i

obrazovanja svećeničkih kandidata koji su nakon svoje formacije preuzimali svoj dio

odgovorne svećeničke službe u Vrhbosanskoj metropoliji. Katolički bogoslovni fakultet uz ovu

zadaću koju ima od svog osnutka, danas ima i zadaću formacije katoličkih laika koji će nakon

završenog studija preuzeti svoj dio odgovornosti u Crkvi i društvu, obavljati odgojno-nastavni

rad u sustavu školstva, te na taj način izvršavati svoje poslanje u svijetu, koje je Krist povjerio

svim svojim učenicima.

Iz toga iskustva Katolički bogoslovni fakultet, koji je formiran uzdignućem Vrhbosanske

katoličke teologije na rang fakulteta, i u takvom obliku osnovan 2009. godine, izradio je u

skladu s Bolonjskim procesom program petogodišnjega Integriranog preddiplomskog i

diplomskog filozofsko-teološkog studija. Također je, u skladu s crkvenim odredbama, izradio

program za šestu pastoralu godinu.


3

2. OPIS STUDIJSKOG PROGRAMA

2.1. Opći dio

Znanstveno/umjetničko

područje studijskoga

programa

- područje: humanističko

- polje: teologija.

Trajanje studijskoga

programa

Petogodišnji studij s 10 semestara. Svaki se semestar sastoji od 15

tjedana nastave. Ne postoji mogućnost studiranja na daljinu niti

izvanrednog studija.

Minimalni broj ECTS

bodova potreban za

završetak studija

300.

Uvjeti upisa na studij i

potrebna dokumenta

Završena četverogodišnja srednja škola

Dokumenti koje su pristupnici dužni priložiti za upis:

- izvadak iz matične knjige rođenih (rodni list),

- uvjerenje o državljanstvu,

- krsni list,

- originalne svjedodžbe iz sva četiri razreda srednje škole,

- originalnu svjedodžbu o završnoj srednjoj školi,

- odgovarajuće nostrificirane dokumente za kandidate koji srednju

školu nisu završili u Bosni i Hercegovini (ukoliko su dokumenti u

postupku nostrifikacije, prilažu potvrdu da je postupak u tijeku, te

prevedene i od sudskog tumača ovjerene dokumente),

- preporuku (koju za klerike i kandidate za redove daje ordinarij;

za članove ustanova posvećenog života i družba apostolskog života

vlastiti poglavar; za laike vlastiti župnik),

- dvije fotografije (6cmx4cm).

Mladići koji žele postati svećenici molbu i druge dokumente šalju

preko župnika vlastitom (nad)biskupskom ordinarijatu.

Mladići koji žele postati svećenici obavljaju informativni razgovor

s vrhbosanskim nadbiskupom.

Kandidati (laici) informativni razgovor obavljaju s Povjerenstvom

za razredbeni postupak.


4

Obuhvaćenost

Integrirani ciklus filozofsko-teološkog studija obuhvaća filozofijske

discipline, biblijske discipline, povijesne discipline, sustavnu

teologiju, praktičnu teologiju, odgojne znanosti i kanonsko-pravnu

znanost. Kod studenata se razvija sposobnost za dijalog, prije svega

s humanističkim, društvenim i prirodnim, ali i ostalim znanostima.

Studij pruža stručnu kompetenciju te metodičku osposobljenost za

znanstveno odgovorno ophođenje s vjerom i religijom unutar

crkvene i društvene javnosti. Studij osposobljava studente da

prepoznaju jedinstvo kršćanske vjere u raznolikosti njegovog

povijesno-kulturnog konteksta. Time studij priprema za sva zvanja

koja zahtijevaju specijaliziranu teološku stručnost u znanosti i

Crkvi, ali također i u raznim društvenim područjima.

2.2. Ishodi učenja studijskoga programa:

- Kritičko vrednovanje i kreativno prezentiranje glavnih smjerova i predstavnika

filozofske misli od početka do naših dana.

- Sintetiziranje i samostalno prosuđivanje različitih etičkih i antropoloških teorija.

- Prosuđivanje sustavnih filozofskih pristupa Bogu i svijetu.

- Vladanje osnovama biblijskoga grčkoga i hebrejskog jezika i prosuđivanje njihove

važnosti za tumačenje sadržaja, nastanka i teološke poruke biblijskih spisa.

- Integriranje i valoriziranje osnovnih metoda tumačenja Svetoga pisma.

- Argumentiranje kršćanskoga tumačenja opće i osobne povijesti polazeći od događaja

Božje objave u Isusu Kristu.

- Teološko valoriziranje spoznaje Boga.

- Analiziranje i integriranje temeljnih biblijskih, tradicijskih i teoloških izvorišta

kršćanske slike o Trojedinom Bogu.

- Povezivanje temeljnih pojmova kristologije, soteriologije i pneumatologije.

- Argumentiranje hijerarhijskog ustrojstva Crkve i vrednovanje uloge i poslanja

vjernika laika u otajstvu Crkve i razvoju ekleziologije.

- Dijaloško suočavanje sa sličnostima i razlikama kršćanske antropologije i

antropologije drugih religija.

- Utvrđivanje odnosa teologije stvaranja, istočnoga grijeha i milosti.

- Obrazlaganje temelja sakramentologije i prezentiranje sakramenata inicijacije,

ozdravljenja i služenja.

- Uspoređivanje odnosa razuma i vjere te kršćanstva i svjetskih religija.

- Podupiranje i opravdavanje temeljnih dogmatskih izričaja i dokumenata crkvenoga

učiteljstva u stvarima vjere.

- Prezentiranje, tumačenje i kritičko prosuđivanje života, djelâ, pastoralno-katehetskoga

doprinosa i metoda najvažnijih kršćanskih istočnih i zapadnih pisaca-teologa od

apostolskoga razdoblja do srednjega vijeka.

- Opravdavanje osnovnih načela kršćanske moralne teologije.

- Vrednovanje teoloških i moralnih kreposti, kršćanskoga nauka o spolnosti, ženidbi i

obitelji.

- Prosuđivanje etičkoga i moralnoga djelovanja.

- Prezentiranje glavnih bioetičkih pitanja i važnih tema socijalnoga nauka Crkve.

- Formuliranje temeljnih načela i stupnjeva dinamike duhovnoga života na temelju

kršćanske mistike.


5

- Valoriziranje metodâ pastoralnoga bogoslovlja i uloge župne zajednice u mjesnoj

Crkvi.

- Izrađivanje pastoralnih programa i sinodalni rad u pastoralu.

- Prosuđivanje sakramentalne prakse.

- Upravljanje i vođenje složenim evangelizacijskim procesom pastorala sakramenata,

ženidbe i obitelji, crkvenih pokreta.

- Prosuđivanje vjerskoga života na crkvenoj i društvenoj razini.

- Vrednovanje i kritičko prosuđivanje teološkoga značenja, obredne i simboličke datosti

sakramenata.

- Identificiranje motiva i razloga, uzroka i posljedica postanka i razvitka liturgijskih

obreda.

- Pjevanje gregorijanskih antifona, osmišljavanje duhovnih koncerata u sakralnim

prostorima i uređivanje pjevanja u bogoslužju.

- Kritičko vrednovanje povijesnoga razvitka Crkve od početka do suvremenoga doba.

- Prosuđivanje odnosa Crkve i svjetovnih vladara kroz povijest i danas.

- Procjenjivanje važnosti crkvenih sabora za razvoj nauka Crkve, utjecaja krivovjerja

na razvoj dogmi i odnosa Crkve i kulture.

- Prezentiranje općih odredaba kanonskoga prava, uloge posvetiteljske službe Crkve i

smjernica o djelovanju Božjega naroda.

- Identificiranje motiva i razloga, uzrokâ i posljedica podjela u kršćanstvu.

- Vrednovanje uloge ekumenskoga pokreta za jedinstvo Kristove Crkve.

- Uspoređivanje mnogostrukih oblika kršćanskoga života i katoličkih načela

ekumenizma.

- Raščlanjivanje i razlikovanje temeljnih zakonitosti psihičkih procesa i njihova

utjecaja na čovjekovo ponašanje.

- Upravljanje procesom vjeronaučne nastave.

- Uređivanje temeljnih sadržaja, ciljeva i zadaća kateheze te provođenje vjerskog

odgoja i kateheze u župnoj zajednici.

- Surađivanje i kooperativno djelovanje u župnomu pastoralnom vijeću i razrednom

vijeću.

- Samostalno planiranje, programiranje i izvođenje nastave vjeronauka, religioznog

odgoja i kateheze svih dobnih skupina.

- Preuzimanje osobne i timske odgovornosti za uspješno provođenje religioznog odgoja

i kateheze kao i vjeronaučne nastave.

- Surađivanje s roditeljima u odgojnom području i religijsko-pedagoškim pitanjima.

2.3. Mogućnost zapošljavanja

Pruža se mogućnost djelatnosti u znanstvenoistraživačkomu radu na području teologije te

humanističkih i društvenih znanosti.

Ovisno o specifično crkvenomu pozivu, studij teologije osposobljuje za ministerijalni

pastoralni rad (đakon, prezbiter, biskup) i za laički pastoralni rad: na odgojnomu, društvenom,

kulturnom i karitativnom području.

Osobite su mogućnosti vjeroučiteljskoga odgojno-obrazovnog rada u školi i katehetskoga rada

u vjerničkoj zajednici.

Postoje mogućnosti rada u različitim oblicima pružanja duhovne pomoći, rada u misijskim

zemljama te rada koji zadire u šire kulturno djelovanje: teološka lektura u prevođenju i

izdavaštvo, rad u sredstvima društvenoga priopćivanja i crkvena administracija.


6

2.4. Mogućnost nastavka studija na višoj razini

Nakon završene pete godine studija, prema crkvenim odredbama (Zakonik kanonskoga prava

kan. 1032 § 2, Kongregacija za katolički odgoj, Ratio Fundamentalis Institutionis Sacerdotalis,

19. III. 1985., br. 63., Kongregacija za kler, Direktorij za službu i život svećenika, KS, Zagreb,

2013., br. 100., Biskupska konferencija BiH Formacija svećeničkih kandidata. Načela i

smjernice, 2014.) svećenički su kandidati dužni upisati i završiti šestu, tzv. pastoralnu godinu.

Sukladno tomu Fakultet organizira i izvodi nastavu na pastoralnoj godini. Studenti mogu nakon

pete godine upisati poslijediplomski Licencijatski studij i poslijediplomski doktorski studij.

2.5. Studij/i niže razine predlagača ili drugih ustanova u BIH i RH s kojih je moguć

upis na predloženi studij

Izravni upis s niže razine nije moguć (prvostupnik). Upis prvostupnika teoloških ili srodnih

studija (teološko-katehetski studij, studij duhovnosti, filozofski studij, pedagoški studij,

povijest, itd.) je moguć uz ispunjanje uvjeta koje za svaki pojedinačni slučaj propisuje

Fakultetsko vijeće na prijedlog Povjerenstva za prelaske studenata s drugih učilišta.

2.6. Uvjeti i način studiranja

2.6.1. Struktura studija

Integrirani filozofsko-teološki studij traje pet godina, odnosno deset semestara. Svaka se godina

dijeli na dva semestra. Studij se sastoji od obveznih i izbornih predmeta te seminara. Svaki

semestar u pravilu nosi 30 ECTS bodova, a akademska godina u pravilu 60 ECTS bodova, u

što se ubrajaju svi obvezni i izborni predmeti te seminari studijskoga programa. Nakon stečenih

uvjeta Filozofsko-teološki studij završava polaganjem usmenoga završnog ispita, koji se sastoji

od obrane pisanoga završnog rada i polaganja završnog ispita (tezarija).

Student je dužan upisati sve obvezne predmete, a izborne bira tako da semestar uvijek u pravilu

ima opterećenje 30 ECTS bodova. Izborne predmete može upisati samo ako ispunja uvjete koje

pojedini izborni predmet u svom opisu predviđa.

Student tijekom studija upisuje broj seminara određen nastavnim planom. Seminar se ne

upisuje u prvoj godini studija. Seminarski rad treba biti napisan u skladu sa znanstvenom

metodom obrađenom u predmetu Metodologija s proseminarom.

2.6.2. Veličine skupina

Veličine studentskih skupina u pravilu su:

- na predavanjima oko 30 studenata,

- na izbornim predmetima najmanje tri studenta,

- na seminarima do 10 studenata.

2.6.3. Uvjeti upisa u sljedeći semestar, odnosno sljedeću godinu

Da bi student upisao višu akademsku godinu u protekloj akademskoj godini treba steći

minimalni broj ECTS bodova, odnosno u narednu može prenijeti broj bodova propisan

Zakonom o visokom obrazovanju Kantona Sarajevo - pročišćeni tekst („Službene novine KS“,

broj 42/13 i 13/15). Prema navedenom Zakonu student može prenijeti u narednu godinu studija

unutar jednog ciklusa studija najviše šest (6) ECTS studijskih bodova ili najviše jedan

nepoloženi predmet, ukoliko on nosi više od šest (6) ECTS studijskih bodova, pod uvjetom da


7

nepoloženi predmet koji se prenosi u narednu studijsku godinu nije preduvjet za slušanje

drugog predmeta u narednoj studijskoj godini.

Pri upisu nove akademske godine student, koji nije položio sve predmete, najprije upisuje

nepoložene ili neupisane predmete iz prethodne akademske godine.

Ispit iz jednoga upisanog predmeta može se polagati najviše četiri puta u akademskoj godini u

kojoj je predmet upisan. Četvrti put ispit se polaže pred ispitnim povjerenstvom koje imenuje

dekan. Ako student i nakon ponovljenog upisa predmeta ne položi ispit do kraja tekuće

akademske godine gubi pravo studiranja.

Student je obvezan pohađati predavanja, seminare i vježbe. Prijavu studenata na pohađanje

nastave ovjerava nastavnik prvim potpisom, a potvrdu pohađanja drugim potpisom. Student,

može izostati s 10% u odnosu na ukupni fond sati nastavnih aktivnosti. Iz opravdanih razloga,

student može izostati i do 20% fond sati nastavnih aktivnosti na predmetu. Nastavnik vodi

evidenciju pohađanja predavanja.

2.7. Završetak studija

Način završetka studija Završni rad ☒ Završni ispit ☒

Uvjeti za prijavu

završnoga rada i/ili

završnoga ispita

Način završetka studija

Filozofsko-teološki studij završava izradom pisanoga završnog

rada koji ima ukupno 7 ECTS bodova i polaganjem završnog

ispita (tezarija).

Završni rad

- Završni se rad piše iz područja teologije i predmeta koji se

izučavaju na ovom učilištu.

- Mentor za izradu rada može biti nastavnik u zvanju docenta,

izvanrednog ili redovitog profesora.

- Završni rad, pisan znanstvenom metodom, treba sadržavati

najmanje 30 autorskih kartica.

- Student je dužan prijaviti naslov završnog rada i mentora rada

u Studentsku službu makar šest mjeseci prije završnog ispita.

Završni rad ocjenjuje mentor.

- Nadnevci završnih ispita predviđeni su Radnim kalendarom

za akademsku godinu.

- Jedan mjesec prije završnog ispita student prijavljuje ispit.

Završni ispit (tezarij)

- Završni je ispit javan.

- Završni se ispit sastoji od dva dijela.

- U prvomu dijelu ispita pristupnik predstavlja završni rad i

odgovara na pitanja članova povjerenstva vezana uz rad i

izlaganje o njemu. Izlaganje i rasprava traju po 15 minuta.


8

- Drugi se dio sastoji od odgovora na pitanja članova ispitnoga

povjerenstva. Tezarij za završni ispit određuje Fakultetsko

vijeće.

Ispitno povjerenstvo

- Predsjednik ispitnoga povjerenstva može biti nastavnik u

znanstveno nastavnomu zvanju docenta i više.

- Članovi povjerenstva mogu biti i viši asistenti.

- Predsjednik povjerenstva sastavlja i potpisuje zapisnik

završnog ispita, a članovi povjerenstva ga potpisuju.

Uvjeti za pristup usmenomu završnom ispitu

1. Odslušan predviđeni studijski program.

2. Položeni svi ispiti iz obveznih i izbornih predmeta.

3. Napisani i ocijenjeni seminarski radovi.

4. Jedan mjesec prije nadnevka završnog ispita u Studentsku

službu treba dostaviti:

- tri primjerka tvrdo uvezanoga završnog rada,

- prijavnicu s ocjenom završnog rada,

- potvrdu iz fakultetske knjižnice o razduženosti,

- prijavnicu za završni ispit,

- osobnu izjavu o svim ispunjenim uvjetima koji se traže za

pristup završnom ispitu.

Postupak vrednovanja

završnoga ispita te

vrednovanja i obrane

završnoga rada

Postupak vrednovanja završnog ispita

Jedan mjesec prije završnog ispita student prijavljuje ispit.

Ispitno povjerenstvo: predsjednika i članove povjerenstva

imenuje Fakultetsko vijeće.

Završni ispit sastoji se od dva dijela

U prvom dijelu ispita pristupnik predstavlja rad i odgovara na

pitanja članova povjerenstva vezana uz rad i izlaganje. Izlaganje i

rasprava traju 15 minuta.

Drugi dio ispita se sastoji od odgovora na pitanja članova

ispitnog povjerenstva iz Tezarija za završni ispit. Tezarij sadrži

teze poglavito iz četiri područja studija: Sveto pismo, temeljno

bogoslovlje, dogmatsko bogoslovlje, moralno bogoslovlje.

Tezarij utvrđuje Fakultetsko vijeće.

Student odgovara na tri teze, svake iz drugog područja. Izlaganje

i odgovori traju po 15 minuta.

Predsjednik povjerenstva sastavlja i potpisuje zapisnik završnog

ispita, a članovi povjerenstva ga potpisuju.

Postupak vrednovanja obrane završnog rada

Završni rad piše se iz područja teologije i predmeta koje su

zastupljene u Integriranom filozofsko-teološkom studiju

Mentor rada može biti nastavnik u znanstveno-nastavnom zvanju

docenta, izvanredni ili redoviti profesor.


9

Student je dužan barem šest mjeseci prije završnog ispita prijaviti

temu (radni naslov) završnog rada. Temu potvrđuje mentor

svojim potpisom. Potpisana prijavnica dostavlja se u Studentsku

službu.

Završni rad, pisan znanstvenom metodom, treba sadržavati

najmanje 30 autorskih kartica.

Završni rad ocjenjuje mentor rada.

Jedan mjesec prije nadnevka završnog ispita student je dužan

dostaviti 3 primjerka završnog rada i prijavnicu s ocjenom

završnog rada u Studentsku službu.

Težinska vrijednost završnog rada iskazana u ECTS bodovima je

7 ECTS bodova.


10

2.8. Popis obveznih i izbornih predmeta i seminara

LEGEDNDA:

P - sati predavanja tjedno

V - sati vježbi tjedno

S - sati seminara tjedno

* Obvezan za svećeničke kandidate

KRATICE:

FIL Katedra filozofije

CP Katedra crkvene povijesti

PKN Katedra patrologije i kršćanskoga nauka

SPSZ Katedra Svetoga pisma Staroga zavjeta

SPNZ Katedra Svetoga pisma Novoga zavjeta

FT Katedra fundamentalne teologije

DT Katedra dogmatske teologije

MT Katedra moralne teologije

ET Katedra ekumenske teologije

PT Katedra pastoralne teologije

LIT Katedra liturgike

RPK Katedra religijske pedagogije i katehetike

KP Katedra kanonskoga prava

DNC Katedra društvenog nauka Crkve

Iza ovih kratica može stajati i kratica IZ koja označava da se radi o izbornom predmetu, kao i

kratica S koja označava da se radi o seminaru.


11

POPIS PREDMETA

Godina studija: I.

Semestar: I. / ZIMSKI

STATUS KOD PREDMET SATI U TJEDNU

ECTS P V S

Obvezni

FIL-01 Uvod u filozofiju 2 3

FIL-02 Logika 2 3

FIL-03 Povijest filozofije: stari i srednji vijek 4 5

PKN-01 Uvod u misterij Krista i povijest

spasenja 2 3

SPSZ-01 Hebrejski jezik I 2 2

CP-01 Opća crkvena povijest - stari i srednji

vijek 3 4

FIL-14 Latinski jezik I 2 2

Izborni Izborni predmet I 1 2

Izborni predmet II 1 2

Izborni predmet III 1 2

Izborni predmet IV 1 2

Ukupno 21 30

POPIS PREDMETA

Godina studija: I.

Semestar: II. / LJETNI


ECTS P V S

Obvezni

FIL-04 Povijest filozofije: moderna 3 4

FIL-06 Epistemologija 2 3

FIL-13 Opća psihologija 2 3

SPSZ-02 Hebrejski jezik II 2 2

CP-02 Opća crkvena povijest - nova i

moderna 3 4

FT-01 Znanost o religijama 2 3

LIT-04 Osnove gregorijanskog pjevanja 2 2

CP-05 Metodologija s proseminarom 1 1 3

FIL-15 Latinski jezik II 2 2

Izborni Izborni predmet I 1 2


Ukupno 21 1 30


12

POPIS PREDMETA

Godina studija: II.

Semestar: III. / ZIMSKI


ECTS P V S

Obvezni

FIL-05 Povijest filozofije: suvremena 3 4

FIL-07 Ontologija 4 5

FIL-08 Etika 3 4

FIL-09 Kozmologija 3 3

SPNZ-01 Biblijski grčki jezik I 2 2

FT-02 Teološka epistemologija 2 2

CP-03 Povijest Crkve u Hrvata - stari i srednji

vijek 3 4

RPK-01 Opća pedagogija 1 2

Izborni/

seminar

Izborni predmet 1 2

Seminar 1 2

Ukupno 22 1 30

POPIS PREDMETA

Godina studija: II.

Semestar: IV. / LJETNI


ECTS P V S

Obvezni

FIL-10 Teodiceja 3 4

FIL-11 Antropologija 4 5

FIL-12 Politička filozofija 2 3

SPSZ-03 Opći uvod u Sveto pismo 3 4

SPNZ-02 Biblijski grčki jezik II 2 2

CP-04 Povijest Crkve u Hrvata - nova i

moderna 3 4

Izborni/

seminar

Izborni predmet I 1 2



Seminar 1 2

Ukupno 20 1 30


13

POPIS PREDMETA

Godina studija: III.

Semestar: V. / ZIMSKI


ECTS P V S

Obvezni

SPSZ-04 Petoknjižje: uvod i egzegeza 2 2

SPSZ-05 Povijesne knjige: uvod i egzegeza 2 2

SPNZ-03 Sinoptici i Djela apostolska: uvod i

egzegeza 3 3

FT-03 Kršćanska objava 4 5

PKN-02 Patrologija I 2 3

DT-01 Otajstvo trojedinoga Boga 4 6

MT-01 Osnovna moralna teologija I 3 3

Izborni/

seminar



Seminar 1 2

Ukupno 22 1 30

POPIS PREDMETA

Godina studija: III.

Semestar: VI. / LJETNI


ECTS P V S

Obvezni

SPSZ-06 Proročke knjige: uvod i egzegeza 2 2

SPSZ-07 Mudrosna literatura: uvod i egzegeza 2 2

SPNZ-04 Ivanovski spisi: uvod i egzegeza 2 2

FT-04 Ekleziologija 4 4

PKN-03 Patrologija II 2 3

MT-02 Osnovna moralna teologija II 3 3

LIT-01 Liturgika I: Povijest i Teologija

liturgije 3 3

RPK-02 Didaktika i metodika religijskog

odgoja i kateheze 2 3

Izborni/

seminar




Seminar 1 2

Ukupno 23 1 30


14

POPIS PREDMETA

Godina studija: IV.

Semestar: VII. / ZIMSKI


ECTS P V S

Obvezni

SPSZ-08 Biblijska teologija Starog zavjeta 2 2

SPNZ-05 Pavlove i pavlovske poslanice: uvod i

egzegeza 4 4

DT-02 Teološka antropologija I 3 3

MT-03 Bogoštovlje i kreposti 2 2

LIT-02 Liturgika II: Liturgijska godina i

Štovanje svetih i časoslov 3 3

ET-01 Ekumensko bogoslovlje 2 3

KP-01 Kanonsko pravo: Uvod, I. i III. knjiga 3 3

RPK-03 Osnovna religijska pedagogija i

katehetika 2 3

Izborni/

seminar



Seminar 1 2

Ukupno 23 1 29

POPIS PREDMETA

Godina studija: IV.

Semestar: VIII. / LJETNI


ECTS P V S

Obvezni

SPNZ-06 Ostale poslanice i Otkrivenje: uvod i

egzegeza 3 3

SPNZ-07 Biblijska teologija Novog zavjeta 2 2

DT-03 Teološka antropologija II 2 3

DT-04 Kristologija 4 4

MT-04 Bioetika 3 4

KP-02 Kanonsko pravo: II. knjiga 3 3

DNC-01 Društveni nauk Crkve 3 4

Izborni/

seminar




Seminar 1 2

Ukupno 23 1 31


15

POPIS PREDMETA

Godina studija: V.

Semestar: IX. / ZIMSKI

STATU

S KOD PREDMET

SATI U TJEDNU ECTS

P V S

Obvezni

KP-03 Kanonsko pravo: IV. knjiga 3 4

DT-05 Teologija sakramenata I 4 4

MT-05 Spolni i ženidbeni moral 3 4

MT-06 Duhovno bogoslovlje 2 2

PT-01 Temeljna pitanja pastoralne teologije 4 5

LIT-03 Liturgika III: Sakramenti i

blagoslovine 3 3

ET-02 Istočno bogoslovlje I 2 2

RPK-04 Specijalna religijska pedagogija i

katehetika I 2 2

RPK-06 Metodičke vježbe iz religioznog

odgoja i kateheze I 1 2

DNC-02 Teološka socijalna etika 2 2

Izborni Izborni predmet 1 2

Ukupno 26 1 32

POPIS PREDMETA

Godina studija: V.

Semestar: X. / LJETNI


ECTS P V S

Obvezni

KP-04 Kanonsko pravo: V., VI. i VII. knjiga 3 3

DT-06 Teologija sakramenata II 3 3

PT-02 Pastoral župne zajednice 2 3

PT-03 Pastoral braka i obitelji 2 2

ET-03 Istočno bogoslovlje II 2 2

RPK-05 Specijalna religijska pedagogija i

katehetika II 2 2

RPK-07 Metodičke vježbe iz religioznog

odgoja i kateheze II 1 2

Izborni




Diplomski/završni rad 7

Ukupno 17 1 30


16

POPIS IZBORNIH PREDMETA

Godina studija: I. - V.

Semestar: ZIMSKI / LJETNI

STATUS KOD PREDMET

SATI U

SEMESTRU ECTS

GODINA

SEMESTAR

P S V

Izborni

FIL-IZ-

01

Interpersonalna komunikacija I

15 2 I. Zimski

FIL-IZ-

02

Reformirana epistemologija

Alvina Plantinge 15 2 I. Zimski

FIL-IZ-

12

Sv. Toma Akvinski: Izabrane

teme 15 2 I.-II. Zimski

FIL-IZ-

03

Izabrana pitanja iz ontologije

15 2 I. Zimski

DT-IZ-

02

Petrova služba u svijesti

razumijevanja prvog i drugog

tisućljeća

15 2 I.-V. Zimski

FIL-IZ-

05

Interdisciplinarna psihologija I

15 2 II. Zimski

FIL-IZ-

13

Josef Pieper - Problem

moderne vjere 15 2 I.-II. Zimski

SPSZ-

IZ-01

Akadski jezik

15 2 II. Zimski

SPSZ-

IZ-02

Biblijski aramejski jezik

15 2 II. Zimski

SPNZ-

IZ-01

Biblijski grčki jezik – cursus

superior 15 2 III. Zimski

FIL-IZ-

07

Psihologija religije I

15 2 III. Zimski

FT-IZ-

02

Međureligijski dijalog:

dokumenti učiteljstva i teolozi 15 2 III.-IV. Zimski

FT-IZ-

04

Povijest i nauk islama 15 2 III.-IV. Zimski

LIT-IZ-

02

Liturgijska obnova Crkve u

Hrvata 15 2 IV.-V. Zimski

RPK-IZ-

01

Retorika (teorija)

15 2 III. Zimski

DT-IZ-

04

Ljudska patnja: opće

teodicejsko pitanje i zaglavni

kamen ateizma

15 2 IV.-V. Zimski

DT-IZ-

05

Stvaranje i evolucija 15 2 IV.-V. Zimski

KP-IZ-

01

Oblici posvećenog života u

crkvenom zakonodavstvu 15 2 IV.-V. Zimski

DNC-

IZ-01

Ljudska prava u Bosni i

Hercegovini 15 2 IV. Zimski


17

DT-IZ-

01

Mariologija* 15 2 IV. Zimski

RPK-IZ-

03

Propovjedništvo (teorija)

15 2 V. Zimski

FIL-IZ-

04

Interpersonalna komunikacija

II 15 2 I. Ljetni

FIL-IZ-

11

Politička filozofija i etika 15 2 I. Ljetni

CP-IZ-

01

Kršćanska arheologija 15 2 I.-V. Ljetni

FIL-IZ-

06

Interdisciplinarna psihologija

II 15 2 II. Ljetni

FIL-IZ-

09

Izabrana pitanja iz moderne

filozofije 15 2 II. Ljetni

FIL-IZ-

10

Post-moderna- kraj ili početak 15 2 II. Ljetni

FIL-IZ-

14

Politička filozofija: Izabrani

tekstovi 15 2 I.-II. Ljetni

DT-IZ-

03

Egzorcizam – jučer i danas

15 2 III.-V. Ljetni

SPNZ-

IZ-02

Apokrifi i spisi s Mrtvog mora

15 2 III.-V. Ljetni

LIT-IZ-

03

Caritas Vrhbosanske

nadbiskupije jučer, danas,

sutra

15 2 I.-V. Ljetni

FIL-IZ-

08

Psihologija religije II 15 2 III. Ljetni

RPK-IZ-

02

Retorika (vježbe) 15 2 III. Ljetni

FT-IZ-

03

Komparativni studij mistike

(mistika u velikim religijama) 15 2 III.- IV. Ljetni

PT-IZ-

01

Pastoral mladih 15 2 III.-V. Ljetni

DT-IZ-

06

Mysterium pashale: sveto

trodnevlje smrti, pokopa i

uskrsnuća našeg Spasitelja

15 2 IV. i V. Ljetni

MT-IZ-

02

Antropologija nasilja 15 2 IV. i V. Ljetni

MT-IZ-

03

Kršćanski život i duhovnost

prema sv. Pavlu 15 2 IV.-V. Ljetni

DNC-

IZ-02

Predmoderno razdoblje

društvenog nauka Crkve 15 2 IV. Ljetni

FT-IZ-

01

Misiologija 15 2 IV. Ljetni

RPK-IZ-

04

Propovjedništvo (vježbe) 15 2 V. Ljetni


18

MT-IZ-

01

Penitencija* 30 2 V. Ljetni

LIT-IZ-

01

Svećenička pjevačka služba*

30 2 V. Ljetni

* Obvezan za svećeničke kandidate


19

POPIS SEMINARA

Godina studija: II. - IV.

Semestar: ZIMSKI / LJETNI

STATUS KOD PREDMET

SATI U

SEMESTRU ECTS

GODINA

SEMESTAR

P S V

Seminari

FIL-S-

01

Psihologija stresa 15 2 II. Zimski

FIL-S-

02

Suvremena politička teorija 15 2 II. Zimski

LIT-S-

01

Liturgijske knjige

pokoncilskog vremena 15 2 II.-IV. Zimski

SPSZ-S-

01

Biblijske i hrvatske mudre

izreke 15 2 III. Zimski

FT-S-01 Teologija povijesti 15 2 III.-IV. Zimski

CP-S-01 Fenomen bosansko-humskih

krstjana u suvremenoj

historiografiji

15 2

III.-IV. Zimski

MT-S-

01

Izabrana pitanja iz bioetike

15 2 IV. Zimski

KP-S-01 Evanđeoski savjeti u životu

klerika i redovnika 15 2 IV. Zimski

RPK-S-

01

Sjetilnost vjere 15 2 IV. Zimski

DT-S-01 „Theologia concordia et

discordia“ sakramenata

Katoličke i Pravoslavne Crkve

15 2

IV. Zimski

FIL-S-

03

Psihologija i teologija tijela 15 2 II.-IV. Ljetni

FIL-S-

04

Ispovijesti sv. Augustina 15 2 II. Ljetni

DT-S-02 Papinski primat – temelj i

prijepor crkvenog jedinstva 15 2 III.-IV. Ljetni

SPNZ-

S-01

Novozavjetni apokrifi 15 2 IV. Ljetni

DT-S-03 Pomirba znanstvene i biblijske

mudrosti po G. L. Schröderu 15 2 IV. Ljetni

MT-S-

02

Moral i duhovnost 15 2 IV. Ljetni

PT-S-01 Crkva i film 15 2 III.-IV. Ljetni

LIT-S-

02

Caritas u životu Vrhbosanske

nadbiskupije 15 2 II.-IV. Ljetni

LIT-S-

03

Orgulje s posebnim osvrtom

na orgulje u BiH 15 2 II.- IV. Ljetni


20

KP-S-02 Istraživanja u kauzama svetih 15 2 IV. Ljetni

DNC-S-

01

Legitimna uporaba sile u

razrješavanju međunarodnih

sukoba

15 2

IV. Ljetni


21

2.9. Opis predmeta

NAZIV PREDMETA UVOD U FILOZOFIJU

Kod FIL-01 Godina

studija/semestar I./zimski

Nositelj/i predmeta Doc. dr. sc. Pavle

Mijović

Bodovna vrijednost

(ECTS) 3

Suradnici Mr. sc. Oliver Jurišić

Način izvođenja

nastave (broj sati u

semestru)

P S V T

30

Status predmeta Obvezni Postotak primjene e-

učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Uvod u filozofiju je usmjeren na predstavljanje filozofije i njezinih

specifičnosti, na razvoj i način filozofskog promišljanja i poznavanje

nekih od najvažnijih i najutjecajnijih filozofa

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne

kompetencije potrebne

za predmet

Osim propisanih uvjeta od strane Fakulteta, nije potrebno određeno

predznanje

Očekivani ishodi

učenja na razini

predmeta (4-10 ishoda

učenja)

- što je filozofija i koje su njezine značajke

- podjela filozofije

- kako se formira i potiče filozofsko mišljenje

- razlika između filozofije kao znanosti i drugih znanosti

- što je objekt filozofiranja

Kompetencije koje se

stječu

- razumijevanje što je filozofija

- razvijanje filozofskog razmišljanja o određenim pitanjima

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen

prema satnici nastave

1. Uvod

2. Filozofija, značajke, smisao i svrha

3. Podjela filozofije

4. Formiranje filozofskog mišljenja

5. Čuđenje i ljubav prema mudrosti kao početak filozofije kod Aristotela

6. Objekt filozofskog promišljanja: svijet, stvarnost, priroda, biće...

7. Filozofija osvjetljena vjerom kod Tome Akvinskog: odnos filozofije i

teologije

8. Selektivni pregled pravaca u filozofiji

9. Selektivni pregled pojedinih filozofa

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja

☐ seminari i radionice

☐ vježbe

☐ on line u cijelosti

☐ mješovito e-učenje

☐ terenska nastava

☒ samostalni zadaci

☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad

☐ (ostalo upisati)

Obveze studenata Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje.


22

Praćenje rada studenata

(upisati udio u ECTS

bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara

bodovnoj vrijednosti

predmeta):

Pohađanje

nastave 1 Istraživanje Praktični rad

Kolokviji Esej (Ostalo upisati)

Referat Seminarski

rad (Ostalo upisati)

Pismeni

ispit

Eksperiment

alni rad (Ostalo upisati)

Usmeni

ispit 2 Projekt (Ostalo upisati)

Način ocjenjivanja i

vrednovanja rada

studenata tijekom

nastave i na završnom

ispitu

Aktivno sudjelovanje na predavanjima, usmeni ispit

Obvezna literatura

(dostupna u knjižnici i

putem ostalih medija)

Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

E. Fink, Uvod u filozofiju, Zagreb, 1998.

T. Akvinski, Izabrano djelo, Zagreb, 1981

(određeni dijelovi)

Aristotel, Metafizika, Zagreb, 1985

(određeni dijelovi)

Dopunska literatura

J. Maritain, Introduction to Philosophy, Westminster, 1991.

S. Vanni-Rovighi, Introduzione alla Filosofia, Brescia, 2015.

Načini praćenja

kvalitete koji

osiguravaju stjecanje

utvrđenih ishoda

učenja

Aktivno sudjelovanje na predavanjima, usmeni ispit

Ostalo (prema

mišljenju predlagatelja)


23

NAZIV PREDMETA LOGIKA

Kod FIL-02 Godina



Mijović

Bodovna vrijednost

(ECTS) 3


Način izvođenja


semestru)

P S V T

30


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Upoznati studente s mjestom logike u filozofiji, temeljnim logičkim

pojmovima i logičkim teorijama

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Osim propisanih uvjeta od strane Fakulteta, nije potrebno posebno

predznanje

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)

- upoznavanje s mjestom logike u filozofiji

- razumijevanje temeljnih logičkih pojmova: sud, argument, premisa,

zaključak

- okvirni pregled logičkih teorija


stječu

- razumijevanje terminologije u logici

- razumijevanje terminologije izabranih filozofa: Aristotel, Kant,

Frege, Wittgenstein

- temeljne značajke određenih logičkih teorija

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


1. Uvod

2. Mjesto logike u filozofiji i kratki povijesni pregled

3. Logički pojmovi: kategorija, sud, iskaz, premisa, zaključak, aporija,

antinomija, definicija...

4. Aristotelovska logika: silogizam, vrste sudova, shvaćanje znanosti i

uloga logike

5. Logički pojmovi: indukcija, dedukcija, analiza i sinteza

6. Kantova podjela sudova: sintetički i analitički

7. Frege: razlika između smisla i referencije

8. Simbolička logika

9. Modalna logika

10. Deontička logika

11. Logika i jezik: Wittgenstein Tractatus

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja


☒ vježbe




☐ samostalni zadaci

☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad




24



bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje



Referat 0,5 Seminarski


Pismeni

ispit

Eksperiment


Usmeni

ispit 1,5 Projekt (Ostalo upisati)


vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu

Aktivno sudjelovanje na predavanjima, vježbe tijekom predavanja,

pismeni referat, poznavanje temeljnih logičkih pojmova, pojmova

izabranih filozofa i temeljnih osnova logičkih teorija na usmenom ispitu

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

G. Petrović, Logika, Zagreb, 2001.

I. Macan, Uvod u tradicionalnu logiku,

Zagreb, 2005.

Aristotel, Kategorije, Zagreb, 1992.

I. Macan, Wittgensteinova teorija značenja,

Zagreb, 1996.

Dopunska literatura

W. Kneale – M. Kneale, The Development of Logic, Oxford, 1985.

H. J. Gensler, Introduction to Logic, New York, 2010.

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja

Aktivno sudjelovanje na predavanjima, pismeni referat, provjera znanja

na usmenom ispitu

Ostalo (prema



25

NAZIV PREDMETA POVIJEST FILOZOFIJE: STARI I SREDNJI VIJEK

Kod FIL-03 Godina



Mijović

Bodovna vrijednost

(ECTS) 5

Suradnici Mr. sc. Ivica Mršo

Način izvođenja


semestru)

P S V T

60


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Upoznati temelje i temeljne pojmove, najvažnije predstavnike i teme

kako antičkog tako i srednjovjekovnog razdoblja. Čitanje i tumačenje

izvornih filozofskih tekstova s ciljem razumijevanja razvoja zapadne

filozofije s posebnim naglaskom na nastanak i oblikovanje kršćanske

filozofske misli i njenim odnosom prema zapadno-europskoj misli uopće.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

nema

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)

Studenti će steći temeljna znanja o povijesti antičke i srednjovjekovne

misli te će moći:

1. Razvijati sposobnost kritičkog filozofskog mišljenja

2. Imenovati i pojasniti glavne filozofe i pravce tog razdoblja

3. Prosuđivati važnost grčke i srednjovjekovne filozofije

4. Razlikovati i vrjednovati važnost i ulogu filozofije antike i srednjeg

vijeka kao conditio sine qua non budućeg teološkog učenja

5. Koristiti stečene spoznaje u nadolazećem teološkom studiju

6. Prepoznavati one elemente antičke i srednjovjekovne filozofije koji

su bitno utjecali na kasniju filozofiju i teologiju


stječu

Studenti se osposobljavaju za razumijevanje i prosudbu filozofske misli

antike i srednjeg vijeka. Osposobljavanje za čitanje i razumijevanje

izvornih tekstova posebice Platona, Aristotela, sv. Augustina, sv. Tome,

ne zapostavljajući druge filozofije (stoicizam, židovska, islamska, itd.)

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


ANTIČKA FIL: Povijest filozofije ili filozofska povijest (narav, metode

i svrha povijesti filozofije); Grčka: kolijevka Zapadne misli; mitologija;

Predsokratovsko razdoblje: Rani jonski filozofi (Tales, Anaksimandar,

Anaksimen); Pitagora; Heraklit; Permenid; Zenon; Empedoklo;

Anasagora; Atomisti . Sokratsko razdoblje: sofistika; poznatiji sofisti;

Sokrat: život; problem sadržaja njegova nauka; indukcija; opće

definicije; dijalektika; majeutika; ironija; etika; sud, smrt i apologija.

Sokratske škole: Megarska, Kinička i Kirenska. Platon: život, spisi;

teorija o znanju; teorija o idejama; teorija o duši; teorija o dobru/vrlini;

Teorija o državi; teorija o materijalnom svijetu; teorija o lijepom.

Aristotel: život i spisi; logika; metafizika; filozofija prirode i

psihologija; etika; politika; estetika; Postaristotelovo razdoblje:

stoicizam; epikureizam; skepticizam; eklekticizam; kinici; Filon


26

Aleksandrijski; Plotinov neoplatonizam; neoplatonske škole;

neoplatonci latinskog Zapada

SREDNJOVIJEKOVNA FIL: patristika:apologeti; gnosticizam; grčki i

latinski oci; Sv. Augustin: život i spisi; teorija o spoznaji; Bog; svijet;

teorija o moralu; teorija o državi. Pseudo-Dionizije; Boetije. Rana

skolastika: Ivan Skot Eriugena; problem univerzalija (nominalizam,

realizam, Abelard); Anselmo Canterburyski; islamska filozofija

(Avicena, Averroes); židovska filozofija (Avicebron, Maimondies).

Visoka skolastika: uvod (univerziteti); Robert Grosseteste; Aleksandar

Haleski; sv. Bonaventura; sv. Albert Veliki; sv. Toma Akvinski: život i

spisi; filozofija i teologija; načela stvorenog bića; dokazi za egzistenciju

Boga; stvaranje; psihologija; moral; politika. Latinski averoizam (Siger

od Brabanta). Franjevački mislioci (Roger Bacon i Raymond Lull);

Egidije Rimski; Ivan Duns Skot. Kasna skolastika (14. st.): William

Ockham. Filozofija renesanse (14./15. st.): Nikola Kuzanski; prirodna

znanost; Francis Bacon; humanizam (Erazmo Rotterdamski); politička

filozofija (Machiavelli, Th. Morus). Skolastika renesanse (15./16. st.);

Kajetan; političke teorije; Francisco Suarez. Zaključni pregled.

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Redovito pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje, pisanje eseja,

izlazak na kolokvij



bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje


Kolokviji 1 Esej 1 (Ostalo upisati)

Referat Seminarski


Pismeni

ispit

Eksperiment


Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu

Pohađanje i aktivnost na predavanjima 10%

Esej/Kolokvij 20%

Završni ispit (usmeni i/li pismeni) 70%

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Frederick Coplestone, Istorija filozofije, I-

II., BIGZ, Beograd 1999.;


27

D. Barbarić, (ur.), Grčka filozofija,

hrestomatija filozofije, I, ŠK, Zagreb, 1996.;

S. Kušar (ur.), Srednjovjekovna filozofija,

hrestomatija filozofije, II, ŠK, Zagreb,

1996.;

Dopunska literatura

Platon, Obrana Sokratova, Demetra, Zagreb 2000.

Aristotel, Nikomahova etika, SNL, Zagreb, 1988.

Boetije: Utjeha filozofije, Unireks, Podgorica, 2008.

Augustin, Ispovijesti, KS, Zagreb, 2010.

Toma Akvinski, Izabrano djelo, 2.izdanje, Globus, Zagreb, 2005.

Erazmo Roterdamski, Pohvala ludosti, CID-NOVA, Zagreb, 1999.

W. Windelband, Povijest filozofije I, Naprijed, Zagreb, 1990.

B. Brocchieri, M. Parodi, Povijest srednjovjekovne filozofije. Od Boetia

do Wycliffea, (preveo i prilagodio S. Kušar, KS, Zagreb 2013.

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja

Nazočnost i aktivnost na predavanjima, esej i kolokvij te usmeni završni

ispit.

Ostalo (prema



28

NAZIV PREDMETA UVOD U MISTERIJ KRISTA I POVIJEST SPASENJA

Kod PKN-01 Godina


Nositelj/i predmeta Izv. prof. dr. sc.

Tomo Vukšić

Bodovna vrijednost

(ECTS) 3

Suradnici Način izvođenja


semestru)

P S V T

30


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Sposobnost razumijevanja kršćanske objave i teologije i njezina odnosa

prema filozofiji i fenomenu religija. Razumjeti ključne sadržaje

kršćanske vjere i kako stečeno teološko znanje osvjetljuje temeljne

životne situacije.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Nema preduvjeta za upis.

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)

Nakon uspješno završenog predmeta student će moći:

1. Protumačiti predmet i razumjeti teološke discipline u međusobnoj

povezanosti.

2. Analizirati temeljne teološke pojmove (otajstvo Krista, povijest

spasenja, osoba, sloboda, transcendencija, analogija).

3. Vrjednovati moguće filozofske i religijske putove prema Bogu.

4. Razumjeti jedincatost i univerzalnost Božje objave u Isusu Kristu.

Osmisliti vlastito razmišljanje o Bogu i razumjeti ljudsku težnju za

smislom i potrebu za spasenjem.


stječu

Student stječe uvid u osnovne teološke teme i pojmove kojima je

sposoban pristupiti kritički, refleksivno i sustavno. Posebni uvid se

stječe u povijest spasenja kojoj je u središtu Isus Krist. Isto tako student

stječe sposobnost aktualizacije studija teologije u svom životu i u

današnjem svijetu.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


Uvod u teologiju (2).

Objašnjavanje temeljnih pojmova: otajstvo Krista, povijest spasenja,

teologija, osoba, sloboda, analogija (6).

Čovjek biće transcendencije: analiza urođene težnje za smislom,

ljubavlju, životom, istinom (2).

Mogući putovi prema Bogu iz izvanjskog svijeta (2).

Tematizacija čovjekove grješnosti i potrebe za spasenjem (4).

Božja objava u Svetom pismu (2).

Koncentracija objave u Isusu Kristu: mesijanska iščekivanja,

utjelovljenje, pashalno otajstvo(4).

Neke bitne odrednice poimanja Crkve (4).

Teologija kao znanost o vjeri: njezina znanstvenost, crkvenost i osobna

duhovnost (4).


29

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad





bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje

nastave

Istraživanj

e Praktični rad


Referat Seminarsk

i rad (Ostalo upisati)

Pismeni

ispit

Eksperim

entalni rad (Ostalo upisati)

Usmeni

ispit Projekt (Ostalo upisati)


vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu

Uspješno položen usmeni ispit.

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

RATZINGER J., Uvod u kršćanstvo, Zagreb

1972., str. 1-163.

DUDA B., "Kratak pogled u misterij Krista

i povijest spasenja", u Bogoslovska

smotra 1/1980, str.10-22;

(DÉVÉNY-VUKŠIĆ, skripta), "Uvod u

misterij Krista i povijest spasenja", str. 45;

Dopunska literatura

HENRICI P., Introductio in mysterium Christi, Roma 1978.

RAHNER K., Grundkurs des Glaubens, Freiburg 1984.

PASQUALE G., La storia della salvezza, Milano 2002

MIANO V., Corso introduttivo al Mistero della salvezza, Zürich 1971.

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja

Evidencija o nazočnosti na predavanjima, kolokvij, usmeni ispit,

evaluacija predmeta i nastavnika na kraju semestra.

Ostalo (prema



30

NAZIV PREDMETA HEBREJSKI JEZIK I

Kod SPSZ-01 Godina


Nositelj/i predmeta Doc. dr. sc.

Dubravko Turalija

Bodovna vrijednost

(ECTS) 2



semestru)

P S V T

30

Status predmeta Obvezan Postotak primjene e-

učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Hebrejski jezik I jest propedeutski predmet za kasniju akademsku

egzegetsku analizu biblijskih tekstova. Cilj kolegija je osposobiti

studenta za upis u drugi, tj. napredni stupanj studija hebrejskoga jezika.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Poznavanje engleskog, njemačkog, francuskog, španjolskog ili

talijanskog jezika.

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)

Studij omogućuje upoznavanje studenta sa semitskim jezicima; čitanje

hebrejskoga teksta; prepoznavanje osnovnih riječi i značenja u BHS;

prevođenje jednostavnih rečenica iz BHS.


stječu

Student će ući u svijet semitskih jezika; čitat će Hebrejsku Bibliju;

prepoznavati osnovne riječi i značenja u svetim tekstovima.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


1. Alfabet (2)

2. Matres lectionis; šewa; qamec hatup; patah furtivum; quiescent alep (5)

3. Imenice: rod i broj; promjena imenica sa sufiksima (4)

4. Hebrejski korijeni; slabi radikali; imenice s prefiksima (4)

5. Određeni član; prilozi (5)

6. Prijedlozi (5)

7. Bezglagolske rečenice (5)

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja


☒ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad





bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara

Pohađanje

nastave 0,3 Istraživanje Praktični rad

Kolokviji Esej Vježbe 0,3

Referat Seminarski


Pismeni

ispit 0,4

Eksperiment



31


predmeta):

Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu

Vježbe (20%)

Pismeni u 8. tjednu predavanja (30%)

Završni usmeni ispit (50%)

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

C. L. Seow, A Grammar for Biblical

Hebrew, Abingdon Press, Nashville, 1995.

1

A. REBIĆ, Slovnica hebrejskog jezika s

čitankom, Zagreb, 2005.

22

R. AMERL, Hebrejsko-hrvatski rječnik,

Zagreb 1997.

2

Dopunska literatura

E. Kautzsch – A. E. Cowley, Gesenius' Hebrew Grammar, Clarendon

Press, Oxford, 1910.

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja

Redovite vježbe i blic provjere tijekom sata.

Ostalo (prema

mišljenju predlagatelja) Stjecanje znanja za pohađanje drugog stupnja hebrejskoga jezika.


32

NAZIV PREDMETA OPĆA CRKVENA POVIJEST – STARI I SREDNJI VIJEK

Kod CP-01 Godina


Nositelj/i predmeta Doc. dr. sc. Milenko

Krešić

Bodovna vrijednost

(ECTS) 4



semestru)

P S V T

45


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Proučiti povijest Crkve od početka do Avinjonskog sužanjstva. Upoznati

teološku misao Crkve, kult i ustrojstvo te položaj i utjecaj Crkve u

razvoju kasnoantičkog i srednjovjekovnog društva.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Poznavanje opće povijesti starog i srednjeg vijeka.

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)

Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:

1. Poznavati osnovne činjenice, stožerne osobe i događaje Crkve u

starom i srednjem vijeku.

2. Analizirati okolnosti, prednosti i probleme vezane uz širenje

kršćanstva u prvim stoljećima Crkve.

3. Usporediti krivovjernu nauku s pravovjernim naučavanjem Crkve 4.

i 5.st.

4. Razlikovati temeljne procese u odnosu carstva i papinstva srednjeg

vijeka.

5. Argumentirano raspravljati o događajima i pojavama u Crkvi starog

i srednjeg vijeka.


stječu

Stjecanje znanja o povijesti Crkve i kršćanstva u periodu starog i

srednjeg vijeka. Shvaćanje razvoja Crkve, njezinih kriza i obnova, te

interakcije Crkve i društva antičkog i srednjovjekovnog svijeta.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


Proučava se crkvena povijest kao znanost, predmet i metoda, te razdioba

crkvene povijesti.

1. Starokršćansko razdoblje: svijet u vrijeme Isusa Krista; Isus Krist –

povijest života; Apostoli i prve kršćanske zajednice; Širenje kršćanstva i

progonstva; Ustrojstvo Crkve; Kult, disciplina i običaji; Razvoj

kršćanskog nauka: krivovjerja i raskoli; Crkvena literatura i svete

znanosti; Kršćanstvo kao državna vjera; Kršćanstvo među Germanima u

vrijeme seobe naroda; Crkva među Keltima i Anglosasima; Širenje

kršćanstva u Aziji i Africi; Širenje kršćanstva u Iliriku prije doseljenja

Hrvata; Razvoj crkvenog nauka – teološke rasprave, hereze i šizme;

Ustrojstvo Crkve, liturgija, literatura i crkvene znanosti.

2. Srednjovjekovno razdoblje: daljnje širenje kršćanstva među

Germanima i Slavenima; Papinstvo i njegov odnos prema političkim

silama do kraja 11. st.; Krivovjerja raskoli i obnova Crkve; Papinstvo i

carstvo u kasnom srednjem vijeku; Život i obnova Crkve: Grgurovska


33

reforma, križarski ratovi; Krivovjerja i inkvizicija; Prosjački redovi;

Teološka znanost i sveučilišta; Crkveni sabori na Zapadu u srednjem

vijeku; Papinstvo od Inocenta III. do Bonifacija VIII.

Vrste izvođenja

nastave:

☒ Predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad





bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje

nastave 0,5 Istraživanje Praktični rad 0,5

Kolokviji 1,5 Esej (Ostalo upisati)

Referat Seminarski


Pismeni

ispit 1,0

Eksperiment


Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu

Praćenje dolaska na predavanje.

Vrednovanje osobnog rada u praktičnim zadatcima (čitanje i referiranje

tema iz dodatne literature)

Ocjena kolokvija i ispita (pisano i usmeno).

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

B. Goluža, Povijest Crkve, Mostar, 1998.,

str. 1-277.

A. Franzen, Povijest Crkve, Zagreb, 1993.,

str. 1-178.

Dopunska literatura

H. Jedin, Velika povijest Crkve, I., II., III/1.-2., Zagreb, 1995.

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja

Nazočnost i aktivno sudjelovanje na predavanjima, kolokvij, pismeni i

usmeni završni ispit.

Ostalo (prema



34

NAZIV PREDMETA LATINSKI JEZIK I

Kod FIL-14 Godina


Nositelj/i predmeta Doc. dr. sc. Drago

Župarić

Bodovna vrijednost

(ECTS) 2



semestru)

P S V T

30


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

- Spoznati i razumjeti jezičnu strukturu latinskog jezika;

- razumjeti latinske tekstove i prevesti ih na hrvatski jezik;

- spoznati civilizacijsko okruženje u kojem se latinski jezik razvijao;

- Poznavanje vokabulara;

- Vladanje gramatičkim oblicima i strukturama;

- Čitanje i prevođenje;

- Usvajanje spoznaja o rimskoj civilizaciji.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Nema uvjeta.

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)

Od studenta se očekuje da ispravno čita i prevodi tekstove obrađivani na

nastavi, te da usvoji njihov vokabular. Student će biti u stanju:

- Temeljno poznavati latinsku gramatiku (osobito morfologiju);

- Razumjeti važnost latinskog jezika za teologiju;

- Prevoditi obrađene vježbe s latinskog na hrvatski i s hrvatskog na

latinski jezik;

- Služiti se latinskim jezikom u teološkim predmetima;

- Pratiti s razumijevanjem predavanja iz filozofije i drugih teoloških

predmeta;


stječu

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


Glasovni sustav; Riječi, Funkcija riječi u rečenici; Imenice i pridjevi; Prilozi;

Zamjenice; Brojevi, prijedlozi.

Vrste izvođenja

nastave:

☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad

☐ povremeno kratka pismena provjera

znanja



35



bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje

nastave

Istraživanj

e Praktični rad

Kolokviji Esej (Ostalo

upisati)

Referat Seminarsk

i rad (Ostalo

upisati)

Pismeni

ispit

Eksperim

entalni rad (Ostalo

upisati)

Usmeni

ispit Projekt (Ostalo

upisati)


vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu

10 % = Pohađanje nastave i aktivnost na satu;

40 % = Pismena provjera znanja u 8. radnom tjednu;

50 % = Završni usmeni ispit.

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjerak

a u

knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

• Gortan – Gorski – Pauš, Elementa

Latina, ŠK, Zagreb (bilo koje izdanje) 1

• Milan Žepić, Rječnik latinskog i

hrvatskog jezika, Zagreb (bilo koje

izdanje)

1

Dopunska literatura

• Mirko Divković, Latinsko-hrvatski rječnik, Zagreb (bilo koje

izdanje);

• Gortan – Gorski – Pauš, Gramatika latinskog jezika, ŠK, Zagreb (bilo

koje izdanje).

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja

Ostalo (prema



36

NAZIV PREDMETA POVIJEST FILOZOFIJE: MODERNA

Kod FIL-04 Godina

studija/semestar I./ljetni


Mijović

Bodovna vrijednost

(ECTS) 4



semestru)

P S V T

45


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Cilj je predmeta da studenti dobiju opći povijesni uvid u glavne autore,

teme i problematike moderne filozofije kako bi bili sposobni iste

kritički i sintetski predstaviti.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Osnovno poznavanje antičke i srednjovjekovne filozofske misli.

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)


1. Opisati i objasniti tijek razvoja filozofskog mišljenja od humanizma

do sredine XIX. Stoljeća;

2. Ovladati novovjekovnom filozofskom terminologijom;

3. Prezentirati i kritički evaluirati glavne autore, teme i probleme

moderne moderne filozofije;

4. S razumijevanjem čitati i tumačiti tekstove pojedinih filozofa iz

navedenog razdoblja.


stječu

Nakon položenog ispita student stječe kompetencije nužne za nastavak

integriranog filozofsko-teološkog studija.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


Kolegij obuhvaća sljedeće temeljne sadržaje:

Uvodno-propedeutski dio: 1) Thomas Kuhn – «promjena paradigme»; 2)

Tranzicija u Novi vijek; 3) Društvene pretpostavke moderne filozofije;

4) Duhovni kontekst novovjekovne filozofije; 5) Aristotelizam i

Platonizam na počecima moderne filozofije; 5) Znanost kao paradigma;

6) Znanstvena revolucija (Kopernik, Galileo, Newton).

Povijesno-teoretski dio:

a) Racionalizam: Uvod; Opći kontekst; Problematika. Autori: R.

Descartes; B. Spinoza; G. Leibniz;

b) Empirizam: Uvod; Opći kontekst; Problematika. Autori: F. Bacon;

Thomas Hobbes; John Locke; David Hume;

c) Immanuel Kant – «kopernikanski obrat»; Kant i znanstvena

revolucija; Kant i tri Kritike; Kant i metafizika;

d) Njemački idealizam: Schelling – filozofija apsoluta; Fichte – problem

„apsolutnog ja“; Hegel – posljednji sveobuhvatni sistem filozofije.

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja


☐ vježbe


☐ multimedija

☐ laboratorij


37




☐ mentorski rad





bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje

nastave 0.5 Istraživanje Praktični rad


Referat Seminarski


Pismeni

ispit 2

Eksperiment


Usmeni

ispit 1.5 Projekt (Ostalo upisati)


vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu

Pismeno i usmeno. Položeni pismeni ispit preduvjet je izlaska na

usmeni dio ispita.

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Damir Barbarić (ur.), Filozofija

racionalizma, Hrestomatija filozofije, sv.

5, Školska knjiga, Zagreb, 1997

Vanda Božićević (ur.), Filozofija

britanskog empirizma, Hrestomatija

filozofije, sv. 4, Školska knjiga, Zagreb

1996.

D. Barbarić, Filozofija njemačkog

idealizma, Hrestomatija filozofije, sv. 6.,

Školska knjiga, Zagreb 1996.

Dopunska literatura

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja

Anketno izjašnjavanje studenata o kvaliteti nastave te o ostvarenosti

utvrđenih ishoda učenja.

Ostalo (prema



38

NAZIV PREDMETA EPISTEMOLOGIJA

Kod FIL-06 Godina



Mijović

Bodovna vrijednost

(ECTS) 3


Način izvođenja


semestru)

P S V T

30


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Produbiti pitanja o ljudskoj spoznaji i znanju i na koji način filozofska

epistemologija se bavi pitanjima ljudske spoznaje

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet


predznanje

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)

- -kako se epistemologija odnosi prema ostatku filozofije i što je

njena zadaća

- -razumijevanje što je spoznaja i istina i na koji način epistemologija

postavlja pitanje spoznaje

- -razumijevanje na koji način pitanje istine postaje epistemološko

pitanje

- -razvijanje kritičkog stava kod promišljanja epistemoloških pitanja o

spoznaji i istini


stječu

- razlikovanje zadaće, uloge i ograničenja epistemologije unutar

filozofije

- sposobnost postavljanja epistemoloških pitanja o spoznaji i istini

- razvijanje kritičkog stava prema određenim epistemološkim

tvrdnjama i toerijama o spoznaji i istini

- okvirno znanje važnijih epistemoloških teorija

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


1. Uvod: Epistemologija, spoznaja, istina

2. Neka epistemološka pitanja: znanje je opravdano vjerovanje – Platon;

Aristotel o spoznaji, znanju i istini

3. Skepticizam: Akademski i pironijski skepticizam

4. Tomistička epistemologija: stupnjevi apstrakcije i opis istine kao

adequatio

5. Moderni skepticizam: Povijesni pregled

6. Descartes i pitanje spoznaje: metodološka sumnja, jasne i razgovjetne

ideje

7. Epistemologija u Britaniji: empiricizam i common sense

8. Kant i pitanje mogućnosti spoznaje: sintetički sudovi a priori

9. Suvremena epistemologija: Edmund Gettier i pitanje epistemološke

definicije znanja kao opravdanog vjerovanja, «Gettier problem».

10. Suvremene epistemološke teorije u Americi: Chisholm, Goldman,

Bonjour, Plantinga: koherentizam, internalizam, funkcionalizam


39

11. Neke teorije istine u epistemologiji: koheretna toerija, teorija

konzensusa, toerija evidentnosti...

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad





bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje



Referat Seminarski


Pismeni

ispit

Eksperiment


Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu

Aktivno sudjelovanje na predavanjima, provjera znanja usmenim

ispitom

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

J. Stadler, Filosofija, sv. 2, Sarajevo, 1905.

R. Descartes, Meditacije o prvoj filozofiji,

Zagreb, 1975.

I. Kant, Prologomena za svaku buduću

metafiziku, Beograd, 2008.

Dopunska literatura

S. Hetherington, Epistemology. Key Thinkers, New York, 2012.

R. Audi, Epistemology. A Contemporary Introduction into the Theory

of Knowledge, London and New York, Third edition 2010.

P. Coffey, Epistemology, The Theory of Knowledge, vol. 1 and 2,

London, 1917

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja

Aktivno sudjelovanje na predavanjima, provjera znanja na usmenom

ispitu

Ostalo (prema



40

NAZIV PREDMETA OPĆA PSIHOLOGIJA

Kod FIL-13 Godina



Mijović

Bodovna vrijednost

(ECTS) 3

Suradnici Dr. sc. Sanda D.

Smoljo

Način izvođenja


semestru)

P S V T

30


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Upoznati studente s osnovnim pojmovima iz opće psihologije,

povijesnim razvojem psihologije kao znanosti, te različitim

psihologijskim pravcima. Usvojiti znanje o psihičkim procesima i

čimbenicima koji određuju i utječu na psihički razvoj čovjeka. Razvijati

analitičko i kritičko mišljenja prema pojedinim psihologijskim

usmjerenjima, te stjecati vještine prezentiranja sadržaja.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Nema uvjeta.

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)

Nabrojiti i obrazložiti motive proučavanja psihologije. Definirati i

usporediti temeljne psihologijske pravce, te suvremene pristupe.

Razumjeti znanstveni status psihologije i objasniti različite metode

istraživanja. Objasniti osnovnu psihičku strukturu, procese i dinamiku

razvoja. Shvatiti utjecaj okoline i nasljeđa, ulogu motivacije, emocija,

potreba i vrijednosti na razvoj ličnosti. Objasniti razvoj osnovnih

psihičkih poremećaja, te liječenje određenih psihopatologija. Primjeniti

stečeno znanje s ciljem uspješnijeg suočavanja i rješavanja problema na

intrapsihičkoj i interpersonalnoj razini.


stječu

Poznavati osnovne psihološke pojmove i psihičke procese koje utječu na

čovjekov emotivni, konativni i kognitivni razvoj; razumjeti i uporediti

osnovne psihologijske škole koji proučavaju razvoj čovjeka, te razvijati

sposobnosti za fleksibilno i prilagodljivo ponašanje u interakciji s

drugima.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


Filozofski i znanstveni razvoj psihologije. Metode istraživanja. Biološki

temelji psihologije. Psihički razvoj. Senzorni procesi. Percepcija. Svijest.

Učenje i uvjetovanje. Pamćenje. Govor i mišljenje. Motivacija. Emocije.

Inteligencija. Ličnost. Stres, zdravlje i suočavanje. Psihički poremećaji.

Liječenje psihičkih poremećaja. Društveni utjecaji i procesi.

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja


☐ vježbe




☒ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad



41





bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje

nastave 1,0

Istraživanj

e Praktični rad

Kolokviji 0,50 Esej (Ostalo

upisati)

Referat 0,50 Seminarsk

i rad (Ostalo

upisati)

Pismeni

ispit

Eksperim

entalni rad (Ostalo

upisati)

Usmeni

ispit 1,0 Projekt (Ostalo

upisati)


vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu

Prati se aktivnost i sudjelovanje studenta u nastavi, način pripreme i

izlaganje referata, ocjenjuje se kolokvij, te završni ispit.

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjerak

a u

knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

S. A. RATHUS, Temelji psihologije,

Naklada Slap, Jastrebarsko, 2001.

1

B. PETZ, Uvod u psihologiju. Psihologija za

nepsihologe, Naklada Slap, Jastrebarsko,

2010.

1

E. E. SMITH - S. NOLEN-HOEKSEMA - B.

L. FREDERICKSON - G. R. LOFTUS - D. J.

BEM, S. MAREN, Atkinson/Hilgard Uvod u

psihologiju, Naklada Slap, Jastrebarsko,

2007.

1

D. GOLEMAN, Emocionalna inteligencija,

Mozaik knjiga, Zagreb, 2013.

1

Dopunska literatura

R. J. GERRIG, Psychology and Life, 20th edition, Pearson, Boston, 2013.

A. BENNETT – L. BENNETT, Temperament. Kako bolje upoznati sebe,

skladnije živjeti s drugima i istinski rasti u vjeri, Verbum, Split, 2013.

B. PETZ Psihologijski rječnik, Naklada Slap, Jastrebarsko, 2005.

R. VASTA - M. M. HAITH - S. A. MILLER, Dječja psihologija,


Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja

Anonimna anketa, konzultacije, polaganje kolokvija, evidencija o

nazočnosti i aktivnosti na predavanjima, pisani ili usmeni osvrti tijekom

predavanja i na kraju položenog ispita.


42

Ostalo (prema



43

NAZIV PREDMETA HEBREJSKI JEZIK II

Kod SPSZ-02 Godina



Dubravko Turalija

Bodovna vrijednost

(ECTS) 2



semestru)

P S V T

30


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Hebrejski jezik II jest propedeutski predmet za kasniju akademsku

egzegetsku analizu biblijskih tekstova. Cilj kolegija je osposobiti

studenta za aktivno korištenje BHS za egzegetski studij izvornih

biblijskih tekstova.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Položeni prvi stupanj hebrejskoga jezika.

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)

Studij omogućuje aktivno čitanje i prevođenje određenih biblijskih

tekstova s hebrejskog izvornika, tj. BHS.


stječu

Student će čitati, analizirati i prevoditi lakše tekstove iz BHS.

Hebrejski glagoli; Qal; Piel; Hifil; waw-construkcija; jusivi; Nifal;

Hitpael; kohortativi; Pual; Polel;.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


1. Hebrejski glagoli (2)

2. Qal (2)

3. Piel (2)

4. Hifil (2)

5. waw-construkcija; jusivi (2)

6. Nifal (2)

7. Hitpael (2)

8. Kohortativi (2)

9. Pual (2)

10. Polel (2)

11. Prijevodi jednostavnijih biblijskih hebrejskih tekstova (10)

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja


☒ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad




44



bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje



Referat Seminarski


Pismeni

ispit

Eksperiment


Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu

Vježbe (20%)

Pismeni u 8. tjednu predavanja (30%)

Završni usmeni ispit (50%)

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

C. L. Seow, A Grammar for Biblical

Hebrew, Abingdon Press, Nashville, 1995.

1

K. Ellinger - W. Rudolph (ed.), Biblia

Hebraica Stuttgartensia (BHS), Stuttgart,

1990.

5

R. AMERL, Hebrejsko-hrvatski rječnik,

Zagreb 1997.

2

Dopunska literatura

E. Kautzsch – A. E. Cowley, Gesenius' Hebrew Grammar, Clarendon

Press, Oxford, 1910.

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja

Redovite vježbe i blic provjere tijekom sata.

Ostalo (prema


Stjecanje znanja za aktivno i samostalno revođenje biblijskih tekstova s

hebrejskoga izvornika BHS.


45

NAZIV PREDMETA OPĆA CRKVENA POVIJEST – NOVA I MODERNA

Kod CP-02 Godina



Krešić

Bodovna vrijednost

(ECTS) 4



semestru)

P S V T

45


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Proučiti prošlost Crkve od Avignonskog razdoblja do suvremenog doba.

Upoznati teološku misao Crkve, kult i ustrojstvo te položaj Crkve u

novovjekovnom i modernom (suvremenom) društvu.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Poznavanje opće povijesti novog i modernog (suvremenog) vremena te

poznavanje povijesti Crkve starokršćanskog i srednjovjekovnog

razdoblja.

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)

1. Nakon uspješno završenog kolegija student će moći:

2. Poznavati osnovne činjenice, stožerne osobe i događaje Crkve u

novom i modernom (suvremenom) razdoblju.

3. Prepoznati povijesni kontekst razvoja teološke misli i analizirati

ulogu Crkve u zapadno-europskoj kulturi.

4. Objektivno vrednovati procese u Crkvi s obzirom na teološki razvoj

i procese izvan nje koji su zahtijevali neprestanu obnovu Crkve.

5. Procijeniti položaj i odgovor Crkve na pojavu najvažnijih događaja u

novom i modernom razdoblju od protestantizma, prosvjetiteljstva,

razvoja znanosti, do suvremenih misaonih strujanja 19. i 20 stoljeća.


stječu

Studenti postaju sposobni upoznati i procijeniti cjelinu crkvenog,

političkog i kulturnog života novog i modernog razdoblja.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


1. Vrijeme Bonifacija VIII.; Avinjonsko sužanjstvo; Veliki zapadni raskol

i koncil u Konstanzu; Koncilijarizam; Koncil u Baselu, Ferrari i Firenzi;

Crkva u vrijeme humanizma i renesanse; Reformacija i katolička

obnova: uzroci reformacije; Martin Luther – teološko sazrijevanje, sporo

o oprostima i početak pobune, Rimski proces, rasprave i polemički spisi;

Reformacija od državnog sabora u Speyeru do Augsburškog mira;

Zwingli i protestantizam u njemačkom dijelu Švicarske; Calvin i

reformacija u Ženevi; Odvajanje Engleske od Katoličke Crkve;

Katolička obnova; Tridentski koncil; Posttridentska obnova; Misijska

djelatnost Crkve; Francuska i hugenoti; Crkva u Engleskoj, Škotskoj,

Irskoj i zemljama Benelux-a; Francuska: spor oko regalija i pitanje

galikanizma; Jansenizam; Prosvjetiteljstvo: pojam i širenje; Borba

protiv Isusovaca i njihovo dokidanje; Katolička Crkva u oluji

prosvjetiteljstva; Cezaropapizam u Habsburškoj Monarhiji.

2. Francuska u vrijeme revolucije i papa Pio VI.; Pio VII. i Napoleon

Bonaparte; Posljedice Francuske revolucije; Sekularizacija Crkve u


46

Njemačkoj; Crkva nakon revolucije: katolički liberalizam i

konzervatizam; Pio IX. i Rimsko pitanje; Pio IX. – greške modernog

vremena „Sillabus“; Pio IX – ostale dimenzija pontifikata; Prvi

vatikanski sabor; Crkva u vrijeme Lava XIII.; Crkva u vrijeme Pija X. –

modernizam, juridička i pastoralna aktivnost; Crkva u vrijeme

Benedikta XV.; Crkva u vrijeme Pija XVI. – unutarnji život i odnos

prema totalitarizmima; Crkva u vrijeme Pija XII. i II. svjetski rat; Crkva

u vrijeme Ivana XXIII. i Pavla VI. – II. vatikanski koncil.

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad





bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje



Referat Seminarski


Pismeni

ispit 1,0

Eksperiment


Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu





Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

B. Goluža, Povijest Crkve, Mostar, 1998.,

str. 277-640.

A. Franzen, Povijest Crkve, Zagreb, 1993.,

str. 178-322.

Dopunska literatura

H. Jedin, Velika povijest Crkve, IV. V., VI/1.-2., Zagreb, 1995.

Načini praćenja kvalitete

koji osiguravaju stjecanje

utvrđenih ishoda učenja



Ostalo (prema



47

NAZIV PREDMETA ZNANOST O RELIGIJAMA

Kod FT-01 Godina



Franjo Topić

Bodovna vrijednost

(ECTS) 3

Suradnici Dr. sc. Davor

Vuković

Način izvođenja


semestru)

P S V T

30


učenja 10%

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Upoznavanje studenata s fenomenom religija i pitanjem religioznosti;

studij velikih svjetskih religija; komparacija i teološko prosuđivanje

religija.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Nema posebnih preduvjeta

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)

Studenti se osposobljavaju za:

1. Adekvatnu i nepristranu analizu fenomena religije.

2. Poznavanje temeljnih religioznih elementa: žrtva, svećenstvo,

simboli, mitovi, tabu, magija i religija.

3. Poznavanje velikih svjetskih religija njihovih specifičnosti, te novih

religijskih pokreta.

4. Razumjeti i vrjednovati važnost dijaloga s drugim religijama sa

željom izgradnje kulture prihvaćanja i tolerancije u

međukulturalnom i međureligijskom dijalogu.


stječu

Solidno poznavanje fenomena i povijesti religije i religija.

Znanje o velikim svjetskim religijama.

Prepoznavanje važnosti poznavanja drugih religija s mogućnošću

otkrivanja posebnosti vlastite religije.

Sposobnost argumentiranja o važnosti dilanoga u pluralističkom

društvu.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


Studij je podijeljen u tri dijela:

Prvi dio obrađuje različite pristupe studiju znanosti o religijama,

stavljajući poseban naglasak na: fenomen religije, religioznosti i

primitivnih oblika religioznosti (totemizma, animizma, fetišizma,

magije). Potom se analiziraju temeljne kategorije koje strukturiraju

iskustvo homo religiosus-a. To su kategorije svetog i svjetovnog, svetog

prostora, svetog vremena, mita, molitve, obreda, kulta, meditacije,

hodočašća.

Drugi dio kolegija obrađuje pitanja povijesti nastanka, nauk,

duhovnost, povijesni razvoj, širenje, razgranatost, ustroj i stanje

velikih svjetskih religija kao što su hinduizam, budizam, sikhizam,

đaninizam, konfucijanstvo, taoizam i šintoizam.


48

Osim velikih svjetskih religija, proučavaju se i važne izumrle religije,

kao i nove modernog i postmodernog doba, te osnove religioznosti New

agea.

Tijekom predavanja nastoji se raditi komparacija (ukazujući na sličnosti

i razlike) između pojedinih religija i kršćanstva.

Treći dio nastoji, polazeći od katoličkog teološkog nauka ponuditi

smjernice za odnos i dijalog sa svjetskim religijama.

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad





bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje

nastave 1 Istraživanje 0,5 Praktični rad




Pismeni

ispit

Eksperiment


Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu

Usmeni ispit + elaborat

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

DRUGI VATIKANSKI SABOR,

Deklaracija o odnosu Crkve prema

nekršćanskim religijama «Nostra aetate»,

KS, Zagreb, 1993., str. 383.-390.

MEĐUNARODNO TEOLOŠKO

POVJERENSTVO, Kršćanstvo i religije,

KS, 1999.

N. DOGAN - I. ŠOLA, Razmeđa religije i

kulture. Uvod u znanost o religiji, Odjel za

kulturologiju Sveučilišta J.J. Strossmayer,

Osijek 2014.


49

A. N. TERRIN, Uvod u komparativni studij

religija, KS, Zagreb 2006.

M. JEŽIĆ, Kršćanstvo i indijske religije,

Nova prisutnost 9 (2011) 1, [207-211].

Hrcak.hr

N. HOHNJEC (ur.) Kršćanstvo i religije,

zbornik teoloških radova, KS, Zagreb 2000.

H. BÜRKE, Čovjek traži Boga. Religijski

pristup, KS, Zagreb 2000.

P. POUPARD, Religije, Jesenski i Turk,

Zagreb 2007.

Dopunska literatura

N. BIŽACA, Ususret bratskom putovanju. Temelji i dijaloške perspektive

teologije religija, KS, Zagreb 2013.

N. BIŽACA, Ogledi iz teologije religija, KS, Zagreb 2008.

I. MARKEŠIĆ, «Monoteističke religije i nasilje. Kako do dijaloga?», u:

B. VULETA – A. VUČKOVIĆ – I. MILANOVIĆ LITRE (ur.), Dijalogom do

mira, Franjevački institut za kulturu mira, Split 2005, [536-555].

A.T. KHOURY (ur.), Leksikon temeljnih religijskih pojmova. Židovstvo-

Kršćanstvo-Islam, Prometej, Zagreb 2005.

PAPINSKO VIJEĆE ZA KULTURU-PAPINSKO VIJEĆE ZA MEĐURELIGIJSKI

DIJALOG, Isus Krist – donositelj žive vode. Kršćansko promišljanje o

„New Ageu“, Verbum, Split 2003.

P. KREEFT, Kršćanstvo i druge religije, Verbum, Split 2003.

A. REBIĆ, Opći religijski leksikon, Leksikografski zavod Miroslav

Krleža, Zagreb 2002.

H. KÜNG, Kršćanstvo i svjetske religije. Uvod u dijalog s islamom,

hinduizmom i budizmom, Naprijed, Zagreb, 1994.

G. DANNEELS, Krist ili Vodenjak? Katolička prosudba sekti i New

Agea, Verbum, Split, 1998, [1.-81].

M. NIKIĆ (ur.), Novi religiozni pokreti, Zagreb 1997.

V. BAJSIĆ-Z. ŽIDOVEC (ur.), Religije svijeta. Enciklopedijski priručnik,

GZH – KS, Zagreb 1987.

L. MILIN, Naučno opravdanje religije, Apologetika – Knj. 2: Istorija

religije, Beograd 1977. F. LEDIĆ, Mitologija Slavena - tragom kultova

i vjerovanja starih Slavena, Tiskara Epoha, Zagreb, 1969.

S. DOPPELHAMMER, Povijest religija 1, (cikl.) Zagreb 1963.

Bilješke s predavanja.

E. SCOGNAMIGLIO, Homo religiosus et simbolicus. Breve

introduzione alla storia delle religioni, Elledici, Leumann (TO) 2012.

F. LENOIR, Piccolo trattato dii storia delle religioni, Garzanti, Milano

2011.

DALAI LAMA, Le religioni sono tutte sorelle, Mondadori, Milano

2011.

M. ELIADE, Il mito dell'eterno ritorno, Borla, Roma 2010.

G. J.BELLINGER, Religioni, Le Garzantine/Corriere della sera, Milano

2007.

J. RIES, L'uomo e il sacro nella storia della umanità, Jaca Book, vol. II,

Milano 2007.


50

J. RIES, L'uomo religioso e la sua esperienza del sacro, Jaca Book, vol.

III, Milano 2007.

E. SCOGNAMIGLIO, Il volto di Dio nelle religioni. Una indagine

storica, filosofica e teologica, Paoline, Milano 2001.

KLOSTERMAIER K. K., Buddhismo Una introduzione, Pani Editore

srl., Roma, 2005.

M. ELIADE, Mito e realtà, Borla, Roma 1993. (M. ELIADE, Myth and

Reality, Harper and Row, New York).

G. FILORAMO, Che cos'è la religione. Temi, metodi, problemi, Einaudi,

Torino 2004.

G. VAN DER LEEUW, Fenomenologia della religione, Bollati Boringhieri,

Torino 2002³.

(G. VAN DER LEEUW, Phänomenologie der Religion, J.C.B. Mohr,

Tübingen 1956.)

O. AIME – M. OPERTI, religione e religioni. Guida allo studio del

fenomeno religioso, San Paolo, Cinisello Balsamo (MI) 1999.

S. PIANO, Sanātana dharma. Un incontro con l’induismo, San Paolo,

Cinisello Balsamo (MI) 1996.

D. T. SUZUKI, An Introduction to Zen Buddhism, Grove Press, Inc.,

New York 1964.

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja

Anketna propitivanja i mogućnost usmenog ili pismenog osvrta nakon

predavanja ili/i ispita.

Ostalo (prema



51

NAZIV PREDMETA OSNOVE GREGORIJANSKOG PJEVANJA

Kod LIT-04 Godina


Nositelj/i predmeta Izv. prof. dr. sc. Ante

Pavlović

Bodovna vrijednost

(ECTS) 2

Suradnici Prof. Marko Stanušić

Način izvođenja


semestru)

P S V T

30


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Povijesno poznavanje nastanka i razvoja gregorijanskog pjevanja u

liturgiji rimsko-latinskog obreda

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Nema preduvjeta

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)


1. Poznavati osnovne sastavnice liturgije rimskog obreda.

2. Poznavati osnovna razdoblja u povijesnom razvoju gregorijanskog

pjevanja.

3. Usporediti usku povezanost razvoja gregorijanskog pjevanja i tijeka

crkvene povijesti.

4. Shvatiti zašto je gregorijansko pjevanje vlastito rimskoj liturgiji.

5. Iz pjesmarica koristiti se repertorijem gregorijanskog pjevanja u

liturgiji i katehezi.

6. Poznavati starocrkvene načine (moduse) i izvođenje psalama


stječu

Upoznavanje s povijesnim razdobljima nastajanja i razvoja

gregorijanskog pjevanja kao vlastitog liturgijsko rimskog obreda.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


- Povijest nastanka i razvoja gregorijanskog korala. (3)

- Povijesni periodi: od početaka kršćanstva do 6. stoljeća. (3)

- Zasluge pape Grgura Velikog i širenje gregorijanskog korala. (2)

- Razdoblje dekadence: od 10. do 19. stoljeća. (2)

- Razdoblje obnove: od 1903. do danas. (3)

- Razvoj notnog pisma. (2)

- Opća teorija gregorijanskog korala. (2)

- Neume (3)

- Starocrkveni modusi i njihova primjena (psalmodijski napjevi). (4)

- Crkveni dokumenti koji govore o liturgijskoj glazbi. (3)

- Pjevanje pojedinih gregorijanskih napjeva. (3)

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja, pjevanje i

slušanje CD-a


☐ vježbe




☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad



52





bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje

nastave 0,7

Istraživanj

e Praktični rad 0,3


Referat Seminarsk


Pismeni

ispit

Eksperim


Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu

Usmeni ispit i pjevanje

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

CRKVENA GLAZBA, Priručnik za

bogoslovna učilišta, Zagreb, 1988.; str.

135.-152. str. 163.-167;

GREGORIJANSKI KORAL, M. Stanušić,

Sarajevo, 2012. (skripta);

PJEVAJTE GOSPODU PJESMU NOVU,

Vlastitosti BK BiH, Hrvatska liturgijska

pjesmarica, Zagreb - Sarajevo, 2008.

SACROSANTUM CONCILIUM,

Koncilska konstitucija o svetoj liturgiji,

poglavlje VI.

INSTRUCTIO MUSICAM SACRAM –

Uputa o glazbi u svetom Bogoslužju

Dopunska literatura

GREGORIJANSKO PJEVANJE. Baština i vrelo rimske liturgije, M.

Martinjak, Zagreb, 1997. str. 154.-203.

OPĆA UREDBA RIMSKOG MISALA

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja

Anketiranje studenata za vrijeme izvođenja nastave i nakon ispita.

Ostalo (prema



53

NAZIV PREDMETA METODOLOGIJA S PROSEMINAROM

Kod CP-05 Godina



Krešić

Bodovna vrijednost

(ECTS) 3



semestru)

P S V T

15 15


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta Osposobiti studenta da znanstveno misli, analizira i piše.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Poznavanje rada na računaru (Office)

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)


1. Prepoznati osnovne postupke koji su potrebni za pisanje

seminarskog ili diplomskog rada od izbora literature, prenošenja na

kartice sadržaja do gotovog teksta.

2. Koristiti ispravno pisanje bilješki, postaviti strukturu rada i

ravnotežu među pojedinim cjelinama kao i ravnotežu između

citiranja i vlastitog razmišljanja.

3. Znati predstaviti svoje istraživanje, ispravno vrednovati različita

znanstvena mišljenja i iz njih izvući sintezu.


stječu

Osposobljenost za pisanje znanstvenog rada.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


1. Teoretski dio: Studente se poučava kako učiti; razlikovati bitno od

nebitnoga; koristiti se raznim pomagalima koje omogućavaju lakše

pamćenje. Daju se osnovne informacije o biblioteci i arhivu. Kako

odabrati literaturu. Kako je čitati. Uzimanje kartica i njihovo slaganje.

Objašnjava se postupak od izbora teme, skupljanje literature, obrada

materijala i konačnog teksta. Način citiranja.

2. Praktični dio: Primjena teoretske spoznaje kroz praktični rad s

mentorom koji završava pisanjem seminarskog rada.

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja


☒ vježbe




☐x samostalni zadaci

☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ x mentorski rad





Pohađanje

nastave 0,5 Istraživanje 0,5 Praktični rad 0,5


54

bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):


Referat Seminarski

rad 1,5 (Ostalo upisati)

Pismeni

ispit

Eksperiment


Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu


Aktivno izvršavanje redovitih zadataka.

Ocjena pisanog rada.

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

D. TOMAŠEVIĆ, Metodološke upute za

pisane radova na teološkim učilištima, KBF

– Glas Koncila, Sarajevo-Zagreb, 2014.

J.M. PRELEZZO, J.M. GARCÍA, Invito

alla ricerca. Metodologia e tecniche del

lavoro scientifico, Las, Roma, 2007.

Dopunska literatura

J. KNIEWALD, Metodika znanstvenog rada, Udžbenici Sveučilišta u

Zagrebu, Zagreb, 1993.; V. SILOBRČIĆ, Kako sastaviti i objaviti

znanstveno djelo, Jumena, Zagreb, 1983.

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja

Nazočnost i aktivno sudjelovanje na predavanjima, izvršenje zadataka

iz praktičnih vježbi, konačna provjera pisanog rada.

Ostalo (prema



55

NAZIV PREDMETA LATINSKI JEZIK II

Kod FIL-15 Godina



Župarić

Bodovna vrijednost

(ECTS) 2



semestru)

P S V T

30


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

- Spoznati i razumjeti jezičnu strukturu latinskog jezika;

- razumjeti latinske tekstove i prevesti ih na hrvatski jezik;

- spoznati civilizacijsko okruženje u kojem se latinski jezik razvijao;

- Poznavanje vokabulara;

- Vladanje gramatičkim oblicima i strukturama;

- Čitanje i prevođenje;

- Usvajanje spoznaja o rimskoj civilizaciji.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Odslušan predmet Latinski jezik I (iz zimskog semestra).

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)

Od studenta se očekuje da ispravno čita i prevodi tekstove obrađivani na

nastavi, te da usvoji njihov vokabular. Student će biti u stanju:

- Temeljno poznavati latinsku gramatiku i sintaksu;

- Razumjeti važnost latinskog jezika za teologiju;

- Prevoditi obrađene vježbe s latinskog na hrvatski i s hrvatskog na

latinski jezik;

- Služiti se latinskim jezikom u teološkim predmetima;

- Pratiti s razumijevanjem predavanja iz filozofije i drugih teoloških

predmeta;


stječu

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


Glagoli (indikativ, konjunktiv, aktiv, pasiv); participi i infinitivi; Sintaksa

glagolskih imena: ACI, NCI, Ablativ apsolutni, PKA, PKP, Supin.

Vrste izvođenja

nastave:

☐ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad




56



bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje

nastave

Istraživanj

e Praktični rad


upisati)

Referat Seminarsk

i rad (Ostalo

upisati)

Pismeni

ispit

Eksperim

entalni rad (Ostalo

upisati)

Usmeni


upisati)


vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu


40 % = Pismena provjera znanja u 8. radnom tjednu;


Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjerak

a u

knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

• Gortan – Gorski – Pauš, Elementa Latina,

ŠK, Zagreb (bilo koje izdanje);

• Milan Žepić, Rječnik latinskog i

hrvatskog jezika, Zagreb (bilo koje

izdanje)

1

Dopunska literatura

• Mirko Divković, Latinsko-hrvatski rječnik, Zagreb (bilo koje

izdanje);

• Gortan – Gorski – Pauš, Gramatika latinskog jezika, ŠK, Zagreb (bilo

koje izdanje)

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja

Ostalo (prema



57

NAZIV PREDMETA POVIJEST FILOZOFIJE: SUVREMENA

Kod FIL-05 Godina

studija/semestar II./zimski


Mijović

Bodovna vrijednost

(ECTS) 4


Način izvođenja


semestru)

P S V T

45


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Upoznati suvremenu filozofsku misao, prepoznati relacije između

suvremenih filozofskih pitanja i pretdhodnih filozofskih razdbolja kao i

utjecaj suvremen filozofske misli u religiji

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Osim propisanih uvjeta od strane Fakulteta, određeno predznanje

moderne filozofije i filozofske terminologije, posebno filozofija Kanta,

Humea i Descartesa

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)

- poznavanje povijesnih konteksta i nastanka određenih suvremenih

filozofskih pravaca

- kritičko promišljanje i vrednovanje suvremenih filozofskih pravaca

- povijesno razumijevanje povezanosti suvremene filozofije sa

prethodnim razdobljima

- razumijevanje utjecaja suvremene filozofske misli na religiju


stječu

- razumijevanje nastanka nekih suvremenih filozofija i utjecaj

povijesnih kretanja na njihov nastanak

- kritičko promišljanje i vrednovanje suvremenih filozofskih pravaca

- upoznavanje utjecaja suvremene filozofije na religiju

- razumijevanje suvremene filozfoske terminologije i njena važnost

za teologiju

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


1. Uvod: Glavne teme suvremene filozofije i povijesni kontekst razvoja,

filozofija nakon Kanta

2. Romanticizam i njemački idealizam: Fichte, Scheling, Hegel

3. Filozofija nakon Hegela: Feurbeach, Marx

4. Kierkegaard, Schopenhaure, Nietzche

5. Pozivitizam i pragmatizam: Comte, Bentham, Mill

6. Pierce, Dewey, James

7. Filozofija jezika: Frege, Russel, Wittgenstein

8. Filozofija znanosti: Bečki krug, Popper, Kuhn, Polany

9. Tomističa filozofija: Transcendentalni tomizam, Maritan, Gilson

10. Personalizam: Mounier, Marcel, Levinas

11. Fenomenologija: Husserl, Scheler, Fink

12. Heiddeger

13. Egzistencijalizam: Jaspers, Sartre

14. Frankfurtska škola: Adorno, Marcuse

15. Hermenautika: Gadamer

16. Postmoderna filozofija: Lyotard, Vattimo, Rorty


58

17. Analitička filozofija u Americi: Opći pregled

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad





bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje

nastave 1

Istraživanj

e Praktični rad


Referat 1 Seminarsk


Pismeni

ispit

Eksperim


Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu

Aktivno sudjelovanje na predavanjima, referat o specifičnoj temi kod

odabranih filozofa koji će biti ponuđeni, provjera znanja usmenim

ispitom

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

B. Bošnjak, Povijest filozofije, sv. 3,

Zagreb, 1993.

D. Pejović, Suvremena filozofija zapada,

1999.

M. Galović, Suvremena filozofija II,

Hrestomatija filozofije, sv. 8, Zagreb, 1996.

M. Uzelac, Glavni pravci suvremene

filozofije, Vršac, 2011.

Dopunska literatura

M. Fazio – F. Fernandez Labastida, A History of Contemporary

Philosophy. Nineteenth and Twentieth Century, New York, 2011.

A. Kenny, Philosophy in the Modern World, Oxford, 2008.

F. Copleston, A History of Philosophy: Main de Biran to Sarte, vol. 9,

London, 1996.




Aktivno sudjelovanje na predavanjima, pismeni referat, provjera znanja

na usmenom ispitu

Ostalo (prema



59

NAZIV PREDMETA ONTOLOGIJA

Kod FIL-07 Godina



Mijović

Bodovna vrijednost

(ECTS) 5



semestru)

P S V T

60

Status predmeta Obvezatni Postotak primjene e-

učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Cilj je predmeta upoznati studente s osnovnim ontološkim pojmovljem,

prikazati povijesnu panoramu ontologije kao filozofske discipline

predstavljajući najvažnije ontološke modele te aktualna teoretska

pitanja.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Položeni prethodni ispiti iz povijesti filozofije.

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)

1. Nakon uspješno završenog predmeta student će moći:

2. Opisati i objasniti tijek razvoja ontologije kao filozofske discipline;

3. Ovladati temeljnom filozofskom terminologijom;


moderne ontologije kao filozofske discipline;

5. S razumijevanjem čitati i tumačiti odabrane tekstove pojedinih

filozofa.


stječu



Sadržaj predmeta

detaljno razrađen



Uvodno-propedeutski dio: Analizira se 1) Ontologija kao filozofska

discipline; 2: Problem bitka u povijesti filozofije: 3) Ontologija vs.

Metafizika: 4) Problem određivanja ontologije kao discipline.

Povijesno-teoretski dio. Poseban naglasak je stavljen na promatranje

antičke filozofije kroz prizmu ontologije, studentima se predstavlja misao

Parmenida («istovjetnost bitka i mišljenja», Platona («učenje o

idejama»), Aristototela («Fizika vs. Metafizika», «Metafizika kao

znanost») te ostalih velikih misaonih tradicija s posebnim naglaskom na

metafizičko-ontološku problematiku u njihovim djelima.

Srednjovjekovnoj ontologiji je posvećen obiman dio počevši od sv.

Anselma i njegove ontološke koncepcije. Problem univerzalija, detaljna

analiza realizma i nominalizma, te glavne ontološke postavke sv. Tome

Akvinskog su predstavljene studentima, kao i ontološki modeli koji su se

profilirali u novovjekovnoj filozofiji (racionalizam, empirizam, Kantova

kritička filozofija, njemački idealizam). Na kraju povijesnog prikaza

studentima će biti predstavljene suvremene ontološke tendencije. Ovaj

dio omogućuje dublji povijesni uvid u ontološku problematiku, te

kritičko promišljanje i usvajanje temeljnoga ontološko-metafizičkoga


60

pojmovlja i osposobljava studente za analizu, komentiranje i kritičko

vrednovanje osnovne antičke, srednjovjekovne, moderne i suvremene

ontološke tendencije.

Teoretski dio ima za cilj sintetizirati ontološke spoznaje do kojih su

studenti došli u prva dva dijela ovoga predmeta, te iz nešto spekulativnije

perspektive problematizirati najvažnije ontološke problematike, poput

«ontološka diferencija bitka i bića»; «Kategorije»; «Hijerarhija bića»; «

Egzistencija i esencija»; «Smisao dokaza za Božju egzistenciju»;

«Transcedentalije»; «Materija i forma»; «Analogija bića»; «uvjet

mogućnosti metafizike».

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad





bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje



Referat Seminarski


Pismeni

ispit 2.5

Eksperiment


Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu


usmeni dio ispita.

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Béla Weissmahr, Ontologija, Zagreb 2013.

Marijan Cipra, Temelji ontologije, Matica

Hrvatska, Zagreb 2003.,

Toma Akvinski, 0 biću i biti, preveo i

bilješkama popratio Tomo Vereš, u:

Srednjovjekovna filozofija (prir. S. Kušar),

Zagreb 1996., str. 473-502.]

Dopunska literatura

Danilo Pejović, “Predgovor: Bitak i kretanje. Fizika i metafizika u

misljenju Aristotela”, u: Aristotel, Fizika, prijevod Tomislav Ladan,

Globus, Zagreb 1988, st. V-XXXII.


61

Marijan Cipra, Metamorfoza metafizike, MH, Zagreb 1999.

Nicolai Hartmann, Prilog zasnivanju ontologije, CKD, Zagreb 1976.

Nicolai Hartmann, Novi putevi ontologije, BIGZ, Beograd 1973.

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja



Ostalo (prema



62

NAZIV PREDMETA ETIKA

Kod FIL-08 Godina



Mijović

Bodovna vrijednost

(ECTS) 4


Način izvođenja


semestru)

P S V T

45


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Studenti trebaju steći osnovne uvide i znanje o autorima, temama i

problemima kojima se bavi Etika-praktična filozofija, s naglaskom na

antropološko-etičko poimanje čovjeka

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Nema posebnih uvjeta

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)

1. Nakon završenog kolegija studenti će moći:

2. Razvijati kritičko filozofsko mišljenje o etici

3. Poznavati i razumjeti temeljne pojmove filozofske etike

4. Poznavati i razumjeti temeljne etičke teorije (antika, srednji, novi i

suvremeni vijek)

5. Raspravljati o etičkim pitanjima na temelju tekstova filozofskih

klasika (Aristotel, Toma, Kant, itd)

6. Koristiti saznanja filozofske etike tijekom kasnijeg studija moralne

teologije

7. Primijeniti navedena saznanja u osobnu i profesionalnu praksu


stječu

Studenti stječu saznanja o temeljnim pojmovima i pravcima filozofske

etike te će moći poznavati i prosuđivati razne etičke teorije koje su

relevantne za mnoga područja života, suvremeni svijet, daljnji teološki

studij i osobni etički stav.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


Pojam, objekti i metode praktične filozofije;

Problem etike kao autonomne znanosti;

Opći pogled na život; Razvoj misli o čovjeku;

Suvremena antropološka misao;

Ljudsko djelovanje:actus humanus i actus hominis;

Moralnost i sloboda;

Teorije o ljudskom djelovanju: eudaimonizam i hedonizam;

Paradigmatske teorije: Aristotelova kreposna, Kantova dužnosna i Millova

utilitaristička etika;

Etika slobode;

Etički relativizam;

Kriteriji „srednje mjere“ i pravednosti;

Ontološki temelj moralnog djelovanja;

Univerzalnost i nepromjenjivost moralnih normi;


63

Savjest-vrhovna instanca moralnog djelovanja

Vrste izvođenja

nastave:

x predavanja


☐ vježbe




x samostalni zadaci

☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad





bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje


Kolokviji Esej 1 (Ostalo upisati)

Referat Seminarski


Pismeni

ispit

Eksperiment


Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu

Pohađanje i aktivno sudjelovanje 10%

Esej 20%

Završni ispit 70% (usmeni i/li pismeni)

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

I.Čehok, I.Koprek i dr., Etika, Priručnik

jedne discipline, Zagreb, 1996.;

Josip Talanga, Uvod u etiku, Zagreb 1999;

S. Radić, Skripta iz kolegija Etika, KBF,

Đakovo;

Dopunska literatura

Aristotel, Nikomahova etika, HSN, Zagreb, 1992.;

I. Kant, Kritika praktičnog uma, Zagreb, 1990.;

K. Wojtyla, Temelji etike, Split, 1998.;

I. Koprek, Priđi da možeš čuti. Etika u sjeni globalizacije i

postmoderne, FTI, Zagreb, 2005.;

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja

Redovito pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje, esej/kolokvij,

anonimna anketa-evaluacija predmeta i nastavnika na kraju semestra.

Ostalo (prema



64

NAZIV PREDMETA KOZMOLOGIJA

Kod FIL-09 Godina



Mijović

Bodovna vrijednost

(ECTS) 3


Način izvođenja


semestru)

P S V T

45


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Cilj predmeta je upoznavanje s temeljnim principima filozofije prirode,

problematika prirode i materijalne zbilje, nastanka svemira.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

nema

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)


2. poznavati temeljne pojmove iz filozofije prirode

3. poznavati razvoj povijesti klasične kozmologije

4. poznavati temeljnu strukturu i vlastitosti tjelesnih bića

5. predstaviti problematiku prostora i vremena

6. iznijeti glavne novosti i problematiku dostignuća fizikalnih teorija

7. vrednovati važnost graničnih pitanja religije i znanosti


stječu

Student stječe temeljno znanje o filozofskom gledanju na prirodu i

fizički svijet uopće te sposobnost prosuđivanja suvremenih kozmoloških

i fizikalnih teorija.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


Traktat je razdijeljen u tri glavna dijela: Promjenjivost tjelesnih bića,

Tjelesna supstancija, Jedinstvo materije i forme. U prvom se dijelu

analizira čovjekovo temeljno iskustvo opstojnosti u svijetu, bitna

struktura tjelesnih bića te promjenjivost tjelesnih bića. Prvim se dijelom

nastoji ukazati na važnost razumijevanja filozofske analize promjene i

naravi kretanja. Drugi dio tematizira pitanje tjelesne supstancije. U

razmatranje se uvodi razumijevanje supstancije i akcidenata,

neodgovarajuće shvaćanje tjelesne supstancije, te pitanje supstancije u

prirodnim znanostima i modernoj fizici. Posljednjim se poglavljem

tematizira pitanje jedinstva materije i forme /Hilemorfistička sinteza,

argumenti u korist hilemorfističe sastavljenosti/. Na koncu se traktata

tematiziraju pitanja o fizičkom smislu pojma prirode i stvarnosti prostora

i vremena /Newton, Kant/.

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad



65


Praćenje rada

studenata (upisati udio

u ECTS bodovima za

svaku aktivnost tako

da ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje



Referat Seminarski


Pismeni

ispit 1

Eksperimen

talni rad (Ostalo upisati)

Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu

Nazočnost i aktivno sudjelovanje na nastavi 10%

Esej/pisani rad 20%

Završni ispit 70%

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjerak

a u

knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

V. Bajsić, Granična pitanja religije i

znanosti, KS, Zagreb, 1998.; S. W. Hawking,

Kratka povijest vremena, Izvori, Zagreb,

1996.; S. Morandi, Teologija i fizika, KS,

Zagreb, 2012.; .; T. Peković, Uvod u

modernu kozmologiju i filozofiju, Šibenik,

Zagreb, 2001.;

Dopunska literatura

Aristotel, Fizika, Zagreb, 1987.; J. Stadler, „Filosofija“, sv. IV:

Kosmologija, Sarajevo, 1909.; B. Badrov, Kozmologija, u: Sabrana

djela, sv. II., Livno – Sarajevo, 1997., str. 351-406.; S. Hawking, Teorija

svega. Podrijetlo i sudbina svemira, VBZ, Zagreb, 2009.; M. Crvenka,

Prirodne znanosti i religija,pokušaj sažetog pregleda, KS, Zagreb,

2010.;

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja

Predavanja, aktivno sudjelovanje, esej/pisani rad i završni ispit (usmeni

i/li pismeni)

Ostalo (prema

mišljenju

predlagatelja)


66

NAZIV PREDMETA BIBLIJSKI GRČKI JEZIK I.

Kod SPNZ-01 Godina



Darko Tomašević

Bodovna vrijednost

(ECTS) 2



semestru)

P S V T

30


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Cilj predmeta jest upoznati studente s osnovama biblijskog grčkoga

jezika kao preduvjetom za čitanje novozavjetnih tekstova.

Usvojiti osnovnu morfologiju, gramatiku i sintaksu biblijskog grčkog

jezika.

Zapamtiti određeni fundus grčkih riječi koje se najčešće koriste u Novom

zavjetu.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Nema uvjeta.

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)

1. Nakon uspješno završenog predmeta student će moći:

2. Prepoznati i služiti se osnovnim elementima grčke gramatike koja se

koristi u Novom zavjetu.

3. Čitati lakše novozavjetne tekstove i parafrazirane rečenice iz NZ; te

prevoditi s grčkog jednostavne rečenice na hrvatski jezik, kao i na

grčki jednostavne rečenice s hrvatskoga jezika.

4. Bolje razumjeti filozofsku i teološku terminologiju, posebno onu

koja svoj korijen ima u grčkom jeziku.

5. Uz pomoć rječnika razumijevati lakše izabrane tekstove Novog

zavjeta.


stječu

Studentima je omogućeno upoznavanje osnova biblijskog grčkoga

jezika koji je potreban za kasnije prevođenje i čitanje novozavjetnih

biblijskih tekstova.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


Obrađuju se osnovni elementi grčke gramatike korištene u Novom

zavjetu (deklinacije i konjugacije, osnovna glagolska vremena u aktivu,

riječi i vježbe rečenica iz novozavjetnog grčkog jezika). Praktične

vježbe omogućuju usvajanje osnovnog grčkoga rječnika potrebnog za

prevođenje jednostavnijih biblijskih tekstova.

Grčki alfabet i suglasnici, dvoglasnici, hak i naglasak (2)

Indikativ prezenta aktivnog glagola „biti“; O-deklinacija (1)

Indikativ imperfekta glagola „biti“; relativna zamjenica; deklinacija

srednjeg roda (1)

Infinitiv i imperativ prezenta glagola „biti“; deklinacija imenica

ženskog roda; pridjevi (1)

Konjunktiv prezenta; namjerne rečenice; pokazne zamjenice (1)


67

Optativ prezenta glagola „biti“; osobna zamjenica „ja“ (1)

Particip prezenta glagola „biti“; osobna zamjenica „ti“ (1)

Indikativ, particip i infinitiv futura glagola „biti“ (1)

Glagoli na „o“; indikativ prezenta i imperfekta tih glagola (2)

Indikativ futura i imperativ prezenta glagola na „o“; povratne zamjenice

(2)

Konjunktiv i optativ prezenta; posvojene zamjenice (2)

Infinitiv i particip prezenta; infinitiv i particip futura; upitna zamjenica

(3)

Indikativ i imperativ aorista; pridjev „pas“ (2)

Konjunktiv i optativ aorista; grčki brojevi (2)

Infinitiv i particip aorista; pridjev „megas“ (2)

Indikativ perfekta i pluskvamperfekta (2)

Infinitiv, particip i konjunktiv perfekta aktivnog (2)

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja

☒ vježbe


Obveze studenata Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje te gramatičko

analiziranje zadanih rečenica nakon predavanja.



bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje



Referat Seminarski


Pismeni

ispit 0,6

Eksperiment


Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu

Kroz pismene i usmene provjere znanja.

Čitanje, gramatičko-sintaktička raščlamba, prevođenje tekstova koji se

vježbaju zajedno, kao i kroz analiziranje rečenica izvan predavanja.

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

James SWETNAM, Osnove novozavjetnoga

grčkog jezika. Prvi dio: morfologija. Svezak

I.: lekcije, prev. Darko TOMAŠEVIĆ

(Sarajevo: Katolički bogoslovni fakultet,

2011.)

Nela HORAK-WILLIAMS, Grčki jezik

Novog zavjeta. Početnica (Zagreb:

KS, 31999.)


68

Anto POPOVIĆ, Grčko-hrvatski rječnik

Novoga zavjeta sa statistikom grčkih riječi

(Zagreb: KS, 2016.)

Dopunska literatura

Mario CIFRAK, Vježbenica grčkog jezika Novoga zavjeta. Priručnici

96. (Zagreb: KS, 2012.)

August MUSIĆ - Niko MARJANIĆ, Gramatika grčkog jezika (Zagreb:

Školska knjiga, 162004.)

Vlastimir H. ĆORIĆ, Osnovi novozavetnog grčkog jezika (Beograd:

Sveti arhijerejski sinod Srpske pravoslavne crkve, 1982.)

Računalni program BibleWorks 8.0.

Zdravka MARTINIĆ-JERČIĆ - Damir SALOPEK, Grčki

glagoli (Zagreb: Školska knjiga, 2001.)

Zdeslav DUKAT, Gramatika grčkoga jezika (Zagreb; Školska knjiga,

1983.)

Rudolf AMERL, Grčko-hrvatski rječnik Novog zavjeta (Zagreb:

Hrvatsko ekumensko biblijsko društvo, 2000.)

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja

Evidencija o nazočnosti na predavanjima te redovite kratke pismene

provjere znanja tijekom predavanja. Na kraju semestra evaluacija

predmeta i nastavnika kroz anonimnu pismenu anketu.

Ostalo (prema



69

NAZIV PREDMETA TEOLOŠKA EPISTEMOLOGIJA

Kod FT-02 Godina



Franjo Topić

Bodovna vrijednost

(ECTS) 2

Suradnici Dr. sc. Franjo Topić

Način izvođenja


semestru)

P S V T

30


učenja 5%

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Stjecanje znanja o naravi, uvjetima i mogućnostima teološke spoznaje;

osposobljavanje za kritičko promišljanje odnosa filozofije i teologije;

učiteljstva i teologije, vjere i razuma.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Osnovno poznavanje filozofskih pojmova, te položen ispit iz predmeta

Filozofska epistemologija.

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)


2. Opisati specifičnost teologije kao znanosti.

3. Definirati osnovne teološke pojmove: istina, metoda, dogma, vjera,

Pismo, Predaja.

4. Vrjednovati mjesto i ulogu teologije u svijetu znanosti, te prikazati

komplementarnost teologije i drugih znanosti.

5. Upoznati se s važnim teološkim školama i teolozima.


stječu

Poznavanje teologije kao znanosti te njen odnos i dijalog s drugim

znanostima.

Poznavanje izvora teološke spoznaje; razumijevanje odnosa vjera-

razum, Pismo-Predaja, sensus fidei-teologija-Učiteljstvo.

Poznavanje teoloških pravaca i škola, s najvažnijim predstavnicima,

koje su ostavile veliki utjecaj na modernu teologiju.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


Ovaj kolegij obrađuje sljedeće teme:

Uvod u teologiju, teološku epistemologiju; povijest teologije; teologija

kao znanost o vjeri; metode u teologiji; osnovni teološki pojmovi i

kvalifikacije. Teološka metoda i načini spoznaje kršćanske istine.

Teologija kao auditus/intellectus fidei. Subjektivni princip teološke

spoznaje: vjera. Objektivni princip teološke spoznaje: riječ Božja.

Odnos vjere i razuma; filozofije i teologije. Teološki koncept istine,

«koncentracija» objavljene istine u osobi Isusa Krista uvjetuje

mogućnost «hijerarhije istina» u kršćanskom nauku. Teologija kao

crkveno i znanstveno sustavno razmišljanje o Objavi i o vjeri, te

naučiteljskoj službi Crkve. Izvori teološke spoznaje; znanje o temeljnim

modelima u teologiji. Odnos teologije i drugih znanosti.

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja


☐ vježbe


☐ multimedija

☐ laboratorij


70




☐ mentorski rad





bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje


Kolokviji 0,2.5 Esej (Ostalo upisati)

Referat 0,2.5 Seminarski


Pismeni

ispit

Eksperiment


Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu

Pismeni/usmeni ispit.

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

S. KUŠAR, Teologija kao humanistička

znanost, Nova prisutnost 14 (2016) 1, 17-

31.

R. GIBELLINI, Teologija dvadesetog

stoljeća, KS, Zagreb1999.

W. KERN, F. NIEMANN, Nauka o

teološkoj spoznaji, KS, Zagreb, 1994.

IVAN PAVAO II., Fides et ratio. Vjera i

razum, KS, Zagreb, 1999.

Dopunska literatura

C. BÖTTIGHEIMER, Shvatiti vjeru. Teologija čina vjere, KS, Zagreb

2015.

R. FISICHELLA, Uvod u fundamentalnu teologiju, KS, Zagreb 2015.

A. E. MCGRATH, Znanost i religija, KS, Zagreb 2015.

A. FABRIS, Teologija i filozofija, KS, Zagreb, 2011.

Ž. TANJIĆ, Teologija pred izazovima sadašnjeg trenutka, KS, Zagreb

2009.

J. RATZINGER, Vjera i budućnost, KS, Zagreb, 2008, [1-103].

I. KEŠINA, Teologija u dijalogu s prirodnim znanostima, u: Pero

Aračić (ur.), Teologija u dijalogu s drugim znanostima, Biblioteka

Diacovensia, Đakovo, 2008, [19-50].

G.F. POLI – M. CARDINALI, Komunikacija u teološkoj perspektivi.

Promišljanja o komunikativnim aspektima vjere, KS, Zagreb, 2008.

D. LAMBERT, Znanosti i teologija. Oblici dijaloga, KS, Zagreb, 2003.

V. BAJSIĆ, Granična pitanja religije i znanosti, KS, Zagreb, 1998.


71

B. FORTE, La teologia come compagna, memoria e profezia.

Introduzione al senso e al metodo della teologia come storia, San

Paolo, Cinisello Balsamo (MI) 2011³.

P. CODA, Teo-logia, Lateran University press, Roma 2009.

G. LOROZIO (curr.), Teologia fondamentale. Epistemologia, Città

Nuova, Roma 2004, [11-233].

J. WICKS, Introduzione al metodo teologico, PIEMME, Casale

Monferrato 1994.

W. KERN - H. POTTMEYER - M. SECKLER, Trattato di gnoseologia

teologica, Queriniana, Brescia, 1990.

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja



Ostalo (prema



72

NAZIV PREDMETA POVIJEST CRKVE U HRVATA - STARI I SREDNJI VIJEK

Kod CP-03 Godina



Krešić

Bodovna vrijednost

(ECTS) 4



semestru)

P S V T

45


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Stjecanje znanja o povijesnim zbivanjima i razvoju Crkve na teritoriju

srednjovjekovne hrvatskog prostora. Utjecaj Crkve na formiranje kulture

i pismenosti hrvatskog naroda, te važnost odnosa Crkve u formiranju

srednjovjekovnog hrvatskog društva.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Osnovno poznavanje prilika na hrvatskom povijesnom prostoru u

ranom srednjem vijeku.

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)


1. Poznavati osnovne činjenice, osobe i događaje iz hrvatske

nacionalne i crkvene povijesti starog i srednjeg vijeka.

2. Analizirati razvoj Crkve u vremenskoj stvarnosti hrvatskog teritorija

starog i srednjeg vijeka.

3. Definirati problematiku odnosa Crkve i države u Hrvatskoj srednjeg

vijeka.

4. Poznavati najvažnije povijesne izvore i literaturu o navedenom

povijesnom razdoblju

5. Argumentirano raspravljati o događajima i pojavama u Crkvi starog

i srednjeg vijeka na teritoriju današnje Republike Hrvatske, Bosne i

Hercegovine te Crne Gore i Republike Srbije gdje žive Hrvati i

katolici drugih nacionalnosti.


stječu

Stjecanje poznavanja povijesti kršćanstva i crkvenih prilika u periodu

starog i srednjeg vijeka na hrvatskim povijesnim područjima te

sposobnost argumentiranog obrazloženja društvenih i crkvenih prilika u

starom i srednjem vijeku u hrvatskom narodnom korpusu.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


1. Hrvatski povijesni prostor u vrijeme Ilira i Rimljana; Kršćanstvo u

Dalmaciji i Panoniji prije dolaska Hrvata; Značenje imena Hrvat i

podrijetlo Hrvata; Dolazak Hrvata u današnju domovinu; Pokrštenje

Hrvata; Hrvatska u vrijeme narodnih vladara; Crkva u Hrvata u vrijeme

hrvatskih narodnih knezova; Crkva u Hrvata u vrijeme hrvatskih

kraljeva; Političke i crkvene prilike u sklavinijama Hum (Zahumlje),

Tribunija i Bosna u ranom srednjem vijeku; Redovništvo na hrvatskom

povijesnom prostoru u ranom srednjem vijeku; Ćirilometodska baština

na hrvatskom prostoru.

2. Hrvatska u vrijeme Arpadovića; Hrvatska u vrijeme Anžuvinaca; Od

Žigmunda do Matije Korvina; Crkva na sjevernohrvatskom prostoru u


73

kasnom srednjem vijeku; Ustrojstvo Crkve na južnohrvatskom prostoru

u kasnom srednjem vijeku; Političke prilike u Bosni, Humskom kneštvu

i Trebinjskoj oblasti u kasnom srednjem vijeku; Crkvene prilike u Bosni,

Humskom kneštvu i Trebinjskoj oblasti u kasnom srednjem vijeku

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad





bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje



Referat Seminarski


Pismeni

ispit 1,0

Eksperiment


Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu





Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

M. Krešić, Povijest Crkve u Hrvata

(skripta)

Dopunska literatura

F. ŠANJEK, Kršćanstvo na hrvatskom prostoru, KS, Zagreb, 1006., str.

7-294.

F. ŠANJEK, Crkva i kršćanstvo u Hrvata, Srednji vijek, KS, 1988.

J. BUTURAC – A. IVANDIJA, Povijest Katoličke Crkve među

Hrvatima, Hrvatsko književno društvo sv. Ćirila i Metoda, Zagreb,

1973., str. 15-137.

Povijest Hrvata, Srednji vijek, Školska knjiga, Zagreb, 2003.






Ostalo (prema



74

NAZIV PREDMETA OPĆA PEDAGOGIJA

Kod RPK-01 Godina


Nositelj/i predmeta Izv. prof. dr. sc. Pavo

Jurišić

Bodovna vrijednost

(ECTS) 2



semestru)

P S V T

15


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Cilj je kolegija istražiti i predstaviti povijest i sadašnjost pedagogijske

misli. Takav pristup sadržaju ima za zadaću stvoriti kritičku refleksiju

prema suodnosnim znanostima poput npr. filozofije. Uz to predstaviti

glavne smjernice kršćanskog odgoja.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Osnovno poznavanje povijesti i sadašnjosti filozofijskih smjerova.

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)

- Poznavati temeljne teorijske principe i razvoj pedagogije.

- Poznavati razvoj principe kršćanskog odgoja u povijesti Katoličke

Crkve


stječu

1. Poznavanje temeljnih teorijskih principa pedagogije, didaktike i

metodike, te u tom smislu upoznavanje različitih područja pedagogije

kao znanstvene discipline. Istovremeno, promatrajući na poseban način

kurikularne paradigme novijega vremena, studenti će biti upoznati s

identitetom religijske pedagogije i katehetike, te u tom smislu posebno s

najnovijim katehetskim i religijsko-pedagoškim postignućima kroz

prizmu odgojno-obrazovnoga sustava u Europi i Bosni i Hercegovini.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


Pedagogija – znanost o odgoju: razvoj; temeljne odrednice pedagogije

kao znanosti; odnos pedagogije prema drugim znanostima. Fenomen

odgoja: što je odgoj; pojmovna određenja; moć i granice odgoja; podjela

odgoja; odgojni proces. Intelektualni odgoj. Tjelesni odgoj. Moralni

odgoj. Estetski odgoj. Seksualni odgoj. Radni odgoj. Socijalni odgoj.

Religiozni odgoj. Područja realizacije odgoja: Predškolski odgoj; Školski

i visokoškolski odgoj; Odgoj i obrazovanje odraslih; Odgoj u domovima;

Odgoj u slobodnom vremenu; Načela odgojnoga rada; Obiteljski odgoj.

Metode i sredstva odgojnoga rada. Što znači „kršćanski odgajati“.

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad



75




bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje

nastave 1

Istraživanj

e Praktični rad


Referat Seminarsk


Pismeni

ispit

Eksperim


Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu

Kolokvij u pismenom obliku i ssmeni završni ispit.

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Ante Vukasović, Pedagogija, Zbor mladih

MI, Zagreb 2001. (drugo izdanje)

Jordan Kuničić, Kršćanska pedagogija, KS,

Zagreb 1971.

Pavo Jurišić, „Odgoj za kršćansku zrelost“,

Crkva u svijetu, br. 3/1993.

Dopunska literatura

M. Zaninović, Opće povijst pedagogije, Školska knjiga, Zagreb 1988.;

J. Džordžević, Nastava i učenje u savremenoj školi, Učiteljski fakultet,

Beograd 1997.; E. Terhart, Metode poučavanja i učenja, Zagreb 2001.

J. Plenković, Slobodno vrijeme i odgoj, Filozofski fakultet, Zadar 1997.;

J. Plenković, Slobodno vrijeme mladeži, Rijeka 2000.; D. Savičević,

Komparativno poučavanje vaspitanja i obrazovanja, Beograd 1984.; L.

Bognar – M. Matijević, Didaktika, Školska knjiga, Zagreb 2002.; I.

Turković, Praćenje, vrednovanje i ocenjovanje učenika u praktičnoj

nastavi, Zagreb 1996.; A. Miller, Drama djetinjstva, Zagreb 1995.

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja


predavanja ili/i ispita

Ostalo (prema



76

NAZIV PREDMETA TEODICEJA

Kod FIL-10 Godina

studija/semestar II./ljetni


Mijović

Bodovna vrijednost

(ECTS) 4


Način izvođenja


semestru)

P S V T

45


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Stjecanje uvida u filozofsku problematiku o Bogu, Njegovu postojanju,

Njegovoj naravi i djelovanju u svijetu s posebnim naglaskom na pitanje

patnje i zla

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

nema

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)


1. poznavati teodicejsku problematiku kroz povijest

2. analizirati i interpretirati klasične dokaze za Božju egzistenciju

3. opisati i protumačiti Božja svojstva i Božji odnos prema svijetu

4. opisati i protumačiti teškoće davanja odgovora na pitanje odnosa

Boga i zla/patnje u svijetu

5. primijeniti na daljnji teološki studij


stječu

Osposobljenost za temeljno poznavanje o Bogu i njegovu odnosu prema

svijetu i sposobnost analize Božje egzistencije, slobode i slobodne

volje, zla i patnje u svijetu, te pokušaj traženja odgovora u sintezi

odnosa vjera-razum.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


I. BOŽJA OPSTOJNOST

Ontologizam; Agnosticizam: Kantov agnosticizam, Fideistički i

modernistički agnosticizam, Pozitivistički agnosticizam,

Wittgenstein i neopozitivizam

ateizam:pojam i oblici ateizma; Nietzsche i smrt Boga; Sartreov

egistencijalistički ateizam

II. DOKAZI ZA BOŽJU OPSTOJNOST

Apriorni dokaz: ontološki dokaz (Anselmo, Gaunilo, Toma,

Leibniz, Kant, Hegel, Malcolm, Plantinga):

Aposteriorni dokazi:kozmološki, teleološki, eudemonološki,

deontološki; pet puteva sv. Tome; ostali dokazi

III. SPOZNATLJIVOST BOŽJE BITI

nerazumljivost i spoznatljivost Boga; analogni karakter naše

spoznaje; trostruki analogni način naše spoznaje; neizrecivost

Boga i Božja imena

IV. BOŽJI ENTITATIVNI ATRIBUTI


77

Metafizički atributi: Božja jednostavnost; Božja savršenost i

dobrota; Beskonačnost, neizmjernost i sveprisutnost; Nepromjenjivost i

vječnost

Moralni atributi: Božje znanje; Božja volja

V. TRANSCENDENCIJA I IMANENCIJA

Odnos Boga prema svijetu; Božja svemogućnost; Stvaranje i

uzdržavanje; Providnost i upravljanje svijetom; Božje

sudjelovanje i čovjekova sloboda (Toma Akvinski, Molina,

Banez, predestinacija, reprobacija)

VI. TEODICEJSKO PITANJE

- Problem zla i patnje

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad





bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje



Referat Seminarski


Pismeni

ispit

Eksperiment


Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu

Pohađanje i aktivno sudjelovanje 10%

Esej 20%

Završni ispit (usmeni i/li pismeni) 70%

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

S. Kušar, Filozofija o Bogu. Građa i

literatura za studij teodiceje, KS, Zagreb,

2001.;I. DEVČIĆ, Pred Bogom blizim i

dalekim, FTI, Zagreb 1998.,S. Kušar,

Odakle teodiceja? u: A. AUGUSTIN, O

slobodi volje, Demetra, Zagreb, 1998. str.

383.-420.; A. Vučković, Filozofska pitanja

o Bogu, u: BS 76(2006.)2, str. 335.-361.


78

Dopunska literatura

A. Kusić, Filozofski pristup Bogu, Split, 1980.; N. Stanković, Čovjek

pred bezuvjetnim, FTI, Zagreb, 2000.; I. Devčić, Bog i filozofija, KS,

Zagreb, 2003.; N. Fischer, Čovjek traži Boga. Filozofski pristup, KS,

Zagreb, 2001.; H. Kung, Postoji li Bog?, Ex libris, Rijeka, 2006.; B.

Davies, Uvod u filozofiju religije, Hrvatski studiji, Zagreb 1998.; A. L.

Gonzalez, Filosofia di Dio, Firenze 1988. (skripta ad usum privatum);

Clive Staples Lewis, Problem boli, Verbum, Split, 2015.

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja

Predavanja, aktivno sudjelovanje, esej/kolokvij i završni ispit (usmeni

i/li pismeni)

Ostalo (prema



79

NAZIV PREDMETA ANTROPOLOGIJA

Kod FIL-11 Godina



Mijović

Bodovna vrijednost

(ECTS) 5



semestru)

P S V T

60


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Cilj je predmeta omogućiti studentima da dobiju opći povijesni i

teorijski uvid u glavne autore i teme filozofske antropologije. Navedeni

pristup omogućuje studentima kritičko predstavljanje temeljnih pozicije

glavnih antičkih, srednjovjekovnih, novovjekovnih i suvremenih filozofa

koje kao objekt istraživanja imaju čovjeka.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet


Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)


1. Opisati i objasniti tijek razvoja filozofske antropologije;

2. Ovladati iz povijesne i teoretske perspektive navedenim temama

iz filozofske antropologije;


filozofske antropologije;

4. 4. S razumijevanjem čitati i tumačiti odabrane tekstove

pojedinih filozofa.


stječu



Sadržaj predmeta

detaljno razrađen



Epistemološki statut filozofske antropologije: 1) Etimologija riječi

čovjek; 2) Čovjek kao poseban filozofski i biološki problem; 3) Objekt i

metoda filozofske antropologije; 4) Filozofska antropologija kao

aporetična i teoretska antropologija; 5) Fenomenološka i

transcendentalna faza filozofska antropologije; 6) Agere sequitur esse.

Povijesni pregled filozofske antropologije: 1) Čovjek u grčko-rimskoj

misli; 2) Judeo-kršćanska slika čovjeka; 3) Humanizam i renesansa; 4)

Čovjek u novovjekovnoj filozofiji (racionalizam, empirizam,

prosvjetiteljstvo, njemački idealizam); 5) Suvremena filozofija

(egzistencijalizam, materijalizam).

Teoretski dio ima za cilj predstaviti temeljne dimenzije čovjekovog

bitka sljedeći premisu «agere sequitur esse» te analizirajući

mehanicizam, vitalizam i funkcionalizam. Nadalje, analizira se pojam

duše iz antičke, srednjovjekovne, novovjekovne i suvremena


80

perspektive. Fenomenu jezičnosti kao specifičnoj karakteristici

čovjekovog života je posvećena detaljna analiza, a na ovu specifičnost se

nastavljaju i sljedeće, koje su obrađene kako slijede: 1) Socijalnost; 2)

Vremenitost i povijesnost; 3) Duhovni element postojanja; 4) Pojam

osobe, definicija, problematika. Teoretski dio se završava s

predstavljanjem nekoliko suvremenih modela filozofske antropologije:

1) Max Scheler i antropološki obrat; 2). Ernst Casirrer «filozofija

simboličkih formi»; 3. Helmuth Plessner «Stupnjevi organskog»; 4.

Arnold Gehlen «Čovjek»

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad





bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje


Kolokviji 2 Esej (Ostalo upisati)

Referat Seminarski


Pismeni

ispit

Eksperiment


Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu


usmeni dio ispita.

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Gerd Haeffner, Filozofska antropologija,

Naklada Breza, Zagreb 2003.

Hotimir Burger, Filozofska antropologija,

Zagreb 1993.

Ivan Šestak, “Shvaćanje čovjeka u povijesti

filozofije (I.dio). Od starogrčke filozofije do

renesanse” u Obnovljeni život (58) 3 (2003),

283-303.

-, “Shvaćanje čovjeka u povijesti filozofije

(II.dio). Od racionalizma do postmoderne” u

Obnovljeni život (50) 1 (2005), 3-29.


81

Dopunska literatura

Hotimir Burger, Čovjek, simbol i prafenomeni, Naklada Breza, Zagreb

2003, 7-18; 45-81.

Emerich Coreth, “Smisao čovjekove slobode”, u Obnovljeni život (53) 4

(1998) 391-402.

Čovjek, u Joseph M. Bochenski, Uvod u filozofsko mišljenje, Verbum,

Split, 2001, 79-91.

Julian Nida Rümelin, O ljudskoj slobodi, Naklada Breza, Zagreb 2007,

13-43.

Vladimir Filipović, “Max Scheler i suvremena filozofska antropologija”,

u Max Scheler, Položaj čovjeka u kozmosu, Veslin Masleša, Sarajevo,

1987, 153-186.

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja



Ostalo (prema



82

NAZIV PREDMETA POLITIČKA FILOZOFIJA

Kod FIL-12 Godina



Mijović

Bodovna vrijednost

(ECTS) 3



semestru)

P S V T

30


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Cilj je predmeta omogućiti studentima da dobiju opći povijesni i teorijski

uvid u glavne autore i teme političke filozofije.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet


Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)


1. Opisati i objasniti tijek razvoja političke filozofije;

2. Ovladati iz povijesne i teoretske perspektive navedenim temama iz

političke filozofije;


političke filozofije;

4. S razumijevanjem čitati i tumačiti odabrane tekstove navedenih

filozofa.


stječu



Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


Predmet Politička filozofija polazi od analize društvenih struktura te

koncepcije čovjeka kao društvenog bića, koje oblikuje zajednicu i koje je

na nju upućeno.

Povijesni dio: Kroz ovu prizmu će biti analizirani autori od posebnog

značaja, krenuvši od:

1) Antičke političke paradigme - Platon-Aristotel. U antičkoj paradigmi

politika zastupa ideje najvišega dobra te nužno uključuje i etički

aspekt društvene zajednice;

2) Srednjovjekovna politička paradigma će biti promatrana kroz analizu

djela sv. Augustina, sv. Tome Akvinskog i Williama Ockhama;

3) Novovjekovna politička paradigma pokazuje kako politika dobiva

novi identitet te postaje djelatnost vezana za novonastali oblik

društvene organizacije – državu. Biti će analizirani najvažnije ideje

sljedećih autora: Niccolò Macchiavelli, Thomas Hobbes, Jean-

Jacques Rousseau, Immanuel Kant, Hegel i Marx, John Stuart Mill;

4) Suvremena politička paradigma: Završni dio povijesne paroname

političke misli posvećen je analizi sljedećih autora: Carl Schimtt,

Antonio Gramsci, Jürgen Habermas, Hannah Arendt i Giorgio

Agamben i Charles Taylor.


83

Teoretski dio je posvećen analizi pojmova koji su vezani za politiku:

država, vlast, moć, sloboda, jednakost, prava, rat, oblici društvenog

uređenja,

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad





bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje

nastave 0.5

Istraživanj

e Praktični rad


Referat Seminarsk


Pismeni

ispit 1.5

Eksperim


Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu


usmeni dio ispita.

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Adam Swift, Politička filozofija, Clio 2008.

Leo Strauss, Povijest političke filozofije,

Golden marketing, Zagreb, 2006

Dopunska literatura

H. Arendt, Vita activa. August Cesarec, Zagreb 1991.

J. Maritain, Čovjek i država. Globus – Školska knjiga, Zagreb 1992.

J. Ortega y Gasset, Pobuna masa. Golden marketing, Zagreb 2003.

K.-H. Volkmann-Schluck, Politička filozofija, Naprijed, Zagreb 1977.

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja



Ostalo (prema


https://hr.wikipedia.org/wiki/Dr%C5%BEava

https://hr.wikipedia.org/wiki/Vlast

https://hr.wikipedia.org/wiki/Mo%C4%87


84

NAZIV PREDMETA OPĆI UVOD U SVETO PISMO

Kod SPSZ-03 Godina



Dubravko Turalija

Bodovna vrijednost

(ECTS) 4



semestru)

P S V T

45


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Cilj je predmeta stjecanje temeljnih kompetencija za razumijevanje

Svetog pisma u povijesnome i sadašnjem okviru te vjersko-odgojnome i

znanstveno-nastavnome kontekstu. Od studenta se traži poznavanje

povijesne geneze nastanka Svetoga pisma kao i aktivno korištenje

suvremenim prijevodima Svetoga pisma.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Poznavanje engleskog, njemačkog, francuskog, španjolskog ili

talijanskog jezika

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)

Poznavanje ambijenta nastanka Svetoga pisma; poznavanje povijesti

pisanja biblijskih knjiga; poznavanje izvanbiblijske literature koja govori

u prilog biblijske povjesnosti; upoznavanje s biblijskim kanonom;

upoznavanje s različitim pristupima tumačenja Svetoga pisma;

upoznavanje s papinskim i crkvenim dokumentima vezanim uz Sveto

pismo.


stječu

Upoznavanjem s različitim znanstvenim metodama i pristupima

proučavanja Svetoga pisma, student će se osposobiti stručno koristiti

prije svega kanonskim i kritičkim pristupima obrađenih svetopisamskih

knjiga kako bi ih adekvatno primjenio u svome znanstveno-nastavnome

radu.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


1. Biblija - brojne knjige u jednoj knjizi (3)

2. Povijest nastanka biblijskih knjiga (5)

3. Kanon Svetog pisma (5)

4. Qumranski spisi; apokrifi i izgubljene knjige (3)

5. Crkvena predaja i učiteljstvo, biblijska raznolikost i jedinstvo (4)

6. Otajstvo Božje objave u ljudskoj riječi (5)

7. Biblijsko nadahnuće; istinitost Biblije (5)

8. Metode i pristupi suvremenog studija Biblije (4)

9. Biblijska hermeneutika; smislovi Svetog pisma (4)

10. Ćirilometodska baština i hrvatski prijevodi biblijskih tekstova (4)

11. Biblija i Crkva; znanost i Biblija (3)

☒ predavanja ☐ samostalni zadaci


85

Vrste izvođenja

nastave:


☐ vježbe




☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad





bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje

nastave 2.5

Istraživanj

e Praktični rad


Referat 0.5 Seminarsk


Pismeni

ispit

Eksperim


Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu

Predavanja, 25%

Eseji, 25%

Završni usmeni ispit, 50%

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Jeruzalemska Biblija, KS. Zagreb, 1994.;

W. Harrington, Uvod u Bibliju, KS, Zagreb,

1977.; C. Tomić, Pristup Bibliji,

Zagreb,1986.; M. Zovkić, Riječ Božja u

riječi ljudskoj, Crkva na kamenu, Mostar,

1989. T. Söding, Više od knjige, Zagreb,

2001.; N. Hohnjec. Ulaz u svijet Biblije.

Opći uvod u Sveto Pismo, KS. Zagreb,

2001.

2-5

B. W. Anderson, Understanding the Old

Testament, Prentice-Hall, INC., New Jersy,

1957.

1

T. Söding, Više od knjige, Zagreb, 2001.; N.

Hohnjec. Ulaz u svijet Biblije. Opći uvod u

Sveto Pismo, KS. Zagreb, 2001

2-5

Dopunska literatura

A. Kresina – LJ. Rupčić – A. Škrinjar, Dogmatska konstitucija o

Božanskoj objavi Dei Verbum, FTI, Zagreb, 1981.; J. Fućak, „Prijevodi

Biblije na hrvatski jezik“, BS 1-4 (1991) 93-97; Papinska biblijska

komisija, Židovski narod i njegova sveta pisma u kršćanskoj Bibliji,

Dokumenti 133, KS, Zagreb, 2003.; A. Popović, „Nadahnuće i istina

Svetog pisma prema dokumentu biblijske komisije“ BS 4 (2015) 1049-

1077.


86

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja

Predavanja, diskusije tijekom sata, pitanja i odgovori na kraju

predavanja.

Ostalo (prema


Opći uvod u Sveto pismo je metodološko uvođenje u široki i prastari

svijet Biblije. Studenti se pripremaju za akademsku razradbu i pristup

Svetome pismu prema važećim znanstvenim metodama i teološkim

normama.


87

NAZIV PREDMETA BIBLIJSKI GRČKI JEZIK II.

Kod SPNZ-02 Godina



Darko Tomašević

Bodovna vrijednost

(ECTS) 2



semestru)

P S V T

30


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Cilj predmeta jest upoznati studente s posebnostima biblijskoga grčkog

jezika na odabranim tekstovima Novog zavjeta.

Usvojiti osnovnu morfologiju, gramatiku i sintaksu biblijskog grčkog

jezika (medijalni i pasivni oblici grčkih glagola, nepravilni grčki glagoli,

itd.).

Proučavanje odabranih tekstova Novog zavjeta da bi se mogle uočiti

karakteristike biblijskog grčkog jezika, kao i izrazi koji su važni za

egzegezu Novog zavjeta.

Naučiti služiti se novozavjetnim tekstovima na izvornom jeziku, kroz

dostatan fundus novozavjetnih riječi.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Poznavanje osnova biblijskog grčkoga jezika.

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)


1. Uz pomoć rječnika razumijevati izabrane novozavjetne tekstove na

grčkom jeziku.

2. Uočiti posebnosti novozavjetnoga grčkog jezika.

3. Poznavati osnovni rječnički fond novozavjetnih autora te razumjeti

važnost grčkog jezika za teologiju

4. Prevoditi i egzegetski koristiti izvorni novozavjetni tekst.

5. Uspoređivati prijevode i izvornik.

6. Gramatički i sintaktički analizirati novozavjetne tekstove na grčkom

jeziku.


stječu

Predmet upoznaje studente s temeljima biblijskoga grčkoga jezika i

osposobljava ih da uz pomoć rječnika mogu samostalno čitati izabrane

novozavjetne tekstove na grčkom izvorniku.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


Studenti upoznaju posebnosti grčkoga biblijskoga jezika čitajući odabrane

tekstove Novog zavjeta (posebno Markovo evanđelje). Tijekom čitanja i

analize izabranih poglavlja uočavaju važnost pojedinih oblika i izraza za

novozavjetnu egzegezu i teologiju.

Prolaze se sljedeće tematske jedinice:

Medijalni oblici glagolskih vremena (10)

Pasivni oblici glagolskih vremena (10)

Komparativ i superlativ pridjeva (2)


88

Grčki nepravilni glagoli (4)

Deponentni i kontrahirani glagoli (2)

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja

☒ vježbe



analiziranje zadanih rečenica nakon predavanja.



bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje



Referat Seminarski


Pismeni

ispit 0,6

Eksperiment


Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu


vježbaju. Kratke pismene provjere znanja tijekom predavanja.

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija



I.: lekcije. Prev. Darko TOMAŠEVIĆ


2011.)

The Greek New Testament (ur. Barbara

ALAND, Kurt ALAND, Johannes

KARAVIDOPOULOS, Carlo M.

MARTINI i Bruce M. METZGER), četvrto

revidirano izdanje (Stuttgart: Deutsche

Bibelgesellschaft, 1994.)



(Zagreb: KS, 2016.)

Dopunska literatura





Vlastimir H. ĆORIĆ, Osnovi novozavetnog grčkog jezika (Beograd:

Sveti arhijerejski sinod Srpske pravoslavne crkve, 1982.)



89

Maximilian ZERWICK, Biblical Greek: Illustrated by examples.

English edition adapted from the fourth Latin edition by Joseph

Smith (Rome: Editrice Pontificio Istituto Biblico, 1963. Treći reprint

1987.)

Max ZERWICK - Mary GROSVENOR, A Grammatical analysis of the

Greek New Testament (Roma: Editrice Pontificio Istituto

Biblico, 51996.)

Friedrich Wilhelm BLASS - Albert DEBRUNNER - Walter Robert

FUNK, A Greek Grammar of the New Testament and Other Early

Christian Literature (Chicago: The University of Chicago Press, 1961.)

Nela HORAK-WILLIAMS, Grčki jezik Novog zavjeta.

Početnica (Zagreb: KS, 31999.)

Mario CIFRAK, Vježbenica grčkog jezika Novoga zavjeta. Priručnici

96. (Zagreb: KS, 2012.)

Oton GORSKI – Niko MARJANIĆ – Milivoj SIRONIĆ, Grčko-

hrvatski rječnik (Zagreb: Školska knjiga, 62003.)

Stjepan SENC, Grčko-hrvatski rječnik (Zagreb: Naprijed, 31991.)

Rudolf AMERL, Grčko-hrvatski rječnik Novog zavjeta (Zagreb:

Hrvatsko ekumensko biblijsko društvo, 2000.)

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja

Redovito pohađanje predavanja. Aktivno sudjelovanje na predavanjima.

Redovite kratke pismene provjere znanja tijekom predavanja i pisanje

zadaća. Zajednička analiza tekstova. Usvajanje novoga i utvrđivanje

prijeđenog gradiva. Na kraju semestra evaluacija predmeta i nastavnika

kroz anonimnu pismenu anketu.

Ostalo (prema



90

NAZIV PREDMETA POVIJEST CRKVE U HRVATA - NOVA I MODERNA

Kod CP-04 Godina



Krešić

Bodovna vrijednost

(ECTS) 4



semestru)

P S V T

45


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Stjecanje znanja o povijesnim zbivanjima i razvoju Crkve na povijesnom

hrvatskom prostoru novog i modernog doba.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Poznavanje povijesti Crkve u Hrvata starog i srednjeg vijeka.

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)


1. Poznavati osnovne činjenice, osobe i događaje iz hrvatske nacionalne

i crkvene povijesti novog i modernog doba.

2. Spoznati vjerski, narodni i gospodarski utjecaj dolaska Turaka u naše

krajeve te analizirati političke odnose sa susjednim državama

(Ugarskom, Turskim carstvom, Habsburškom Monarhijom,

Mletačkom Republikom).

3. Vrjednovati ulogu Katoličke Crkve u čuvanju vjerskog, kulturnog i

nacionalnog identiteta hrvatskog naroda.

4. Shvatiti ulogu Crkve u razvoju crkvenih, kulturnih i društvenih

institucija u hrvatskom narodu.

5. Spoznati brigu i borbu Crkve za slobodu naroda u totalitarnim

režimima 20. stoljeća.


stječu

Stjecanje poznavanja povijesti kršćanstva i crkvenih prilika u novom i

modernom vremenu na hrvatskim povijesnim područjima te sposobnost

argumentiranog obrazloženja društvenih i crkvenih prilika novog i

modernog doba u hrvatskom narodnom korpusu.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


1. Turska osvajanja hrvatskih zemalja; Posljedice turskih osvajanja;

Ustrojstvo turske vlasti u osvojenim hrvatskim zemljama od 15. do kraja

17. st.; Položaj kršćana, odnosno katolika u Osmanskom Carstvu;

Katolička Crkva pod turskom vlašću do kraja 17. st.; Prelasci katolika

na islam; Pojava pravoslavlja i prelazak katolika na pravoslavlje; Crkva

u sjeverozapadnoj Hrvatskoj u 16. i 17. st. – glavni momenti; Crkva u

Dalmaciji u 16. i 17. st.; Katolici istočnog obreda u Hrvatskoj; Veliki

ratovi za oslobođenje; Katolička Crkva u Bosni i Hercegovini od 1700.

do 1878. god.; Katolička Crkva u slobodnim hrvatskim zemljama u 18.

i prvoj polovici 19. st.;

2. Crkva u hrvatskim zemljama pod Habsburškom vlašću u 19. i početkom

20. st.; Katolička Crkva u Bosni i Hercegovini u vrijeme Austrougarske

Monarhije; Katolička Crkva u kraljevini SHS – Jugoslaviji 1918.-1941.;


91

Katolička Crkva u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj; Kraj II. svjetskog rata

– stradanje Crkve i naroda; Crkva u komunističkoj Jugoslaviji.

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad





bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje



Referat Seminarski


Pismeni

ispit 1,0

Eksperiment


Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu





Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka u

knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

M. Krešić, Povijest Crkve u Hrvata

(skripta)

Dopunska literatura

F. ŠANJEK, Kršćanstvo na hrvatskom prostoru, KS, Zagreb, 1006., str.

295-508.

J. BUTURAC – A. IVANDIJA, Povijest Katoličke Crkve među

Hrvatima, Hrvatsko književno društvo sv. Ćirila i Metoda, Zagreb,

1973., str. 138-318.

Povijest Hrvata, Od kraja 15. st. do kraja Prvog svjetskog rata, Školska

knjiga, Zagreb, 2005.

Povijest Hrvata, Od 1918. do danas, Školska knjiga, Zagreb, 2007.

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja



Ostalo (prema



92

NAZIV PREDMETA PETOKNJIŽJE: UVOD I EGZEGEZA

Kod SPSZ-04 Godina

studija/semestar III./zimski

Nositelj/i predmeta Doc. dr. sc. Dubravko

Turalija

Bodovna vrijednost

(ECTS) 2



semestru)

P S V T

30


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Cilj je kolegija temeljito uvodno poznavanje Petoknjižja koje uključuje

knjige Postanka, Izlaska, Levitskog zakonika, Brojeva i Ponovljenog

zakona kao i detaljno analiziranje izabranih tekstova za egzegezu.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Odslušani predmeti: Uvod u Sveto pismo; Hebrejski I. i II.

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)

Pošto je svladao gradivo na razini uvoda i razumjevanja povijesnih

okolnosti nastanka Petoknjižja, student ulazi u temeljitiju znanstvenu

analizu svetopisamskih tekstova te tako stječe potrebito znanje i

sposobnost za egzegetsko proučavanje Petoknjižja. Egzegeza biblijskih

tekstova izučava sadržaj teksta, kontekst ulomka, strukturu teksta,

povijesne okolnosti nastanka teksta, teološko značenje i nauku. Student

treba biti u stanju povijesno, kritički, a opet kanonski i vjerno analizirati

određeni tekst iz knjiga Petoknjižja, koristeći se pritom isključivo

stručnom literaturom s posebnim naznačenim sadržajem.


stječu

Student stječe uvid u različite predaje i dokumente koji su utjecali na

nastanak i konačnu verziju Petoknjižja, ali i njegove interpretacijske

oscilacije ne samo kroz povijesne nego i nove crkveno-društvene i

vjersko-odgojne prilike.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


1. Predaje i redakcije u Petoknjižju (5)

2. Postanak, uvodne instrukcije i egzegeza izabranih tekstova (5)

3. Izlazak, uvdne instrukcije i egzegeza izabranih tekstova (5)

4. Levitski zakon, uvodne instrukcije i struktura knjige (5)

5. Brojevi, uvodne instrukcije i struktura knjige (5)

6. Ponovljeni zakon, uvodne instrukcije i egzegeza izabranih tekstova

(5)

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja


☒ vježbe





☒ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad




93

Praćenje rada


u ECTS bodovima za


da ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje

nastave 1,0

Istraživanj

e Praktični rad

Kolokviji Eseji 1,0 (Ostalo upisati)

Referat Seminarsk


Pismeni

ispit

Eksperim


Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu

Predavanja, 25%

Eseji, 25%


Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Gordon J. Wenham - Genesis 1-5 and

Genesis 16-50 (Word Biblical

Commentary); Ancient Christian

Commentary on Scripture, Genesis I and II

(ed. A. Louth), Inter Varsity Press, Downers

Grove, 2001.; M. Zlotowitz, Genesis, A

New Translation with a Commentary

Antologized from Talmudic, Midrashic and

Rabbinic Sources, Mesorah Publications,

New York, 2002.

1 Google

book

Brevard S. Childs - The Book of Exodus

(The Old Testament Library); Ancient

Christian Commentary on Scriptures,

Exodus, Leviticus, Numbers, Deuteronomy

(ed. J. T. Lienhard), Inter Varsity Press,

Downers Grove, 2001

1 Google

book

John E. Hartley - Leviticus (Word Biblical

Commentary); N. Scherman and H.

Goldwurm, Leviticus, A New Translation

with a Commentary Antologized from

Talmudic, Midrashic and Rabbinic Sources,

Mesorah Publications, New York, 2013.

1 Google

book

Dopunska literatura

Timothy R. Ashley - The Book of Numbers (The New International

Commentary on the Old Testament).

Peter C. Craigie - The Book of Deuteronomy (The New International

Commentary on the Old Testament).

Rebić, Biblijska prapovijest (Post 1 - 11). Egzegetsko-teološka obrada

prvih jedanaest poglavlja Knjige Postanka s uvodom u Mojsijevo


94

Petoknjiţje. Zagreb: KS, 1972.; B. Velčić, „Abraham - otac svih

vjernika“. Biblija danas 17,3 (2012.) 3-7.

Anto Popović, Torah – Pentateuh – Petoknjižje. Uvod u knjige

Petoknjižja i u pitanje nastanka Pentateuha, KS, Zagreb., 2012.

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja

Razgovori i diskusije tijekom predavanja te odgovori na pitanja na kraju

predavanja

Ostalo (prema

mišljenju

predlagatelja)

Mahom koristimo komentare WBC kao najadakvetniju analizu i

tumečenje Petoknjižja.


95

NAZIV PREDMETA POVIJESNE KNJIGE: UVOD I EGZEGEZA

Kod SPSZ-05 Godina



Dubravko Turalija

Bodovna vrijednost

(ECTS) 2



semestru)

P S V T

30


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Cilj je kolegija temeljito egzegetsko poznavanje Povijesnih knjiga: Jošue,

Sudaca, Rute, 1 i 2 Samuela i 1 i 2 Kraljevima (1 i 2 Ljetopisa), Ezra,

Nehemija, Tobija, Judita, Estera, 1 i 2 Makabejcima.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Odslušani kolegiji Uvod u Sveto pismo i Hebrejski jezik I. i II.

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)

Pošto je svladao gradivo na razini uvoda i razumjevanja povijesnih

okolnosti nastanka Povijesnih knjiga, student ulazi u temeljitiju

znanstvenu analizu svetopisamskih tekstova te tako stječe potrebito

znanje i sposobnost za egzegetsko proučavanje navedenih knjiga.

Egzegeza biblijskih tekstova izučava sadržaj teksta, kontekst ulomka,

strukturu teksta, povijesne okolnosti nastanka teksta, teološko značenje

i nauku. Student treba biti u stanju povijesno, kritički, a opet kanonski i

vjerno analizirati određeni tekst iz Povijesnih knjiga, koristeći se pritom

isključivo stručnom literaturom s posebnim naznačenim sadržajem.


stječu

Student stječe uvid i u različite predaje i dokumente koji su utjecali na

nastanak i konačnu verziju Petoknjižja i Povijesnih knjiga, ali i njegove

interpretacijske oscilacije ne samo kroz povijesne nego i nove crkveno-

društvene i vjersko-odgojne prilike.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


1. Knjiga o Jošui, uvodne instrukcije i egzegeza određenih tekstova (4)

2. Knjiga o Sucima, uvodne instrukcije i egzegeza određenih tekstova (4)

3. Knjiga o Ruti, uvodne instrukcije i struktura (1)

4. 1. i 2. Samuela, uvodne instrukcije i egzegeza određenih tekstova (5)

5. 1. i. 2. Kraljevima, uvodne instrukcije i egzegeza određenih tekstova

(5)

6. 1. i 2. Ljetopisa, uvodne instrukcije i sinoptička komparacija s

Knjigom o Kraljevima (2)

7. Knjiga Ezrina, uvodne instrukcije i egzegeza određenih tekstova (2)

8. Knjiga Nehemijina, uvodne instrukcije i struktura (2)

9. Knjiga Tobijina, uvodne instrukcije i struktura (1)

10. Knjiga o Juditi, uvodne instrukcije i struktura (1)

11. Estera, uvodne instrukcije i struktura (1)

12. 1. i 2. Makabejcima, uvodne instrukcije i povijesni osvrt (2)


96

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja


☒ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad





bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje


Kolokviji Esej 0,5 (Ostalo upisati)

Referat Seminarski


Pismeni

ispit

Eksperiment


Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu

Predavanja, 25%

Eseji, 25%


Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Richard S. Hess - Joshua (Tyndale Old

Testament Commentaries); Sicre Díaz e

José Luis, Josué (Editorial Verbo Divino)

1 Google

book

Daniel I. Block - Judges, Ruth (New

American Commentary, 1999); Robert

Hubbard, Jr. - The Book of Ruth (New

International Commentary on the Old

Testament, 1989).

1 Google

book

David T. Tsumura - The First Book of

Samuel (New International Commentary on

the Old Testament);

Ronald F. Youngblood. - 1 & 2 Samuel

(Expositor’s Bible Commentary);

Mordechai Cogan & Hayim Tadmor - 1

Kings, 2 Kings (Anchor Yale Bible

Commentaries);

Roddy L. Braun and Raymond B. Dillard -

1 Chronicles, 2 Chronicles (Word Biblical

Commentary);

1 Google

book

http://www.todostuslibros.com/autor/sicre-diaz-jose-luis

http://www.todostuslibros.com/autor/sicre-diaz-jose-luis

http://www.todostuslibros.com/editorial/editorial-verbo-divino


97

F. Charles Fensham - The Books of Ezra

and Nehemiah (New International

Commentary on the Old Testament);

D. Župarić, Teološka poruka u dijalozima

Knjige o Tobiji. Sarajevo: Katolički

bogoslovni fakultet, 2009.;

Frederic Bush - Ruth/Esther (Word Biblical

Commentary);

Gary N. Knoppers, 1 Chronicles 1-9 (The

Ancor Bible);

Edward E. Curtis and Albert A. Madsen,

The Book of Chronicles (The International

Critical Commentary)

Dopunska literatura

K. Višaticki, „Vjera kao vjernost Zakonu prema Knjigama Ezra,

Nehemija i Ljetopisi“. Stari zavjet - vrelo vjere i kulture: zbornik radova

interdisciplinarnog međunarodnog simpozija, Rijeka, 5. i 6. prosinca

2003. Ur. I. Šporčić, Rijeka: Teologija u Rijeci; Zagreb: Biblijski institut,

2004., 99-106.; C. Tomić, U zemlju obećanja - Knjige: Jošua, Suci, Ruta.

Zagreb: Provincijalat hrvatskih franjevaca konventualaca, 1980.; H.

Mald, Ako budete čuvali savez - Knjige: Jošua-Suci-Ruta. Zagreb: KS,

1991.

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja

Aktivnost na satu, diskusija tijekom sata i pitanja na kraju sata.

Ostalo (prema


Zbog nedostatka literature na hrvatskome jeziku odlučili smo se slijediti

najbolje svjetske komentare poglavito na engleskome jeziku.


98

NAZIV PREDMETA SINOPTICI I DJELA APOSTOLSKA: UVOD I EGZEGEZA

Kod SPNZ-03 Godina



Darko Tomašević

Bodovna vrijednost

(ECTS) 3



semestru)

P S V T

45


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Razumjeti narav i nastanak Novog zavjeta; povijesno-političku te

religijsko-filozofsku pozadinu novozavjetnog vremena. Steći uvid u

temeljne i najnovije informacije o značajkama i posebnim teološkim

naglascima svakog pojedinog sinoptičkog evanđelja (opća analiza,

izvori, kome je upućeno, autorstvo, datiranje, teološki cilj pojedinog

evanđeliste). Znati osnovne elemente znanstvene egzegeze sinoptičkih

tekstova prolazeći odabrane novozavjetne tekstove.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Poznavanje Biblijskog grčkog jezika.

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)


1. Prepoznati i predstaviti povijesni kontekst nastanka evanđelja i

Djela apostolskih.

2. Solidno poznavati osnove sinoptičke misli (sadržaj, autorstvo,

strukturu i glavnu teološku poruku navedenih spisa)

3. Uočiti sličnosti i razlike među sinoptičkim evanđeljima

4. Posjedovati uvid u najnovije znanstvene metode u tumačenju

sinoptičkih tekstova.

5. Znanstveno i argumentirano tumačiti i istraživati tekstove iz

sinoptičkih evanđelja i Djela apostolskih.

6. Aktualizirati poruku novozavjetnih tekstova za sadašnje vrijeme.


stječu

Stjecanje temeljnih znanja za razumijevanje sinoptičkih evanđelja i

Djela apostolskih, povijesti egzegeze i najnovijih tumačenja sinoptičkih

tekstova.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


Unutar predmeta se obrađuju sljedeće teme:

Uvod u temu predmeta i upoznavanje literature (1)

Nastanak NZ; heremeneutika, tekstovi NZ; politički i društveni svijet

NZ vremena; religijski i filozofijski svijet NZ vremena; povijesni Isus

(6)

Sinoptičko pitanje; pitanje Q-a (2)

Evanđelje po Marku (analiza poruke, autorstvo, izvori, vrijeme pisanja,

zajednica) (6)


99

Evanđelje po Mateju (analiza poruke, autorstvo, izvori, vrijeme pisanja,

zajednica) (8)

Evanđelje po Luki (analiza poruke, autorstvo, izvori, vrijeme pisanja,

zajednica) (7)

Djela apostolska (analiza poruke, autorstvo, izvori, vrijeme pisanja,

zajednica) (7)

Egzegeza izabranih tekstova iz sinoptičkih evanđelja koji predstavljaju

važne teme evanđelja i Djela apostolskih (8).

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja

☒ mogućnost rasprave

Obveze studenata



bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje


Kolokviji 0,8 Esej Vježbe

Referat Seminarski


Pismeni

ispit 1,0

Eksperiment


Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu

Uredno pohađanje nastave. Nakon položenog kolokvija slijedi pismeni i

usmeni ispit.

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Raymond E. BROWN, Uvod u Novi

zavjet (Zagreb: Kršćanska sadašnjost,

2008.)

Novi zavjet: s uvodima i bilješkama

Ekumenskog prijevoda Biblije (ur. Marijan

Jerko FUĆAK) (Zagreb: KS, 1992.)

Dopunska literatura

Mato ZOVKIĆ, Isus u evanđelju po Luki (Sarajevo: Vrhbosanska

katolička teologija, 2002.)

Mato ZOVKIĆ, Isusove paradoksalne izreke (Sarajevo-Bol:

Vrhbosanska visoka teološka škola, 1994.)

Joachim GNILKA, Isus iz Nazareta: poruka i povijest (Zagreb: KS,

2009.)

D. J. HARRINGTON i dr., Komentar evanđelja i Djela

apostolskih (Sarajevo: Vrhbosanska katolička teologija, 1997.)

Augustin AUGUSTINOVIĆ, Povijest Isusova: povijesna sinopsa

evanđelja, 2 sv. (Sarajevo: Teološka biblioteka Sarajevo, 1984.)


100

Rudolf SCHNACKENBURG, Osoba Isusa Krista u četiri

evanđelja (Zagreb: KS, 1997.)

Ivan DUGANDŽIĆ, Kako su nastala evanđelja? Egzegetsko-teološki

uvod i tumačenje izabranih poglavlja (Zagreb: KS, 1999.)

Wilfrid J. HARRINGTON, Uvod u Novi zavjet spomen

ispunjenja (Zagreb: KS, 1990.)

R. T. FRANCE, Matej: uvod i komentar (Novi Sad: Dobra Vest, 1987.)

Alan COLE, Evanđelje po Marku: uvod i komentar (Novi Sad: Dobra

Vest, 21989.)

Leon MORRIS, Evanđelje po Luki: uvod i komentar (Novi Sad: Dobra

Vest, 21983.)

Anthony Lee ASH i Richard OSTER: Djela apostolska: uvod i

komentar (Novi Sad: Dobra Vest, 1986.)

Meinrad LIMBECK, Markovo evanđelje (Zagreb: KS, 1999.)

Paul-Gehrard MÜLLER, Lukino evanđelje (Zagreb: KS, 1996.)

Alfons WIESER, Središnje teme Novoga zavjeta (Zagreb: KS, 1981.)

Anto POPOVIĆ, Isusova muka i smrt prema Markovu evanđelju:

egzegetsko-teološki komentar(Zagreb: KS, 2009.)

Anto POPOVIĆ, Novozavjetno vrijeme: povijesno-političko i

religiozno-kulturno obilježje (Zagreb: KS, 2007.)

Adalbert REBIĆ, Isusovo uskrsnuće: izvješća, poruka, vjera.

Raščlamba novozavjetnih izvješća o uskrsnuću Isusa Krista (Zagreb:

KS, 21999.)

Adalbert REBIĆ, Blaženstva (Zagreb: KS, 21996.)

Adalbert REBIĆ, Oče naš: molitva Gospodnja (Zagreb: KS, 21995.)

Ivan DUGANDŽIĆ, Nova pravednost: Poruka Isusova Govora na gori

(Mt 5 - 7) (Zagreb: KS i Tomislavgrad: Naša ognjišta, 1991.)

Adrianus de GROOT, Čudo u Bibliji: biblijsko-teološko

značenje (Zagreb: KS, 1987.)

Klaus KLIESCH, Djela apostolska (Zagreb: KS, 1993.)

Marijan VUGDELIJA (ur.), Govor na gori (Mt 5 – 7). Egzegtsko-

teološka obrada. Zbornik radova međunarodnog znanstvenog skupa,

Split, 12.-13. prosinca 2003. (Split: Služba Božja, 2004.)

Mitrofan KODIĆ, Uvod u Sveto pismo Novoga zaveta: posebni

deo (Beograd: Pravoslavni bogoslovski fakultet Svetoga Save u

Libertivilu – Pravoslavni bogoslovski fakultet Svetoga Vasilija

Ostroškog u Foči – Eparhija istočno-američka, 2006.)

Celestin TOMIĆ, Isus iz Nazareta - Bog s nama: Evanđelje po Mateju

(1 - 2), po Luki (1 - 2), po Ivanu (1,1-18) (Zagreb: Provincijalat

hrvatskih franjevaca konventualaca, 1990.)

Celestin TOMIĆ, Isus iz Nazareta - Gospodin slave: Isusova muka,

smrt i uskrsnuće (Mt 21,1 - 28,20; Mk 11,1 - 16,20; Lk 19,28 - 24,53; Iv

12,1 - 21,25) (Zagreb: Provincijalat hrvatskih franjevaca konventualaca,

1992.)

Raymond Edward BROWN, Isusovo djevičansko začeće i tjelesno

uskrsnuće (Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 2011.)

Ivan DUGANDŽIĆ, Upoznajmo Bibliju: narod Božji i njegovo Sveto

pismo (Zagreb: Glas Koncila, 2011.)


101

Marijan VUGDELIJA, Put sreće: Isusova blaženstva (Mt 5,1-6) (Split:

Služba Božja, 2011.).

Romano PENNA, Povijesno-kulturno okruženje kršćanskih početaka.

Prokomentirana dokumentacija, prev. B. Jozić, Biblioteka raskrižja 3

(Split: Naklada Bošković, 2005.)

Marijan VUGDELIJA, Očenaš – Molitva Gospodnja (Mt 6,9-13).

Egzegetsko-teološka obrada (Split: Služba Božja, 2007.)

Marijan VUGDELIJA, Put sreće. Isusova blaženstva (Mt 5,1-16) (Split:

Služba Božja, 2011.)j

Marijan VUGDELIJA, Isusov govor na gori: put istinskoga očovječenja

(Mt 5,17 – 7,29) (Split: Služba Božja, 2014.)

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja

Redovito pohađanje i sudjelovanje na predavanjima.

Anonimna pismena anketa studenata nakon ispita i statistički

pokazatelji uspješnosti na kolokviju i ispitu.

Ostalo (prema



102

NAZIV PREDMETA KRŠĆANSKA OBJAVA

Kod FT-03 Godina


Nositelj/i predmeta Izv. prof. dr.sc.

Franjo Topić

Bodovna vrijednost

(ECTS) 5



semestru)

P S V T

60


učenja Max. 15%

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Sposobnost razumijevanja naravi i dinamike kršćanske Objave i vjere;

poznavanje procesa prenošenja Božje objave.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Kompetencije koje se stječu iz uvodnih teoloških predmeta kao što su:

Uvod u misterij Krista i povijest spasenja, a iz Teološke epistemologije.

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)


1. Analizirati i opisati stvarnost Božje objave (SZ i NZ), kršćanske

vjere i povijesti spasenja.

2. Argumentirati jedincatost Isusa Krista i obrazložiti njegovu ulogu u

povijesti spasenja.

3. Opravdati posebnost kršćanske objave i vjere (Kristova patnja, smrt

i uskrsnuće).

4. Staviti u odnos događaj Objave i njezino prenošenje, Pismo i

Predaju, Objavu i vjeru, povijest i spasenje.

5. Oblikovati suvremenu kulturu i ozračje, s poštovanjem i u skladu sa

kršćanskim uvjerenjima.

6. Vrjednovati kršćansku objavu i vjeru u međureligijskom kontekstu.


stječu

Poznavanje i razumijevanje Fundamentalke i njen razvoj.

Razumijevanje teološkog pojma objave i događaja Božje objave kao

temeljne pretpostavke za razumijevanje ostalih teoloških traktata.

Sposobnost opisati povijesna razdoblja Božjega samo-objavljivanja

čovjeku, imajući u vidu osobu i djelo Isusa Krista kao punine Božje

objave, te uočiti bitne značajke i posebnosti kršćanske objave.

Razumijevanje dinamike koja se rađa u susretu Boga objavitelja i

čovjeka koji je pozvan vjerovati, odnosno vjerom odgovoriti Bogu.

Sposobnost interpretiranja aktualnog nauka o Objavi u svjetlu teološke

predaje i crkvenih dokumenata.

Osposobljenost za otvorenost i dijalog s nekršćanskim religijama i

suvremenim svijetom kao takvim.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


Ovaj kolegij obrađuje slijedeće teme:

Što je fundamentalka? Njezine granice, metode, definicija.

Vrste i metode fundamentalke; klasična apologetika R. Garrigou-

Lagrange; P. de Broglie; imanentna apologetika M. Blondela; odnos

naravi i nadnaravi; T. de Chardin i njegova kozmovizija; “Politička


103

fundamentalka” J. B. Metza; teologija oslobođenja kao opcija za

siromašne.

Što je čovjek? Fenomen, razlozi i kriza ateizma; čovjek u potrazi za

Bogom; quinque viae sv. Tome.

Objava ili Bog u potražnji za čovjekom; objava na II Vatikanskom

koncilu; kršćanska slika svijeta; “Naravna objava” Boga preko

stvorenja; vjera kao čovjekov odgovor na Božji poziv.

Teologija – znanost o Objavi; dogma i njezin razvoj.

Nekršćanska svjedočanstva o Isusu; povijesnost Evanđelja i njihovih

autora; kršćanski izvori o Isusu; povijesni Isus i Krist vjere; Isusova

čudesa; Isusovo uskrsnuće.

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad





bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje

nastave 2 Istraživanje 0,2.5 Praktični rad

Kolokviji 0,5 Esej 0,2.5 (Ostalo upisati)

Referat Seminarski


Pismeni

ispit 1

Eksperiment


Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu

Kolokvij, pismeni i usmeni ispit te esej.

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjerak

a u

knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Bilješke s predavanja.

H. WALDENFELS, Kontekstualna

fundamentalna teologija, Đakovo 1995.

L. MILIN, Naučno opravdanje religije, sv.

I, Beograd 1984,

W. DEVIVIER, Kršćanska apologetika, sv.

I, Split 1906,

Dopunska literatura

A. DOMAZET, Kršćanska objava. Fundamentalno – teološka studija,

Služba Božja, Split 2015.


104

W. KNOCH, Bog traži čovjeka, Zagreb 2001.

T. IVANČIĆ, Isus iz Nazareta povijesna osoba, Zagreb 1996 (2.izd.).

S. ROMAC, O Bogu i religiji, Zagreb-Frankfurt/M. 1984,

Đ. GRAČANIN, Vjerodostojnost nadnaravno objavljene

religije (ciklostil), Zagreb 1961,

Postoje prikladni članci na hrvatskom za gotovo sva nabrojena pitanja.

Profesorove skripte

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja



Ostalo (prema



105

NAZIV PREDMETA PATROLOGIJA I

Kod PKN-02 Godina



Tomo Vukšić

Bodovna vrijednost

(ECTS) 3



semestru)

P S V T

30


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Poznavanje prvih sedam stoljeća kršćanstva, a napose najznačajnijih

autora koji su doprinijeli izlaganju kršćanske misli i razvoju teologije.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Položen kolegij Uvod u misterij Krista i povijest spasenja

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)


1. Razlikovati pojedina povijesna razdoblja u povijesti Crkve i

teologije.

2. Uočiti značenje svetih otaca za kršćansku teologiju danas.


stječu

Student stječe uvid u literarnu djelatnost Crkve u prvim stoljećima

poslije Krista. Upoznaje se kontekst nastajanja prve kršćanske literature

te njezin utjecaj na društvenu misao. Stječe se jači osjećaj i dublja

povezanost s izvorima kršćanstva.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


Patrologija kao znanost, tumačenje pojmova, srodne znanosti,

karakteristike oca, opći pregled gradiva (2).

Kršćanstvo i židovstvo, judeokršćanstvo (ebioniti) (2).

Apostolski oci: Didache, Klement Rimski, Barbnaba, Ignacije, Polikarp

i Pastir (4).

Apokrifna književnost (1).

Kršćanski apologeti drugoga stoljeća (Justin, Atenagora, Teofil

Antiohijski, Aristid, Tacijan) (3).

Literatura o mučenicima (1).

Krivovjerja drugoga stoljeća i antiheretička književnost; ispovijesti

vjere, kanon (3).

Antiheretička književnost, sveti Irenej kao najznačajniji pisac protiv

krivovjerja; Hipolit Rimski (3).

Značenje Aleksandrijske škole, te njezinih najznačajnijih predstavnika

(Klement Aleksandrijski i Origen) (4).

Nastanak kršćanske latinske književnosti u Africi. Najznačajniji autori:

Tertulijan i Ciprijan (3).

Latinska književnost u Rimu (Novacijan), te latinska književnost u doba

tranzicije (Laktancije) (2).

☒ predavanja ☒ samostalni zadaci


106

Vrste izvođenja

nastave:


☐ vježbe




☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad





bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje

nastave Istraživanje Praktični rad


Referat Seminarski


Pismeni

ispit

Eksperiment


Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu

Usmeni ispit.

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

PAVIĆ J.-TENŠEK T. Z., Patrologija,

Zagreb 1993.

ŠAGI-BUNIĆ T., Povijest kršćanske

literature, Zagreb 1976.

ŠAGI-BUNIĆ T., Izazov starih, Zagreb

1972.;

Dopunska literatura

ALTANER B., Patrologia, Torino 1981.

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja

Studenti će aktivno sudjelovati u nastavi izlaganjem referata. Njihov rad

i napredak će se pratiti putem kolokvija.

Ostalo (prema



107

NAZIV PREDMETA OTAJSTVO TROJEDINOGA BOGA

Kod DT-01 Godina


Nositelj/i predmeta Doc. dr. sc. Mario

Bernadić

Bodovna vrijednost

(ECTS) 6



semestru)

P S V T

60


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Sustavno predstavljanje vjere u Trojedinoga Boga i razvoja trinitarne

teologije u povijesti.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Opće poznavanje kršćanske vjere, filozofije i povijesti, te osnovno

poznavanje pojma, sadržaja i smisla kršćanske teologije.

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)

1. Predstaviti problematiku vjere u Trojedinoga Boga u aktualnom

vremenu;

2. Definirati temeljne termine i pojmove trinitarnog nauka;

3. Naznačiti biblijske temelje kršćanskog trinitarnog nauka;

4. Prikazati razvoj trinitarne misli u povijesti kršćanske teologije;

5. Predstaviti filozofske pretpostavke govora o Trojedinome Bogu;

6. Naznačiti ekumenske perspektive trinitarnog nauka;

7. Usporediti kršćansku vjeru u Trojedinoga Boga s drugim

religioznim konceptima;


stječu

Po završetku kolegija očekuje se da student ostvari bolje poznavanje

kršćanske vjere u Trojedinoga Boga, u smislu svladavanja temelja za

daljnje stjecanje teološkoga znanja, kao i sistematskog povezivanja

različitih teoloških traktata.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


- Pitanje o Bogu danas: ideja Boga kao problem; predstaviti različite

pristupe naznačenom problemu: kulturološki, teodicjeski i teološki.

- Negacija Boga u modernom ateizmu: novovjekovni misaoni procesi kao

pretpostavka modernog ateizma; govor o različitim ateizmima: ateizam u

ime autonomije prirode i ateizam u ime autonomije čovjeka; predstavljanje

najznačajnijih ateističkih mislioca moderne i postmoderne.

- Utvrđivanje odnosa teologije i ateizma: klasični apologetski i moderni

dijaloški stav.

- Iskustvo i spoznaja Boga: preambula fidei i naravna teologija; iskustvo i

spoznaja Boga; Bog u ljudskom govoru; različiti spoznajni argumenti koji

govore u korist Božjeg postojanja: kozmološki, antropološki, povijesno-

filozofski i ontološki; spoznaja Boga u vjeri i Božja skrovitost: Božja

transcendencija i imanencija.

- Poruka o Bogu Isusa Krista: Bog – svemogući Otac; Isus Krist – Sin

Božji; Duh Sveti – Gospodin i Životvorac;


108

- Temelji nauke o trojedinom Bogu: Religiozno-povijesna priprava,

utemeljenje problematike u teologiji objave i dogmatsko-povijesni razvoj.

- Prikaz nauke o Trojstvu: naznačavanje temeljnih pojmova trinitarnog

nauka; sistematsko shvaćanje trinitarne teologije: povezivanje pojmova

Trojstva i Jedinstva.

- Aktualizacija trojstvenog nauka: odrediti suodnos teoretske i življene

vjere; teološki simbolizam i vjerska praksa.

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja


☐ vježbe





☒ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad





bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje

nastave Da Istraživanje Praktični rad

Kolokviji Da Esej (Ostalo upisati)

Referat Da Seminarski


Pismeni

ispit Da

Eksperiment


Usmeni

ispit Da Projekt (Ostalo upisati)


vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu

Dva pismena kolokvija i završni usmeni ispit.

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

W. KASPER, Bog Isusa Krista, UPT,

Đakovo 1994.

S. KUŠAR, Otajstvo Trojedinoga Boga,

KS, Zagreb 1994.

J. RATZINGER, Uvod u kršćanstvo, KS,

Zagreb 1988.

Dopunska literatura

A. AUGUSTIN, Trojstvo, Služba Božja, Split, 2009.; G. GRESHAKE,

Kratki uvod u vjeru u Trojedinoga Boga, KS, Zagreb, 2007.; ORIGEN,

Počela, Split, 1985.; BAZILIJE VELIKI, Duh Sveti, Makarska, 1978.

G. K. CHESTERTON, Pravovjerje, Verbum, Split, 2015.; H. U. v.

BALTHASAR, Credo - Meditationen zum Apostolischen

Glaubensbekenntnis, Johannes Verlag Einsiedeln, 2009.


109

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja

Anketa

Ostalo (prema



110

NAZIV PREDMETA OSNOVNA MORALNA TEOLOGIJA I

Kod MT-01 Godina


Nositelj/i predmeta Doc. dr. sc. Zorica

Maros

Bodovna vrijednost

(ECTS) 3

Suradnici Dr. sc. Mirko Šimić

Način izvođenja


semestru)

P S V T

45


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Dobiti informacije o bitnim sadržajima kršćanskog morala te shvatiti

njegovo značenje i vrijednost u svjetlu kršćanske vjere.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Potrebno je poznavanje filozofskih predmeta kao i posjedovanje

temeljnih spoznaja o Svetom Pismu. Kompetencije se trebaju temeljiti na

vlastitoj i kritičkoj sposobnosti donošenja prosudbe moralnog fenomena

na temelju Kristovih moralnih načela.

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)

1. Razumijevanje temeljnih kriterija kršćanskog življenja morala na

koje Krist poziva.

2. Uočavanje etičkog fenomena zla za koje se čovjek opredjeljuje sve

dok ono traje (mysterium iniquitatis).

3. Kritički pristup krizi koja prodire u u društvenu sferu te djeluje na

devijantni moral pojedinca.

4. Uočiti moralne pravce proizišle iz katoličke teologije.

5. Prosuditi i izraditi ljestvicu vlastitih moralnih vrijednosti utemeljene

na katoličkom moralnom nauku.

6. Odgoj za moralnu kulturu preko teonomnog morala: Bog je zadnja

mjera dobra.


stječu

Preko kolegija Osnovne moralne teologije moguće je postići ključne

spoznaje o katoličkom moralnom nauku uzimajući u obzir njezine izvore,

odnosno razum, Objavu i crkvenu Tradiciju. Iz ovoga proizlaze i

sposobnosti shvaćanja temeljnih pojmova moralne teologije kao i

sposobnost prosudbe moralnog čina u svjetlu katoličkog moralnog nauka.

Uz to će biti moguće sučeliti svoje antropološke postavke s drugim

vrijednosnim sustavima.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


1. Povijesni pregled nastanka moralne teologije – Od Isusova naviještanja

preko apostola do moralnog nauka otaca; Moralna teologija kroz stoljeća

(7 sati)

2. Narav moralne teologije – Epistemologija izraza; objekti i izvori;

Metode i sustavi; Srodne discipline i pomoćne znanosti (5 sati)

3. Poziv na nasljedovanje Krista – Milosni život; Stari i Novi Zavjet; Drugi

Vatikanski sabor (6 sati)

4. Božji poziv u moralnom zakonu – Moralna norma i zakon; Svojstva i

vrste zakona; Božanski i ljudski zakon; Epikeja i moralna situacija (6

sati)

5. Božji poziv u savjesti – Sintereza, scientia moralis, syneidesis; Povijesni

razvoj savjesti: Biblija, Augustin, Toma Akvinski (6 sati)


111

6. Savjest kao sud – conscientia antecedens i consequens; Sigurna i

nesigurna savjest; Stupnjevi moralne sigurnosti: ratione motivi, ratione

obiecti, ratione modi (8 sati)

7. Savjest kao norma – Koncilski nauk; Otklanjanje nesigurne savjesti (6

sati)

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje te istraživanje

literature.



bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje



Referat Seminarski


Pismeni

ispit 0,5

Eksperiment


Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu

Sudjelovanje u nastavi – 20%

Pismeni ispit – 20%

Usmeni ispit – 60%

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjerak

a u

knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Bernhard Häring, Kristov zakon I, Zagreb,

1973.

Marinko Perković, Temelji teološke etike,

Sarajevo, 2000.

Marinko Perković, Prema moralnoj zrelosti,

Sarajevo, 2009;

Tomislav Jozić, Osnovna moralna teologija

(skrip.), Sarajevo, 2007.

Dopunska literatura

Marciano Vidal, Kršćanska etika, Đakovo, 2001.;

Ivan Fuček, Moralno-duhovni život I.: Zakon i vjera, Split, 2004.;

M. Srakić, Moja je savjest čista, Đakovo, 2013.

Načini praćenja

kvalitete koji Osobne konzultacije, pismeni i usmeni ispit


112


utvrđenih ishoda

učenja

Ostalo (prema



113

NAZIV PREDMETA PROROČKE KNJIGE: UVOD I EGZEGEZA

Kod SPSZ-06 Godina

studija/semestar III./ljetni


Dubravko Turalija

Bodovna vrijednost

(ECTS) 2



semestru)

P S V T

30


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Cilj je kolegija temeljito poznavanje proročke starozavjetne literature,

prije svega u velikih proroka: Izaije, Jeremije, Ezekijela i Danijela, a

potom i malih prorka: Hošee, Joela, Amosa, Obadije, Jone, Miheja,

Nahuma, Habkuka, Sefanije, Hagaja, Zaharije i Malahije. Pošto je

svladao gradivo na razini uvoda i razumjevanja povijesnoga konteksta

proročke literature Staroga zavjeta, student ulazi u temeljitiju znanstvenu

analizu svetopisamskih tekstova te tako stječe potrebito znanje i

sposobnost za egzegetsko proučavanje navedenih knjiga.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Odslušani predmeti: Opći uvod u Sveto pismo; Hebrejski jezik I. i II.

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)

Student će biti u stanju povijesno-kritički, a opet kanonski i vjerno

analizirati određeni tekst iz Prorokâ, koristeći se pritom isključivo

znanstvenim pomagalima i stručnim metodama kao i ažuriranom

literaturom s posebnim naznačenim sadržajem.


stječu

Student će imati znanje ne samo o starozavjetnoj proročkoj literaturi,

nego također uvid i u okolne bliskoistočne proročke materijale koji su

utjecali na sveukupnu materijalizaciju biblijske proročke građe.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


1. Prorok i proročki poziv (1)

2. Proročka literatura Staroga zavjeta (2)

3. Proročka literatura okolnih bliskoistočnih naroda i Egipta (2)

4. Proroci 9. stoljeća: Ilija i Elizej - uvodne instrukcije, struktura i

teologija (2)

5. Proroci 8. stoljeća: Amos, Hošea, Protoizaija i Mihej - uvodne

instrukcije i egzegeza odabranih dijelova (5)

6. Proroci 7. i 6. Stoljeća: Nahum, Habakuk, Sefanija i Jeremija - uvodne


7. Proroci sužanjstva: Ezekiel, Obadija i Deuteroizaija - uvodne


8. Proroci posužanjstva: Tritoizaija, Hagaj i Zaharija - uvodne instrukcije

i egzegeza odabranih dijelova (4)

9. Proroci 5. i 4. stoljeća: Malahija i Joel - uvodne instrukcije, struktura i

teologija (2)

10. Proroci 3. i 2. stoljeća: Jona, Daniel i Baruh - uvodne instrukcije,

struktura i teologija (3)


114

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad





bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje


Kolokviji Esej 1.0 (Ostalo upisati)

Referat Seminarski


Pismeni

ispit

Eksperiment


Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu

Predavanja, 25%

Eseji, 25%


Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

B. Lujić, Starozavjetni proroci KS, Zagreb,

2004.; Joseph Blenkinsopp, A History of

Prophecy in Israel, Westminster John Knox

Press, Louisville – London, 1996.; John

Oswalt - The Book of Isaiah, Chapters 1-39,

The Book of Isaiah: Chapters 40-66 (New

International Commentary on the Old

Testament);

1 Google

book

J.A. Thompson - The Book of Jeremiah

(New International Commentary on the Old

Testament); Jack R. Lundbom - Jeremiah 1-

20, Jeremiah 21-36, Jeremiah 37-52 (The

Anchor Yale Bible Commentaries)

1 Google

book

Daniel Block - The Book of Ezekiel:

Chapters 1-24; The Book of Ezekiel:

Chapters 25-48 (New International

Commentary on the Old Testament); Iain

Duguid - Ezekiel (NIV Application

Commentary)

1 Google

book


115

Dopunska literatura

N. Hohnjec, Djela proročka. Likovi i središnje proročke teme, Zagreb,

2001.; B. Lujić, Starozavjetni proroci, KS, Zagreb, 22010.; A. Rebić,

„Zadaća i uloga proroka u Izraelu“. CuS 9 (1974.) 334-338.; V. Jarak,

Biblijski proroci. Mostar: TIM, 2001.; P. Vidović, „Prorok, čovjek

Božje Riječi, u stradanju svoga naroda“. OŽ 47 (1992.), 284-301.; A.

Popović, Biblijske teme. Egzegetsko-teološka analiza odabranih

tekstova Staroga i Novoga zavjeta s Dodatkom, KS, Zagreb, 2004.; A.

Rebić, Prorok čovjek Božji, Zagreb, 1982.; C. Tomić, Veliki proroci,

Zagreb 1987.

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja

Redovito pohađanje nastave, diskusije tijekom sata te pitanja i odgovori

na kraju predavanja.

Ostalo (prema


Poradi nedostatka literature na hrvatskome jeziku odlučili smo pratiti

najadekvatniju literaturu poglavito na engleskome jeziku.


116

NAZIV PREDMETA MUDROSNA LITERATURA: UVOD I EGZEGEZA

Kod SPSZ-07 Godina



Dubravko Turalija

Bodovna vrijednost

(ECTS) 2



semestru)

P S V T

30


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Cilj je kolegija temeljito poznavanje Mudrosnih starizavjetnih knjiga:

Psalama, Joba, Mudrih izreka, Koheleta, Pjesme nad pjesmama, Knjige

mudrosti i Siraha. Pošto je svladao gradivo na razini uvoda i

razumjevanja povijesnoga konteksta mudrosne literature Staroga zavjeta,

student ulazi u temeljitiju znanstvenu analizu svetopisamskih tekstova te

tako stječe potrebito znanje i sposobnost za egzegetsko proučavanje

navedenih knjiga.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Odslušani starozavjetni predmeti: Uvod u Sveto pismo i Hebrejski jezik

I i II.

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)

Student treba biti u stanju povijesno-kritički, a opet kanonski i vjerno

analizirati određeni tekst iz Mudrosnih knjiga, koristeći se pritom

isključivo znanstvenim pomagalima i stručnom literaturom s posebnim

naznačenim sadržajem.


stječu

Student će osim biijske mudrosne literature imati uvid i u egipatsku i

bliskoistočnu mudrosnu literaturu koja je utjecala na sveukupnu

materijalizaciju biblijske proročke i mudrosne građe.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


1. Biblijska mudrosna literatura (2)

2. Egipatska mudrosna literatura (2)

3. Mezopotamska mudrosna literatura (2)

4. Bliskoistična mudrosna literatura (2)

5. Psalmi, uvod i egzegeza izabranih psalama (5)

6. Knjiga o Jobu, uvod i egzegeza izabranih dijelova (5)

7. Mudre Izreke, uvod i egzegeza izabranih dijelova (5)

8. Kohelet, uvod i egzegeza izabranih dijelova (2)

9. Pjesma nad pjesmama (1)

10. Knjiga mudrosti (2)

11. Knjiga Sirahova (2)

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja


☐ vježbe



☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


117







bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje

nastave 1.0

Istraživanj

e Praktični rad


Referat Seminarsk


Pismeni

ispit

Eksperim


Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu

Predavanja, 25%

Eseji, 25%


Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

M. Gilbert, La sapienza del cielo: Proverbi,

Giobbe, Qohèlet, Siracide, Sapienza, San

Paolo, Cinisello Balsamo (MI) 2005.;

Roland E. Murphy, The Tree of Life, An

Exporation of the Biblical Wisdom

Literature, Eerdmans, Grand Rapids (MI),

2002.; Leo G. Perdue, The Sword and the

Stylus, An Introduction to Wisdom in the

Age of Empires, Eerdmens, Grand Rapids

(MI), 2008.

1 Google

book

David J.A. Clines, Job 1-20; Job 21-37;

Job 38-42 (Word Biblical Commentary);

L. Alonso Schökel e J. Sicre Diaz, Giobbe,

Borla, Roma, 1985.; R. B. Y. Scott,

Proverbs, Ecclesiasticus (The Ancor Bible)

1 Google

book

Peter Craigie, Marvin Tate, Leslie Allen,

Psalms 1-50; Psalms 51-100; Psalms 101-

150 (Word Biblical Commentary);

Gerald Wilson - Psalms Volume 1 (NIV

Application Commentary);

1 Google

book

Dopunska literatura

N. Hohnjec, Umijeće biblijske mudrosti, Zagreb, 2001.; B. Odobašić,

„Psalmi - nadahnuta molitva Božjega naroda (1-12)“. Katoliĉki tjednik,

9. 3. 2003., 26-27; 16. 3. 2003., 28-29; 30. 3. 2003., 30-31.; 6. 4. 2003.,

28-29.; 4. 5. 2003., 30-31.; 11. 5. 2003., 30-31.; 18. 5. 2003., 28-29.; 25.


118

5. 2003., 28-29.; 1. 6. 2003., 32-33.; 8. 6. 2003., 32-33.; 29. 6. 2003.,

34-35.; 6. 7. 2003., 32-33.; C. Tomić, Poruka spasenja Svetoga pisma

Staroga zavjeta, Zagreb, 1983.

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja

Redovito pohađanje nastave, diskusije tijekom sata te pitanja i odgovori

na kraju predavanja

Ostalo (prema


Zbog iznimno škrte građe na hrvatskome jeziku slijedimo ponajbolje

kmentare na engleskome i talijanskome jeziku


119

NAZIV PREDMETA IVANOVSKI SPISI: UVOD I EGZEGEZA

Kod SPNZ-04 Godina



Darko Tomašević

Bodovna vrijednost

(ECTS) 2



semestru)

P S V T

30


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Cilj predmeta je upoznati studente s temeljnim značajkama ivanovskih

spisa; temeljnim mislima tih spisa (Ivanovo evanđelje i tri ivanovske

poslanice), kako bi mogli u teološkom smislu kvalificirano čitati i

tumačiti te spise te ih posuvremeniti za današnje vrijeme.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Poznavanje Općeg uvoda u Sveto pismo i Biblijskog grčkog jezika.

Osnovno razumijevanje ivanovskih spisa na izvornom grčkom jeziku.

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)


1. Samostalno istraživati, analizirati i razumijevati ivanovske spise

prepoznavajući specifičnosti njihovog teološkog izraza.

2. Upoznati specifičnu teologiju ivanovskih spisa i razlikovati je od

sinoptičkih evanđelja.

3. Tumačiti, obrazlagati i kritički promišljati ivanovske spise u njihovu

književnom i povijesnom kontekstu.

4. Razlikovati i aktualizirati teološku poruku ivanovskih spisa u

današnjem kontekstu.

5. Pomoću stečenih znanja sintetizirati teološku poruku u okviru

kolegija Biblijska teologija NZ.


stječu

Uvođenje u povijesne, teološke i književne značajke ivanovskih spisa.

Uvid u najnovije znanstvene metode u tumačenju ivanovskih spisa.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen




Stilske osobine i struktura Ivanova evanđelja (2)

Evanđelje po Ivanu (analiza poruke, autorstvo, izvori, vrijeme pisanja,

usporedba sa sinoptičkim evanđeljima; jedinstvo evanđelja, utjecaji na

ivanovsku misao; povijest ivanovske zajednice) (10)

Prva Ivanova poslanica (analiza poruke, autorstvo, vrijeme pisanja,

kompozicija) (3)

Druga Ivanova poslanica (analiza poruke, autorstvo, vrijeme pisanja,

tema starješina) (2)

Treća Ivanova poslanica (analiza poruke, autorstvo, vrijeme pisanja,

situacija opisana u spisu) (2)


120

Egzegeza izabranih tekstova iz Ivanova evanđelja i ivanovskih

poslanica koji predstavljaju važne teme evanđelja i koji pomažu

izgradnji vjerničkih stavova u pluralnom društvu (9).

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja


Obveze studenata



bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje

nastave 0,5

Istraživanj

e Praktični rad


Referat Seminarsk


Pismeni

ispit 0,7

Eksperim


Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu

Uredno pohađanje nastave. Uključenost u rasprave, pitanja, samostalna

tumačenja, praćenje izloženoga. Nakon položenog kolokvija slijedi

pismeni i usmeni ispit.

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija



2008.)




Ivan DUGANDŽIĆ, Evanđelje ljubljenog

učenika: uvodna pitanja i komentar Ivanova

evanđelja(Zagreb: Kršćanska sadašnjost,

2012.)

D. J. HARRINGTON i dr., Komentar

evanđelja i Djela apostolskih (Sarajevo:

Vrhbosanska katolička teologija, 1997.)

Leon MORRIS, Ivan: uvod i

komentar (Novi Sad: Dobra Vest, 1988.)

Dopunska literatura

Augustin AUGUSTINOVIĆ, Povijest Isusova: povijesna sinopsa

evanđelja, 2 sv. (Sarajevo: Teološka biblioteka Sarajevo, 1984.)



Ivan DUGANDŽIĆ, Kako su nastala evanđelja? Egzegetsko-teološki


121

uvod i tumačenje izabranih poglavlja (Zagreb: KS, 1999.)

Wilfrid J. HARRINGTON, Uvod u Novi zavjet spomen

ispunjenja (Zagreb: KS, 1990.)

Ivan DUGANDŽIĆ, Snaga s izvora: izabrane teme Novoga

zavjeta (Zagreb: KS, 2003.)

Ilija ČABRAJA, „Ja sam kruh živi“: euharistija u Ivanovu

evanđelju (Zagreb: KS, 2005.)

Felix PORSCH, Ivanovo evanđelje (Zagreb: KS, 2002.)

John R. W. STOTT, Ivanove poslanice: uvod i komentar (Novi Sad:

Dobra Vest, 1984.)

Thomas SÖDING, Više od Knjige: razumjeti Bibliju (Zagreb: KS,

2001.)

Celestin TOMIĆ, Počeci Crkve: Ivan - Evanđelist ljubavi (Iv, Heb, Jd,

1 Iv, 2 Iv, Otk) (Zagreb: Provincijalat hrvatskih franjevaca

konventualaca, 1995.)

Albin ŠKRINJAR, Teologija sv. Ivana (Zagreb; FTI, 1975.)

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja



pokazatelji uspješnosti na kolokviju i ispitu gdje se provjerava

razumijevanje, povezivanje i sposobnost aktualizacije ivanovske misli.

Ostalo (prema



122

NAZIV PREDMETA EKLEZIOLOGIJA

Kod FT-04 Godina



Franjo Topić

Bodovna vrijednost

(ECTS) 4



semestru)

P S V T

60


učenja Max. 10%

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Upoznati studente s temeljnim pojmovima ekleziologije: Crkva, odnos

Crkve i objave, obilježja Crkve, znak spasenja, narod Božji, mistično

tijelo Kristovo, sakrament spasenja, institucija Crkve, Učiteljstvo, papin

primat, univerzalna i partikularna Crkva, logika svjedočanstva u Crkvi,

odnos spram drugih kršćanskih denominacija i spram drugih religija.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Potrebno je predznanje filozofskih i uvodnih teoloških predmeta.

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)

- razumjeti i objasniti na koji način pristupiti kompleksnoj stvarnosti

Crkve

- primijeniti stečena znanja i vještine u studiju, kao i

katehezi/vjeronauku

- prepoznati koja su obilježja Crkve i njezina važnost za spasenje

- osposobiti studente za ekumenski i međureligijski dijalog


stječu

- -student će moći primijeniti stečeno znanje u daljnjem studiju jer će

im biti ponuđeni osnovni pojmovi ekleziologije na sustavan način

- biti će osposobljeni kritički promišljati i pristupati pojmu Crkve

kroz studij i život

- -studenti će sami moći dalje istraživati, služiti se literaturom i

primjenjivati stečene vještine u studiju

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


Obrađuju se sljedeće teme:

Novozavjetna zajednica;

razvoj ekleziologije i svijest Crkve o samoj sebi;

obnova ekleziologije u 19. i prvoj polovici 20. st.;

povijest i nastanak dogmatske konstitucije o Crkvi: Lumen Gentium;

misterij Crkve u misteriju Boga;

darovana i zadana svetost Crkve; svetost Crkve i grijesi u Crkvi;

Tijelo Kristovo koje je Crkva;

obnova nauke o Crkvi kao narodu Božjem; novi savez i novi narod;

svećenički narod; proročki narod i karizma;

povijest i značenje naziva «katolički».

Nužnost i stupnjevi pridruženja Crkvi; Crkva i nekršćani; saborski

pojam svijeta; Povijesni razvoj naziva i uloge laika; Katolički pokret u

Hrvata;


123

Obećanje i podjela primata; služba i mučenička smrt u Rimu;

nasljednici apostola i apostolicitet Crkve; Mjesna Crkva i trostruka

zadaća biskupa u njoj; svećenici u odnosu na Krista; redovništvo na II

Vatikanskom.

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad





bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje

nastave 1

Istraživanj

e 0,5 Praktični rad

Kolokviji 0,2.5 Esej 0,2.5 (Ostalo upisati)

Referat Seminarski


Pismeni

ispit 1

Eksperime

ntalni rad (Ostalo upisati)

Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu

Kolokvij, pismeni i usmeni ispit.

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

M. ZOVKIĆ, Crkva kao Božji narod,

Zagreb 1976.

R. BRAJČIĆ – M. ZOVKIĆ, Dogmatska

konstitucija o Crkvi, Zagreb 1977.

DOKUMENTI II VATIKANSKOG SABORA, KS,

Zagreb 1993. (Dogmatska konstitucija o

Crkvi Lumen gentium

Pastoralna konstitucija o Crkvi u

suvremenom svijetu Gaudium et spes,

Perfectae caritatis i drugi.)

Aa.Vv., Dogmatska konstitucija o Crkvi –

Lumen Gentium, 2. sv., Zagreb 1981.

Dopunska literatura

I. ANTUNOVIĆ, Otajstvo Kristove Crkve, Zagreb, 2009.

T. IVANČIĆ, Preobrazba Crkve za svijet, Zagreb, 2009.

A. SCHNEIDER, Crkva, Zagreb, 2008.


124

L. MARKEŠIĆ, Crkva Božja: postanak – povijest – poslanje, Sarajevo,

2005.

T. IVANČIĆ, Fundamentalno-teološka ekleziologija, Zagreb 2004.

H. WALDENFELS, Kontekstualna fundamentalna teologija, Đakovo,

1995, [439-627]

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja

Redovitost na predavanjima; osobni istraživački rad studenta; kolokvij;

završni usmeni i pismeni ispit. Esej.

Ostalo (prema



125

NAZIV PREDMETA PATROLOGIJA II

Kod PKN-03 Godina



Tomo Vukšić

Bodovna vrijednost

(ECTS) 3



semestru)

P S V T

30


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Poznavanje osnovnih razvojnih razdoblja povijesti Crkve. Vrjednovanje

značenja pojedinih autora u konkretnom povijesnom kontekstu.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)


1. Protumačiti odnos ranog kršćanstva i poganske religioznosti i

krivovjerja, rano kršćansko evangelizacijsko i apologetsko

djelovanje.

2. Protumačiti glavne teološke poteškoće i probleme, a napose one koje

se tiču nauka o Trojstvu i kristologiji. Takvu vještinu će steći

upoznajući iskustvo najvećih kršćanskih teologa prve Crkve.


stječu

Student stječe uvid u literarnu djelatnost Crkve u prvim stoljećima

poslije Krista. Upoznaje se kontekst nastajanja prve kršćanske literature

te njezin utjecaj na društvenu misao. Stječe se jači osjećaj i dublja

povezanost s izvorima kršćanstva.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


Prvo razdoblje arijanske krize, počevši od Nicejskog sabora do 362. te

dva najznačajnija stupa pravovjerja: Atanazije na Istoku i Hilarije na

Zapadu (2).

Drugo razdoblje arijanske krize: pneumatomasi i apolinarizam (1).

Kapadočki oci (Bazilije Veliki, Grgur iz Nise i Grgur iz Nazijanza) kao

najistaknutijim borcima za pravovjerje u ovom razdoblju (3).

Palestinski pisci: Ćiril Jeruzalemski, Euzebije i Epifanije iz Salamine

(2).

Sirijski pisci (1)

Antiohijski pisci: Teodor Mopsuestijski i Ivan Zlatousti (3).

Teološka problematika na Zapadu u 4. i 5. st. (1)

Veliki latinski pisci: Ambrozije Milanski, Jeronim (3).

Augustin (3).

Crkveni pisci u Galiji (1).

Efeški sabor i Ćirli Aleksandrijski (2).

Kalcedonski sabor, Teodoret Cirski i Leon Veliki (2).

Monofizitizam, monoenergizam i monoteletizam. Maksim Ispovjedalac

kao najznačajniji predstavnik pravovjerja protiv spomenutih teoloških

devijacija (2).


126

Boecije, Kasiodor, Grgur Veliki i Izidor Seviljski. Konac patrističkog

razdoblja na Zapadu (2).

Ikonoklastičko pitanje i Ivan Damaščanski. Konac patrističkog razdoblja

na Istoku (2).

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad





bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje

nastave

Istraživanj

e Praktični rad


Referat Seminarsk


Pismeni

ispit

Eksperim


Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu

Usmeni ispit.

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

PAVIĆ J.-TENŠEK T. Z., Patrologija,

Zagreb 1993.

ŠAGI-BUNIĆ T., Povijest kršćanske

literature, Zagreb 1976.

ŠAGI-BUNIĆ T., Izazov starih, Zagreb

1972.

Dopunska literatura

Hrvatska izdanja prijevoda otačkih tekstova

BOSIO G., Iniziazione ai padri, Torino 1964.

QUASTEN J., Patrologia, I-III, Torino 1983.

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja

Studenti će aktivno sudjelovati u nastavi izlaganjem referata. Njihov rad

i napredak će se pratiti putem kolokvija.

Ostalo (prema



127

NAZIV PREDMETA OSNOVNA MORALNA TEOLOGIJA II

Kod MT-02 Godina



Maros

Bodovna vrijednost

(ECTS) 3


Način izvođenja


semestru)

P S V T

45


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Dobiti informacije o bitnim sadržajima kršćanskog morala te shvatiti

njegovo značenje i vrijednost u svjetlu kršćanske vjere.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Potrebno je poznavanje filozofskih predmeta kao i posjedovanje

temeljnih spoznaja o Svetom Pismu. Kompetencije se trebaju temeljiti na

vlastitoj i kritičkoj sposobnosti donošenja prosudbe moralnog fenomena

na temelju Kristovih moralnih načela.

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)


koje Krist poziva.



3. Kritički pristup krizi koja prodire u u društvenu sferu te djeluje na

devijantni moral pojedinca.

4. Uočiti moralne pravce proizišle iz katoličke teologije.

5. Prosuditi i izraditi ljestvicu vlastitih moralnih vrijednosti utemeljene

na katoličkom moralnom nauku.


mjera dobra.


stječu

Preko kolegija Osnovne moralne teologije moguće je postići ključne

spoznaje o katoličkom moralnom nauku uzimajući u obzir njezine izvore,

odnosno razum, Objavu i crkvenu Tradiciju. Iz ovoga proizlaze i

sposobnosti shvaćanja temeljnih pojmova moralne teologije kao i

sposobnost prosudbe moralnog čina u svjetlu katoličkog moralnog nauka.

Uz to će biti moguće sučeliti svoje antropološke postavke s drugim

vrijednosnim sustavima.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


1. Moralni sustavi – načela i primjenjivost (3 sata)

2. Savjest i moralne vrjednote – komplementarnost odluke; Habitualna

narav suda savjesti; Druga stanja savjesti (8 sati)

3. Sposobnost za nasljedovanje – ljudski čini i njihovi preduvjeti;

Spoznajni elementi; Slobodna volja i zapreke (8 sati)

4. Ljudsko djelovanje s moralnog stajališta – moralnost čina; Izvori,

kvaliteta i kvantiteta moralnog čina; Autorstvo moralnog čina;

Moralnost i ubrojivost moralnog čina (princip de duplici effectu) (8 sati)

5. Moralno stanje – vrste i značenja habitusa; Izvori i Optio fundamentalis;

Odgovornost; Dobra nakana u djelovanju; Moralnost užitka (7 sati)

6. Kršćanska krjepost – Sv. Pismo; Narav i svojstva; Darovi Duha Svetoga

(5 sati)


128

7. Stvarnost grijeha – teološke postavke i aktualno stanje; Kršćanski izvori;

Izvori i dioba grijeha (4 sata)

8. Obraćenje – nasljedovanje Krista; Obraćenje u Sv. Pismu;

Pluridimenzionalnost obraćenja (2 sata)

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad



literature.



bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje



Referat Seminarski


Pismeni

ispit 0,5

Eksperiment


Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu

Sudjelovanje u nastavi – 20%



Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Marinko Perković, Temelji teološke etike,

Sarajevo 2006.

RAZNI AUTORI, Savjest, u: Bogoslovska

smotra 47 (1977.), str. 151.-250.

Marinko Perković, Prema moralnoj zrelosti,

Sarajevo, 2009.

Dopunska literatura

Ivan Fuček, Moralno-duhovni život II, Osoba i savjest, Split 2003., str.

107.-214.; Razni autori, Grijeh i obraćenje, u: Bogoslovska smotra 46

(1976.) 1-2, str. 5.-129.; M. Srakić, Moja je savjest čista, Đakovo, 2013.

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja

Osobne konzultacije, pismeni i usmeni ispit


129

Ostalo (prema



130

NAZIV PREDMETA LITURGIKA I: POVIJEST I TEOLOGIJA LITURGIJE

Kod LIT-01 Godina



Pavlović

Bodovna vrijednost

(ECTS) 3

Suradnici Mr. sc. Tomo

Knežević

Način izvođenja


semestru)

P S V T

45


učenja x

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Studentima omogućiti upoznavanje temeljenih liturgijskih pojmova i

sadržaja, upoz-navanje postanka i razvoj liturgije, doktrinarnih obilježja

i sadržaja, liturgijskih izvora i posebnih metoda unutar liturgike kao

teološke discipline. Zatim upoznavanje teologije liturgije, teocentrički i

kristocentrični karakter liturgije kao mjesto Duha Svetoga i liturgiji i

eklezijalni karakter liturgije Crkve.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Potrebno prethodno odslušati Uvod u misterij Krista i povijest spasenja i

Opći uvod u Sveto Pismo.

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)

Osposobiti studente za bolje snalaženje u predmetnoj literaturi i za

samostalno prenošenje sadržaja koje predmet obuhvaća.


stječu

Student ovladava temeljnim pojmovima i sadržajima mjesta liturgije u

životu Crkve.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


Povijest liturgije: Opća liturgika

1. Bit i značenje liturgije,

2. Povijest liturgije,

3. Znanost o liturgiji (liturgika)

4. Bogoslužni sastanak kao proces komunikacije,

5. Glazba u bogoslužju,

6. Liturgija i pučka pobožnost,

7. Liturgija i ekumena.

Teologija liturgije:

1. Božje sebedarje i čovjekovo uzdarje,

2. Liturgija – osobni susret s Bogom,

3. Teocentrični karakter liturgije,

4. Kristova uloga u liturgiji,

5. Duh sveti u liturgiji,

6. Liturgija – bogoslužje Crkve,

7. Znakovitost liturgije.



131

Vrste izvođenja

nastave:


☐ vježbe




☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad





bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje

nastave x

Istraživanj

e Praktični rad

Kolokviji x Esej (Ostalo

upisati)

Referat x Seminarsk

i rad (Ostalo

upisati)

Pismeni

ispit x

Eksperim

entalni rad (Ostalo

upisati)

Usmeni

ispit x Projekt (Ostalo

upisati)


vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu

Temeljem aktivnosti i pokazanog znanja na: kolikviju, referatu,

pismenom i usme-nom ispitu.

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjerak

a u

knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Adam,A., Uvod u katoličku liturgiju, Zadar

1993., 9-110.

Radić,J., Liturgijska obnova u Hrvatskoj,

Makarska 1966.

Knežević,T., Liturgijska obnova Crkve u

Hrvata, Sara-jevo-Bol 1995. (skripta)

Hrvatski biskupi, Liturgija i život Crkve.

Poslanica, Zagreb 1989.

Knežević,T., Crkvena glazba u pokoncilskim

doku-mentima i liturgijskim knjigama, u:

Sveta Cecilija 4 (1991.) 75-81.

Knežević,T., Liturgija i pučka pobožnost,

Vjesnik Đa-kovačke i Srijemske biskupije, u:

11 (1999.) 706-710.

Knežević,T., Liturgijski pribor, u: Služba

Božja 3 (1998.) 295-306.

Knežević,T., Liturgijska odjeća u životu

Crkve, u: Vjes-nik Đakovačke i Srijemske

biskupije 4 (1998.)244-249.

Komarica,F., Teologija liturgije. Sarajevo

1981.

x x


132

Marović,Š., Glazba u bogoslužju, Split 2009.

Kirigin,M., Konstitucija o liturgiji. Zagreb

1985.

Dopunska literatura

Elberti,A., Il culot cristiano in occidente. Storia e fondamenti. Napoli 22015.

Martimort,A.G.i dr., L'Église en prière. Introduction à la Liturgie. Svezak

I., Paris 1983.

Metzger,M., Geschichte der Liturgie, Paderborn 1998.

Angenendt,A., Liturgik und Historik. Gab es eine organische Liturge-

Entwicklung?, Freiburg 2001.

Kunzler,M., Liturge sein. Entwurf einer Ars celebrandi. Paderborn 2007.

Reifenberg,H., Fundamentalliturgie. Grundelemente des Christlichen

Gottesdienstes. Svezak I., Klosterneuburg 1978.

Wegman,H.A.J., Liturgie in der Geschichte des Christentums,

Regensburg 1994.

Pacik,R., Volksgesang im Gottesdienst. Klosterneuburg 1977.

Sartore,D. i dr., Liturgia, Milano 2001.

Berger,R., Pastoralliturgisches Handlexikon. Freiburg i.Br. 51999.

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja

Nastavnik vodi evidenciju o redovitosti pohađanja predavanja, napredak

u stjecanju znanja provjerava se tijekom semestra kroz diskusiju o

odabranim temama, te kolokvijem koji se održava na početku druge

polovice semestra, a na kraju semestra kroz anonimnu anketu među

studentima vrši se evaluacija predmeta i iznesenog gradiva, te

kompetencije nastavnika.

Ostalo (prema


Učiniti sve kako bi kolegij Liturgika imala svoje mjestu koje joj daju

važeći doku-menti II. vatikanskog sabora kao i svi posaborski dokumenti.


133

NAZIV PREDMETA DIDAKTIKA I METODIKA RELIGIJSKOG ODGOJA I

KATEHEZE

Kod RPK-02 Godina



Jurišić

Bodovna vrijednost

(ECTS) 3



semestru)

P S V T

30


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Spoznati važnost razvoja metodike i didaktike na općoj, ali i na

religijsko-pedagoškoj razini. Uočiti razliku između razvoja opće

metodike i didaktike i vjeronaučne metodike i didaktike. Naučiti

kreativno stvarati i organizirati vjeronaučnu nastavu, odnosno nastavne

procese korištenjem suvremenih medijskih i metodičkih uputa.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Poznavanje razvoja pedagoške misli u povijesti i danas kao i

poznavanje razvoja čovjeka u različitim njegovim etapama, najprije

onim djetinjstva i mladosti.

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)


- Smisleno organizirati nastavne procese (katehetske susrete). 5-10

- Integrirati teološke sadržaje na pedagoški način za naslovnike

pojedinih dobi, uvažavajući pri tom kriterij dobi naslovnika. 5-10

- Upotrebljavati različite metode u svrhu jasnijega i osmišljenijega

tumačenja i prihvaćanja vjeronaučnih sadržaja. 5-10


stječu

2. Spoznati važnost razvoja metodike i didaktike na općoj, ali i na

religijsko-pedagoškoj razini. Uočiti razliku između razvoja opće

metodike i didaktike i vjeronaučne metodike i didaktike. Naučiti

kreativno stvarati i organizirati vjeronaučnu nastavu, odnosno nastavne

procese korištenjem suvremenih medijskih i metodičkih uputa.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


Didaktika i njezin predmet. Pojam obrazovanja: Znanje i sposobnosti.

Obrazovanje i nastava: Faktori nastave; zadatci nastave; vrste nastave.

Sadržaj obrazovanja: Nastavni plan i nastavni program. Struktura

nastavnog procesa. Materijalno tehnička strana nastave. Spoznajna strana

nastave. Psihološka strana nastave. Organizacija nastave. Pripremanje

nastavnika za nastavu. Nastavne metode. Izvođenje tijeka nastavnog

procesa. Didaktički sustavi nastave. Didaktički principi. Metodika

vjeronaučne nastave. Vježbanje i ponavljanje u vjeronaučnoj praksi.

Vrjednovanje i ocjenjivanje u nastavi. Razgovorni oblici vjeronaučnih

metoda. Pripovijedanje

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja


☒ vježbe



☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


134







bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje

nastave 1

Istraživanj

e Praktični rad 1


Referat Seminarsk


Pismeni

ispit

Eksperim


Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu

Kolokvij u pismenom obliku i usmeni završni ispit.

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

V. Poljak, Didaktika, Zagreb 1985.

M. Pranjić, Metodika vjeronaučne nastave,

KSC, Zagreb 1997.

J. BARIČEVIĆ, Katehetsko-komunikacijski

pristupi u susretu s biblijskim tekstovima, u:

Diacovensia. Teološki prilozi 2(1994.)1, str.

110.-146.

B. GROMM, Methoden für

Religionsunterricht, Jugendarbeit und

Erwachsenenbildung, (10. izdanje).

Dopunska literatura

A. PAVLOVIĆ, Vjeronaučni udžbenik kao didaktičko sredstvo

vjeronaučne nastave, u: Isti, Putovima vjerskog odgoja, Crkva na

kamenu, Mostar, 2005. G. HILGER (i drugi), Vjeronaučna didaktika.

Priručnik za studij, obrazovanje i posao, Salesiana, Zagreb, 2009.; F.

W. NIEHL, A. THÖMES, 212 metoda za nastavu vjeronauka, KSC,

Zagreb, 2002.

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja



Ostalo (prema



135

NAZIV PREDMETA BIBLIJSKA TEOLOGIJA STAROG ZAVJETA

Kod SPSZ-08 Godina

studija/semestar IV./zimski


Dubravko Turalija

Bodovna vrijednost

(ECTS) 2



semestru)

P S V T

30


učenja 17%

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Cilj je predmeta da studenti sažeto upoznaju starozavjetnu poruku, steknu

uvid u osnovnu strukturu Staroga zavjeta kao cjeline i upoznaju razvoj

teološke misli kroz razna razdoblja starozavjetne povijesti, osobito

poruku velikih tema; stvaranje, spasenje, savez, obraćenje, budućnost,

pravednost.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Odslušan Opći uvod u Sveto pismo; Hebrejski I i II; Egzegeza

Pentateuha; Egzegeza Povijesnih knjiga; Egzegeza Proročkih knjiga;

Egzegeza Mudrosnih knjiga

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)

Student se osposobljuje za širu teološku obradu biblijskih tema koje

govore o odnosu Boga, čovjeka i svijeta, kako bi stekao sposobnost

proučavanja, razumijevanja i povezivanja biblijskih tekstova.


stječu

Ovim student može tumačiti bitne biblijske činjenice; uočavati razliku

između analitičkog i sintetičkog pristupa tekstovima te semantički i

teološko-katehetski produbljivati temeljne biblijske pojmove kao što su

vjera, spasenje, stvaranje, savez i povezivati biblijske sadržaje sa

suvremenim problemima znanosti.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


Kratki pregled povijesnog znanstvenog istraživanja Staroga zavjeta (4)

Definicija biblijske teologije (1)

Objava i kanali objave (2)

Stvaranje u SZ (2)

Savezi u SZ (2)

Grijeh, kazna, obraćenje (4)

Bog, čovjek, svijet (2)

Sud, spasenje (2)

Razvoj kraljevskog mesijanizma (2)

Židovstvo nekada i sada (4)

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja


☐ vježbe


☒ mješovito e-učenje



☒ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad




136



bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje

nastave 0,5

Istraživanj

e Praktični rad




Pismeni

ispit

Eksperim

entalni rad 0,5 (Ostalo upisati)

Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu

Pohađanje nastave 25 %

Referati 25%

Završni usmeni ispit 50 %

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

B. K. Waltke, An Exegetical, Canonical, and

Thematic Approach An Old Testament Theology,

Zondervan, Grand Rapids (MI), 2007.

1 Google

book

E. Jacub, Theology of the Old Testament, Harper

and Row, New York and Evanston, 1958.

1 Google

book

R. E. Brown i dr. (ur.), Biblijska teologija

Staroga i Novoga zavjeta, KS, Zagreb,

1980., str. 55.-225.

2

Dopunska literatura

W. Eichrodt, Teologia dell’Antico Testamento, vol I.i II., Paideia, Brescia, 1979.

A. Rebić, Središnje teme Staroga zavjeta, KS, Zagreb 1996.

C.Tomić, Poruka spasenja Svetoga pisma Staroga zavjeta, Zagreb, 1983.

L. Krinecki, Savez Božji s ljudima prema Starom i Novom zavjetu, KS,

Zagreb, 1999., str. 1.-119.

J. J. Castelot, Religijske institucije Izraela, u: Biblijska teologija Staroga i

Novoga zavjeta, KS, Zagreb 1980, 53.-140.

E. Werber, Sarajevska Hagada (predgovor o značenju blagdana), Sarajevo, 1983.

Rabin Kotel Da-Don, Židovstvo. Život, teologija i filozofija, Profil, Zagreb,

2004. M. Jurčević, „Problem Abrahamovog monoteizma“. Stari zavjet -

vrelo vjere ikulture: zbornik radova interdisciplinarnog međunarodnog

simpozija, Rijeka, 5. i 6. prosinca 2003. Ur. I. Šporčić, 269-280. Rijeka:

Teologija u Rijeci; Zagreb: Biblijski institut, 2004., 107.-140.


koji osiguravaju

stjecanje utvrđenih

ishoda učenja

Evidencija o napretku i prihvaćanju spoznaje kroz diskusiju i pitanja.

Ostalo (prema


Biblijska teologija treba postati za studenta i kasnijeg teologa teologija

života


137

NAZIV PREDMETA PAVLOVE I PAVLOVSKE POSLANICE: UVOD I EGZEGEZA

Kod SPNZ-05 Godina



Darko Tomašević

Bodovna vrijednost

(ECTS) 4



semestru)

P S V T

60


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Cilj predmeta je upoznati navjestiteljsko djelovanje apostola Pavla;

kritički istraživati, upoznati, razumjeti, vrednovati, i aktualizirati Pavlovu

i pavlovsku misao u vremenu u kojem živimo. Steći argumentiran uvid u

teološku poruku pavlovskog opusa.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Poznavanje Biblijskog grčkog jezika i Općeg uvoda u Sveto pismo.

Osnovno poznavanje i razumijevanje novozavjetnih grčkih tekstova i

opće spoznaje o nastanku biblijskih tekstova i njihove važnosti.

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)


1. Solidno poznavati osnove Pavlove i pavlovske literature (strukturu,

sadržaj, teologiju i okolnosti nastanka).

2. Samostalno čitati Pavlove i pavlovske poslanice uočavajući

specifičnosti njihovog teološkog izraza.

3. Jasno razlikovati teologiju Pavlovih i pavlovskih poslanica od

sinoptičkih i ivanovskih spisa.

4. Interpretirati teološku poruku pojedinog odlomka Pavlovih i

pavlovskih poslanica.

5. Aktualizirati poruku egezgetiranih tekstova za naše vrijeme.

6. Izgraditi stav i vrednovati važnost Pavlove misli u aktualnom

crkvenom nauku.


stječu

Uvođenje u povijesne, teološke i književne značajke Pavlove misli te

najvažnije momente pavlovskih poslanica.

Uvid u najnovije znanstvene metode u tumačenju pavlovskih spisa.

Čitanje ključnih mjesta iz Pavlovih i pavlovskih poslanica korištenjem

stečenih znanja tijekom ovog kolegija.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen



Uvod u temu predmeta i upoznavanje literature (1);

Vrste i sastav novozavjetnih poslanica (1)

Pavlov život i Pavlova teologija; njegova motivacija i baština (4)

1 Solunjanima (analiza poruke) (2)

Poslanica Galaćanima (analiza poruke; naslovnici; vrijeme pisanja;

tema „pistis Christou“ (3)

Poslanica Filipljanima (analiza poruke; kristološki himan; vrijeme i

mjesto pisanja; jedinstvenost poslanice) (3)


138

Poslanice Filemonu (analiza poruke; pitanje ropstva; vrijeme i mjesto

pisanja; Onezimovo djelovanje) (2)

1 Korinćanima (analiza poruke; naslovnici; problemi u Korintu;

karizme; pitanje uskrsnuća u 1 Kor) (5)

2 Korinćanima (analiza poruke; jedinstvenost poslanice; tema milodara;

pitanje lažnih apostola u 2 Kor (4)

Poslanica Rimljanima (analiza poruke; jedinstvo poslanice; pitanje

opravdanja; Zakon; tema istočnog grijeha) (4)

Pseudonimnost i deuteropavlovski spisi (1)

2 Solunjanima (analiza poruke; autor i svrha pisanja) (2)

Poslanica Kološanima (analiza poruke; kristološki himan; propisi o

kućnom ćudoređu; autor; vrijeme pisanja) (3)

Poslanica Efežanima (analiza poruke; ekleziologija Ef; autor; književna

vrsta; ideje) (3)

Poslanica Titu (općenito o pastoralnim poslanicama; analiza poruke;

pitanje prezbitera) (3)

1 Timoteju (pozadina poslanice; analiza poruke; autor; pitanje

pseudoepigrafičnosti) (3)

2 Timoteju (analiza poruke; pitanje „nadahnutosti Pisma“) (2)

Za svaki spis se nastoji iznijeti na vidjelo: povod i svrha pisanja,

književna struktura, književna vrsta, sadržaj i teološka poruka dotičnog

spisa, vrijeme i mjesto nastanka.

Za egzegezu izabranih dijelova obrađuju se pojedini izabrani tekstovi s

detaljnim rječničkim, sintaktičkim, povijesnim, religijskim i teološkim

analizama. (14)

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja


Obveze studenata

Uredno pohađanje nastave; aktivno sudjelovanje; pisanje sažetaka s

predavanja; pripremanje i polaganje ispita.



bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje

nastave 1,0

Istraživanj

e Praktični rad


Referat Seminarsk

i rad (Ostalo

upisati)

Pismeni

ispit 1,3

Eksperim

entalni rad (Ostalo

upisati)

Usmeni


upisati)


vrednovanja rada

studenata tijekom





139


ispitu

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjerak

a u

knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija


zavjet (Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 2008.)




Dopunska literatura

Ivan DUGANDŽIĆ, Pavao: svjedok i apostol Isusa Krista (Zagreb: KS,

2002.)

Marinko VIDOVIĆ, Pavlovski spisi: uvod i osnove tumačenja (Split:

CuS, 2007.)

Mato ZOVKIĆ, „Poslužitelj Krista Isusa među poganima“: egzegetsko-

teološke studije o Pavlu (Sarajevo: Vrhbosanska katolička teologija,

2008.)

Josef HOLZNER, Pavao: život i poslanice (Split: Verbum, 22008.)

Marinko VIDOVIĆ, Od križa do uskrsnuća: Temeljna poruka Prve

poslanice Korinćanima (Zagreb: Hrvatsko biblijsko društvo i Teovizija,

2007.)

Petar WALKER, Stopama Svetoga Pavla: ilustrirani vodič po Pavlovim

putovanjima (Zagreb: KS, 2008.)

Karl RAHNER - Zvonimir HERMAN, Siromašni poradi kraljevstva

Božjega: teološki - biblijski - pastoralni vidici (Zagreb: KS, 1990.)

Amédée BRUNOT, Sveti Pavao i njegova poruka (Zagreb: KS, 1995.)

Viktor BURIĆ, Sveti Pavao kao pisac (Zagreb: Kršćanska sadašnjost;

Rijeka: Teologija u Rijeci, 2009.)

Novozavjetni komentari poslanica u izdanju Dobre Vesti iz Novog Sada

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja




razumijevanje, povezivanje i sposobnost aktualizacije pavlovske misli.

Propitivanja, rasprave, vrednovanje kritičkih zapažanja, pisani i usmeni

ispit.

Ostalo (prema



140

NAZIV PREDMETA TEOLOŠKA ANTROPOLOGIJA I

Kod DT-02 Godina



Bernadić

Bodovna vrijednost

(ECTS) 3



semestru)

P S V T

45


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Sustavno predstavljanje kršćanskog teološkog nauka o čovjeku, ljudskoj

zajednici i stvorenome vidljivome i nevidljivome svijetu u svjetlu Božje

objave.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Opće poznavanje kršćanske vjere, filozofije i povijesti. Poznavanje

temelja dogmatskog bogoslovlja.

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)

1. Naznačiti ulogu, mjesto i smisao teološke antropologije unutar

dogmatskog bogoslovlja, kao i unutar kršćanske teologije uopće;

2. Definirati temeljne termine teološke antropologije;

3. Protumačiti sadržaj Božje objave o svijetu i čovjeku;

4. Usporediti sadržaj kršćanske teološke antropologije s drugim

antropološkim nacrtima;

5. Sustavno povezati crkveni i teološki nauk o čovjeku i svijetu.

6. Naznačiti smjernice praktične primjene teološke antropologije u

pastoralu Crkve;


stječu

Po završetku kolegija očekuje se da student stekne dublji uvid i

poznavanje teološke antropologije, te da novostečeno znanje može

integrirati sa sadržajem ostalih teoloških traktata i disciplina.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


- Mjesto i uloga teologije stvaranja unutar teološke antropologije;

- Teologija stvaranja i svjetovne znanosti: povijest problema, slučaj

Galileo Galilei, današnji odnos teologije stvaranja i svjetovne znanosti;

mogućnosti suradnje i aporijska pitanja;

- Teologija stvaranja i biblija: povijesna pozadina, jahvistička i

elohistička tradicija, ostali biblijski tekstovi o stvaranju svijeta i

čovjeka; Novozavjetni nauk o stvaranju: Isusov nauk, pavlovska i

nepavlovska antropologija;

- Povijesno-teološki razvoj: inkulturacija biblijske objave u antičkoj

sredini; kršćanska apologetika i sučeljavanje s gnozom; Marcijonovo

krivovjerje i reakcija Crkve; Stvaranje iz ničega i pitanje stvaranja

vremena; Teologija stvaranja u skolastici: tomističko i nominalističko

poimanje naravi i milosti; Novija teologija stvaranja: De Chardinov

pokušaj pomirenja kršćanske objave i evolucionizma; enciklika

Humani generis i novi dijaloški stav Crkve naspram evolucionizma;


141

- Kršćansko shvaćanje čovjeka i tajna čovjekovog grijeha; smisao

stvaranja i dobrota stvorenja; povijesno-teološki nauk o istočnome

grijehu; pitanje spasenja nekrštene djece;

- -Problem zla u svijetu u kontekstu općeg teodicejskog pitanja:

Epikurovo postavljanje problema; antički pokušaji pronalaska

odgovora; Nadvladavanje zla i patnje u budizmu; Biblijski odgovor na

pitanje zla i patnje u svijetu: starozavjetni i novozavjetni odgovor;

- Božje stvaranje razumnih nevidljivih stvorenja: demoni i anđeli;

- Pitanje Božje milosti: Problem: još uvijek aktualna problematika ili

relikt nekog arhaičnog svjetonazora; mjesto i uloga nauke o milosti u

kršćanskoj teologiji i nauku Crkve; Temeljni pojmovi: stvorena i

nestvorena milost, izvanjska, unutarnja, ulivena, posvećujuća …

- Starozavjetne pretpostavke nauka o milosti: prijateljstvo s Bogom i

teologija Saveza; pitanje grijeha i njegovog oproštenja;

- Novozavjetni nauk o milosti: evanđelja, pavlovski i ivanovski tekstovi;

Jakvljeva poslanica;

- Patristički razvoj: općenite razlike istočne i zapadne teološke misli,

pelagijanska rasprava i pobjeda augustinizma;

- Skolastički nauk o milosti: pitanje suodnosa naravnog i nadnaravnog

reda u tomizmu i nominalizmu; Duns Skotovo promišljanje naravi

Božje moći i reda spasenja.

- Protestantizam i odgovor Tridentskog sabora: povijesna pozadina

problema: stanje Crkve prije reformacije; Lutherovo iskustvo vjere i

osobne teološke pretpostavke; reformatorski stav o milosti; pitanja

suodnosa vjere i djela; Odgovor Tridentskog sabora;

- Schleirmacher i odstupanje od protestantske ortodoksije, te Barthov

pokušaj povratka istoj; Barthova kritika analogie entis;

- Unutarcrkvene rasprave o milosti u Novom vijeku: pitanje spasenja

predaka novoobraćenih urođenika i začetak nauka o anonimnim

kršćanima: Franjo Suarez; Kasnije rasprave: Rosmini i de Lubac.

- Pitanja nauka o milosti danas: južnoamerička politička teologija:

Crkva kao sakrament Duha Svetoga i pitanje milosti kao pitanje

adekvatne vjerske prakse; von Balthasarova kritika radikalnih

katoličkih pokreta;

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja


☐ vježbe





☒ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad





bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

Pohađanje






142

bodova odgovara


predmeta):

Pismeni

ispit Da

Eksperiment


Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu


Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

L. NEMET, Teologija stvaranja, KS,

Zagreb, 2003.

A. MATELJAN, Obdareni ljubavlju. Uvod

u teologiju milosti, CS, Split, 2006.

J. RATZINGER/Benedikt XVI., U početku

stvori Bog. Promišljanja o stvaranju i

grijehu, Verbum, Split, 2008.,

Dopunska literatura

F. COURTH, Kršćanska antropologija. Bog – čovjek – svijet, UPT,

Đakovo, 1998.; Flick M. – Alszeghy Z., Temelji teološke antropologije,

(skripta), Sarajevo 1983.; I. KEŠINA, Stvaranje evolucijom, CS, Split,

2012.; F. FACCHINI, Izazovi evolucije, KS, Zagreb, 2011.; V. BAJSIĆ,

Na rubovima Crkve i civilizacija, KS, Zagreb, 1972.; K. RAHNER, Zur

Theologie des Todes. u: Quaestiones Disputatae (2), Izdano od K.

Rahnera i H. Schliera, Verlag Herder Freiburg, Zweite Auflage, 1958.;

L. BOROS, Mysterium Mortis. Der Mensch in der letzten Entscheidung.

Walter-Verlag Olten und Freiburg im Breisgau, Siebte Auflage, 1967.

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja

Anketa

Ostalo (prema



143

NAZIV PREDMETA BOGOŠTOVLJE I KREPOSTI

Kod MT-03 Godina



Maros

Bodovna vrijednost

(ECTS) 2


Način izvođenja


semestru)

P S V T

30


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Preko kolegija Bogoštovlje i krjeposti potrebno je prikazati autentični

napredak u rastu savršenstva kršćanskog života koji se odvija na relaciji

čovjekov Bog i njegov bližnji.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Razumijevanje i shvaćanje osnovne moralne kao i biblijske teologije i

njezine terminologije. Kompetencije se trebaju temeljiti na vlastitoj i

kritičkoj sposobnosti donošenja prosudbe moralnog fenomena na temelju

Kristovih moralnih načela.

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)


koje Krist poziva te uzdizanje na nadnaravne relacije preko božanskih

krjeposti i usavršavanje onih stečenih.




mjera dobra.

4. Upoznati optimalnu mogućnost prema približavanju idealnom

moralnom životu preko posebnih krjeposti vjere, nade i ljubavi.

5. Prihvaćanje Božje spasonosne inicijative preko života u milosti s

Bogom.


stječu

Bogoštovne krjeposti u svojoj srži usmjeravaju život kršćanina na

aktivnu djelotvornu vjeru koja počiva na nadi unatoč ljudskom beznađu

te potiču na neizmjernu i beskrajnu ljubav prema čovjeku. One razvijaju

svijest o potrebi ispunjavanja vjerskih dužnosti koje proizlaze iz

nasljedovanja Krista. Preko njih dolazimo do ključne spoznaje o

temeljnoj razlici između kršćanskog morala i humanističke etike odnosno

humanizma utemeljenog na filozofskim postavkama. One omogućuju

kvalitetniji uvid u temeljne razlike ali i bliskosti između dogmatskog i

moralnog viđenja kršćanskog djelovanja utemeljena na Kristovu životu.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


1. Bogoštovne krjeposti – pojam, objekt, prožimanje, Biblija i teološke

krjeposti (2 sata)

2. Pojam vjere – potreba, objekt, vjera u Bibliji; Pavlova vizija vjere;

Grijesi protivni vjeri; Usavršavanje vjere (4 sata)

3. Pojam nade – biblijski pregled; teologija teološke krjeposti; Grijesi

beznađa (3 sata)

4. Pojam ljubavi – razdioba, objekt i potreba; Protivni grijesi; Pitanje

čovjekoljublja; povreda ljubavi (3 sata)

5. Kultni život – pojam i bit religije; metode, objekt i čini (3 sata)


144

6. Slavljenje Dana Gospodnjeg (3 sata)

7. Molitva – pojam, potreba (3 sata)

8. Zavjet – pojam, vrste, uvjeti, obveze; zakletva i zaklinjanje (3 sata)

9. Grijesi protivni religiji – praznovjerje; Nepoštivanje Boga (3 sata)

10. Novi religiozni pokreti (3 sata)

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad



literature.



bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje



Referat Seminarski


Pismeni

ispit 0,5

Eksperiment


Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom nastave

i na završnom ispitu

Prisutnost i aktivno sudjelovanje u nastavi – 25%



Obvezna literatura



Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Bernhard Häring, Kristov zakon II, KS

Zagreb, 1980

Tomislav Jozić, Porijeklo moralnoga

zakona, Napredak, Sarajevo, 2010.

Romanus Cessario, Kreposti, KS, Zagreb 2007.

Dopunska literatura

Marinko Perković, Prema moralnoj zrelosti, Sarajevo 2009.

Charles Taylor, Etika autentičnosti, Split 2009.

S. Pinckaers, Pavlov i Tomin nauk o duhovnom životu, KS, Zagreb 2000.;

J. Razinger, O vjeri, nadi i ljubavi, Verbum, Split 2007.

Načini praćenja

kvalitete koji



Osobne konzultacije, kolokvij, pismeni i usmeni ispit

Ostalo (prema



145

NAZIV PREDMETA LITURGIKA II: LITURGIJSKA GODINA I ŠTOVANJE

SVETIH I ČASOSLOV

Kod LIT-02 Godina



Pavlović

Bodovna vrijednost

(ECTS) 3


Knežević

Način izvođenja


semestru)

P S V T

45


učenja x

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Studentima se želi omogućiti upoznavanje „simbola vremena“ i nužne

obredne sastavnice svih liturgijskih slavlja kao i temeljenih liturgijskih

pojmova i sadržaja crkvene odnosno liturgijske godine. U svemu tome

posebno mjesto zauzima štovanje svetih kao i Božanski časoslov.

Upoznati povijesni razvoj i teološke temelje prostora liturgijskih slavlja.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Potrebno je prethodno odslušati Uvod u misterij Krista i povijest

spasenja, Opći uvod u Sveto Pismo i Liturgiku: Povijest i Teologiju

liturgije.

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)


samostalno prenošenje sadržaja koje predmet obuhvaća.


stječu

Student ovladava temeljnim pojmovima i sadržajima crkvene odnosno

liturgijske godine, Štovanjem svetih u Katoličkoj crkvi tijekom godine

kao i Božanski časoslov.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


Liturgijska godina: Temporal:

1. Kozmičko vrijeme i ljudski život,

2. Židovski blagdanski kalendar,

3. Kristov pashalni misterij – srce crkvene godine,

4. Nedjelja kao praslavlje pashalnog misterija,

5. Uskrs i uskrsni blagdanski krug,

6. Božić i njegov blagdanski krug,

7. Vrijeme „Kroz godinu“.

Štovanje svetih i časoslov: Sanktoral:

1. Sanktoral crkvene godine:

2. Načelo o čašćenju svetaca,

3. Blagdani i spomendani Majke Božje Marije,

4. Svetačka slavlja Rimskog kalendara,

5. Nacionali liturgjski kalendari,

6. Biskupijski i redovnički kalendar,

7. Imendanski kalendar.

8. Crkvena godina i časoslov,

9. Exkurs: Problematika stalnog kalendara.


146

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad





bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje

nastave x

Istraživanj

e Praktični rad

Kolokviji x Esej (Ostalo upisati)

Referat x Seminarsk


Pismeni

ispit x

Eksperim


Usmeni

ispit x Projekt (Ostalo upisati)


vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu



Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Adam,A., Slaviti crkvenu godinu. Povijest i

značenje nakon liturgijske obnove. Sarajevo

2003.

Adam,A., Uvod u katoličku liturgiju. Zadar

1993.

Schnitzler,Th., Što znači molitva časova.

Pomoć za novi duhovni početak. Zagreb

2009.

Bieritz,H.H., Crkvena godina. Svetkovine,

blagdani i spomendani u povijesti i danas.

Zagreb 2010.

Opća uredba liturgije časova, u: Časoslov

rimskog obreda. I. Božićni ciklus liturgijske

godine: Vrijeme došašća. Božićno vrijeme.

Zagreb 1984., 7-65.

x x

Dopunska literatura

Martimort,A.G. i dr., L'Église en prière. IV La liturgie et le temps. Paris

1983.

Meyer,H.B. i dr., Gottesdienst der Kirche. Handbuch der

Liturgiewissenschaft. Feiern im Rhytmus der Zeit I. Herrenfeste in

Woche und Jahr. Svezak 5. Regensburg 1983.


147


Liturgiewissenschaft. Feiern im Rhytmus der Zeit II/1. Der Kalender.

Feste und Gedenktage der Heiligen. Svezak 6,1. Regensburg 1994.

Reifenberg,H., Fundamentalliturgie. Grundelemente des Christlichen

Gottesdienstes. Svezak II., Klosterneuburg 1978.



Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja







Ostalo (prema


Poduzeti sve kako bi kolegij Liturgika: Temporal i Sanktoral dobila svoje

mjesto u životu Katoličke crkve.


148

NAZIV PREDMETA EKUMENSKO BOGOSLOVLJE

Kod ET-01 Godina



Tomo Vukšić

Bodovna vrijednost

(ECTS) 3



semestru)

P S V T

30


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Uočavanje i razlikovanje raznih kršćanskih Crkava i crkvenih zajednica.

Razumjeti sve ono što ih ujedinjuje, ali i koje su doktrinarne i druge

razlike koje ih razjedinjuju. Razvijati kritičko, analitičko i sintetičko

razmišljanje i pronalaženje putova i načina za rad oko jedinstva svih

kršćanskih zajednica i konfesija.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)


1. Protumačiti predmet, sadržaj i metode teološkog rada i problematike

razjedinjenosti kršćanskih Crkava i crkvenih zajednica.

2. Analizirati povijesne, društvene i teološke okolnosti koje su dovele

do raznih raskola.

3. Upoznati najnovije dokumente Kat. crkve, a i drugih Crkava o

ekumenizmu.

4. Pronalaziti načine i putove dijaloga, suradnje i zajedničkog hoda

prema jedinstvu.


stječu

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


Ekumenizam kao 'znak vremena' na kraju 19. i na početku 20.st. (2).

Nastanak i razvoj 'Molitvene osmine za jedinstvo kršćana' (2).

Međ. misijska konferencija u Edinburgu 1910. god.( 2).

Vrijeme iza I. svjet. rata. Nastanak 'Života i djelovanja' te 'Vjere i

ustrojstva' (2).

Osnivanje 'Ekumenskog (Svjetskog) vijeća Crkava- Amsterdam 1948. god.(2).

Velike Skupštine EVC-a ( od Amsterdama do Porto Alegre-a i Busana

(1948-2013. god) (2).

Katolička crkva i pitanje ekumenizma do Drugog vat. sabora (2).

Drugi vat. sabor i dekret 'Unitatis redintegratio' (2).

Katolička 'načela' ekumenizma (UR, 1.pogl.) (1).

Vršenje ekumenizma (UR 2.pogl), (1).

Ivan Pavao II i enciklika 'Ut unum sint' (1).

Plodovi dijaloga (2).

Katoličko-pravoslavni dijalog i rezultati tog dijaloga (2).

Katoličko-luteranski dijalog i rezultati tog rada (2).


149

Katoličko-anglikanski dijalog i rezultati (2).

Vizije i naznake mogućeg sjedinjenja kršćanskih Crkava i crkvenih

zajednica- razne 'radne teorije' (2).

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad





bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje



Referat Seminarski


Pismeni

ispit

Eksperiment


Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu

Završni usmeni ispit.

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

PERIĆ R. - LACKO M., Dekret o

ekumenizmu…., Zagreb 1987., str. 17-191;

VUKŠIĆ T., Mi i oni. Siguran identitet

pretpostavka susretanja, Sarajevo 2000;

IKIĆ N., Ekumenske studije i dokumenti,

Sarajevo 2003.

Dopunska literatura

PERIĆ R., Ekumenske nade i tjeskobe, Mostar 1993.;

MIZ R., Uvod u ekumensku teologiju, Vetrnik 2001.;

URBAN H. J. - WAGNER H (her.), Handbuch der Ökumenik, I-III,

Paderborn 1985-1987;

FRIES H. - RAHNER K., Unione delle Chiese possibilità reale, Brescia 1986.;

LUBAC H. de, Pluralismo di Chiese o unità della Chiesa?, Brescia

1973.;Orthodoxie im Dialog… Eine Dokumentensammlung, Trier 1999.

Načini praćenja

kvalitete koji


Osobne konzultacije, anketa, evidencija nazočnosti predavanjima,

prikazi pojedinih članaka, manjih studija ili jednog dijela knjige.


150

utvrđenih ishoda

učenja

Ostalo (prema



151

NAZIV PREDMETA KANONSKO PRAVO: UVOD, I. I III. KNJIGA

Kod KP-01 Godina



Jurišić

Bodovna vrijednost

(ECTS) 3

Suradnici Dr. sc. Bernarda

Horvat

Način izvođenja


semestru)

P S V T

45


učenja /

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

- Upoznati studente s osnovnim sadržajem pojmova prava i

pravednosti, te kanonskoga prava i njegove uloge u životu Crkve;

predstaviti razvoj kanonskoga prava u povijesti Katoličke crkve s

posebnim naglaskom na nastanak Zakonika iz 1917., te na nastanak,

sadržaj, glavne značajke i novosti Zakonika iz 1983.

- Omogućiti studentima temeljno poznavanje osnovne kanonske

terminologije; razumijevanje i primjenu odredbi Zakonika

kanonskoga prava iz 1983., I. knjige (Opće odredbe) te stvoriti

preduvjete za razumijevanje ostalih knjiga Zakonika.

- - Osposobiti studente za temeljno poznavanje razumijevanje i

praktičnu primjenu kanonskih normi III. knjige Zakonika

kanonskoga prava iz 1983., (Naučiteljska služba Crkve).

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Poznavanje osnova latinskoga jezika, filozofije, crkvene povijesti,

dogmatike, fundamentalne teologije.

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)


1. Definirati i razlikovati temeljne kanonske pojmove;

2. Stvoriti preduvjete za razumijevanje ostalih knjiga Zakonika

kanonskoga prava;

3. Razumjeti nakanu crkvenoga zakonodavca i pravno uređenje

Katoličke crkve;

4. Poznavati opće i krajevno kanonsko pravo Katoličke crkve u materiji

I. i III. knjige;

5. Primjenjivati sadržaj kanonskog prava u životu Crkve i društva (u

izvođenju nastave vjeronauka u osnovnim i srednjim školama);

6. Pružiti kanonsko-pravni savjet ili mišljenje, vršiti administrativne

poslove.


stječu

- Osposobljenost za prezbiterat, đakonat i druge pastoralne službe;

- Primjena znanja iz kanonskog prava u planiranju i izvođenju

vjeronaučne nastave u školi i u župnoj zajednici;

- Tumačenje i primjena kanonskog prava u pastoralnom djelovanju;

- - Osposobljenost za aktivno i ispravno sudjelovanje u zadacima

evangelizacije u Crkvi i društvu.


152

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


1. Uvod u kanonsko pravo latinske Crkve.

2. Pravo u ljudskoj stvarnosti.

3. Pravo u crkvenoj stvarnosti.

4. Povijesna sinteza izvora kanonskog prava: Tisućljeće parcijalnih zbirki

(od početka Crkve do XII. st.); Srednjovjekovna sinteza: Corpus Iuris

Canonici (od XII. do XVI. st.).

5. Povijesna sinteza izvora kanonskog prava: Zalaganje za reformu: od

Tridentinskog sabora do prvog Zakonika (XVI.-XX. st.).

6. Zakonik kanonskoga prava iz 1917. (nastanak, narav, podjela).

7. II. vatikanski sabor i njegov utjecaj na sadašnje zakonodavstvo.

8. Zakonik kanonskoga prava iz 1983. (nastanak, narav, podjela,

provedba).

9. Kodifikacija istočnoga prava - Zakonik kanona istočnih Crkava iz

1990.

10. Crkveno zakonodavstvo među Hrvatima.

11. Uvod u sadržaj I. knjige Zakonika: OPĆE ODREDBE (kann. 1-203).

Uvodni kanoni 1-6.

12. Crkveni zakoni: definicija, vlastitosti crkvenih zakona.

13. Vrste, obvezatnost, proglašenje.

14. Tumačenje i razumijevanje crkvenih zakona, dopuna pravnih

praznina, opoziv, kanonizacija građanskih zakona.

15 Običaji.

16. Opće odluke i upute.

17. Pojedinačni upravni akti: zajedničke odredbe.

18. Pojedinačne odluke i zapovijedi.

19. Otpisi.

20. Povlastice. Oprosti.

21. Statuti i pravilnici.

22. Kanonsko-pravni položaj fizičkih osoba.

23. Kanonsko-pravni položaj pravnih osoba.

24. Pravni čini.

25. Nedostaci pravnog čina.

26. Vlast upravljanja. Vrste vlasti upravljanja.

27. Sudjelovanje vjernika laika u vlasti upravljanja.

28. Referati.

29. Crkvene službe.

30. Povjeravanje crkvene službe: slobodno podjeljivanje, predlaganje,

izbor, molbeni izbor.

31. Gubitak crkvene službe: odreknuće, premještaj, uklanjanje, oduzeće.

32. Zastara i računanje vremena u kanonskom pravu.

33. Uvod u sadržaj III. knjige Zakonika: NAUČITELJSKA SLUŽBA

CRKVE (kann. 747-833).

34. Naviještanje Božje riječi.

35. Propovijedanje Božje riječi.

36. Katehetsko poučavanje.

37. Crkvena misijska djelatnost.

38. Katolički odgoj.

39. Škole. Katoličke škole.


153

40. Katolička sveučilišta i druge visokoškolske ustanove.

41. Crkvena sveučilišta i fakulteti. Crkveni instituti.

42. Sredstva društvenog priopćivanja i posebno knjige.

43. Pravna sredstva zaštite crkvene zajednice: ispovijest vjere, kanonski

mandat.

44. Referati.

45. Utvrđivanje i vrednovanje rada studenata. Studentska evaluacija rada

na predmetu.

Vrste izvođenja

nastave:

x predavanja


☐ vježbe




x samostalni zadaci

☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad





bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje





Pismeni

ispit

Eksperiment


Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu

Aktivnost na nastavi – 20%

Referat – 20%

Dva kolokvija – 30%


Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Zakonik kanonskoga prava s izvorima,

Zagreb, 1996.

NUIĆ V. B., Opće pravo Katoličke Crkve,

Zagreb, 1985.

ŠKALABRIN N., Uvod u kanonsko pravo,

Đakovo, 1994.

BRKAN J., Opće odredbe Zakonika

kanonskoga prava, Makarska, 1997.

ŠALKOVIĆ J., Pravni elementi

evangelizacijskog poslanja Crkve. Komentar

III. knjige Zakonika, Zagreb, 2014.


154

Dopunska literatura

BERLJAK M., Novi crkveni zakonik – Kodeks kanonskoga prava Ivana

Pavla II. – Nastajanje – proglašenje – stupanje na snagu – sadržaj,

Bogoslovska smotra 53, (1983.), 165-182.

ŠALKOVIĆ J., Zakonik kanonskog prava – teološko-pravna sinteza

Sabora, u Bogoslovska smotra 75., (2005.), 767–792.

ŠALKOVIĆ J., Vjernici laici u naučiteljskoj službi Crkve, Bogoslovska

smotra 75 (2005.), 315–342.

ŠALKOVIĆ J., Ispovijest vjere (kan. 833), pravna zaštita crkvene

zajednice, Bogoslovska smotra 81 (2011.), 243–266.

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja

Studenti će aktivno pratiti nastavu, a njihov će rad biti praćen i kroz

izradu referata, polaganje kolokvija te usmenog ispita. Na početku

semestra studenti će biti usmeno i pismeno obaviješteni o načinima

sudjelovanja u nastavi, te će ih se poticati na aktivno praćenje pravne

literature i materijala koji će biti uvršteni u dio materije za samostalno

usavršavanje i pomoć u polaganju ispita.

Krajem semestra biti će izvršena evaluacija predmeta i nastavnika.

Podaci o napretku studenata i o postizanju ishoda učenja koristit će se za

samoevaluaciju nastavnika i eventualno restrukturiranje nastave, metode

rada i ocjenjivanja studenata.

Ostalo (prema



155

NAZIV PREDMETA OSNOVNA RELIGIJSKA PEDAGOGIJA I KATEHETIKA

Kod RPK-03 Godina



Pavlović

Bodovna vrijednost

(ECTS) 3



semestru)

P S V T

30


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Omogućiti studentima poznavanje temeljnih pitanja i sadržaja religijske

pedagogije i katehetike te ukazati na strukturalnu i misaonu povezanost

teoloških, filozofskih i humanističkih disciplina u znanstvenom pristupu,

teorijskom i praktičnom promišljanju vjerskog odgojno djelovanja Crkve

na različitim mjestima odgoja. Studenti upoznaju religijsko-pedagošku i

katehetsku terminologiju, aktualnu misao i središnja pitanja vjerskoga

odgoja i obrazovanja, povezuju ih i kritički promišljaju u kontekstu

temeljnoga poslanja Crkve na području suvremene evangelizacije i

kateheze, odnosno vjeronauka u školi.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Poznavati temeljnu terminologiju iz područja biblijskih znanosti i

teologije, opće pedagogije, opće i razvojne psihologije te osnovne

elemente didaktike i metodike vjeronaučne nastave što im omogućuje

sposobnost uočavanja, kritičke analize i komparacije sadržaja iz različitih

disciplina.

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)

- Studenti će biti u stanju:

- obrazložiti znanstveno teološko i pedagoško utemeljenje religijske

pedagogije i katehetike unutar teološkog studija i njezinu

interdisciplinarnu poveznicu s odgojnim znanostima;

- uočiti i kritički analizirati odnos društvenog i kulturnog konteksta u

shvaćanju i razvoju religioznoga odgoja i kateheze na različitim

mjestima vjerskog odgoja i odgojnoga djelovanja Crkve;

- smjestiti vjerski odgoj i katehezu u evangelizacijski i pastoralni

kontekst Katoličke Crkve i objasniti njegovo mjesto u njezinu

odgojnom poslanju i djelovanju u suvremenom svijetu;

- poznavati i vrjednovati identitet, narav, sadržaj i zadaću religioznog

odgoja i kateheze u kontekstu crkvene diakonije, koinonije, martirije

i liturgije;

- poznavati odgojna mjesta i osobe te njihovu zadaću i odgovornost u

ostvarenju religioznoga odgoja i kateheze u obitelji, župnoj zajednici

i školi, te suodnos školskoga vjeronauka i župne kateheze;

- obrazložiti crkveno-teološko i antropološko-pedagoško utemeljenje

vjeronauka u školi (i njegovu prisutnost u školama kod nas i u

Europi), te njegovu odgojnu i obrazovnu važnost i zadaću u

demokratskoj i pluralnoj školi;


156

- poznavati temeljne metodološke odrednice religioznog odgoja i

kateheze;

- poznavati i objasniti temeljne duhovno-vjerničke i stručne

kompetencije nastavnika vjeronaučne nastave, kateheta i voditelja

župne kateheze.


stječu

- Razumijevanje osnovne terminologije i interpretacija središnje

tematike i osnovnih sadržaja iz područja religijske pedagogije i

katehetike;

- Poznavanje i analiza znanstveno-istraživačkih pristupa i kretanja u

području religijske pedagogije i katehetke u kontekstu aktualnih

društveno-kulturnih i odgojno-obrazovnih prilika u Crkvi i društvu,

osobito u poveznici školskoga vjeronauk i župne kateheze;

- Poznavanje i sposobnost vrjednovanja središnjih vjeronaučnih ciljeva

i sadržaje te mogućnosti, značenje i putove vjerskoga odgoja u

obitelji, školi i župi;

- Poznavanje i sposobnost obrazloženja teološkog i antropološko-

pedagoškog utemeljenje vjeronauka u školi, te mogućnosti

ostvarivanja zadaće i odgojnih ciljeva suvremene škole, osobito

cjelovitoga odgoja i obrazovanja učenika u poveznici različitih

odgojnih mjesta i čimbenika.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


Kolegij obrađuje sljedeću tematiku:

1. Religijska pedagogija i katehetika kao teološka i pedagoška

disciplina, njezino znanstveno utemeljenje i zadaća;

2. Religijska pedagogija i katehetika i odgojne znanosti –

interdisciplinarna suradnja i zadaća;

3. Kratki pregled razvoja kateheze i katehetike od prve Crkve do danas

(na općem planu i na hrvatskom govornom području);

4. Religiozni odgoj i kateheza pred suvremenim crkveno-pastoralnim,

društvenim i kulturnim izazovima;

5. Evangelizacija i kateheza – izazovi nove evangelizacije u svjetlu

crkvenih dokumenata (Evangelli nuntiandae (1975.), Catechesi

tradendae (1979.), Općeg direktorija za katehezu (1997.) i Evangelii

Gaudium (2013.);

6. Mjesto vjerskog odgoja i kateheze u pastoralnom poslanju Crkve,

osobito u kontekstu nove evangelizacije;

7. Narav, identitet i zadaća religioznoga odgoja i kateheze danas;

8. Kateheza kao posluživanje Riječi i navještaj Krista (martirija);

9. Kateheza i inkulturacija vjere, kateheza i novi govor vjere;

10. Važnost religioznog i vjerskog iskustva u katehetskoj komunikaciji;

11. Religiozni odgoj i kateheza kao inicijacija u vjeru i odgoj vjere (od

obraćenja do pune zrelosti vjere);

12. Kateheza kao djelo Crkve (odgojna mjesta, osobe i odgovornosti) i

odgoj osjećaja crkvenosti (koinonija);

13. Kateheza u službi odgoja za socijalno-karitativno zalaganje

(diakonija);

14. Župna zajednica i školski vjeronauk (teološko i pedagoško

utemeljenje školskoga vjeronauka);

15. Status, značenje i modeli školskog vjeronauka u Europi danas;


157

16. Odnos kateheze i liturgije (liturgija);

17. Metodološka dimenzija religioznog odgoja i kateheze;

18. Duhovno-vjernički i stručni identitet i formacija vjeroučitelja i

kateheta.

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☒ mentorski rad





bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje





Pismeni

ispit

Eksperiment


Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu

Redoviti dolazak na predavanja i aktivno sudjelovanje u raspravama

tijekom nastave. Predstavljanje referata i samostalnih zadataka te

sudioništvo u raspravi i kritičkom razmišljanju o referatima drugih

kolega i kolegica. Kolokvij i završni usmeni ispit provodi se na osnovi

obvezatne literature.

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

E. Alberich, Kateheza danas. Priručnik

fundamentalne katehetike, Zagreb, 2002. (+

power point prezentacija)

Kongregacija za kler, Opći direktorij za

katehezu, KS, Zagreb, 1997.

Papa Franjo, Evangelii Gaudium, KS,

Zagreb, 2013.

Dopunska literatura

Pavao VI, Evangelii nuntiandi, KS, Zagreb, 1976.;

Ivan Pavao II, Catechesi tradendae, GK, Zagreb, 1979.;

M. Pranjić, Religijska pedagogija, KSC, Zagreb, 1996.

A. Pavlović, Putovima vjerskog odgoja, Obitelj, Škola, Župna zajednica,

Mostar, 2005.

A. Th. Filipović, U službi zrelosti vjere i rasta osoba, GK, Zagreb, 2011.

M. Šimunović, Kateheza prvenstvena zadaća Crkve. Identitet i

perspektive hrvatske pokoncilske kateheze i katehetike, Zagreb, 2011.

(str. 95-173)


158

V. B. Mandarić – A. Hoblaj – R. Razum, Vjeronauk – izazov Crkvi i školi,

Zagreb, 2011.

I. Pažin, Vjeronauk u školi. Izabrane teme, Đakovo, 2010.

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja

Studenti će aktivno sudjelovati u nastavi. Kratki referat na zadanu temu

prezentirat će pred drugim studentima. U dogovorenim konzultacijama

studenti će dobivati informacije o napretku i stjecanju određenih

kompetencija. Praćenje napredovanja studenata i usvajanja kompetencija

posebno će se vrjednovati kroz samostalan rad, kolokvij i ispit. Na kraju

semestra provest će se vrjednovanje predmeta i nastavnika s ciljem

samovrjednovanje i reorganizacije sadržaja predmeta.

Ostalo (prema



159

NAZIV PREDMETA OSTALE POSLANICE I OTKRIVENJE: UVOD I EGZEGEZA

Kod SPNZ-06 Godina

studija/semestar IV./ljetni


Darko Tomašević

Bodovna vrijednost

(ECTS) 3



semestru)

P S V T

45


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Cilj predmeta je upoznati se s ostalom novozavjetnom literaturom koja

ne pripada u užem smislu pavlovskom korpusu, ali je s njim povezana,

kao i obrađivanje dijela „katoličkih“ poslanica. Kritički istraživati,

upoznati, razumjeti, vrednovati, i aktualizirati poruku tih spisa u vremenu

u kojem živimo. Steći argumentiran uvid u teološku poruku dotičnih

spisa.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Poznavanje Biblijskog grčkog jezika i Općeg uvoda u Sveto pismo.

Osnovno poznavanje i razumijevanje novozavjetnih grčkih tekstova i

opće spoznaje o nastanku biblijskih tekstova i njihove važnosti.

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)


1. Solidno poznavati osnove ostatka novozavjetnog korpusa (strukturu,

sadržaj, teologiju i okolnosti nastanka).

2. Samostalno čitati „katoličke“ poslanice i ostale spise koji su

proučavaju, uočavajući specifičnosti njihovog teološkog izraza.

3. Jasno razlikovati teologiju „katoličkih“ poslanica od Pavla te

sinoptičkih i ivanovskih spisa.

4. Aktualizirati poruku egezgetiranih tekstova za naše vrijeme.


stječu

Uvođenje u povijesne, teološke i književne značajke ostatka

novozavjetnih spisa te najvažnije momente tih djela.

Uvid u najnovije znanstvene metode u tumačenju navedenih spisa.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen




Poslanice Hebrejima (analiza poruke; struktura i književna vrsta; autor;

vrijeme pisanja; naslovnici; struktura) (4)

1 Petrova poslanica (analiza poruke; pitanje trpljenja u poslanici;

povezanost s Pavlovom tradicijom; autor; vrijeme nastanka; naslovnik)

(4)

Jakovljeva poslanice (analiza poruke; pozadina; odnos vjere i djela;

„bolesničko“ pomazanje; književna vrsta; autor; vrijeme nastanka;

kanoničnost poslanice) (4)

Judina poslanica (analiza poruke; korištenje nekanonske literature; žanr;

autor; vrijeme pisanja; kanoničnost poslanice) (3)

2 Petrova poslanica (analiza poruke; autor; vrijeme nastanka;

kanoničnost i rani katolicizam) (3)


160

Knjiga Otkrivenja (apokaliptika; analiza poruke; struktura; uloga

liturgije; autor; životna situacija naslovnika; vrijeme nastanka) (6)

Za svaki spis se nastoji iznijeti na vidjelo: povod i svrha pisanja,

književna struktura, književna vrsta, sadržaj i teološka poruka dotičnog

spisa, vrijeme i mjesto nastanka.

Za egzegezu izabranih dijelova obrađuju se pojedini izabrani tekstovi s

detaljnim rječničkim, sintaktičkim, povijesnim, religijskim i teološkim

analizama. (15)

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja


Obveze studenata Uredno pohađanje nastave; aktivno sudjelovanje; pisanje sažetaka s

predavanja; pripremanje i polaganje ispita.



bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje



Referat Seminarski


Pismeni

ispit 0,9

Eksperiment


Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu




Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija



2008.)




Mato ZOVKIĆ, „Crkva i siromasi prema

Jakovljevoj poslanici“, O kraljevstvu

nebeskom - novo i staro: zbornik radova u

čast Bonaventuri Dudi, ur. Mario CIFRAK

(Zagreb: Kršćanka sadašnjost, 2001.), 313-

343.

Nikola HOHNJEC, „Govor o Bogu u knjizi

Otkrivenja“, Neka iz tame svjetlost zasine!

Zbornik radova u čast prof. dr. sc.


161

Adalbretu Rebiću povodom 70. obljetnice

života i 40. obljetnice profesorskoga rada,

ur. Mario CIFRAK - Nikola HOHNJEC

(Zagreb: KS, 2007.), 495-508.

Mato ZOVKIĆ, Jakovljeva poslanica u

Bibliji i Crkvi (Zagreb: Hrvatsko biblijsko

društvo; Sarajevo: Katolički bogoslovni

fakultet, 2011.).

Dopunska literatura

Stipe JURIČ, Apokalipsa: knjiga koja svršava Božji razgovor s ljudima

(Tomislavgrad: Naša ognjišta, 2004.).

Celestin TOMIĆ, Počeci Crkve: Ivan - Evanđelist ljubavi (Iv, Heb, Jd,

1 Iv, 2 Iv, Otk) (Zagreb: Provincijalat hrvatskih franjevaca

konventualaca, 1995.).

Celestin TOMIĆ, Počeci Crkve - Petar prvak apostolski (Zagreb:

Provincijalat hrvatskih franjevaca konventualaca, 1994.).

Nikola HOHNJEC, Središnje teme Knjige Otkrivenja: Novost u

komunikaciji Boga i Krista (Zagreb: Glas Koncila, 2008.)

Celestin TOMIĆ, Otkrivenje: Komentar (Zagreb: Provincijalat

hrvatskih franjevaca konventualaca, 1997.)

Novozavjetni komentari poslanica u izdanju Dobre Vesti iz Novog

Sada.

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja




razumijevanje, povezivanje i sposobnost aktualizacije obrađivanih

spisa.

Propitivanja, rasprave, vrednovanje kritičkih zapažanja, pisani i usmeni

ispit.

Ostalo (prema



162

NAZIV PREDMETA BIBLIJSKA TEOLOGIJA NOVOG ZAVJETA

Kod SPNZ-07 Godina



Darko Tomašević

Bodovna vrijednost

(ECTS) 2



semestru)

P S V T

30


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Upoznavanje studenata s razvojem novozavjetne teološke misli tijekom

raznih povijesnih razdoblja.

Dobivanje sintetičke vizije novozavjetnih tema (kristologija,

soteriologija, pneumatologija, ekleziologija, eshatologija).

Stjecanje razumijevanja novozavjetnih spisa kao teološke refleksije na

povijesnu osobu Isusa Krista.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Odslušana predavanja iz Uvoda i egzegeze Novoga zavjeta.

Poznavanje osnovnih datosti biblijske poruke i razumijevanje ključnih

grčkih termina Novoga zavjeta.

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)


1. Čitati novozavjetne tekstove pod teološkim vidom i razlikovati

novozavjetne teološke koncepte

2. Prosuđivati teološka pitanja na temelju biblijskih tekstova

3. Sudjelovati u biblijsko-teološkim diskusijama

4. Prepoznavati i diferencirati različite biblijske teologije u

novozavjetnim spisima.

5. Primjenjivati stečena znanja u novim crkvenim i društvenim

okolnostima


stječu

Studentu se omogućuje da dobije pregled poruke svih novozavjetnih

spisa i da kritički vrjednuje cjelokupnu poruku Novoga zavjeta u

odnosu prema konkretnom životu nekad i danas.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen



Povijest nastanka i razvoj Biblijske teologije NZ (3)

Smjerovi teologije NZ u protestantizmu 20. stoljeća (2)

Početci Biblijske teologije u Katoličkoj Crkvi (1)

Teologija sinoptičkih evanđelja (5)

Teologija apostola Pavla (6)

Teologija poslanica Ef i Kol (2)

Teologija Pastoralnih poslanica (2)

Ivanovska teologija (3)

Teologija poslanice Hebrejima (1)

Teologija 1 Petrove (1)

Teologija knjige Otkrivenja (1)

Biblijska teologija Novoga zavjeta je svojevrstan vrhunac

novozavjetnog proučavanja. U ovom kolegiju se obrađuje sinteza


163

novozavjetnog učenja prema glavnim skupinama autora: sinoptici,

Pavao, ivanovski spisi, deuteropavlovske poslanice, katoličke poslanice,

Otkrivenje i to na primjeru velikih novozavjetnih tema: kristologije,

antropologije, soteriologije, ekleziologije, eshatologije.

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja


Obveze studenata Uredno pohađanje nastave; aktivno sudjelovanje; pripremanje i

polaganje ispita.



bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje



Referat Seminarski


Pismeni

ispit

Eksperiment


Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu

Uredno pohađanje nastave. Uključenost u rasprave, pitanja, praćenje

izloženoga. Nakon položenog kolokvija slijedi usmeni ispit.

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Ivan DUGANDŽIĆ, Biblijska teologija

Novoga zavjeta (Zagreb: KS, 2004.)

Dopunska literatura

Joachim GNILKA, Teologija Novoga zavjeta (Zagreb: KS, 1999.)



R. E. BROWN i dr., Biblijska teologija Staroga i Novoga

zavjeta (Zagreb: KS, 21993.)

Felix PORSCH, Mnogo glasova jedna vjera: novozavjetna teologija,

njezini počeci, razvitak i osnovni smjerovi (Zagreb: KS, 1988.)

Božo LUJIĆ, Božja vladavina kao svijet novoga čovjeka: Biblijska

teologija Novoga zavjeta (Zagreb: KS, 2010.)

Alfons WEISER, Središnje teme Novoga zavjeta (Zagreb: KS, 1981.)

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja


Anonimna pismena anketa studenata nakon ispita i statistički pokazatelji

uspješnosti na kolokviju i ispitu gdje se provjerava razumijevanje,

povezivanje i sposobnost aktualizacije obrađivanih tema.

Propitivanja, rasprave, vrednovanje kritičkih zapažanja, i usmeni ispit.

Ostalo (prema



164

NAZIV PREDMETA TEOLOŠKA ANTROPOLOGIJA II

Kod DT-03 Godina



Bernadić

Bodovna vrijednost

(ECTS) 3



semestru)

P S V T

30


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Sustavno predstavljanje kršćanskog teološkog govora o eshatološkim

stvarima, odnosno, o posljednjim stvarima svijeta i čovjeka.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet



Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)

4. Naznačiti ulogu, mjesto i smisao eshatologije unutar dogmatskog

bogoslovlja, kao i unutar kršćanske teologije uopće;

5. Definirati temeljne eshatološke pojmove;

6. Predstaviti biblijske temelje eshatološkog nauka;

7. Protumačiti sadržaj Božje objave o posljednjim stvarima;

8. Sustavno povezati teološki i crkveni nauk o posljednjim stvarima;

6. Usporediti kršćansku eshatologiju s drugim eshatološkim

konceptima;

7. Odrediti poziciju katoličke eshatologije naspram ekumenske

problematike;

8. Povezati datosti eshatologije s praktičnim aspektima kršćanskog

života i vjerovanja;


stječu

Po svršetku kolegija studenti bi trebali steći dublji uvid o kršćanskom

nauko o posljednjim stvarima, te bi isti trebali bolje integrirati sa

ostalim teološkim područjima i traktatima.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


- Uvodne napomene i definiranje temeljnih pojmova;

- Utvrđivanje razlike između eshatologije kao relativno mladog

teološkog nauka i eshatološkog govora uopće;

- Što je sve (nije) eshatologija? Identificiranje eshatoloških navještaja u

bibliji i pozicioniranje eshatologije u novijoj postkoncilskoj katoličkoj

teologiji;

- Marksizam kao svjetovna (a)religiozna eshatologija: izvorni i

revidirani marksizam; da li je uopće moguće jedno areligiozno

promišljanje ljudske povijesti i spasenja?

- Neki primjeri ne biblijskih eshatologija: antička grčka, egipatska,

semitska, nordijska i hinduistička eshatologija; Eshatologija kao

osmišljenje etike (Kant); Eshatologija i poimanje povijesnog vremena:

ciklička i pravocrtna povijest;

- Razvoj starozavjetne eshatološke misli: Šeol i refaim; Uskrsnuće ili

duhovno nadživljavanje: utvrđivanje razlika između jednostupanjske i


165

dvostupanjske eshatologije s njihovim teoretskim i praktičnim

utjecajima na cjelinu vjere;

- Odnos suda, kazne i spasenja unutar SZ: poimanje povijesti kao

vremena iščekivanja; Izvorni grijeh kao pretpostavka konačnog

spasenja;

- Sudnji dan: od proročkih navještaja protiv grešnih antičkih gradova do

modernih filmskih apokaliptičkih scenarija; dan Jahvin i rađanje

mesijanske ideje; razlika između proročkog i ne-proročkog navještaja

Sudnjeg dana; pitanje suodnosa dana Jahvina i Jahvine pristranosti: od

ideje pristranog lokalnog Boga do ideje univerzalnog i pravednog

Boga;

- Promišljanje suda u novijoj postkoncilskoj katoličkoj eshatologiji:

neoskolastička, atropološka, dramatska i liberalna perspektiva;

- -Povijesno propadanje eshatologije i njezina koncilska obnova: od

posljednje stvari do centralne stvari teologije: ne samo spasenje vlastite

duše, nego i spasenje cijelog čovječanstva i svijeta;

- Kršćani pred izazovom sveopćeg spasenja: povijesni razvoj suodnosa

soterioloških i eshatoloških pitanja;

- Utjecaj svjetovnog represivnog sustava na religiozne eshatološke

predodžbe: Nadziranje i kažnjavanje (M. Foucault);

- - Pitanje Kristovog zastupništva za grešnike: Anzelmo, Ratzinger,

Rahner, Balthasar, Schwager; Schwagerova drama Isusovog života u

pet čina; Mimetička teorija R. Girarda;

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja


☐ vježbe





☒ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad





bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje





Pismeni

ispit Da

Eksperiment


Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu



166

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

L. NEMET, Kršćanska Eshatologija,

Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2002.;

C. POZO, Eshatologija, VKT, Sarajevo

1997.

J. RATZINGER/Benedikt XVI.,

Eschatologie, Verlag Friedrich Pustet,

Regensburg, 2007;

Dopunska literatura

L. BOROS, Mysterium Mortis. Der Mensch in der letzten Entscheidung,

Walter-Verlag Olten und Freiburg im Breisgau, Siebte Auflage, 1967;

O. FUCHS, Das Jüngste Gericht. Hoffnung auf Gerechtigkeit, Verlag

Friedrich Pustet, Regensburg, 2007; D. ENGEHARD, Im Angesicht des

Erlöser-Richters: H. U. v. BALTASAR, Neuinterpretation des

Gerichtsgedankens, Mainz: Matthias-Grünewald-Verl.,

Hochschulschrift, 1999.; M. FOUCAULT, Überwachen und Strafen.

Die Geburt des Gefängnisses, Suhrkamp Taschenbuch Verlag,

Frankfurt am Main, 1976.; R. GIBELLINI, Teologija dvadesetog

stoljeća, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1999.; M. KEHL, Und was

kommt nach dem Ende. Von Weltuntergang und Vollendung.

Wiedergeburt und Auferstehung, Verlagsgemeinschaft Topos plus,

Kevealer Das, 2005; H. KÜNG, Ewiges Leben? München, 1982.; A.

ZIEGENAUS, Die Zukunft der Schöpfung: Eschatologie, 1997.

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja

Anketa

Ostalo (prema



167

NAZIV PREDMETA KRISTOLOGIJA

Kod DT-04 Godina



Bernadić

Bodovna vrijednost

(ECTS) 4



semestru)

P S V T

60


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Sustavno predstavljanje kršćanske vjere u Isusa Krista i razvoja

kristološke misli u povijesti

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet



Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)

1. Naznačiti značenje i mjesto kristologije unutar dogmatskog

bogoslovlja te naspram kršćanske teologije općenito;

2. Definirati temeljne pojmove i termine kristologije;

3. Prikazati biblijske temelje kristološkog nauka;

4. Prikazati razvoj kristologije u povijesti teologije;

5. Predstaviti problematiku vjere u Isusa Krista u aktualnom vremenu;

6. Usporediti vjeru u Isusa Krista s drugim religioznim uvjerenjima i

konceptima;

7. Naznačiti ekumenske perspektive kristološkog nauka.


stječu

Po završetku kolegija očekuje se da student stekne dublje poznavanje

kršćanske vjere u Isusa Krista, kao i samog kristološkog nauka. Također

se očekuje bolja percepcija kristologije kao centralnog mjesta u

postkoncilskoj katoličkoj teološkoj misli te njezina esencijalna

povezanost sa ostalim kršćanskim teološkim traktatima i disciplinama.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


- Uvodne napomene: problematika vjere u Isusa Krista u današnjoj Crkvi i

svijetu; mjesto i uloga kristologije danas;

- Različiti kristološki koncepti i pristupi: kristologija odozgor i odozdo,

ontološka i egzistencijalna kristologija;

- Pitanje povijesnog Isusa: naznačiti problematiku suodnosa povijesnog

Isusa i Isusa vjere; opravdanost i granice novovjekog istraživanja Isusova

života; teološka važnost historijskog; novovjeki program demitologizacije

vjere u Isusa Krista;

- Pitanje spasenja u povijesnom svijetu: mesijanska ideja u Starom Zavjetu

i uopće antičkom svijetu;

- Isusov nastup: Isusova poruka: Kraljevstvo Božje i iskustvo Boga kao

Oca, adresanti Isusove poruke; problematika i teološko značenje Isusovih

čudesa; Isusov zahtjev i problemetika Isusovih vrhovničkih naslova;

- Pitanje drame u Isusovoj sudbini: odbijanje Židova i Isusova reakcija;

problem Isusovih sudačkih govora: očekivana reakcija unutar logike tzv.


168

događajuće povijesti ili početak nekog sasvim novog evanđelja; sudac biva

osuđen;

- Isusova smrt: povijesni okvir; problem sudskog procesa i presude protiv

Isusa: duhovni ili politički mesija; značenje križa i njegova transformacija;

teološko utemeljenje Isusove smrti na križu;

-Temelji vjere u Isusovo uskrsnuće: općenita problematika i sadržaj

tradicije; Uskrsna kerigma i uskrsne pripovijesti: jeruzalemska i galilejska

tradicija; hermeneutičke pretpostavke i teološko utemeljenje; sadržaj vjere

u Isusovo uskrsnuće: eshatološko djelo, uskrsnuće kao uzvišenje i

spasenjski događaj;

- Tajna Isusa Krista: Isus kao Sin Božji od vječnosti; kenoza i poniženje;

Isus kao Sin čovječji: pravi čovjek i čovječnost našega spasenja;

- Isus Krist kao posrednik između Boga i čovjeka: razvoj ideje

posredništva u Starom Zavjetu; osoba i djelo posrednika;

- Isusovo znanje: problematika Isusovog stečenog znanja u skolastici i

modernoj kristologiji;

- Suodnos učeničke vjere i osobe Isusa Krista: Isus – objekt vjere ili njezin

poticatelj; Vjera u Isusa: svjesni izbor ili pozvanost; Vjera u Isusa:

racionalni ili afektivni proces;

- Alternativni pristupi osobi Isusa Krista: Isus Krist kao hinduistički

mudrac; Jungova interpretacija Isusa; nacrti jedne zrcalne kristologije: sud

o Isusu kao sud o samome sebi;

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja


☐ vježbe





☒ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad





bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje





Pismeni

ispit Da

Eksperiment


Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu



169

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

W. KASPER, Isus Krist, CUS, Split, 1995.

J. GALOT, Kristologija, UPT, Đakovo,

1996.

J. RATZINGER/Benedikt XVI., Isus iz

Nazareta, Verbum, Split, 2008.

J. RATZINGER/Benedikt XVI., Isus iz

Nazareta, II. dio, Verbum, Split, 2011.

Dopunska literatura

A. SCHNEIDER, Kristologija,UPT, Đakovo, 2008.; J. GALOT,

Soteriologija, UPT, Đakovo, 2007.; H. U. von BALTHASAR,

Mysterium Paschale, KS Zagreb, 1993.; R. SCHWAGER, Jesus im

Heilsdrama. Tyrolia – Verlag – Innsbruck – Wien, 1990.; R.

BULTMANN, Isus, Ex Libris, Rijeka, 2007.

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja

Anketa

Ostalo (prema



170

NAZIV PREDMETA BIOETIKA

Kod MT-04 Godina



Maros

Bodovna vrijednost

(ECTS) 4



semestru)

P S V T

45


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Cilj predmeta je opći uvod u temeljne postavke bioetike kao znanosti te

izazova koji ju prate u sučeljavanju s drugim znanstvenim disciplinama.

Poseban je naglasak na stavljen na izazove i probleme koje neka

konkretna bioetička promišljanja i biotehnološke mogućnosti stavljaju

pred suvremenog čovjeka

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Osnovno znanje iz područja filozofskih predmeta kao i solidno znanje

iz temeljne moralne teologije.

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)

- Razumijevanje osnovnih termina korištenih u bioetici

- Dublji uvid u dostojanstvo ljudske osobe i neopozive vrijednosti

koje ga prate

- Razumijevanje temeljnih znanstvenih postavki i njihove relacije s

moralom

- Promišljanje biomedicinskih problema u svjetlu teološke

antropologije i vjerskih principa

- Stjecanje sposobnosti kritičkog promišljanja

- Pozitivno vrednovanje znanstvenih dostignuća u svjetlu zdrave

kritičke svijesti i vjerom oblikovane savjesti

- Sposobnost sagledavanja suprotstavljenih stavova

Sposobnost primjene općin moralnih načela u složenim konkretnim

situacijama


stječu

Osnovno znanje o temeljnim postavkama bioetike s posebnim

naglaskom na neka odabrana bioetička područja. Stjecanje osnovnog

znanja o temeljima te širi uvid u odabranu problematiku omogućuju

zrelo moralno osamostaljivanje u kritičkom promišljanju i donošenju

„moralnijih“ i „ispravnijih“ odluka u različitim i konkretnim životnim

izazovima

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


- Uvodno o nastanku bioetike kao znanosti, njezinu razvoju,

subjektivnim i objektivnim poteškoćama kada je u pitanju ta

znanstvena disciplina

- O personalizmu kao antropološkom pristupu koji bioetici može pružiti

smisleno opravdanje i utemeljenje

- Bioetička metoda, modeli i načela

- Nakon ovoga uvodnoga dijela pristupa se detaljnijoj obradi izabranih

bioetičkih tema:


171

- Genetički inženjering: osnovna terminologija, početci genetike,

najčešći pojmovi korišteni u genetičkom inženjeringu

- Tijek i ciljevi genetičkog inženjeringa

- Medicinske prednosti i etički problemi istraživanja i manipulacije nad

matičnim, staminalnim stanicama

- „Terapeutsko“ i reproduktivno kloniranje ljudskih osoba ili

pojedinačnih organa i antropološko – etička prosudba o moralnosti tog

čina

- Genetički inženjering i poštivanje dostojanstva ljudskog embrija

- Začeće u svjetlu genetike i biologije: epigeneza embrija

- Ljudsko obilježje embrija

- Moralna (ne)dopuštenost prenatalne dijagnostike: kvaliteta ili svetost

ljudskog života

- Etički – moralni kriteriji eksperimentiranja nad ljudskim osobama

- Etičko – moralni kriteriji presađivanja organa

- Pitanje i problematika pobačaja: definicija, razlozi, pobačajne tehnike,

posljedice, razumska neodrživost argumenata koji ga opravdavaju;

problematika „terapeutskog“ pobačaja; konkretizirani slučajevi

- Eutanazija i dostojanstvo ljudske patnje i umiranja: razlikovanje

između djela i propusta (aktivne ili „pasivne“ eutanazije); redovita i

izvanredna sredstva za njegu bolesnika; odricanje od terapeutske

upornosti; mentalitet „kulture smrti“; konkretizirani slučajevi

- Ekologija i odgovorno ponašanje prema okolišu

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja


☐ vježbe





☒ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad





bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje

nastave 1

Istraživanj

e Praktični rad

Kolokviji 2 Esej (Ostalo

upisati)

Referat Seminarsk

i rad (Ostalo

upisati)

Pismeni

ispit

Eksperim

entalni rad (Ostalo

upisati)

Usmeni

ispit 1 Projekt (Ostalo

upisati)


vrednovanja rada

studenata tijekom

- Tijekom semestra rade se dva obvezatna kolokvija od kojih svaki

može nositi maksimalni 30% ukupne ocjene


172


ispitu

- U vrednovanje ulazi i aktivnost na satu, sudjelovanje u raspravi,

zainteresiranost izražena kroz postavljanje pitanja, kritički osvrt na

sadržaj, kao i ostalo što ulazi u „odgovornost i dužnost“ studenta.

- Završna ukupna ocjena ovisi o ostvarenim bodovima na dva kolokvija,

aktivnosti na satu, te završnom, usmenom ispitu koji se polaže na kraju

semestra.

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjerak

a u

knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Velimir Valjan, Bioetika, Svjetlo riječi,

Sarajevo – Zagreb, 2004.

Zorica Maros, Skripta iz Bioetike (radni

materijal isključivo za internu uporabu

studenata)

Dopunska literatura

Michele Aramini, Uvod u Bioetiku, KS, Zagreb, 2009.

Ramóna Lucas Lucasa, Bioetika za svakoga, Verbum, Split, 2007.

Darko Tomašević – Zorica Maros, ur., Teološke tribine 2014. Na

Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu, KBF, Sarajevo, 2014.

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja

Evidencija sudjelovanja na predavanjima

Dva redovita kolokvija (u vrijednosti pismenog ispita)

Završni ispit

Ostalo (prema



173

NAZIV PREDMETA KANONSKO PRAVO: II. KNJIGA

Kod KP-02 Godina



Jurišić

Bodovna vrijednost

(ECTS) 3


Horvat

Način izvođenja


semestru)

P S V T

45


učenja /

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

- Osposobiti studente za temeljno poznavanje, razumijevanje i

praktičnu primjenu kanonskih normi II. knjige Zakonika kanonskoga

prava iz 1983., (Božji narod).

- Osposobiti studente za poznavanje pravnog položaja vjernika (klerika

i laika), institucija opće i partikularne Crkve, kao i pravni položaj

redovnika i članova ostalih ustanova posvećenog života i družbi

apostolskog života.

- Upoznati studente s kanonskim odredbama o pojedinim crkvenim

službama.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

- Poznavanje osnova latinskoga jezika, crkvene povijesti, dogmatike,

fundamentalne teologije, posebno ekleziologije.

- Poznavanje i razumijevanje I. knjige Zakonika (Opće odredbe).

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)

Nakon uspješno završenog kolegija studenti će moći:


II. knjige Zakonika kanonskoga prava iz 1983.


Katoličke crkve na općoj i partikularnoj razini.

3. Poznavati pravni okvir članova i ustanova Božjeg naroda.


izvođenju nastave vjeronauka u osnovnim i srednjim školama).


poslove.


stječu





- Osposobljenost za aktivno i ispravno sudjelovanje u zadacima


Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


1. Uvod u sadržaj II. knjige Zakonika: BOŽJI NAROD (kann. 204-746).

2. Uvodni kanoni: vjernik, klerik, laik, katekumen, potpuno crkveno

zajedništvo.

3. Obveze i prava svih vjernika.

4. Odnos vjerničkih i ljudskih prava.

5. Obveze i prava vjernika laika.

6. Referati.


174

7. Posvećeni službenici ili klerici, Odgoj i obrazovanje klerika.

8. Upis klerika ili inkardinacija.

9. Obveze i prava klerika.

10. Gubitak kleričkoga staleža.

11. Osobne prelature.

12. Vjernička društva: zajedničke odredbe.

13. Javna vjernička društva, privatna vjernička društva.

14. Posebne odredbe o laičkim društvima, Uloga društva i pokreta u

partikularnoj Crkvi.

15. Referati.

16. Rimski prvosvećenik.

17. Izbor rimskog prvosvećenika.

18. Biskupski zbor, Ekumenski sabor.

19. Biskupska sinoda.

20. Referati.

21. Kardinali svete rimske Crkve.

22. Rimska kurija.

23. Izaslanici rimskog prvosvećenika.

24. Partikularne Crkve.

25. Biskupi općenito.

26. Dijecezanski biskupi, biskupi koadjutori i pomoćni biskupi.

27. Spriječena i prazna stolica.

28. Crkvene pokrajine i crkvene regije, metropolite.

29. Krajevni sabori, biskupske konferencije.

30. Biskupijska sinoda.

31. Biskupijska kurija, Generalni i biskupski vikari.

32. Kancelar i drugi bilježnici, arhivi.

33. Ekonomsko vijeće i ekonom.

34. Prezbitersko vijeće i zbor savjetnika.

35. Kanonički kaptoli.

36. Biskupijsko pastoralno vijeće.

37. Župe.

38. Župnici i njegove obveze.

39. Župni vikari.

40. Župno pastoralno i ekonomsko vijeće.

41. Dekani, Rektori crkava i kapelani.

42. Pastoralna briga među vojnicima.

43. Ustanove posvećenoga života: zajedničke odredbe.

44. Ustanove posvećenoga života: kanonske razlike.


na predmetu.

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad



175




bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje

nastave 1

Istraživanj

e Praktični rad


upisati)


i rad (Ostalo

upisati)

Pismeni

ispit

Eksperim

entalni rad (Ostalo

upisati)

Usmeni


upisati)


vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu


Referat – 20%

Kolokvij – 30%


Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjerak

a u

knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija


Zagreb, 1996.

NUIĆ V. B., Opće pravo Katoličke Crkve.

Priručnik uz novi Zakonik kanonskog prava,

Zagreb, 1985.

PRANJIĆ P., Božji narod. II. knjiga Zakonika

kanonskog prava; kanoni 204-746 s

komentarom, Sarajevo, 2012.

ŠKALABRIN N., Božji narod, Đakovo,

1995.

Dopunska literatura

ŠALKOVIĆ J. (ur.), Obaveze i prava vjernika laika, (kann. 224 – 231).

Poslanje i djelovanje, Zagreb, 2009.

ŠALKOVIĆ J. (ur.), Vjernici, društva, pokreti, Zagreb, 2011.

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja











Ostalo (prema



176

NAZIV PREDMETA DRUŠTVENI NAUK CRKVE

Kod DNC-01 Godina


Nositelj/i predmeta Doc. dr. sc. Zdenko

Spajić

Bodovna vrijednost

(ECTS) 4



semestru)

P S V T

45


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Upoznati povijest razvoja, metodu, temeljna načela te sadržaj i

eklezijalno-društveni kontekst najznačajnijih dokumenata društvenog

nauka Crkve

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet


Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)

Nakon uspješno završenog predmeta, student će moći:

- Poznavati crkveni i društveno-povijesni kontekst razvoja društvenog

nauka Crkve

- Objasniti povezanost društvenog nauka s evanđeoskim poslanjem

Crkve

- Poznavati temeljna načela društvenog nauka Crkve

- Diskutirati konkretnu društvenu situaciju u svjetlu društvenog nauka

Crkve

- Primjenjivati načela i sadržaj društvenog nauka na konkretnu

situaciju


stječu

Upoznavanje osnova društvenog nauka Crkve te stjecanje sposobnosti

kritičkog prosuđivanja društvenih pojava u svjetlu tog nauka.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


Uvod u kolegij (1)

Elementi društvenog nauka u Sv. Pismu i tradiciji Crkve do 1740. (4)

Pred-moderno razdoblje društvenog nauka Crkve (1740.-1878.) (4)

Povijesno-društveni uzroci nastanka društvenog nauka Crkve (4)

Općenito o pravednosti, posebno o društvenoj pravednosti (2)

Teološko utemeljenje i narav (2)

Metodologija (3)

Temeljna načela (6)

Kolokvij (2)

Prikaz protagonista u razvoju modernog društvenog nauka Crkve (1)

Leon XIII.:Rerum novarum (1)

Pio XI.: Quadragesimo anno (1)

Pio XII.: Božićne radio-poruke (1939.-1945.) (1)

Ivan XXIII.: Mater et Magistra i Pacem in terris (2)

Drugi vatikanski sabor i društveno učenje (2)

Pavao VI.: Populorum progressio i Octogesima adveniens (2)


177

III. Sinoda biskupa: Justitia in mundo (1)

Ivan Pavao II.: Laborem exercens, Sollicitudo rei socialis i Centesimus

annus (4)

Benedikt XVI.: Caritas in veritate (1)

Franjo: Laudato si (1)

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad





bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje





Pismeni

ispit 1

Eksperiment


Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu

Pismeni rad tijekom semestra te završni usmeni ispit

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

J. HÖFFNER, Kršćanski socijalni nauk,

Zagreb, 2005.

M. VALKOVIĆ (ured.), Socijalni

dokumenti Crkve, Zagreb, 1991.

PAPINSKO VIJEĆE “IUSTITIA ET PAX”,

Kompendij socijalnog nauka Crkve, Zagreb,

2005.

Dopunska literatura R. WEILER, Uvod u katolički socijalni nauk, Zagreb, 1995.

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja

Anonimna anketa i analiza ispitnih rezultata

Ostalo (prema



178

NAZIV PREDMETA KANONSKO PRAVO: IV. KNJIGA

Kod KP-03 Godina

studija/semestar V./zimski


Jurišić

Bodovna vrijednost

(ECTS) 4


Horvat

Način izvođenja


semestru)

P S V T

45


učenja /

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta


praktičnu primjenu kanonskih normi IV. knjige Zakonika

kanonskoga prava iz 1983., (Posvetiteljska služba Crkve).

- Osposobiti studente za poznavanje i primjenu pravnih odredaba o

sakramentima (o služitelju sakramenata, o načinu slavljenja i

primanja sakramenata, te o upisu u matične knjige).

- - Osposobiti studente za detaljnije poznavanje i primjenu odredaba

ZKP o sakramentu ženidbe, o pravno-pastoralnoj pripravi za ženidbu,

o ženidbenim zaprekama, važnosti ženidbene privole i obliku

sklapanja kanonske ženidbe.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet



- Poznavanje i razumijevanje I. i II. knjige Zakonika (Opće odredbe i

Božji narod).

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)



IV. knjige Zakonika kanonskoga prava iz 1983.


Katoličke crkve na općoj i partikularnoj razini.

3. Definirati i objasniti teološko-pravno poimanje sakramenata

Katoličke crkve;

4. Primjenjivati sadržaj sakramentalnog kanonskog prava u životu

Crkve i društva (u izvođenju nastave vjeronauka u osnovnim i

srednjim školama).

5. Protumačiti važnost kanonskih odredaba u dijeljenju i primanju

sakramenta.


poslove.


stječu








179

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


1. Uvod u sadržaj IV. knjige Zakonika: POSVETITELJSKA SLUŽBA

CRKVE (osim ženidbe) (kann. 834-1054; 1166-1253).

2. Teološko-pravno poimanje sakramenata Katoličke crkve.

3. Krst: krštenje, krstitelj, krštenici, kumovi, dokazivanje i upis krštenja.

4. Sakrament potvrde: slavljenje, služitelj, potvrđenici, kumovi,

dokazivanje i upis potvrde.

5. Presveta euharistija: Euharistijsko slavlje, služitelj presvete

euharistije, sudjelovanje u presvetoj euharistiji,

6. Presveta euharistija: obredi i ceremonije euharistijskog slavlja,

vrijeme i mjesto euharistijskog slavlja, čuvanje i štovanje presvete

euharistije, prilog za misno slavlje.

7. Sakrament pokore: slavljenje sakramenta, služitelj sakramenta

pokore, pokornik, oprosti.

8. Sakrament bolesničkog pomazanja: slavljenje sakramenta, služitelj

bolesničkog pomazanja, primatelj bolesničkog pomazanja.

9. Sveti red: Slavljenje i služitelj ređenja, ređenici, potrebne osobine

ređenika, preduvjeti za ređenje,

10. Sveti red: nepravilnosti i druge smetnje, potrebne isprave i provjera,

upis i svjedočanstvo o obavljenom ređenju.

11. Ostali bogoštovni čini. Blagoslovine. Časoslov.

12. Crkveni sprovod, sprovodno slavlje, dopuštenje ili uskrata crkvenog

sprovoda.

13. Štovanje svetaca, svetih likova i svetih moći.

14. Zavjet i prisega.

15. Sveta mjesta.

16. Sveta vremena.

17. Uvod u sadržaj Naslova VII. Ženidba IV. knjige Zakonika (kann.

1055-1165).

18. Razvoj katoličkog nauka o ženidbi i mjerodavnosti Crkve za ženidbu.

19. Teološko-pravne odrednice kanonske ženidbe, svojstva i dobra

ženidbe.

20. Pastoralna briga i priprava za sklapanje ženidbe. Pouka i liturgijska

priprava za ženidbu.

21. Utvrđivanje da ništa ne priječi sklapanju ženidbe.

22. Asistiranje ženidbama s dopuštenjem mjesnog ordinarija.

23. Ženidbene zapreke općenito.

24. Molba za oprost od ženidbenih zapreka. Podjeljivanje oprosta i

njegova snaga.

25. Ženidbene zapreke pojedinačno: Zapreka dobi. Zapreka spolne

nemoći.

26. Ženidbene zapreke pojedinačno: Zapreka ženidbene veze. Zapreka

različitosti vjere. Zapreka svetog reda. Zapreka redovničkog

doživotnog zavjeta čistoće.

27. Ženidbene zapreke pojedinačno: Zapreka otmice i nasilnog

zadržavanja. Zapreka zločina brakoubojstva.

28. Ženidbene zapreke pojedinačno: Zapreka krvnog srodstva, tazbine,

zakonskog srodstva. Zapreka ćudorednosti.

29. Ženidbena privola (opći vid).


180

30. Osobe nesposobne za ženidbu

31. Razlozi nevaljanosti ženidbe sa strane volje.

32. Prepoznavanje nedostataka ženidbene privole u pastoralnom

djelovanju.

33. Vanjsko očitovanje ženidbene privole.

34. Oblik sklapanja ženidbe: redoviti i izvanredni.

35. Mjesto, vrijeme, liturgijski oblik sklapanja ženidbe. Upisivanje

sklopljenih ženidbi u matične knjige.

36. Mješovite ženidbe. Oblik sklapanja mješovitih ženidbi.

37. Tajno sklapanje ženidbe i građanski učinci.

38. Učinci ženidbe.

39. Rastava ženidbenih drugova. Razrješenje veze. Rastava uz trajanje

ženidbene veze.

40. Razrješenje nesakramentalne ženidbe

41. Pravna pogodnost povlastice vjere.

42. Razrješenje neizvršenih ženidaba.

43. Ukrepljenje ženidbe. Jednostavno ukrepljenje.

44. Ozdravljenje u korijenu.


na predmetu.

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad





bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje



Referat Seminarski


Pismeni

ispit

Eksperiment


Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu


Kolokvij – 30%


Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija


181


Zagreb, 1996.

BERLJAK M., Posvetiteljska služba Crkve

II. Sakramenti ozdravljenja. Pokora i

bolesničko pomazanje, Drugo, popravljeno i

dopunjeno izdanje, Zagreb, 2013.

BLAŽEVIĆ V., Ženidbeno pravo Katoličke

Crkve, Zagreb, 2004.



Zagreb, 1985.

PRANJIĆ P., Posvetiteljska služba Crkve.

Komentar 4. Knjige ZKP-a, Sarajevo, 2016.

ŠKALABRIN N., Ženidba, pravno-

pastoralni priručnik, Đakovo, 1995.

Dopunska literatura

KONGREGACIJA ZA BOGOŠTOVLJE I DISCIPLINU

SAKRAMENATA, Redemtionis Sacramentum. Uputa o nekim stvarima

vezanim uz Presvetu euharistiju koje valja obdržavati odnosno

izbjegavati, Zagreb, 2004.

BERLJAK M., Kumovi-svjedoci: krst – potvrda – ženidba, Zagreb, 2010.

BERLJAK M., Kanonski oblik ženidbe. Povijesni razvoj – Zakonik

kanonskoga prava 1983., Zagreb, 1999.

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja


polaganje kolokvija te usmenog ispita. Na početku semestra studenti će

biti usmeno i pismeno obaviješteni o načinima sudjelovanja u nastavi, te

će ih se poticati na aktivno praćenje pravne literature i materijala koji će

biti uvršteni u dio materije za samostalno usavršavanje i pomoć u

polaganju ispita.





Ostalo (prema



182

NAZIV PREDMETA TEOLOGIJA SAKRAMENATA I

Kod DT-05 Godina


Nositelj/i predmeta Prof. dr. sc. Niko

Ikić

Bodovna vrijednost

(ECTS) 4



semestru)

P S V T

60


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Svrha kolegija je osvijetliti antropološki temelj i stvarnost

sakramenata u njihovoj simbolici i milosnom djelovanju Boga Oca po

Prasakramentu Isusu Kristu u Crkvi kao općem sakramentu,

aktualizacijom Duha Svetoga.

Konkretni cilj ovog kolegija je omogućiti studentima temeljno

katoličko dogmatsko-teološko shvaćanje sakramenata općenito i

inicijacije posebno iz različitih aspekata: biblijski temelj, teološko-

povijesni razvoj, antropološki, kristološki, pneumatološki, ekleziološki i

ekumenski vid.

U prvom semestru se obrađuju dvije temeljne cjeline: uvodna

teologija sakramenata općenito i sakramenti inicijacije (krštenje, potvrda

i euharistija). U postupnom hodu polazi se od današnjeg poimanja

sakramenata pa preko biblijskog utemeljenja, povijesnog razvoja do

sustavne teologije sakramenata (materije i forme, učinkovitoj

djelotvornost ex opere operato, neizbrisivom pečatu, …) na temeljima

dokumenata Drugog vatikanskog sabora, Tridentinuma i sl.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Teologija je planirano stavljena u petu završnu godinu teološkog studija

i za upis pretpostavlja minimalne teološke kompetencije potrebne koje

se stječu studijem trinitarne teologije, kristologije i biblijskih znanosti i

sl.

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)

Poslije predavanja, uspješno završenog pismenog i usmenog ispita iz

ovog kolegija očekuje se da će student biti u mogućnosti:

- Prepoznati važnost govora simbola i znaka u katoličkoj teologiji

sakramenata

- Protumačiti značenje temeljnih pojmova iz teologije sakramenata

- Objasniti nastanak, teološki smisao i razvoj kršćanske inicijacije

- Vrjednovati različite pristupe sakramentima: teološki, pastoralni,

moralni.

- Dopuniti svoje teološko znanje stečeno u drugim srodnim teološkim

traktatima.


stječu

- Sposobnost razumijevanja sakramentalne povezanosti Isusa Krista

kao Prasakramenta i utemeljitelja sakramenata s Crkvom kao općim

sakramentom spasenja u kojoj se sakramenti slave snagom vjere.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


1. Sakramentalni okvir općenito (14): Sakramentalnost Krista i Crkve

(1), pojam sakrament u teološkoj povijesti (1), antropološki temelji

sakramenata (2), izravna i neizravna Kristova baština (1), odnos


183

sakramentalnog znaka i riječi (2); ex opere operato – ex opere

operantis (2); sakramentalni učinci s posebnim osvrtom na

character indelebilis (2), sakramentalna relacija djelitelj – primatelj;

odnos sakramenata i sakramentala; ekumenski vid (2)

2. Inicijacija – teologija krštenja (10): biblijsko utemeljenje (2),

povijesno dogmatski razvoj (4), sustavna teologija krštenja; učinci,

nužnost, ekumenski vid (4)

3. Teologija potvrde (8): pitanje sakramentalnosti potvrde (1),

povijesno-dogmatski razvoj s posebnim naglaskom na

reformatorsko osporavanje (3), sustavni pogled na sadržaj i učinak,

posvećenje i osposobljavanje za apostolat, djelitelj i primatelj (4)

4. Teologija euharistije (24): biblijske slike i ustanovljenje (4),

povijesno-dogmatski razvoj s posebnim osvrtom na pitanje

nazočnosti (transupstancijacije) i interpretacija realizma i

simbolizma, te reformatorske teologije (10), kristološka-

pneumatološka i ekleziološka dimenzija euharistije (6), učinci,

nužnost euharistije, ekumenski vid (4)

Vrste izvođenja

nastave:

Predavanja i aktivno

sudjelovanje na nastavi

Obvezatno predstavljanje određenje

literature




bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje

nastave i

referiranje

1

Pismeni

ispit 1

Usmeni

ispit 2


vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu

Pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje – 20 %

Pismeni kolokvij – 30 %

Usmeni ispit – 50 %

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjerak

a u

knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

- IKIĆ N., Teologija sakramenata. Gorući

grm sakramentalne milosti, KBF

Sarajevo – Glas Koncila Zagreb, 2012.

- MATELJAN A., Otajstvo susreta,

temeljna sakramentologija, CUS, Split,

2010.

- TESTA B., Sakramenti Crkve, Zagreb,

2009.

- COURTH F., Sakramenti – priručnik za


184

teološki studij i praksu, Đakovo, 1997.

- SCHILLEBECKX E.H., Krist –

sakrament susreta s Bogom, Priručnici,

KS, Zagreb 1976

- MÜLLER G. L., Katholische Dogmatik

für Studium und Praxis der Theologie,

Herder, Freiburg – Basel – Wien, 2007.

- RAHNER K., Kirche und Sakramente,

Herder, Freiburg – Basel – Wien, 1961.

- BENEDIKT XVI., Sacramentum

caritatis – sakrament ljubavi, KS,

Zagreb, 2008. Dokumenti 146.

- IVAN PAVAO II., Večera Gospodnja,

KS, Zagreb, 1980., Dokumenti 58.

- IVAN PAVAO II., Enciklika Ecclesia de

eucharistia, KS, Zagreb, 2003.

Dokumenti 134.

- IVAN PAVAO II., Apostolsko pismo

Ostani s nama, Gospodine, KS, Zagreb,

2005. Dokumenti 138.

Dopunska literatura

- GOLUB I., Euharistija: sustavno-spekulativna teologija, Zagreb,

1968.

- TAMARUT A., Euharistija – otajstvo vjere i dar života, Zagreb,

2004.;

- MATELJAN A., Otajstvo poslanja. Sakrament potvrde, Split, 2004.

- SCHNITZLER TH., O značenju sakramenata, Herder – Kršćanska

sadašnjost, Zagreb, 1998.

- RATZINGER J., Bog je s nama. Euharistija: središte života,

Verbum, Split, 2004.

- TAMARUT A., Da bismo imali udjela s Kristom. Izabrane teme iz

sakramentalne teologije, Glas Koncila, Zagreb, 2009.

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja

- Aktivno sudjelovanje i doprinos diskusijama za vrijeme predavanja

- Kolokvijalni pismeni ispit iz teologije sakramenata općenito i

teologije inicijacije

- Usmeni ispit

Ostalo (prema



185

NAZIV PREDMETA SPOLNI I ŽENIDBENI MORAL

Kod MT-05 Godina



Maros

Bodovna vrijednost

(ECTS) 4



semestru)

P S V T

45


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Upoznavanje s temeljnim postavkama o ljudskoj seksualnosti, o značenju

ljudske spolnosti u okviru personalističkog pristupa ljudskoj osobi. Kroz

stjecanje ovog znanja obogatit uvid u značenje kršćanski sklopljenog

braka, te nekih njegovih specifičnih dimenzija i pratećih konkretnih

životnih situacija.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Osnovno znanje iz područja filozofskih predmeta kao i solidno znanje

iz temeljne moralne teologije, bogoštovlja i krjeposti kao i bioetike.

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)

- Stjecanje znanja o antropološkom značenju ljudske spolnosti

- Prepoznavanje određenih nedopuštenih „redukcionizama“ u govoru

i tumačenju ljudske spolnosti

- Senzibiliziranje na suvremene devijacije nastale uslijed

hipetrofiranja spolnog nagona

- Ispravno razumijevanje značenja kršćanski sklopljenoga braka kao

„slobode za“ sve ono što on podrazumijeva

- Kritičko promišljanje određenih suvremenih pojava i stavova o

ljudskoj spolnosti, braku i obitelji

- (Samo)odgoj za dužno, cjelovito i potpunije vrednovanje te važne

dimenzije ljudske osobe i njezine osobnosti


stječu

Stjecanje potpunijeg i šireg uvida u poimanje ljudske spolnosti, te

sposobnost kritičkog promišljanja i rasuđivanja stvarnosti vezanih za

nju. Posvješćivanje društvene i religiozne vrijednosti i svetosti

sakramenta ženidbe

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


- Uvodno o kršćanskoj antropologiji i ljudskim osjećajima i ljudskoj

prokreaciji

- Antropologija ljudske spolnosti: biološka, psihološka, dijaloška,

društveno – kulturalna i egzistencijalna dimenzija spolnosti

- Karakteristike spolnosti u suvremenom svijetu: erotizacija suvremenog

društva; psihosociološke karakteristike ljudske seksualnosti; seksualna

revolucija

- Spolnost u kontekstu kršćanskog otajstva: konflikti između povijesnog

kršćanstva i poimanja ljudske spolnosti; vanjski i unutarnji uzroci te

konfliktualnosti; kršćanska kozmovizija spolnosti, norme o

seksualnosti u Starom i Novom Zavjetu


186

- opravdanosti govora o seksualnoj etici: izvori kršćanski seksualnih

normi; moralni model seksualnog ponašanje; temeljni kriteriji

ispravnog upravljanja spolnošću

- Pitanje položaja žene i kršćanske etike: položaj žene u društvu;

feminizam od prvog vala do onog ideološkog; etičke manipulacije u

poimanju žene; Mulieris dignitatem i dostojanstvo žene

- Značenje supružništva i bračnog čina: Neke zablude oko Crkvenog

nauka o spolnosti; značenje braka i obitelji; aspekti koje osvjetljava

„teologija izvora“ (Post 1-3); drama obitelji – zlouporaba spolnog

nagona

- Aspekti braka u Novom Zavjetu

- Karakteristike braka u suvremenoj moralnoj teologiji: značenje

kršćanske bračne opcije; nauk Učiteljstva o nerazrješivosti braka –

kršćanski ideal o vjernosti i stabilnosti

- Predbračni spolni odnosi: potvrda ili kušnja ljubavi?

- Moral odgovornog rađanja: kontracepcija

- Medicinski potpomognuta oplodnja

- Celibat: osmišljavanje spolnosti u celibaterskom životu

- Definicija i uzroci homoseksualnosti: kršćanski stav o

homoseksualnosti i moralno vrednovanje; osnovne smjernice

pastoralnog pristupa homoseksualnim osobama

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja


☐ vježbe





☒ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad





bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje

nastave 1

Istraživanj

e Praktični rad

Kolokviji 2 Esej (Ostalo

upisati)

Referat Seminarsk

i rad (Ostalo

upisati)

Pismeni

ispit

Eksperim

entalni rad (Ostalo

upisati)

Usmeni


upisati)


vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu

- Tijekom semestra rade se dva obvezatna kolokvija od kojih svaki

može nositi maksimalni 30% ukupne ocjene

- U vrednovanje ulazi i aktivnost na satu, sudjelovanje u raspravi,

zainteresiranost izražena kroz postavljanje pitanja, kritički osvrt na

sadržaj, kao i ostalo što ulazi u „odgovornost i dužnost“ studenta.

- Završna ukupna ocjena ovisi o ostvarenim bodovima na dva kolokvija,

aktivnosti na satu, te završnom, usmenom ispitu koji se polaže na kraju

semestra.


187

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjerak

a u

knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Velimir Valjan, Moral spolnosti, braka i

obitelji, Sarajevo, 2002.

Velimir Valjan, Bioetika, Svjetlo riječi,

Sarajevo – Zagreb, 2004.

Zorica Maros, Skripta - Moral spolnosti

braka i obitelji (radni materijal isključivo za

studentsku uporabu)

Dopunska literatura

Bernard Haering, Kristov zakon – Slobodni u Kristu III., Zagreb, 1986.

Tonči Matulić, Pobačaj. Drama savjesti, Zagreb, 1997.

Darko Tomašević – Zorica Maros, ur., Teološke tribine 2014. Na

Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Sarajevu, KBF, Sarajevo, 2014.

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja

Evidencija sudjelovanja na predavanjima

Dva redovita kolokvija (u vrijednosti pismenog ispita)

Završni ispit

Ostalo (prema



188

NAZIV PREDMETA DUHOVNO BOGOSLOVLJE

Kod MT-06 Godina



Župarić

Bodovna vrijednost

(ECTS) 2



semestru)

P S V T

30


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta Predstaviti opći okvir duhovne teologije u glavni crtama.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)


stječu

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


- NARAV I CILJ DUHOVNOG BOGOSLOVLJA: Terminologija.

Doktrinarni dio koji govori o odnosu duhovnosti i teologije (poglavito

odnos prema dogmatskoj i moralnoj teologiji.

- DUHOVNA TEOLOGIJA KAO ZNANSTVENA DISCIPLINA:

Podrobnije se obrađuje definicija, kršćansko duhovno iskustvo, metode

i izvori duhovne teologije.

- DJELOVANJE U DUHOVNOM ŽIVOTU – TRINITARNI

MISTERIJ: osoba Oca, Sina i Duha Svetoga.

- SREDSTVA ZA DUHOVNI RAST: Primarna (sakramenti, dobra

zaslužna djela i molitva) i sekundarna (Božja prisutnost, ispit savjesti,

želja za savršenstvom, činiti što je Božja volja, vjernost milosti, životni

nacrt, duhovno štivo, duhovno prijateljstvo, duhovno vodstvo).

- NACRTA ZA POVIJEST KRŠĆANSKE DUHOVNOSTI.

Upoznavanje glavnih tipova duhovnosti, kako bi se moglo svrstati pisce

i njihova djela u odgovarajuće epohe.

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad

☒ referat



189



bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje

nastave

Istraživanj

e Praktični rad


Referat Seminarsk


Pismeni

ispit

Eksperim


Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu

- 10% dolazak na nastavu i aktivno sudjelovanje;

- 90 % usmeni ispit na kraju semestra.

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

J. Matanić, Uvod u duhovnost, HKP i KS,

Zagreb 1994; 1

S. Pinckaers, Pavlov i Tomin nauk o

duhovnom životu, KS, Zagreb 2000. 1

Skripta

Dopunska literatura

- C. A. Bernard, Introduzione alla teologija spirituale, Piemme, Casale

Monferato 1994.

- C. A. Bernard, Teologia spirituale, Edizioni Paoline, 1987;

- J. Aumann, Teologia spirituale, ED, Roma 1990;

- L. Fanin, La crescita nello spirito, Edizioni Messaggero, Padova,

1995.

- M. Špehar, U potrazi za duhovnim iskustvom, GK, Zagreb 2004.

- Ž. Bezić, Kršćansko savršenstvo, CNAK, Mostar 1986;

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja



Ostalo (prema



190

NAZIV PREDMETA TEMELJNA PITANJA PASTORALNE TEOLOGIJE

Kod PT-01 Godina


Nositelj/i predmeta Doc. dr. sc. Šimo

Maršić

Bodovna vrijednost

(ECTS) 5



semestru)

P S V T

60


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Samostalno znanstveno-teološki analizirati postojeću crkvenu praksu

vjere. Kritički prosuditi stanovitu društveno-vjerničku situaciju s ciljem

njezinog unaprjeđivanja. Poznavati normativne smjernice za osobnu i

crkvenu vjerničku praksu.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Redovni studij

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)


1. Razumjeti povijesni slijed i razvoj pastoralne teologije od samih

početaka do danas.

2. Prepoznati kritičku, analitičku i normativnu zadaću pastoralne

teologije kao teološke discipline s obzirom na crkvenu prasku.

3. Reflektirati nad konkretnom crkvenom praksom, vodeći računa o

iskonskim ciljevima Crkve, situacijama njezinog djelovanja i

potrebi neprestanog kvalitetnog unaprjeđivanja.

4. Iščitavati znakove vremena u kojem Crkva djeluje na temelju

relevantnih crkvenih dokumenata, teološke literature i rezultata

različitih socioreligijskih istraživanja.

5. Biti osposobljeni za pastoralno vodstvo

6. Prepoznati elemente i obilježja pastoralne psihologije, te primijeniti

metode osobnih susreta s vjernicima.


stječu

Upoznati se sa sadržajima, ciljevima i metodama pastoralne teologije.

Sposobnosti prosuđivanja pastoralne situacije Crkve u Bosni i

Hercegovini i Hrvatskoj, kao temeljnog polazišta za predlaganja

programa i planova za njezino poboljšanje.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


1. Povijest pastoralne teologije (15)

a. Uvod i definiranje pojmova

b. Promišljanje nad praksom u Novom Zavjetu

c. Počeci pastoralne teologije u prvoj Crkvi

d. Pastoralna teologija na hrvatskom jeziku

e. Posttridentska manualistika

f. Pastoralna teologija – samostalna teološka disciplina

g. F. Schleiermacher – otac praktične teologije

h. Doprinos A. Grafa

i. S. Hiltner


191

j. Nove tendencije u katoličkoj Crkvi

k. II Vatikanski koncil i pastoralna teologija

2. Neka važna i osporavana pitanja (10)

a. Epistemološki status pastoralne teologije

b. Materijalni i formalni objekt pastoralne teologije

c. Metoda i metodologija pastoralne teologije i

pastoralnoga rada

d. Izvori pastoralne teologije

e. Zadaće i ciljevi pastoralne teologije

f. Načelo inkarnacije

g. Teorija prakse (odnos teorije i prakse)

3. Hodegetika (4)

a. Sustavi pastoralnog vodstva

b. Uvjeti pastoralnog vodstva

c. Tipovi pastoralnog vodstva

d. Duhovno vodstvo

e. Pastoralno savjetovanje

f. Bitni elementi savjetovanja

g. Tok savjetovanja

4. Pastoralna sociologija (4)

a. Pojam i značenje za pastoralnu teologiju

b. Društvo u tranziciji (pojam, tipovi ponašanja pojedinca,

značajke mladih, izazovi za crkveno djelovanje)

c. Pluralističko društvo (mladi u pluralističkom društvu,

izazovi za crkveno djelovanje)

5. Izazovi za crkveno djelovanje u komunističkom društvu (2)

a. Duhovne oaze

b. Deformacije

6. Izazovi za crkveno djelovanje u bosansko-hercegovačkom

društvu:(10)

a. Multietničko i multireligiozno društvo

b. Stanje socijalnih nesigurnosti

c. Stanje nezaposlenosti

d. Daytonski mirovni sporazum i njegova revizija

e. Prvotne zadaće Katoličke Crkve

f. Stanje u bosansko-hercegovačkoj obitelji i izazovi za

Katoličku Crkvu

g. Odgojno-obrazovni školski sustav u BiH (reforma

školstva)

h. Massmediji

i. Predmodernizam

j. Moderizam

k. Postmodernizam

7. Crkva u postkomunističkom društvu:(10)

a. Uvijek novo pozicioniranje

b. Ponovno iščitavanje dokumenata II Vatikanskog

c. Sloboda ili socijalna sigurnost

d. Nostalgija za komunizmom ili pravednost


192

e. Društvena prisutnost Crkve

f. Aktualna pastoralna područja

g. Naglasci postkomunističke pastoralne teologije

8. Pastoralna psihologija (5)

a. Psihološki temelji vjere

b. Psihološke zapreke vjere (individualno psihološke zapreke,

osjećajne i voljne zapreke)

c. Socijalno psihološke zapreke

d. Vjersko psihološke zapreke

e. Psihološki odnos između svećenika i svijeta

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad





bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje

nastave 2,0

Istraživanj

e Praktični rad


Referat Seminarsk


Pismeni

ispit 1,0

Eksperim


Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu

Aktivno sudjelovanje na nastavi – 20%

Kolokvij – 10%

Pismeni ispit – 60 %

Završni usmeni ispit – 10 %

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

IVAN PAVAO II., Christifideles laici, KS,

Zagreb, 1990., str. 5.-135.;

Ž. Bezić, Pastoralna služba, Zagreb 1985.

A.ČONDIĆ, Ustani, zove te. Bogoslovno-

pastoralna razmišljanja, CUS, Split, 2013.

P. ARAČIĆ - G. ČRPIĆ - K. NIKODEM,

Postkomunistički horizonti (Đakovo,

2003.);


193

ANDRÁS MÁTÉ-TÓTH I PAVEL

MIKLUŠČÁK, Nije kao med i mlijeko, Bog

nakon komunizma (Na putu prema

pastoralnoj teologiji Istočne-Srednje-

Europe) (Zagreb: KS, 2001.);

P. M. ZULEHNER, Pastoraltheologie.

Fundamentalpastoral (Düsseldorf, 1989.);

J. BALOBAN, Djelovanje Crkve u novim

društvenim okolnostima (Zagreb, 1995.);

S. NIMAC – B. SEVESO, Praktična

teologija (Lepuri: Ravnokotarski cvit,

2009.);

Ž. BEZIĆ, Pastoralni radnik (Zagreb, 1982.

drugo prerađeno izdanje);

N. METTE, Katolička pastoralna teologija.

Praktična teologija nekoć i danas (Lepuri -

Split: Ravnokotorski cvit, 2004.).

P. ARAČIĆ, (uredio) Jeremija, što

vidiš?(Đakovo, 2001.);

N. VRANJEŠ, Pastoral danas. Izabrane

teme iz pastoralne teologije, Glas

koncila, Zagreb, 2013.

M. SZENTMARTONI, Osjetljivost za

čovjeka. Pastoralna psihologija (Zagreb:

GK, 2009.);

A. TRSTENJAK, Pastoralna psihologija

(Đakovo: UPT, 1989.);

P. ARAČIĆ, (uredio) Novi izazovi

pastoralnoj teologiji (Đakovo, 2005.);

J. BALOBAN, Djelovanje Crkve u novim

društvenim okolnostima, Zagreb, 1995., KS,

str. 7.-29.

Dopunska literatura

M. Midali, Teologia pratica. 1. Cammino storico di una reflessione

fondante e scientifica, LAS, Roma, 2005.

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja

Osobne konzultacije, anketa, evidencija o nazočnosti na predavanjima,

aktivno sudjelovanje u raspravama, referat, evaluacija predmeta i

nastavnika na kraju semestra

Ostalo (prema



194

NAZIV PREDMETA LITURGIKA III: SAKRAMENTI I BLAGOSLOVINE

Kod LIT-03 Godina



Pavlović

Bodovna vrijednost

(ECTS) 3


Knežević

Način izvođenja


semestru)

P S V T

45


učenja x

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Omogućiti studentima upoznavanje cjelokupnom liturgijom sakramenata

i sakra-mentala s uvidom u povijesni razvoj obreda i prezentiranje

aktualne pokoncilske sli-ke sakramenata i sakramentala sadržanim u

važećim pokoncilskim liturgijskim knji-gama.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Potrebno je prethodno odslušati Uvod u misterij Krista i povijest

spasenja, Opći uvod u Sveto Pismo, Liturgiku: Povijest i Teologiju

liturgije i Liturgiku: Liturgijska go-dina i Štovanje svetih i časoslov.

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)


samostalno pre-no šenje sadržaja koje predmet obuhvaća:

- Razumijevanje postulata liturgijskih slavlja: slavlje, simbol, otajstvo,

obred i kršćanski život;

- Poznavanje razvoja obrednih oblika sakramentalnih slavlja, osobito

sakramenata inicijacije;

- Poznavanje teoloških temelja i obredne strukture liturgijskih slavlja

prema liturgijskoj obnovi II. vatikanskog sabora;

- - Umjeti pripremiti slavlje i biti osposobljen za liturgijsku službu.


stječu

Student ovladava temeljnim pojmovima i sadržajima sakramenata i

sakramentala:

- Poznavanje teološkog temelja, antropoloških odrednica i obredni

ustroj liturgijskih slavlja prema važećim liturgijskim knjigama;

- Ucijepiti liturgijska slavlja u tijek liturgijske godine;

- Pripremati zajednice i skupine za liturgijska slavlja;

- Poznavanje aktualnih poteškoća liturgijskih slavlja.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


Posebna liturgika:

Sakramenti i sakramentali:

1) Bit i značenje sakramenata;

2) Sakrament krštenja;

3) Sakrament potvrde;

4) Euharistijsko slavlje

a) Porijeklo, bitni sadržaj i razvojni pravici;

b) Struktura i pojedini dijelovi misnog slavlja;

c) Oblici misnog slavlja;

- Misno slavlje sa zajednicom;

- Koncelebrirano misno slavlje;

- Zborna ili konventualna misa;


195

- Misno slavlje s djecom;

- Misno slavlje s mladima

- Misno slavlje malih zajednica-grupne mise;

- Misno slavlje bez zajednice;

d) Oblici euharistijske pobožnosti izvan mise:

- Povijesni osvrt;

- Novo preuređenje;

- Prilog diskusiji o dijeljenju pričesti o bogoslužju bez svećenika na

nedjelje i blagda-ne;

5) Sakrament pomirenja;

6) Sakrament bolesničkog pomazanja;

7) Sakrament reda;

8) Bogoslužje ženidbe;

9) Posebna slavlja redovničkih zajednica;

10) Bogoslužje umirućih i sprovod;

11) Sakramentali – blagoslovine;

12) Liturgijski prostor kroz povijest i danas;

13) Liturgija budućnosti.

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad





bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje

nastave x

Istraživanj

e Praktični rad


Referat x Seminarsk


Pismeni

ispit x

Eksperim


Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu



Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Adam,A., Uvod u katoličku liturgiju, Zadar

1993., 114-260.324-354.

x x


196

Bašić,P., Slaviti euharistiju po misalu Pavla

Šestoga, Zagreb 1992.

Gelineau,J. i dr., Pastoralna teologija

liturgijskih slavlja. Zagreb 1973.

Schnitzler,Th., O značenju mise. Zagreb

2005.

Zadnje tipsko izdanje svih liturgijskih knjiga

na hrvatskom jeziku: uvodni dijelovi i daljnji

liturgijski tekstovi s rubrikama.

Redemptionis sacramentum (Sakrament

otkupljenja), u: Dokumenti 139, Zagreb

2004.

Dekret o misnim nakanama „Mos jugiter“ od

22.2.1991. i Odredba biskupâ Vrhbosanske

metropolije o primjeni tog Dekreta na

području metropolije od 1. rujna 1991., u:

Vrhbosna 3 (1991.) 103-105. i Vrhbosna 1

(1998.) 37-38.

Kongregacija za bogoštovlje i disciplinu

sakramenata. Direktorij o pučkoj pobožnosti

i liturgiji. Zagreb 2003.

Hrvatski biskupi. Pristup odraslih u

kršćanstvo. Upute za ostvarivanje

katekumenata u našim prilikama. Zagreb

1993.

Gregorijanske mise, u: Veritas 11 (1988.) 4.

Dugalić,V., Mise za pokojne u svjetlu

današnje teologije, u: Vjesnik Đakovačke i

Srijemske biskupije 1 (1996.) 43-44.

Babić,M., Spominjanje biskupova imena u

misnom kanonu, u: Služba Božja 2/3 (1992.)

197-200.

Knežević,T., Liturgijski pribor, u: Služba

Božja 3 (1998.) 295-306.

Knežević,T., Liturgijska odjeća u životu

Crkve, u: Vjesnik Đakovačke i Srijemske

biskupije 4 (1998.) 244-249.

Što je „Agnus Dei“? (poseban prilog)

Dopunska literatura

Kleinheyer,B., Sakramentliche Feier I. Die Feiern der Eingliederung in

die Kirche, u:


Liturgiewissenschaft. Svezak 7,1. Regensburg 1989.

Meßner,R., Feiern der Umkehr und Versöhnung, u: Meyer,H.B. i dr.,

Gottesdienst der Kirche. Handbuch der Liturgiewissenschaft. Svezak 7,2.

Regensburg 1992., 17-240.

Kaczynski,R., Feier der Krankensalbung, u: Meyer,H.B. i dr.,

Gottesdienst der Kirche. Handbuch der Liturgiewissenschaft. Svezak 7,2.

Regensburg 1992., 241-343.


197

Kaczynski,B. i dr., Sakramentliche Feiern II. Ordination und

Beauftragungen – Riten um Ehe und Familie – Feiern geistlicher

Gemeinschaften – Die Sterbe- und Begräbnisliturgie – Die

Benediktionen – Der Exorzismus, u: Meyer,H.B. i dr., Gottesdienst der

Kirche. Handbuch der Liturgiewissenschaft. Svezak 8. Regensburg 1984.

Meyer,H.B., Eucharistie. Geschichte, Theologie, Pastoral, u: Meyer,H.B.

i dr., Gottesdienst der Kirche. Handbuch der Liturgiewissenschaft.

Svezak 4. Regensburg 1989.

Martimort,A.G. i dr., L'Église en prière. III Les sacrements. Paris 1984.

Martimort,A.G. i dr., L'Église en prière. II L'Eucharistie. Paris 1983.

Wahle,S. i dr., Römische Messe und Liturgie in der Moderne. Freiburg

i.Br. 2013.

Hermans, J., Die Feier der Eucharistie. Erklärung und spirituelle

Erschließung. Regensburg 1984.

Die Messe. Ein kirchenmusikalisches Handbuch. Düsseldorf 1991.

Schützeichel,H., Die Messe. Ein kirchenmusikalisches Handbuch.

Düsseldorf 1991.

Bouyer, L., Liturgie und Architektur. Freiburg i.Br. 1993.

Kuhne,A., Die liturgischen Dienste.Paderborn 1982.

Büsch,A., Handbuch der Ministrantenpastoral. Altenberg 1999.

Der Sakristanendienst. Das Handbuch für die Praxis. Freiburg i.Br. 2005.

Adam,A., Wo sich Gottes Volk versammelt. Gestalt und Symbolik des

Kirchenbaus. Freiburg i.Br. 1984.



Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja







Ostalo (prema


Poduzeti sve kako bi kolegij LITURGIKA 3: Sakramenti i blagoslovine

dobila svoje središnje mjesto u životu okupljene zajednice Katoličke

crkve.


198

NAZIV PREDMETA ISTOČNO BOGOSLOVLJE I

Kod ET-02 Godina



Tomo Vukšić

Bodovna vrijednost

(ECTS) 2



semestru)

P S V T

30


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Kritički prosuditi razvoj raznih mjesnih i partikularnih, te nacionalnih i

autokefalnih Crkava na Istoku. Upoznati njihovu teološku, liturgijsku i

druge posebnostima koje odražavaju 'drugo' pa i 'treće plućno krilo'

kršćanstva kao objavljene religije. Steći sustavni pogled na 'različitost' i

veliko bogatstvo kršćanske baštine i teoloških izričaja i rezultata

povijesnog razvoja i inkulturacije Evanđelja u raznim narodima i

njihovom daljnjem razvoju.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Minimalne kompetencije koje se stječu studiranjem kolegija iz povijesti

Crkve te poznavanje povijesti teologije.

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)


1. Protumačiti predmet i metode povijesnog i teološkog razvoja

pojedinih Crkava na Istoku.

2. Analizirati društveno-kulturalne okolnosti samih podjela i različitog

razvoja, bilo teološkog, liturgijskog,bilo posebnog karaktera

pojedine mjesne, partikularne, autokefalne i patrijaršijske Crkve.


stječu

Postaje se sposobnim prepoznavati raznovrsne istočne Crkve, i one

sjedinjene s Rimom, zatim, prosuditi i cijeniti raznoliku crkvenost i

teološku posebnost, a to može pospješiti ekumenski dijalog i kršćansko

jedinstvo.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


Staro-istočne i Istočne Crkve (prije i poslije Kalcedonskog sabora

451.god), (3).

Nastanak i povijesni i liturgijski razvoj patrijarhata na Istoku (teorija

pentarhije), (3).

Različiti razvoj i baština dviju velikih Crkava: Rimske (Latinske) na

Zapadu, i Istočne (Pravoslavne) na Istoku (3).

Monaštvo na Istoku i njegov razvoj (2).

Focije i njegovo vrijeme, te 'Filioque'(3).

Raskol iz 1054. Y. Congar i njegova prosudba (3).

Razvoj pojedinih nacionalnih, autonomnih i autokefalnih Crkava (3).

Ikonoklazam, palamizam i bizantska teologija (3).

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja


☐ vježbe


☐ multimedija

☐ laboratorij


199




☐ mentorski rad





bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje



Referat Seminarski


Pismeni

ispit

Eksperiment


Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu

Usmeni ispit.

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

KOLARIĆ J., Istočni kršćani, Zagreb 1982.

CONGAR Y., Istočni raskol, Zagreb 1986.

POPOVIĆ J., Dogmatika Pravoslavne

crkve, I-III, Beograd 1978.-1980.

Dopunska literatura

KOLARIĆ J., Pravoslavni, Zagreb 1985., str. 47-105

GORDILLO M., Compendium theologiae orientalis, Romae 1950.

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja

Osobne konzultacije, evidencija o nazočnosti, aktivno sudjelovanje u

predavanjima, raspravama, prikaz određenog problema, teme, članka,

studije, dijela knjige

Ostalo (prema



200

NAZIV PREDMETA SPECIJALNA RELIGIJSKA PEDAGOGIJA I KATEHETIKA I

Kod RPK-04 Godina


Nositelj/i predmeta Izv. prof. dr. sc Ante

Pavlović

Bodovna vrijednost

(ECTS) 2



semestru)

P S V T

30


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Omogućiti studentima poznavanje društvenoga i crkvenog, kulturnoga i

školskog ambijenta, te poznavanje mogućnosti i uvjeta u kojima se

ostvaruje religiozni odgoj djece i predadolescenata u vrtićima, školi i

župnoj zajednici u svjetlu njihova cjelovita odgoja i obrazovanja.

Studenti upoznaju temeljne psiho-pedagoške, duhovno-religiozne i

moralne vlastitosti i vrijednosti učenika pojedinih razvojnih dobi i s njima

povezane vjerske odgojno-obrazovne ciljeve i sadržaje vjeronaučne

nastave i župne kateheze..

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Poznavati osnovnu teološku i religijskopedagošku i katehetsku

terminologiju i sadržaje. Poznavati glavna psiho-pedagoška, religiozna i

moralna obilježja razvojne dobi djece i predadolescenata, te osnovna

usmjerenja i ciljeve općeljudskog i vjerskoga odgoja i obrazovanja

učenika u predškolskim ustanovama i osnovnoj školi. Poznavat biblijske,

teološke i odgojne pristupe i naglaske u odabiru i strukturiranju ciljeva i

sadržaja vjeronaučne nastave primjerene toj dobi (problematika novoga

govora i prenošenja vjere).

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)

Studenti će biti u stanju:

- razumjeti i argumentirano predstaviti suvremeni školski odgojno-

obrazovni sustav, te izazove i mogućnosti ostvarivanja vjerskog

odgoja u suvremenoj demokratskoj i pluralnoj školi;

- razumjeti i kritički predstaviti sadržaj i značenje cjelovita odgoja i

obrazovanja učenika, osobito religiozne dimenzije odgoja te

važnosti školskog vjeronauka i župne kateheze u njihovu vjerskom

odgoju;

- klasificirati i opisati psihološki, pedagoški, duhovno-religiozni,

moralni i sociološki profil djece i predadolescenata;

- interpretirati religioznu situaciju, vrijednosni sustav i sadržajne

odrednice općeg i vjerskog odgoja učenika dječje i školske dobi;

- poznavati vjeronaučni plani i program za osnovnu školu te

predstaviti temeljne vjeronaučne ciljeve (ishode učenja) i sadržaje

vjeronaučne nastave u pojedinim odgojnim razdobljima i godištima;

- poznavati osnovna didaktičko-metodička usmjerenja vjeronauka i

kateheze.


stječu

- Poznavanje razvojno-psiholoških datosti pojedinih dobi učenika

predškolskog i osnovnoškolskog razdoblja;


201

- Primijeniti religijskopedagoško i katehetsko znanje i vještine za

ispitivanje i prosuđivanje različitih religijskih i odgojnih fenomena

koji se susreću u obitelji, školi i društvu;

- Poznavati i primijeniti sve kurikulske sastavnice (naslovnici, ciljevi,

sadržaji, metodologija) u planiranju i izvođenje vjeronaučne nastave

u osnovnim školama;

- Koristiti religijskopedagoško znanje za ispitivanje vlastite

vjeroučiteljske i katehetske situacije.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


1. Suvremena škola u demokratskom i pluralnom društvu – stanje,

izazovi i mogućnosti;

2. Religija u suvremenom društvu. Odgojno-obrazovna zadaća škole u

današnjem društvu;

3. Holistička paradigma suvremenog odgoja i obrazovanja, središnje

mjesto i dobrobit učenika – naglasak na duhovnu i moralnu dimenziju

odgoja;

4. Izazovi, teološko i pedagoško utemeljenje, zadaće i sadržaji vjerskog

odgoja i katoličkoga vjeronauka u vrtićima i javnoj školi u BiH;

5. Religiozna socijalizacija i vjerski odgoj djece i predadolescenata u

školi i župnoj zajednici:mogućnosti i poteškoće;

6. Identitet, dinamička struktura i razvoj osobnosti i vjerski odgoj

naslovnika (duševne sposobnosti učenika, čimbenici i odgojno-

obrazovni zahtjevi njihova cjelovita razvoja i izgradnje);

7. Religiozni odgoj i kateheza učenika po razvojnim dobima, posebno

od 6/7. do 14/15. godine (psihološke i pedagoške pretpostavke

njihova religioznoga odgoja);

8. Mlađa školska dob – srednje i kasno/zrelo djetinjstvo (psihosocijalni

i kognitivni razvoj, razvoj moralnoga suda i odgoj savjesti) s

odgojnim sadržajnim naglascima;

9. Rani i kasni pubertet (obilježja, tjelesne i duševne promjene,

oblikovanje religioznog života u svjetlu tjelesnih i duševnih

promjena) s odgojnim i sadržajnim naglascima;

10. Kurikul (plan i program) katoličkoga vjeronauka u osnovnoj školi

(ucijepljenost u školu, obilježja, struktura, naslovnici, svrha i opći

ciljevi, temeljni sadržaji, didaktičko-metodički elementi);

11. Odgojno-obrazovni naglasci katoličkoga vjeronauka u osnovnoj

školi i župnoj katehezi, dijalog sa suvremenim svijetom, ekumenizam

i međureligijski dijalog);

12. Vjeroučitelj u osnovnoj školi i župi (formacija, status,

kompetencije...)

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad




202



bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje

nastave 1

Istraživanj

e Praktični rad


Referat Seminarsk


Pismeni

ispit

Eksperim


Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu


tijekom nastave. Predstavljanje samostalnih zadataka te sudioništvo u

raspravi i kritičkom razmišljanju o izloženom zadatku drugih kolega i

kolegica. Završni usmeni ispit provodi se na osnovi obvezatne literature.

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjerak

a u

knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Biskupska konferencija Bosne i Hercegovine,

Plan i program katoličkoga vjeronauka u

osnovnoj školi, Zagreb – Sarajevo, 2003.;

A. Pavlović (pr.), Religiozni odgoj i kateheza

djece i predadolescenata (skripta), Mostar

2008. (+ power point prezentacija)

A. Pavlović, Putovima vjerskoga odgoja.

Obitelj, škola, župna zajednica, Mostar

2005.;

G. Hilger i dr., Vjeronaučna didaktika,

Salesiana, Zagreb, 2009.

Dopunska literatura

M. L. Mazzarello, Catechesi dei fanciuli. Prospettive educative, Elle Di

Ci, Torino, 1986. (prijevod i prilagodba nekih tekstova za privatnu

uporabu);

R. Razum, Vjeronauk između tradicije i znakova vremena, GK, Zagreb,

2009.;

J. Baričević, „Katehetsko-komunikacijski pristupi u susretu s biblijskim

tekstovima“, Diacovensia, 1(1994.), 110-145;

Hrvatska biskupska konferencija, Župna kateheza u obnovi župne

zajednice. Plan i program, Zagreb – Zadar, 2000;

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja

Rad studenata prati se sustavno i trajno tijekom same nastave. Na temelju

unaprijed zadanih elemenata praćenja, vodi se redovita evidencija o

njihovoj nazočnosti na nastavi, ispunjavanju obveza, aktivnome

sudjelovanju u raspravama, izradbi i predstavljanju dobivenih zadataka.

Informacije o napretku i eventualnim problemima daju se studentima

tijekom redovitih konzultacija. Krajem semestra vrši se evaluacija

predmeta i sveučilišnog nastavnika.


203

Ostalo (prema



204

NAZIV PREDMETA METODIČKE VJEŽBE IZ RELIGIOZNOG ODGOJA I

KATEHEZE I

Kod RPK-06 Godina



Pavlović

Bodovna vrijednost

(ECTS) 2



semestru)

P S V T

15


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Vježbe čine cjelinu i upotpunjuju kolegij o vjerskom odgoju djece i

predadoelscenata pa se studentima omogućuje upoznavanje konkretnih

religijsko-pedagoških, didaktičko-metodičkih pristupa, modela i

elemente vjeronaučnoga i katehetskoga rada s učenicima osnovnoškolske

dobi te omogućuje stjecanje sposobnost planiranja, strukturiranja i

provođenja vjeronaučne nastave u osnovnoj školi i kateheze u župnoj

zajednici.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Poznavati središnja pitanja religijske pedagogije i katehetike te osnovne

didaktičko-metodičke pristupe i metode vjeronaučne nastave i župne

kateheze. Motiviranost za rad u odgoju i odgojno-obrazovnim

ustanovama. Razvijene osnovne komunikacijske vještine potrebne za rad

u odgojno-obrazovnoj ustanovi

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)


- poznavati vjeronaučni plani i program za osnovnu školu i temeljne

vjeronaučne ciljeve (ishode učenja) i sadržaje vjeronaučne nastave u

pojedinim odgojnim razdobljima i godištima;

- primijeniti temeljne didaktičke varijable, metodičke zahtjeve i

komunikacijske vještine u pripremi oglednih nastavnih jedinice i

vježbi u izvedbi nastavnoga sata;

- oblikovati konkretne nastavne jedinice (pripreme) pripreme prema

zahtjevima strukturiranja i vođenja nastavnoga sata s različitim

metodičkim pristupima, metodama i sredstvima nužnima za aktivan,

suradnički i stvaralački rad učenika;

- poznavati modele, faze i metode rada s biblijskim tekstovima u

osnovnoj školi poveznici s književno-umjetničkim, likovnim i

glazbenim elementima;

- skladno povezivati nastavne ciljeve i različite sadržaje u jedinstvenu

nastavnu cjelinu (doktrinarni, biblijski, iskustveni, povijesni,

književno-umjetnički…) i koristiti vjeronaučne udžbenike koji to

potiču.


stječu

- Uspješna primjena kurikulskih sastavnice u planiranju i izvođenje

vjeronaučne nastave u osnovnim školama;

- Planiranje, oblikovanje i izvođenje nastavnih jedinca prema

suvremenim didaktičko-metodičkim zahtjevima i kriterijima u


205

pogledu prilagodbe i primjene različitih metodičkih pristupa, oblika,

metoda i medija u vjeronaučnoj nastavi i katehezi;

- Sposobnost konkretnog planiranja, pripremanja i izvođenja

vjeronaučnih tema i lekcija u nastavi vjeronauka u osnovnoj školi i

kateheze u župi;

- Koristiti stečeno religijskopedagoško i didaktičko-metodičko znanje

za ispitivanje vlastite vjeroučiteljske/nastavničke situacije.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


1. Osnovni metodički pristupi (osobito interpretacijsko-analitički i

stvaralački) te različiti metodički oblici, metode i mediji u

vjeronauku i katehezi djece predškolske i školske dobi;

2. Metodička analiza izabranih vjeronaučnih tema (strukturiranje

ciljeva, sadržaja, metodičkih elemenata) u vjeronaučnom programu i

udžbenicima za osnovnu školu;

3. Biblijske metode u nastavi vjeronauka u osnovnoj školi i u župnoj

katehezi (pristup Bibliji, funkcija, naracija, faze, modeli) – vježbe

pojedinih modela (1. dio);

4. Povezivanje crkvenoga nauka, biblijskih i književnih tekstova,

umjetnosti i glazbe u izradi i izvođenju vjeronaučnih tema i lekcija;

5. Vježbe planiranja i izvođenja vjeronaučne nastave – izvedbeni

programi i sati (ciljevi, sadržaji, metodički pristupi, mediji,

vrjednovanje vjeronaučne nastave);

6. Hospitacije u višim i nižim razredima osnovne škole te praćenje

nastave i izradba pismenog izvješća s hospitacija prema dobivenim

Uputama;

7. Pojedinačne i skupne pripreme i održavanje oglednih vjeronaučnih

sati u nižim i višim razredima osnovne škole (u razredu i školi).

Vrste izvođenja

nastave:

☐ predavanja

☐seminari i radionice

☒ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☒ mentorski rad

☒ hospitacije i demonstracija

vjeronaučne nastave

Obveze studenata Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje, hospitacije i vježbe



bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje

nastave Istraživanje Praktični rad 0,5

Kolokviji Esej Skupne vježbe 0,5

Referat Seminarski

rad Ogledni sati 0,5

Pismeni

ispit

Eksperiment

alni rad (Ostalo

upisati)

Usmeni


upisati)


vrednovanja rada

studenata tijekom

Redoviti dolazak na predavanja i sudjelovanje u raspravama.

Predstavljanje individualne ili skupne pripreme pred studijskom

skupinom te aktivno sudjelovanje u kritičkom vrjednovanju priprema i


206


ispitu

prezentacije drugih kolega. Hospitacije u osnovnim školama i u župi i

izvješća s hospitacija. Održavanje oglednih sati pod mentorskim

vodstvom u nižim i višim razredima osnovne škole. Kolokviji (ili završni

pismeni ispit) na osnovi obvezatne literature.

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjerak

a u

knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

A. Pavlović, Metodika vjeronaučne nastave,

Mostar, 2009. (skripta)

J. Baričević, „Katehetsko-komunikacijski

pristupi u susretu s biblijskim tekstovima“,

Diacovensia, 1(1994.), 110-145;

N. Hohnjec, Biblija u pastoralnom radu.

Priručnik za rad u biblijskim skupinama, KSC,

Zagreb, 1998.

Izabrane nastavne teme i jedinice iz

vjeronaučnih programa i udžbenika za

osnovnu školu s pripadajućim radnim

bilježnicama.

Dopunska literatura

W. F. Niel, - A. Thommes, 212 metoda za nastavu vjeronauka, KSC,

Zagreb, 2000.

G. Zuccari, l'Insegnamento della religione cattolica. Aspetti

psicopedagogici e

strategie metodologico - didattiche, Elle Di C, Leumann (Torino), 2004.

D. Panero – S. Bocchini, Didattica creattiva. Idee, spuniti, sussidi e

techniche per l'IRC dall'infanzia alla secondaria, EDB, Bologna, 2008.

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja

Pojedinačni i skupni rad studenata prati se i vrjednuje prema zadanim

uputama i kriterijima, bilo da se radi o izravnim pripremama nastavnih

tema i hospitacijama u osnovnim školama i župama, bilo o konkretnu

provođenju već pripremljenih tema (lekcija) u školi i župi. Sveučilišni

nastavnik (ili mentor), prati, vrjednuje i ocjenjuje hospitacije i izvođenje

oglednih sati. Vrjednovanje predmeta, sveučilišnog nastavnika (i

mentora) provodi se na kraju semestra.

Ostalo (prema



207

NAZIV PREDMETA TEOLOŠKA SOCIJALNA ETIKA

Kod DNC-02 Godina



Spajić

Bodovna vrijednost

(ECTS) 2



semestru)

P S V T

30


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Razumijevanje suvremenih uvjeta društveno-političkog života i

analiziranje u svjetlu načela društvenog učenja Crkve

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Odslušano predavanje iz Društvenog nauka Crkve

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)


- Poznavati temeljnu problematiku suvremenog društvenog života i

dominantne odgovore na njih

- Razlikovati specifičnost crkvenog učenja u odnosu na dominantne

ideje/ideologije

- Raspravljati o konkretnim društvenim problemima lokalne i

globalne razine

- Staviti u odnos (osobno) kršćansko poslanje s izazovima

društvenoga života

- Primjenjivati načela i sadržaj društvenog nauka Crkve na konkretne

situacije


stječu

Sposobnost, barem djelomična, tumačenja pojedinih aspekata

društvenog života i sposobnost uključivanja u crkveni i društveni život.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


Naziv, značenje i smještaj kolegija unutar Katedre društvenog nauka Crkve

(1)

Kršćansko poimanje odnosa osobe i društva (2)

Jednostrane teorije o odnosu osobe i društva (2)

Suvremena poimanja države i društva (2)

Obitelj (4)

Gospodarstvo i rad (4)

Etika i politika (4)

Odnos Crkve i države (1)

Međunarodna zajednica (2)

Mir i moralnost rata (2)

Etika i kultura (2)

Etika i ekologija (2)

Znanost i tehnika (2)


208

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja


☐ vježbe

☐on line u cijelosti




☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad





bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje





Pismeni

ispit

Eksperiment


Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu


Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

J. HÖFFNER, Kršćanski socijalni nauk,

Zagreb, 2005.

M. BIŠKUP, Ljudska prava, Zagreb, 2010.;

PAPINSKO VIJEĆE “IUSTITIA ET PAX”,

Kompendij socijalnog nauka Crkve, Zagreb,

2005.

Dopunska literatura

R. COSTE, Političke zajednice, Zagreb, 1995.; S. BALOBAN, Etičnost

i socijalnost na kušnji, Zagreb, 1997.; S. BALOBAN (ur.), Izazovi

civilnog društva u Hrvatskoj, Zagreb, 2000.; A. STRES, Sloboda i

pravednost, Zagreb, 2001.

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja


Ostalo (prema



209

NAZIV PREDMETA KANONSKO PRAVO: V., VI. I VII. KNJIGA

Kod KP-04 Godina

studija/semestar V./ljetni


Jurišić

Bodovna vrijednost

(ECTS) 3


Horvat

Način izvođenja


semestru)

P S V T

45


učenja /

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta


praktičnu primjenu kanonskih normi Zakonika kanonskoga prava iz

1983.: V. knjige Vremenita crkvena dobra, VI. knjige Kaznene mjere

u Crkvi i VII. knjige Postupci.

- Osposobiti studente za poznavanje prirođenog i vlastitog prava Crkve

na vremenita dobra; upoznati kanonske norme o stjecanju,

posjedovanju, upravljanju i otuđivanju vremenitih crkvenih dobara.

- Osposobiti studente za egzegetsko-analitički pristup materiji

kaznenih mjera u Crkvi.

- - Osposobiti studente za razumijevanje temeljnih elemenata

procesnog prava u Crkvi te praktičnoga provođenja sudske prakse.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet



- Poznavanje i razumijevanje I. knjige Zakonika (Opće odredbe) i IV.

knjige Zakonika (Posvetiteljska služba Crkve).

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)



V., VI. i VII. knjige Zakonika kanonskoga prava iz 1983., tj.

poznavati imovinsko, kazneno i procesno opće i krajevno kanonsko

pravo.


Katoličke crkve na općoj i partikularnoj razini u sferama imovinskog,

kaznenog i procesnog prava.

3. Argumentirati smisao i svrhu crkvenih kazni, vrste kažnjivih djela i

kazne koje za takva djela Zakonik propisuje.

4. Definirati ulogu i značenje sudstva u crkvenom procesnom pravu,

vrste sudova na razini kako opće Crkve tako i na razini partikularnih

Crkava, te u praksi postupati u skladu sa zakonskim odredbama u toj

materiji.




poslove.


stječu





210




Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


1. Uvod u kolegij o imovinskom, kaznenom i procesnom kanonskom

pravu.

2. Uvod u sadržaj V. knjige Zakonika: VREMENITA CRKVENA

DOBRA (kann. 1254-1310).

3. Svetopisamski temelji normi o vremenitim crkvenim dobrima

4. Pravo, svrha i zakoni koji reguliraju crkvena dobra.

5. Stjecanje dobara.

6. Upravljanje dobrima.

7. Ekonom i ekonomska vijeća, način njihova djelovanja.

8. Ugovori i napose otuđenje.

9. Nabožne odredbe općenito i nabožne zaklade.

10. Uvod u sadržaj VI. knjige Zakonika: KAZNENE MJERE U CRKVI

(kann. 1311-1399).

11. Kažnjavanje kažnjivih djela općenito.

12. Pojam kažnjiva djela i kazne.

13. Svrha kažnjavanja.

14. Kazneni zakon i kaznena zapovijed.

15. Podložnik kaznenih mjera.

16. Kazne i ostala kažnjavanja.

17. Cenzure: Izopćenje, zabrana bogoslužja, obustava.

18. Okajničke kazne.

19. Kazneni lijekovi i pokore.

20. Primjenjivanje kazni.

21. Prestanak kazni.

22. Kažnjiva djela pojedinačno (opći vid). Kažnjiva djela protiv vjere i

jedinstva Crkve.

23. Kažnjiva djela protiv crkvene vlasti i slobode Crkve. Protupravno

prisvajanje crkvenih služba i kažnjiva djela u njihovu vršenju.

24. Zlodjelo potvore i krivotvorenja. Kažnjiva djela protiv posebnih

obveza.

25. Kažnjiva djela protiv ljudskog života i slobode. Opća odredba

kaznenog kanonskog prava (kan. 1399).

26. Uvod u sadržaj VII. knjige Zakonika: POSTUPCI (kann. 1400-1752).

27. Sudstvo općenito.

28. Mjerodavno sudište.

29. Različiti stupnjevi i vrste sudova.

30. Sud prvoga stupnja. Crkveni sudac općenito.

31. Službenici suda: sudac, preslušatelj i izvjestitelj.

32. Službenici suda: promicatelj pravde, branitelj veze i bilježnik. Laici

u sudstvu.

33. Sud drugoga stupnja. Sudovi Apostolske Stolice.

34. Poslovni red suda: služba sudaca i sudskih službenika. Red

rješavanja. Rokovi i odgode. Mjesto suđenja. Spisi.

35. Stranke u parnici. Tužitelj i tužena stranka. Zastupnici u sporovima i

odvjetnici.


211

36. Tužbe i prigovori. Pokretanje parnice. Tužba za pokretanje parnice.

37. Poziv na sud i priopćenje sudskih spisa. Utvrđivanje spornog

predmeta. Tijek parnice. Dokazi.

38. Objavljivanje spisa, zaključenje dokaznoga postupka i rasprava

parnice. Pobijanje presude: priziv.

39. Ženidbeni postupci: Parnice za proglašenje ništavosti ženidbe. Kraći

ženidbeni postupak pred biskupom.

40. Ženidbeni postupci: Postupak proglašenja ništavnosti ženidbe na

temelju isprava. Parnice rastave ženidbenih drugova.

41. Ženidbeni postupci: Postupak za oprost od tvrde neizvršene ženidbe.

Postupak u pretpostavljenoj smrti ženidbenog druga.

42. Parnice za proglašenje ništavosti svetoga ređenja.

43. Postupak pri uklanjanju ili premještanju župnika.

44. Kazneni postupak s posebnim naglaskom na prethodnu istragu


na predmetu.

Vrste izvođenja

nastave:

x predavanja


☐ vježbe




x samostalni zadaci

☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad





bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje





Pismeni

ispit

Eksperiment


Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu


Referat – 20%

Dva kolokvija – 30%


Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka u

knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija


Zagreb, 1996.

BRKAN J., Crkvena vremenita dobra.

Temeljni kanoni i upravljanje dobrima,

Split, 2006.


212



Zagreb, 1985.

PRANJIĆ P., Vremenita dobra i vremenita

dobra u Crkvi, Sarajevo, 2013.

ŠKALABRIN N., Kaznene mjere u Crkvi,

Đakovo, 2004.

ŠKALABRIN N., Postupci, Đakovo, 2000

ŠKALABRIN N., Vremenita crkvena

dobra, Đakovo, 2008.

Dopunska literatura

ŠALKOVIĆ J. (ur.), Ništavost ženidbe: procesne i supstantivne teme,

Zagreb, 2009.

ŠALKOVIĆ J. (ur.), Posebni sudski postupci i postupanja, Zagreb, 2010.

ŠALKOVIĆ J. (ur.), Strukturalne pretpostavke sudske vlasti u Crkvi,

Zagreb, 2012.

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja











Ostalo (prema



213

NAZIV PREDMETA TEOLOGIJA SAKRAMENATA II.

Kod DT-06 Godina



Ikić

Bodovna vrijednost

(ECTS) 3



semestru)

P S V T

45


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

U ovom kolegiju se obrađuju sakramenti ozdravljenja i služenja. U

teološko-milosno ozdravljenje liječi od bolesti grijeha sakramentom

pomirenja i bolesničkog pomazanja a u teologiju služenja pripadaju

sveti red i ženidba. Svaki sakrament se prolazi polazeći o njegovog

aktualnog poimanja, biblijskog utemeljenja, povijesno-dogmatskog

razvoja i sustavne teologije.

Konkretni cilj ovog kolegija je upoznati studente s katoličkim naukom o

sakramentima pomirenja, bolesničkog pomazanja, svetog reda i ženidbe

kako bi ga kasnije mogli kao budući pastoralci ili vjeroučitelji

vjerodostojno tumačiti, svjedočiti i prakticirati.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Teologija je planirano stavljena u petu završnu godinu teološkog studija

i za upis pretpostavlja minimalne teološke kompetencije potrebne koje

se stječu studijem trinitarne teologije, kristologije i biblijskih znanosti i

sl.

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)


ovog kolegija očekuje se da će student biti u mogućnosti:

- Otkrivati ispravni teološki smisao sakramenata ozdravljenja i

služenja

- Izraziti sadržaj dogmatskih dokumenata o sakramentima

ozdravljenja i služenja.

- U životnim okolnostima osobno svjedočiti vrijednosti ovih

sakramenata


stječu

Sposobnost teološkog tumačenja i poučavanja sakramenata ozdravljenja

i služenja za osnovne i srednje škole, za medijsku djelatnost i sl.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


1. Teologija pomirenja (14): grijeh i obraćenje (1), biblijsko

sakramentalno ustamovljenje (2), povijesno-dogmatski razvoj (2),

skolastička teologija, reformatorski izazovi i odgovor Tridenta (3),

čini pokornika i čini Crkve (2), pomirenje s Bogom – pomirenje s

Crkvom (2), učinci, dokumenti o pomirenju, teologija oprosta (2)

2. Teologija bolesničkog pomazanja (8): misterij bolesti, zdravlje i

spasenje u biblijskom shvaćanju i Kristov odnos prema bolesnicima

(3), povijesno-dogmatski razvoj sa skolastičkim pristupom (2),

smisao patnje i bolesti, trpljenja i smrti iz kuta novije teologije (3)

3. Sakrament svetog reda (10): sakramentalne službe u poslanju Crtkve

(1), biblijsko utemeljenje episkopata, prezbiterata, đakonata (1),

povijesno-dogmatski razvoj sakramentalne trijade (3),


214

kristocetričnost i eklezijalnost sakramentalne službe (3), učinci

svetog reda, djelitelj-primatelj, pitanje đakonisa (2)

4. Sakrament ženidbe (10): naravnost i svetost ženidbe i braka (1),

starozavjetno i novozavjetno biblijsko utemeljenje ženidbe (2),

povijesno-dogmatski razvoj (2), sakramentalna ženidba znak Krista i

Crkve (3), smisao, svojstva i učinci ženidbe, djelitelj-primatelj (2)

Vrste izvođenja

nastave:




literature

Obveze studenata



bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje

nastave i

referiranje

1

Pismeni

ispit 1

Usmeni

ispit 1


vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu

- Pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje – 20 %

- Pismeni kolokvij – 30 %

- Usmeni ispit – 50 %

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjerak

a u

knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

- IVAN PAVAO II., Pomirenje i pokora -

rekonciliatio et paenitentia, Dokumenti

74, KS, Zagreb, 1985.

- KONGRAGACIJA ZA KLER, Svećenik

služitelj božanskog milosrđa. Priručnik za

ispovjednike i duhovnike, Biskupske

konferencija Bosne i Hercegovine izd.,

Sarajevo 2012.

- BISKUPSKA KONFERENCIJA

JUGOSLAVIJE, Pastoralna poruka o

pomirenju za vjernike, Dokumenti 48, KS,

Zagreb 1976.

- BISKUPSKA KONFERENCIJA

JUGOSLAVIJE, Uputa o pomirenju za

svećenike, Dokumenti 49, KS, Zagreb,

1976.

- MATELJAN A., Otajstvo supatnje.

Sakrament bolesničkog pomazanja, CuS,

Split, 2002.


215

- SRAKIĆ M., Bolesničko pomazanje

sakramenat nade i okrepa u bolesti, u: BS

3-4 (1978.), 255-269.

- STARIĆ A., Biblijsko-teološki vid

bolesničkog sakramenta pomazanja, u: BS

4 (1983.), 209-221.

- PAVAO VI., O obnovi đakonata, motu

proprio, KS, Zagreb, 1971., Dokumenti 6.

- PAVAO VI., Sveti red đakonata

(apostolsko pismo o uspostavljanju

trajnog đakonata), u: Nova et vetera (NV)

2 (1977.), 242-246.

- Ministerijalno svećeništvo, KS, Zagreb,

1972., Dokumenti 35.

- SCHILLEBEECKX E., Teologija službe

u Crkvi, u: SV 19-20 (1970.), 28-33.

- IKIĆ N., Stadlerov profil svećenika, u:

Josip Stadler, život i djelo, Zbornik

radova… prigodom 80. obljetnice smrti

prvoga vrhbosanskoga nadbiskupa, prir.

JURIŠIĆ P., Vrhbosanska katolička

teologija, Sarajevo, 1999., str. 419-433.

- PERIĆ R., Narav prezbiterskog

svećeništva, u: OB 1 (1978.), 22-39.

- KIRIGIN M., Biskup – veliki svećenik

biskupije, u: SB 1 (1964.), 7-15.

- RUPČIĆ Lj., Narod Božji i autoritet

biskupa, u: SB 4-6 (1972.), 297-299.

Dopunska literatura

- IVAN PAVAO II., Sakrament pokore, sedam govora i jedno

apostolsko pismo Ivana Pavla II., KS, Zagreb, 1997., Dokumenti

109.

- IVAN PAVAO II., Bogat milosrđem – Dives et misericordia,

Dokumenti 61, KS, Zagreb, 1994.

- SRAKIĆ M., Bol(est) u kršćanskoj perspektivi, u: Diacovensia

(DIA) 1 (1997.), 7-16.

- PAVAO VI., Ad pascendum, apostolsko pismo, (Nove norme o

đakonatu), u: SB 1 (1973.), 66-72.

- LEIPOLD H., Papstamt und Petrusdienst aus der evangelischen

Sicht, u: Una sancta 51 (1996.),157.

- BISKUPSKA KONFERENCIJA JUGOSLAVIJE, Norme o

ponovnoj uspostavi trajnoga đakonata, u: NV 1-2 (1984.), 182-186.

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja


- Kolokvijalni pismeni ispit iz teologije sakramenata ozdravljena i

služenja

- Usmeni ispit

Ostalo (prema



216

NAZIV PREDMETA PASTORAL ŽUPNE ZAJEDNICE

Kod PT-02 Godina



Maršić

Bodovna vrijednost

(ECTS) 3



semestru)

P S V T

30


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Osposobljenost za evanđeosku prosudbu i cjeloviti pastoralni rad u

župnoj zajednici u suvremenim društveno-kulturnim okolnostima.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Redovni studij

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)


1. Valorizirati povijesno-pastoralni smisao župne zajednice i društvene

okolnosti.

2. Osmisliti pastoralno programiranje u župnoj zajednici ad intra:

odgoj i izobrazba vjernika u duhu sinodalnosti, i ad extra: nova

evangelizacija, nazočnost i rad Crkve u društvu i kulturi.

3. Poznavati zadaće vjernika laika u župnoj zajednici i društvu.

4. Upoznati poslanje crkvenih pokreta, ulogu pastoralnoga vijeća i

animatora u župnoj zajednici te volontersko i karitativno poslanje

vjernika.


stječu

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


1) Uvodna pitanja: Budućnost župne zajednice? Razlozi krize i

teologija župne zajednice (4)

2) Nova evangelizacija i župni pastoral (6)

a) Župa je nezamjenjiva

b) Evangelizacija u župi i iz nje

c) Evangelizacijsko preustrojstvo crkvenih struktura

d) Zapriječen prodor novog duha

e) Izlaz iz stare strukturalne determiniranosti

f) Novo vino u nove mješine

g) Onemogućiti uskogrudnu autokraciju

3) Pokoncilsko poimanje župne zajednice u novom crkvenom

zakoniku (4)

a) Novosti u shaćanju župe

b) Novi lik, mjesto i uloga župnika

c) Strukturalne promjene u predvođenju župe

d) Biskupijska uprava i tijela u službi pastorala


217

4) Suvremeno poimanje župne zajednice kao višeoblične i dinamične

pastoralne strukture (4)

a) Povijesno-kulturalne uvjetovanosti promjene fizionomije župe

b) Procesi koji upućuju na nužnost strukturalne promjene župe

c) Potreba razmišljanja o novom liku vjernika, župne zajednice i

Crkve

d) Doprinos „hrvatskog modela“ stvaranju „novog lica“ župne

zajednice

5) Dušobrižnik u vrtlogu društvenih (2)

a) Izmijenjen položaj Crkve i njezina društvena uloga

b) Zadaća župe u izmijenjenim okolnostima

c) Karakteristike svećenika pastoralca danas

6) Neka posebna pitanja u djelovanju župne zajednice (4)

a) Župna zajednica i duhovni pokreti

b) Župna zajednica i redovnički pastoralni udio

c) Župna zajednica i odgoj crkvenih zvanja

d) Blagoslov kuća

e) Opredijeljenost za siromahe

7) Volonterstvo kao oblik crkvenog služenja (2)

a) Pojam volonterstva

b) Volontarijat i kršćanstvo

c) Suvremeni razvoj volonterstva

d) Sloboda i volonterstvo

e) Mogućnosti volonterstva

8) Prema „planu i programu“ u pastoralnom djelovanju – načela,

mogućnosti i teškoće (4)

a) Utemeljenje pastoralnog planiranja

b) Noviji crkveni dokumenti

c) Pastoralni plan

d) Župa – pastoralno planiranje

e) Prednosti planiranja u pastoralu

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad





Pohađanje

nastave 1,0

Istraživanj

e Praktični rad


218

bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):


upisati)

Referat Seminarsk

i rad (Ostalo

upisati)

Pismeni

ispit

Eksperim

entalni rad (Ostalo

upisati)

Usmeni


upisati)


vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu


Kolokvij – 10%


Obvezna lteratura



Naslov

Broj

primjerak

a u

knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

B. Z. Šagi, Pastoral župne zajednice, KS,

Zagreb 2001.

Milan Šimunović, Pastoral za novo lice

Crkve, KS, Zagreb 2006

Gordan Črpić, Volonterstvo kao oblik

crkvenog služenja, u: BS 72 (2002), br. 2-3,

str. 423-443

J. Šimunović, Župna zajednica na početku

trećeg tisućljeća, GK, Zagreb, 2009. (dio: I.-

IV.)

ANDRÁS MÁTÉ-TÓTH I PAVEL

MIKLUŠČÁK, Nije kao med i mlijeko, Bog

nakon komunizma (Na putu prema

pastoralnoj teologiji Istočne-Srednje-Europe)

(Zagreb: KS, 2001.);

A.ČONDIĆ, Ustani, zove te. Bogoslovno-

pastoralna razmišljanja, CUS, Split, 2013.

N. VRANJEŠ, Pastoral danas. Izabrane

teme iz pastoralne teologije, Glas

koncila, Zagreb, 2013.

Dopunska literatura

Ivan Pavao II., Apostolska pobudnica Christifideles laici – Vjernici

laici. O pozivu i oslanju laika u Crkvi i svijetu (30. XII. 1988.), KS,

Zagreb, 1990.

Francis, Apostolic exhortation Evangelii gaudium (24 November

2013.).

HBK, Župna kateheza u obnovi župne zajednice. Plan i program,

NKU/HBK-HILP, Zagreb-Zadar, 2000.

S. Lanza, La parrocchia in un mondo che cambia, OCD, Roma, 2003.


219

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja




Ostalo (prema



220

NAZIV PREDMETA PASTORAL BRAKA I OBITELJI

Kod PT-03 Godina



Maršić

Bodovna vrijednost

(ECTS) 2



semestru)

P S V T

30


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Osposobljenost za evanđeosku prosudbu i cjeloviti pastoral braka i

obitelji u suvremenim društveno-kulturnim okolnostima.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Redovni studij

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)


1. Upoznati nauk o braku i obitelji u Starom i Novom Zavjetu

2. Kvalitetnije promišljati o braku i obitelji u skladu s Božjim naumom

te o evangelizacijskom, pastoralnom i katehetskom djelovanju braka

i obitelji

3. Upoznati nauk o braku i obitelji Pape Ivana Pavla II

4. Upoznati nauk o braku i obitelji Pape Franje


stječu

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


1. Zašto pastoral braka i obitelji? Obitelj u suvremnom društvu (2)

2. Brak i obitelj u Starom Zavjetu: (6)

a) Postanak

b) Proroci, Pjesma nad pjesmama.

c) Brak kao religiozni čin vjernika,

d) Obiteljska solidarnost i otvorenost u Starom Zavjetu

3. Brak i obitelj u Novom Zavjetu: (6)

a) Neka čovjek ne rastavlja ono što Bog sastavi – nerazrješivost;

b) Brak i Kraljevstvo Božje

c) Sveti Pavao, 1 Kor 7,29; Ef 5,25;

d) Iskustvo braka u Riječi Božjoj

4. Brak i obitelj u pontifikatu Ivana Pavla II (4)

a) Familiaris consortio

5. Pastoral braka i obitelji: (4)

a) etape, djelatnici, strukture

b) priprava za Brak

c) pastoral u teškim slučajevima

6. Brak i obitelj u pontifikatu pape Franje (8)

a) Radost ljubavi



221

Vrste izvođenja

nastave:


☐ vježbe




☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad





bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje



Referat Seminarski


Pismeni

ispit

Eksperiment


Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu


Kolokvij – 10%


Obvezna lteratura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

IVAN PAVAO II, Familiaris

consortio (Zagreb: KS, 1997.)

BKBiH, Direktorij za obiteljski pastoral

Crkve u Bosni i Hercegovini (Sarajevo,

2005.);

Papa Franjo, Amoris laetitia, KS, Zagreb

2016.

Dopunska literatura

P. ARAČIĆ (ur.), Obitelj u Hrvatskoj (Đakovo, 1995.); J.

BALOBAN, Hrvatska kršćanska obitelj na pragu XXI.

stoljeća (Zagreb, 1990.); J. BALOBAN, Crkvenost i obitelj pred

izazovima (Zagreb 2004.).

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja




Ostalo (prema



222

NAZIV PREDMETA ISTOČNO BOGOSLOVLJE II

Kod ET-03 Godina



Tomo Vukšić

Bodovna vrijednost

(ECTS) 2



semestru)

P S V T

30


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Kritički prosuditi razvoj raznih mjesnih i partikularnih, te nacionalnih i

autokefalnih Crkava na Istoku. Upoznati njihovu teološku, liturgijsku i

druge posebnostima koje odražavaju 'drugo' pa i 'treće plućno krilo'

kršćanstva kao objavljene religije.Steći sustavni pogled na 'različitost' i

veliko bogatstvo kršćanske baštine i teoloških izričaja i rezultata

povijesnog razvoja i inkulturacije Evanđelja u raznim narodima i

njihovom daljnjem razvoju.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)


1. Vrjednovati i analitički, te sintetički izložiti razvoj pojedinih Crkava.

2. Upoznati se s najnovijim strujanjima i teološkim rezultatima

pojedine Crkve, ili njihovih poznatih teologa.

3. Dijalogizirati i surađivati s predstavnicima tih Crkava.


stječu

Postaje se sposobnim prepoznavati raznovrsne istočne Crkve, i one

sjedinjene s Rimom, zatim, prosuditi i cijeniti raznoliku crkvenost i

teološku posebnost, a to može pospješiti ekumenski dijalog i kršćansko

jedinstvo.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


Pravoslavna teologija u 2. tisućljeću (2).

Štovanje BDM u Pravoslavlju (3).

Ruska teologija u 19. i u 20. stoljeću (3).

Unije i unijatizam (4).

Unija u Hrvatskoj 1611. god.(3).

Grčka teološka misao u 20. st.(3).

Papin primat u pravoslavnoj teologiji (4).

Pravoslavne crkve i ekumenski dijalog. Konkretni rezultati (4).

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad



223




bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje

nastave

Istraživanj

e Praktični rad


Referat Seminarsk


Pismeni

ispit

Eksperim


Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu

Usmeni ispit.

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

STANILOJE D., Pravoslavna dogmatika, I-

III, Sremski Karlovci 1993.-1997.

MIZ R.,Kršćanski istok, Veternik 2001.

Dopunska literatura

FELMY K. C., Orthodoxe Theologie. Eine Einfürung, Darmstadt 1990.;

MEYENDORF J., La teologia bizantina, Casale Monferrato 1984.

EVDOKIMOV P., L'Ortodossia, Bologna 1981.;

NYSSEN W. - SCHULZ H. J. - WIERTZ P. (her.), Handbuch der

Ostkirchenkunde, I-III, Düsseldorf 1984.-1997.

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja

Osobne konzultacije, evidencija o nazočnosti, aktivno sudjelovanje u

predavanjima, raspravama, prikaz određenog problema, teme, članka,

studije, dijela knjige

Ostalo (prema



224

NAZIV PREDMETA SPECIJALNA RELIGIJSKA PEDAGOGIJA I KATEHETIKA II

Kod RPK-05 Godina



Pavlović

Bodovna vrijednost

(ECTS) 2



semestru)

P S V T

30


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Osposobiti studente za kritičko promišljanje društvenoga i crkvenog,

kulturnoga i školskog ambijenta u kojem adolescenti i mladi odrastaju te

poznavanje mogućnosti i uvjeta ostvarenja katoličkoga vjeronauka

srednjoškolaca u školi i kateheze crkvenoj zajednici. Studenti upoznaju

temeljna psihosocijalna i religiozno-pedagoška identifikacijska obilježja

mladih te njihove duševne, duhovne, moralne i religiozne vlastitosti i s

njima povezane vjeronaučne odgojno-obrazovne ciljeve i sadržaje;

upoznaju osnovne vlastitosti vjeroučitelja u srednjoj školi s njegovim

duhovno-vjerničkim i stručnim kompetencijama.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Poznavati razvojnu dinamiku adolescentskog razdoblja. Poznavati

temeljne filozofsko-teološke, religijsko-pedagoške i didaktičko-

metodičke pojmove i temeljna biblijska i teološka načela i usmjerenja

oko izbora i strukturiranja vjeronaučnih sadržaja u srednjoj školi i u

župnoj zajednici, imajući u vidu potrebe vjerskoga odgoja te dobi.

Zainteresiranost za poznavanje i poučavanje srednjoškolske populacije i

za vjerski odgojni rad s njima.

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)


- analizirati i identificirati temeljna obilježja suvremenog društva u

kojem odrastaju srednjoškolci;

- uočiti utjecaj raznih socijalizacijskih čimbenika u izgradnji identiteta

adolescenata i mladih i interpretirati njihovu religioznost i

vrijednosni sustav;

- poznavati i klasificirati psihološki, pedagoški i sociološki profil

adolescenata i mladih i interpretirati mogućnosti njihova duhovnog,

moralnog i religioznoga sazrijevanja i zrelosti;

- usvojiti temeljne kompetencije vođenja adolescenata i vođenja

razreda u srednjoj školi;

- poznavati osnovna usmjerenja i sadržaje vjeronaučnoga programa za

srednje škole;

- predstaviti katehetske modele adolescenata i mladih;

- integrirati i primijeniti temeljne metodičke zahtjeve i komunikacijske

vještine u pripremi oglednih nastavnih jedinica (kateheza) i vježbi u

izvedbi nastavnoga sata u srednjoj školi.


stječu

- Temeljno poznavanje, međusobno povezivanje i primjenjivanje

znanja iz različitih filozofskih, teoloških i odgojnih znanosti u analizi

i razumijevanju adolescenata;


225

- Uočiti, kritički analizirati relevantne socijalizacijske čimbenike u

životu adolescenata, osobito u oblikovanju njihova ukupna identiteta;

- Poznavati, primjenjivati i vrjednovati glavne ciljeve i središnje teme

vjeronaučne nastave u vjerskom odgoju srednjoškolske mladeži i

religiozne kulture odraslih;

- Uspješno primijeniti važna metodičko-didaktička načela u planiranju

i izvođenje vjeronaučne nastave u srednjoj školi i u župnoj katehezi

mladeži;

- Koristiti religijskopedagoško znanje za ispitivanje vlastite

vjeroučiteljske i katehetske situacije.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


1. Stvarnost i shvaćanje adolescencije i mladenaštva kroz različita

povijesna razdoblja i u suvremenom društvu;

2. Psihosocijalna identifikacija adolescenata i mladih u suvremenom

društvu i kulturi:

3. Krize u adolescenciji (psihološka, moralna, komunikacijska, kriza

autoriteta, religiozna kriza) i izgradnja cjelovita identiteta i zrelosti

kao razvojne zadaće adolescencije;

4. Socijalizacija i temeljni čimbenici u socijalizaciji adolescenata

5. Uloga obitelji i škole u socijalizaciji i vjerskom odgoju adolescenata

i mladih (odnos roditelji – djeca, sukobi, prevladavanje sukoba);

6. Skupine vršnjaka i mediji u izgradnji identiteta (odnosi i utjecaj,

posredovanje i usvajanje vrijednosti, ponašanje, ovisnosti…);

7. Izgradnja religioznoga identiteta i kršćanske zrelosti srednjoškolaca

(stvarnost, psihološke i odgojne pretpostavke i obilježja afektivnog,

religioznog i moralnoga sazrijevanja i rasta adolescenata i mladih);

8. Rizična ponašanja adolescenata, susret i odgojni rad s njima te

održavanje discipline u razredu.

9. Osnovna usmjerenja, teološki i odgojni naglasci i sadržaji vjeronauka

u školi (srednjoškolki plan i program) i kateheze adolescenata i

mladih;

10. Planiranje i provođenje programa i korištenje udžbenika za katolički

vjeronauk u srednjoj školi;

11. Predstavljanje i analiza nekih aktualnih pastoralno-katehetskih

modela u radu s adolescentima, mladima te katehetskih modela

religijske kulture odraslih.

12. Animacija kao odgojni model adolescenata. Profil animatora mladih.

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad





Pohađanje

nastave 1

Istraživanj

e Praktični rad


226

bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):


Referat Seminarsk


Pismeni

ispit

Eksperim


Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu


tijekom nastave. Predstavljanje samostalnih zadataka te sudioništvo u

raspravi i kritičkom razmišljanju o izloženom zadatku drugih kolega i

kolegica. Završni usmeni ispit provodi se na osnovi obvezatne literature.

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka u

knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

V. B. Mandarić, Mladi – integrirani i(li)

marginalizirani, Zagreb, 2009.

M. Szentmartoni, „Afektivna zrelost“,

Obnovljeni život 32(1977),5, 418-432; Isti,

„Religiozna zrelost“, OŽ 33(1978),4, 314-

325.

A. Pavlović, Putovima vjerskoga odgoja.

Obitelj, škola, župna zajednica, Crkva na

kamenu, Mostar, 2005., str. 15-65;

BK BiH, Plan i program katoličkog

vjeronauka za četverogodišnje srednje

škole, Sarajevo, 2009.;

A. Pavlović, Religiozni odgoj

adolescenata i mladih, Sarajevo – Mostar,

2005. (skripta)

Dopunska literatura

Z. Miliša – M. Tolić – N. Vertovšek, Mediji i mladi. Prevencija

ovisnosti o medijskoj manipulaciji, Zagreb, 2009.

M. Szentmartoni, Svijet mladih, psihološke studije, FTI, Zagreb, 2007.;

Ž. Bezić, Razvojni put mladih – djetinjstvo i mladost, UPT, Đakovo,

1989.;

M. Nikić, „Mladi pred mnogovrsnim izazovima vremena“, Obnovljeni

život, 47(1992),6, 514-527;

NKU HBK, Župna kateheza u obnovi župne zajednice. Plan i program,

Zagreb - Zadar, 2000., br. 20-43, 55-66;

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja

Praćenje i vrjednovanje rada studenata događat će se tijekom same

nastave, s osobitim naglascima koliko i kako sudjeluju u izlaganjima,

raspravama, te studentskim izlaganjima. Isto tako studenti će dobivati

povratne informacije za vrijem tjednih konzultacija. Njihova

motiviranost i usvajanje sadržaja biti će posebno vrjednovana kroz


227

pojedinačne i zajedničke aktivnosti. Krajem semestra vrši se evaluacija

predmeta i sveučilišnog nastavnika.

Ostalo (prema



228

NAZIV PREDMETA METODIČKE VJEŽBE IZ RELIGIOZNOG ODGOJA I

KATEHEZE II

Kod RPK-07 Godina



Pavlović

Bodovna vrijednost

(ECTS) 2



semestru)

P S V T

15


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Vježbe čine cjelinu i upotpunjuju kolegij o vjerskom odgoju adolescenata

i mladih te religiozne kulture odraslih pa se studentima omogućuje

upoznavanje i primjena konkretnih religijsko-pedagoški spoznaja i

različitih didaktičko-metodičkih pristupa, modela i elementa

vjeronaučnoga i katehetskoga rada s navedenim naslovnicima, osobito

problemsko-stvaralačkog pristupa i modela u radu sa srednjoškolskom

mladeži. Omogućuje im se da steknu sposobnost planiranja,

strukturiranja i kvalitetna provođenja vjeronaučne nastave u srednjoj

školi te kateheze mladeži i religiozne kulture odraslih u župnoj zajednici.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Poznavati središnja pitanja religijske pedagogije i katehetike te osnovne

didaktičko-metodičke pristupe, oblike i metode vjeronaučne nastave u

školi i župne kateheze. Motiviranost za rad u odgoju i odgojno-

obrazovnim ustanovama. Razvijene osnovne komunikacijske vještine

potrebne za rad u odgojno-obrazovnoj ustanovi i župnoj zajednici.

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)


- poznavati vjeronaučni plani i program za srednju školu i temeljne

vjeronaučne ciljeve (ishode učenja) i sadržaje vjeronaučne nastave u

pojedinim godištima;

- primijeniti temeljne didaktičke varijable, metodičke zahtjeve i

komunikacijske vještine u pripremi oglednih nastavnih jedinica i

vježbi u izvedbi nastavnoga sata;

- oblikovati konkretne nastavne jedinice (pripreme) pripreme prema

zahtjevima strukturiranja i vođenja nastavnoga sata s različitim

metodičkim pristupima, metodama i sredstvima nužnima za aktivan,

suradnički i stvaralački rad učenika u srednjoj školi;

- poznavati modele, faze i metode rada s biblijskim tekstovima u

srednjoj školi poveznici s književno-umjetničkim, likovnim i

glazbenim elementima;

- skladno povezivati nastavne ciljeve i različite sadržaje u jedinstvenu

nastavnu cjelinu (doktrinarni, biblijski, iskustveni, povijesni,

književno-umjetnički…) i koristiti vjeronaučne udžbenike u

srednjoj školi koji to potiču;

- poznavati različite modele kateheze i religijske kulture odraslih.


stječu

- Uspješna primjena kurikulskih sastavnice u planiranju i izvođenje

vjeronaučne nastave u srednjim školama;


229

- Planiranje, oblikovanje i izvođenje nastavnih jedinca prema

suvremenim didaktičko-metodičkim zahtjevima i kriterijima u

pogledu prilagodbe i primjene različitih metodičkih pristupa, oblika,

metoda i medija u vjeronaučnoj nastavi i katehezi srednjoškolaca;

- Sposobnost konkretnog planiranja, pripremanja i izvođenja

vjeronaučnih tema i lekcija u nastavi vjeronauka u srednjoj školi i

kateheze mladeži u župi;

- Predstaviti različite modele i oblike kateheze odraslih;

- Koristiti stečeno religijskopedagoško i didaktičko-metodičko znanje

za ispitivanje vlastite vjeroučiteljske/nastavničke situacije;

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


1. Metodički pristupi, oblici i modeli vjeronaučne nastave u vjerskom

odgoju, katehezi i religijskoj kulturi srednjoškolaca i odraslih -

posebno istraživački i problemsko-stvaralački pristup i model, te

rad na projektu;

2. Metodička analiza izabranih vjeronaučnih tema (strukturiranje

ciljeva, sadržaja, metodičkih elemenata) u vjeronaučnom programu

i udžbenicima za srednju školu;

3. Biblijske metode (2. dio) u nastavi vjeronauka (2. dio) u osnovnoj

školi i srednjoj školi i župnoj katehezi (modeli, faze, provođenje) –

vježbe pojedinih modela;

4. Povezivanje crkvenoga nauka, biblijskih i književnih tekstova,

umjetnosti i glazbe u izradi i izvođenju vjeronaučnih tema i lekcija

u srednjoj školi;

5. Vježbe planiranja i izvođenja vjeronaučne nastave – izvedbeni

programi i sati (ciljevi, sadržaji, metodički pristupi, mediji,

vrjednovanje vjeronaučne nastave u srednjoj školi);

6. Hospitacije u višim i nižim razredima srednje škole i u župi i

izradba pismenog izvješća s hospitacija prema dobivenim Uputama;

7. Izradba pripremâ in održavanje oglednih sati po skupinama i

pojedinačno;

8. Izvođenje oglednih sati u školi pod vodstvom mentora ili

sveučilišnog nastavnika.

Vrste izvođenja

nastave:

☐ predavanja


☒ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☒ mentorski rad

☒ hospitacije i demonstracija

vjeronaučne nastave




bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara

Pohađanje

nastave Istraživanje Praktični rad 0,5

Kolokviji Esej Skupne vježbe 0,5

Referat Seminarski

rad Ogledni sati 0,5

Pismeni

ispit

Eksperiment



230


predmeta):

Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu

Redoviti dolazak na predavanja odnosno vježbe i sudjelovanje u

raspravama. Predstavljanje individualne ili skupne pripreme pred

studijskom skupinom te aktivno sudjelovanje u kritičkom vrjednovanju

priprema i prezentacije drugih kolega. Hospitacije u srednjim školama i

u župi i izvješća s hospitacija. Održavanje oglednih sati pod mentorskim

vodstvom u nižim i višim razredima srednje škole. Kolokviji (ili završni

pismeni ispit) na osnovi obvezatne literature

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

A. Pavlović, Metodika vjeronaučne nastave,

Mostar, 1009. (skripta)

J. Baričević, „Katehetsko-komunikacijski

pristupi u susretu s biblijskim tekstovima“,

Diacovensia, 1(1994.), 110-145;

N. Hohnjec, Biblija u pastoralnom radu.

Priručnik za rad u biblijskim skupinama, KSC,

Zagreb, 1998.

Izabrane nastavne teme i jedinice iz

vjeronaučnih programa i udžbenika za

srednju školu.

Dopunska literatura

W. F. Niel, - A. Thommes, 212 metoda za nastavu vjeronauka, KSC,

Zagreb, 2000.

G. Zuccari, l'Insegnamento della religione cattolica. Aspetti

psicopedagogici e

strategie metodologico -didattiche, Elle Di C, Leumann (Torino), 2004.

D. Panero – S. Bocchini, Didatticacreattiva. Idee, spuniti, sussidi e

techniche per l'IRC dall'infanzia alla secondaria, EDB, Bologna, 2008.

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja

Pojedinačni i skupni rad studenata prati se i vrjednuje prema zadanim

uputama i kriterijima, bilo da se radi o izravnim pripremama nastavnih

tema i hospitacijama u srednjim školama i župama, bilo o konkretnu

provođenju već pripremljenih tema (lekcija) u školi i župi. Sveučilišni

nastavnik (ili mentor), prati, vrjednuje i ocjenjuje hospitacije i izvođenje

oglednih sati. Vrjednovanje predmeta, sveučilišnog nastavnika (i

mentora) provodi se na kraju semestra.

Ostalo (prema



231

NAZIV

PREDMETA INTERPERSONALNA KOMUNIKACIJA I

Kod FIL-IZ-01 Godina


Nositelj/i

predmeta Doc. dr. sc. Pavle Mijović

Bodovna vrijednost

(ECTS) 2

Suradnici Dr. sc. Sanda D. Smoljo

Način izvođenja


semestru)

P S V T

15

Status predmeta Izborni Postotak primjene e-

učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Predmet ima za cilj upoznati studente s osnovnim značajkama interpersonalne

komunikacije, te steći razumijevanje osnovnih komunikacijskih procesa.

Poznavanje osnovnih komunikacijskih komponenti: racionalne, emotivne,

verbalne i neverbalne, osposobljava studente za stjecanje interpersonalne

kompetencije, te im omogućava da prošire svoj komunikacijski kapacitet kako

bi učinkovitije komunicirali u različitim situacijama i okolnostima.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne

kompetencije

potrebne za

predmet

Nema uvjeta

Očekivani ishodi

učenja na razini

predmeta (4-10

ishoda učenja)

Definirati osnovne značajke i procese interpersonalne kominikacije. Objasniti

ulogu i značaj interpersonalne komunikacije za osobni i društveni rast i razvoj.

Analizirati glavne karakteristike interpersonalne komunikacije. Poznavati

različite stilove komunikacije.

Kompetencije

koje se stječu

Poznavanje osnovnih komunikacijskih komponenti, te razumijevanje

komunikacijskog matriksa. Razlikovanje pozitivnih i negativnih

komunikacijskih obrazaca, te primjena konstruktivnih – asertivnih vještina u

svakodnevnoj interpersonalnoj dinamici.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen

prema satnici

nastave

Značajke intrerpersonalne komunikacije. Povijest proučavanja interpersonalne

komunikacije. Mladi komunikator. Kompetencije. Konverzacija. Persuazija.

Narav odnosa.

Vrste izvođenja

nastave:

x predavanja


x vježbe




x samostalni zadaci

x multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad



Praćenje rada

studenata (upisati

Pohađanje

nastave 0,5

Istraživanj



232

udio u ECTS

bodovima za

svaku aktivnost

tako da ukupni

broj ECTS bodova

odgovara

bodovnoj

vrijednosti

predmeta):


upisati)


i rad (Ostalo

upisati)

Pismeni ispit Eksperim

entalni rad (Ostalo

upisati)

Usmeni ispit 0,5 Projekt (Ostalo

upisati)

Način

ocjenjivanja i

vrednovanja rada

studenata tijekom

nastave i na

završnom ispitu

Prati se aktivnost i sudjelovanje studenta u nastavi, način pripreme i izlaganje

referata, praktični zadaci, ocjenjuje se kolokvij, te završni ispit.

Obvezna literatura

(dostupna u

knjižnici i putem

ostalih medija)

Naslov

Broj

primjerak

a u

knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

K. K. REARDON, Interpersonalna komunikacija:

gdje se misli susreću, Alinea, Zagreb, 1998.

J. A. HALL - M. L. KNAPP, Neverbalna

komunikacija u ljudskoj interakciji, Naklada Slap,

Jastrebarsko, 2010.

E. ARONSON - T. D. WILSON - R. M. AKERT,

Socijalna psihologija, MATE, Zagreb 2005.

Dopunska

literatura

D. MILJKOVIĆ - M. RIJAVEC, Razgovori sa zrcalom. Psihologija

samopouzdanja, IEP, Zagreb, 2010.

P. BREITMAN - C. HATCH, Kako reći „ne“ i ne osjećati se krivim, Mozaik

knjiga, Zagreb, 2002.

M. RIJAVEC - D. MILJKOVIĆ, Kako rješavati konflikte?, IEP, Zagreb, 2002.

Načini praćenja

kvalitete koji

osiguravaju

stjecanje

utvrđenih ishoda

učenja

Anonimna anketa, konzultacije, polaganje kolokvija, praktične vježbe,

evidencija o nazočnosti i aktivnosti na predavanjima, pisani ili usmeni osvrti

tijekom predavanja i na kraju položenog ispita.

Ostalo (prema

mišljenju

predlagatelja)


233

NAZIV PREDMETA REFORMIRANA EPISTEMOLOGIJA ALVINA PLANTINGE




Mijović

Bodovna vrijednost

(ECTS) 2


Način izvođenja


semestru)

P S V T

15


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Reformirana epistemologija je epistemologija usmjerena na shvaćanje i

razumijevanje religioznog vjerovanja u Boga i njegova mjesta u

epistemologiji, razvila se kao kritika dominantnih epistemoloških

pravaca u Americi tijekom 70-ih i 80-ih godina. Glavni predstavnici

Alvin Plantinga, William Alston i Nicholas Wolterstorff

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet


predznanje

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)

- okvirno poznavanje suvremena američke epistemologije tijekom 70-

ih i 80-ih i njezine kritike vjerovanja u Boga

- odgovor Reformirane epistemologije na kritike

- vjerovanje u Boga i odnos Reformirane epistemologije i prirodne

teologije

- temeljno poznavanje epistemološke teorije garancije Alvina

Plantinge


stječu

- razumijevanje razlike između vjerovati u Boga i vjerovati da Bog

postoji

- razumijevanje stava Reformirane epistemologije prema prirodnoj

teologiji

- kritičko vrednovanje Reformirane epistemologije i tvrdnji o

vjerovanju u Boga

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


1. Uvod

2. Kritika vjerovanja u Boga u američkoj epistemologiji: Clifford i

evidencijalizam

3. Problem zla: Mackie, Scriven, Martin

4. Reformirana epistemologija: nastanak i povijesni pregled utjecaja

5. Alvin Plantinga: dijela i temelnje epistemološke postavke

6. Alvin Plantinga: kritika dokaza u epistemologiji i epistemološka prava

na vjerovanje u Boga

7. Alvin Plantinga i problem zla

8. Alvin Plantinga: epistemološka teorija garancije i koncept prikladno-

funkcionalnog razuma

9. Kritika Reformirane epistemologije: odnos vjerovanja u Boga i

prirodne teologije kod Alvina Plantinge


234

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad





bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje



Referat 2 Seminarski


Pismeni

ispit

Eksperiment


Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu

Aktivno sudjelovanje na predavanjima, pisani rad

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

I. Zelić, O savjetima Alvina Plantinge

kršćanskim filozofima, u: Vrhbosnensia 2

(2013), str. 413-434

Dopunska literatura

- Plantinga, Warrant: The Current Debate, New York, 1993

- Plantinga, Warrant and The Proper Function, New York, 1993

- Plantinga, Warranted Christian Belief, New York, 2000.

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja

Aktivno sudjelovanje na predavanjima, pisani rad

Ostalo (prema



235

NAZIV PREDMETA SV. TOMA AKVINSKI: IZABRANE TEME


studija/semestar I.-II. /zimski


Mijović

Bodovna vrijednost

(ECTS) 2


Način izvođenja


semestru)

P S V T

15


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Steći temeljne informacije i opći uvid u glavne misli i teme filozofije sv.

Tome Akvinskog.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

nema

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)

Studenti će moći:

- sažeto opisati temeljne postavke kolegija

- iznijeti glavne misli sv. Tome

- ukratko objasniti pojedine teme

- samostalno interpretirati


stječu

Vrednovati i interpretirati misao sv. Tome

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


Život i spisi; Teologija i filozofija; Dokazi za egzistenciju Boga;

Epistemologija; Psihologija; Etika; Politika; Toma i Aristotel;

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja

☒ seminari i radionice

☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad





bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje



Referat Seminarski


Pismeni

ispit

Eksperiment


Usmeni



vrednovanja rada

Pohađanje nastave 30%

Pisani rad/esej 40%


236

studenata tijekom


ispitu

Završni ispit 30%

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Toma Akvinski, Izabrano djelo, izabrao i

preveo +Tomo Vereš, drugo izdanje

priredio Anto Gavrić, Globus, Zagreb,

2005.

Dopunska literatura

Zbornik u povodu 700. obljetnice smrti sv. Tome Akvinskog, Zagreb,

1974.

Toma Akvinski, Izbor iz djela, Naprijed, Zagreb 1990.

Toma Akvinski Država, prijevod s latinskog izvornika i bilješkama

Tomo Vereš, Globus/Zagreb 1990.

Izabrani članci sukladno temi koja se obrađuje

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja

Aktivno sudjelovanje na predavanjima, konzultacije, studentska anketa i

završni ispit.

Ostalo (prema



237

NAZIV PREDMETA IZABRANA PITANJA IZ ONTOLOGIJE




Mijović

Bodovna vrijednost

(ECTS) 2



semestru)

P S V T

15


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Cilj je predmeta upoznati studente s osnovnim ontološkim pravcima

kroz analizu izvornih filozofskih radova. Ovaj se predmet veže za

obvezatni predmet Ontologiju.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Poznavanje osnovnog filozofskog pojmovlja.

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)


1. Produbljivanje određenih tema ontologije kao filozofske discipline;

2. Ovladati temeljnom filozofskom terminologijom;


ontologije kao filozofske discipline;


filozofa.


stječu



Sadržaj predmeta

detaljno razrađen



a) Tema 1. Antička ontologija

b) Tema 2. Srednjovjekovna ontologija

c) Tema 3. Novovjekovna ontologija

Kolegij se artikulira na sljedeći način:

a) Lektura određenog filozofskog djela ponuđenog u obvezatnoj

literaturi. Čitanje odabranih ulomaka na satu predavanja,

kontekstualizacija, analiziranje, komentiranje;

b) Studenti predstavljaju temu koju su obradili u pisanoj formi.

Obavezna je izrada pismenog rada (temu za pismeni rad iz izbornog

predmeta usaglasiti s nositeljem predmeta; pismeni rad sastoji se

minimalno 9 000 znakova sa proredom (pet kartica teksta); radovi ispod

navedene tekstualne norme neće se prihvatiti; pismeni rad poslati

najkasnije dva tjedna prije datuma zakazanog ispita; pismeni rad poslati

na adresu [email protected]; predmet poruke mora sadržavati ime i

prezime student te naslov rada.




238

Vrste izvođenja

nastave:


☒ vježbe




☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad





bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje

nastave 0.5

Istraživanj

e Praktični rad


Referat Seminarski


Pismeni

ispit

Eksperime


Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu

Pismeni rad i prezentacija na satu.

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Aristotel, Metafizika, HSN, Zagreb 1992.

Kant, Kritika čistog uma, izd. NZMH,

Zagreb 1984




Zagreb 1996., str. 473-502.]

Dopunska literatura


Descartes, Kartezijanske meditacije, CKD, Zagreb 1975 (ili kasnija

izdanja Demetre)

Spinoza, Etika, izd. Demetra, Zagreb 2000.

Hegel, Enciklopedija filozofijskih znanosti, V. Masleša, Sarajevo 1987.

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja



Ostalo (prema



239

NAZIV PREDMETA PETROVA SLUŽBA U SVIJESTI RAZUMIJEVANJA PRVOG I

DRUGOG TISUĆLJEĆA

Kod DT-IZ-02 Godina

studija/semestar I.-V./zimski


Ikić

Bodovna vrijednost

(ECTS) 2



semestru)

P S V T

15


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Puno je natruha koje su se nadvile na papinski primat. Cilj ovog izbornog

je pokazati postupni razvoj svijesti primata u prvom i drugom tisućljeću.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Svi studenti koje tema zanima iz povijesnog vida

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)

Očekuje se utemeljeni zaključak da se ne mogu bez ograda prenositi

kasnije formulirani stavovi i pogledi o primatu na sva povijesna

razdoblja.


stječu

Osposobljenost razlučivanja potrebnih od nepotrebnih natruha u svezi

primata. U razvoju uočiti nijanse od posebnog ugleda, prednosti i

priziva, prvenstva u pravovjerju, zapadnog primata, univerzalne

jurisdikcije

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


Primat u novozavjetnom poimanju (2)

Primat u ranokršćanskom razdoblju (2)

Primat u doba dogmatskih kontroverzija (2)

Prodor prema univerzalnom primatu i njegov zenit (2)

Dekadencije sa sužanjstvom, koncilijarizmom, galikaniznom… (2)

Definicija primata i nezabludivosti na Prvom vatikanskom saboru (2)

Communio-teologija Drugog vatikanskog sabora (2)

Vrste izvođenja

nastave:


sudjelovanje na nastavi, te

referiranje o zadanoj

literaturi

Pismeni uradak na zadanu temu




bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje

nastave 0,5

Pismeni

ispit 0,5

Usmeni

ispit 1


240


vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu




Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka u

knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

- IKIĆ, Niko. „Razvoj svijesti

papinskog primata I. Povijesno-

teološki pogled na prvo tisućljeće“.

Bogoslovska smotra 84 (2014.), 303-

325.

- IKIĆ, Niko. „Razvoj svijesti

papinskog primata II. Povijesno-

teološki pogled na drugo tisućljeće“.

Bogoslovska smotra 84 (2014.), 805-

827.

- TOMIĆ, Celestin. Petar Stijena.

Biblijsko povijesni prikaz. Zagreb:

Provincijalat franjevaca

konventualaca, 1980.

Dopunska literatura

- SREBRNIĆ, Josip. „Papin primat na Efeškom saboru“. Obnovljeni

život 12 (1931.), 241-254.

- MINNERATH, Roland. „Petrov primat, povijest upravljene riječi“.

Svesci – Communio 98 (1999.), 35-42.

- JOVAN, metropolit zagrebačko-ljubljanski. Rimske pape: kratak

istorijski pregled. Zagreb: Eparhijski upravni odbor Eparhije

zagrebačko-ljubljanske, 2008.

- CONGAR, Yves. „Papa kao patrijarh Zapada“. Svesci – Communio

55 (1984.), 13-21.

- ANČIĆ, Nediljko Ante. „Rimska kurija i rasprave o papinu

primatu“. Crkva u svijetu 46 (2011.), 59-73.

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja


- Kolokvijalni pismeni ispit iz izbornog kolegija

- Usmeni ispit

Ostalo (prema



241

NAZIV PREDMETA INTERDISCIPLINARNA PSIHOLOGIJA I




Mijović

Bodovna vrijednost

(ECTS) 2


Smoljo

Način izvođenja


semestru)

P S V T

15


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Predmet proučava čovjeka u interdisciplinarnoj perspektivi. Cilj je

promicanje cjelovitijeg shvaćanja osobe u njenoj egzistencijalnoj

stvarnosti. Kako bi shvatili misterij čovjeka neophodno je integrirati na

konvergentan način doprinose četiriju antropoloških perspektiva:

filozofske, teološke, socijalne i psihološke koja je empirijski potvrđena.

Svaka od spomenutih disciplina zadržava svoju legitimnu autonomiju, ali

također je važno naglasiti da svaka disciplina treba znati dokle sežu njene

kompetencije, kao i koja su njena ograničenja u shvaćanju čovjeka

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Nema uvjeta.

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)

Definirati procese rasta i razvoja čovjeka unutar interdisciplinarne

perspektive. Objasniti strukturu i sadaržaj čovjekovog „ja“, motivacijske

kategorije, različite razine transcendencije, razumjeti dijalektiku

imanentnu čovjeku i kako ista utječe na psihološko-duhovni rast čovjeka.

Znati integrirati doprinose različitih disciplina koji se bave čovjekom,

kako bi bolje razumjeli misterij čovjeka.


stječu

Razvijati interdisciplinaran i integralan pristup u proučavanju čovjeka.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


Interdisciplinarni pristup. Struktura, procesi i dinamizmi. Motivacijske

kategorije važnosti. Emocionalna i razumska želja. Tri razine psihičkog

života. Potrebe, vrijednosti i stavovi. Svjesno i nesvjesno. Četiri razine

djelovanja. Tri samonadilaženja i njihov cilj. Osnovna dijalektika čovjeka.

Tri dimenzije i tri horizonta. Efektivna i esencijalna sloboda.

Vrste izvođenja

nastave:

x predavanja


x vježbe




x samostalni zadaci

x multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad





Pohađanje

nastave 0,5

Istraživanj



242

bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):


upisati)


i rad (Ostalo

upisati)

Pismeni

ispit

Eksperim

entalni rad (Ostalo

upisati)

Usmeni


upisati)


vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu



Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjerak

a u

knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

L. M. RULLA, Antropologija kršćanskog

poziva.

Interdisciplinarne osnove, Kršćanska


1

F. IMODA, Razvoj čovjeka. Psihologija i

misterij, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2004.

1

Američka Psihijatrijska Udruga, DSM-5

Dijagnostički i statistički priručnik za

duševne poremećaje, Naklada Slap,

Jastrebarsko, 2014.

Dopunska literatura

M. NIKIĆ, Očima psihologa teologa, Zaklada Biskup Josip Lang,

Zagreb 2011.

M. NIKIĆ, Kako vjerom nadvladati strah, Zaklada Biskup Josip Lang,

Zagreb, 2005.

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja

Anonimna anketa, konzultacije, evidencija o nazočnosti i aktivnosti na

predavanjima, polaganje kolokvija, pisani ili usmeni osvrti tijekom


Ostalo (prema



243

NAZIV PREDMETA JOSEF PIEPER – PROBLEM MODERNE VJERE


studija/semestar I.-II. / zimski


Mijović

Bodovna vrijednost

(ECTS) 2


Način izvođenja


semestru)

P S V T

15


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Predstaviti studentima misao velikog neoskolastičkog filozofa s

posebnim naglaskom na temu vjere

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

nema

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)

Ishodi su sljedeći:

- upoznavanje s temeljnim postavkama filozofske misli J.P.

- opisati glavne teme filozofije J.P.

- predstaviti problematiku vjere u djelima J.P

- aktualizirati temu vjere u današnjem kontekstu


stječu

Argumentirano iznositi stavove na temu vjere kroz filozofsku misao

J.P.u svjetlu današnjice

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


Uvodni dio je život i spisi Josefa Piepera a onda se obrađuje teme

povezane s vjerom

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad





bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje



Referat Seminarski


Pismeni

ispit

Eksperiment


Usmeni



244


vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu

Sudjelovanje na nastavi 30%

Esej/pisani rad 40%

Usmeni ispit 30%

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Fides et ratio, enciklika, KS, Zagreb, 1999.

Josef Pieper, O vjeri, filozofska rasprava,

KS, Zagreb, 2012.

Josef Pieper, Problems of modern faith,

Franciscan Herald Press, Chicago,1985.

Joseph Ratzinger, O vjeri, nadi i ljubavi,


Dopunska literatura

Izabrani članci sukladno temi koja se obrađuje.

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja

Aktivno sudjelovanje i praćenje nastave, konzultacije, studentska anketa

i završni ispit.

Ostalo (prema



245

NAZIV PREDMETA AKADSKI JEZIK

Kod SPSZ-IZ-01 Godina



Dubravko Turalija

Bodovna vrijednost

(ECTS) 2



semestru)

P S V T

15


učenja 17%

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Cilj je predmeta da studenti sažeto upoznaju jezik, morfologiju i sintaksu

antičkoga jezika koji je imao jak utjecaj na hebrejski jezik.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Odslušan Hebrejski I i II.

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)

Student se osposobljuje za čitanje akadskih riječi, služenje akadskim

rječnikom i uspoređivanje akadske i hebrejske riječi u tumačenju

biblijskih pojmova.


stječu

Ovim student može tumačiti bitne biblijske pojmove na hebrejskome

jeziku, uspoređujući ih sa standardnim prijevodima.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


Kratki pregled povijesti akadskoga jezika

Alfabet akadskoga jezika

Morfologija akadskoga jezika

Sintaksa akadskoga jezika

Vrste izvođenja

nastave:

x predavanja

X seminari i radionice

X vježbe


x mješovito e-učenje



x multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad





bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje



Referat Seminarski


Pismeni

ispit

Eksperiment

alni rad 0,5 (Ostalo upisati)

Usmeni



vrednovanja rada


Ispit 50%


246

studenata tijekom


ispitu

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

J. Huehnergard, A Grammar of Akkadian,

Harvard Semitic Studies 45; Eisenbrauns,

Winona Lake, 2011

1 Google

book

Dopunska literatura

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja

Evidencija o napretku i prihvaćanju spoznaje kroz vježbe.

Ostalo (prema


Akadski jezik je imao i snažan utjecaj na indoeuropske jezike pa njegov

studij otvara i proširuje brojna lingvistička pitanja i obzorja.


247

NAZIV PREDMETA BIBLIJSKI ARAMEJSKI JEZIK

Kod SPSZ-IZ-02 Godina



Dubravko Turalija

Bodovna vrijednost

(ECTS) 2



semestru)

P S V T

15


učenja 17%

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Cilj je predmeta da studenti sažeto upoznaju jezik, morfologiju i sintaksu

antičkoga jezika koji je sestrinski jezik hebrejskoga jezika.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Odslušan Hebrejski I i II.

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)

Student se osposobljuje za čitanje aramejskih riječi, služenje

aramejskim rječnikom i uspoređivanje aramejskih i hebrejske riječi u

tumačenju biblijskih pojmova.


stječu

Ovim student može tumačiti bitne biblijske pojmove na hebrejskome

jeziku, uspoređujući ih s onim aramejskim i kasnije standardnim

prijevodima.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


Kratak pregled povijesti aramejskoga jezika

Alfabet aramejskoga jezika

Morfologija aramejskoga jezika

Sintaksa aramejskoga jezika

Vrste izvođenja

nastave:

x predavanja


X vježbe





x multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad





bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje



Referat Seminarski


Pismeni

ispit

Eksperiment


Usmeni



248


vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu


Ispit 50%

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

M. V. Van Pelt, Basics of Biblical Aramaic,

Complite Grammer, Lexicon and Annotated

Text

1 Google

book

M. Sokoloff, A Dictionary of Jewish

Palestinian Aramaic, Bar Ilan University

Press, Ramat Gan, 2002.

1

M. Sokoloff, A Dictionary of Jewish

Babilonian Aramaic, Bar Ilan University

Press, Ramat Gan, 2002.

1

Dopunska literatura

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja


Ostalo (prema


Aramejski jezik je imao snažan utjecaj na Sveto pismo Staroga zavjeta.

Knjiga Danielova, kao i knjiga Ezrina dijelom su napisane i na

aramejskome jeziku što će pomoći studentu proširiti znanje o povijesti

pisanja Svetoga pisma i povijesti prenošenja predaje.


249

NAZIV PREDMETA BIBLIJSKI GRČKI JEZIK – CURSUS SUPERIOR

Kod SPNZ-IZ-01 Godina



Darko Tomašević

Bodovna vrijednost

(ECTS) 2



semestru)

P S V T

15


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Cilj predmeta jest detaljno upoznavanje sa gramatikom i sintaksom

biblijskog grčkog jezika, te posebnostima toga jezika.

Ovo upoznavanje dostiže se prije svega kroz analiziranje odabranih

ulomaka iz Novog zavjeta koji osvjetljavaju posebnosti i specifičnosti

biblijskog grčkog jezika.

Ulazi se dublje i studioznije u sve narav i posebnosti biblijskog grčkog

jezika.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Položen predmet Biblijski grčki jezik II.

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)


1. Uz pomoć rječnika razumijevati velik dio novozavjetnih tekstova na

grčkom jeziku.

2. Uočiti posebnosti biblijskog grčkog jezika.

3. Poznavati dostatan rječnički fond novozavjetnih autora te razumjeti

važnost grčkog jezika za teologiju.

4. Prevoditi i egzegetski koristiti izvorni novozavjetni tekst.


stječu

Predmet upoznaje studente sa specifičnostima biblijskoga grčkoga

jezika i osposobljava ih da uz pomoć rječnika mogu samostalno čitati

novozavjetne tekstove na grčkom izvorniku.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


Studenti upoznaju posebnosti grčkoga biblijskoga jezika čitajući odabrane

tekstove Novog zavjeta. Tijekom čitanja i analize izabranih poglavlja

uočavaju važnost pojedinih oblika i izraza za novozavjetnu egzegezu i

teologiju.

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja

☒ vježbe



analiziranje diskutiranih ulomaka nakon predavanja.



bodovima za svaku

Pohađanje

nastave 0,5

Istraživanj

e Praktični rad 1



250

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Referat Seminarski


Pismeni

ispit Eksperime


Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu


vježbaju. Kratke pismene provjere znanja tijekom predavanja.

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija



I.: lekcije. Prev. Darko TOMAŠEVIĆ


2011.)

The Greek New Testament (ur. Barbara

ALAND, Kurt ALAND, Johannes

KARAVIDOPOULOS, Carlo M.

MARTINI i Bruce M. METZGER), četvrto

revidirano izdanje (Stuttgart: Deutsche

Bibelgesellschaft, 1994.)



(Zagreb: KS, 2016.)

Max ZERWICK – Mary GROSVENOR, A

Grammatical analysis of the Greek New

Testament (Roma: Editrice Pontificio

Istituto Biblico, 51996.);

Friedrich Wilhelm BLASS - Albert

DEBRUNNER - Walter Robert FUNK, A

Greek Grammar of the New Testament and

Other Early Christian Literature (Chicago:

The University of Chicago Press, 1961.)

Dopunska literatura






Oton GORSKI – Niko MARJANIĆ – Milivoj SIRONIĆ, Grčko-

hrvatski rječnik (Zagreb: Školska knjiga, 62003.)

Stjepan SENC, Grčko-hrvatski rječnik (Zagreb: Naprijed, 31991.)


251

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja


Zajednička analiza tekstova. Usvajanje novoga i utvrđivanje prijeđenog

gradiva. Na kraju semestra evaluacija predmeta i nastavnika kroz

anonimnu pismenu anketu.

Ostalo (prema



252

NAZIV PREDMETA PSIHOLOGIJA RELIGIJE I




Mijović

Bodovna vrijednost

(ECTS) 2


Smoljo

Način izvođenja


semestru)

P S V T

15


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Upoznati osnovne psihologijske značajke religioznosti, te razumjeti

odnos psihologije i religije. Razumjeti psihički fenomen religioznosti iz

perspektive različitih psihologijskih sustava. Steći znanje o razvoju

religioznosti od djetinstva do zrele dobi.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Nema uvjeta.

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)

Objasniti odnos psihologije i religije, te vrednovati doprinos psihologije

u razumijevanju religijskog iskustva. Nabrojati glavne autore koji se bave

psihologijom religije i objasniti način na koji proučavaju religiozne

pojave. Prikazati proces religioznog rasta i razvoja: djetinjstvo,

mladenaštvo, zrela dob.


stječu

Student će imati uvid u odnos psihologije i religije, poznavat će osnovna

psihološka tumačenja religioznosti, upoznati formiranje religioznosti od

najranije dobi, kao i čimbenike koji utječu na njeno formiranje.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


Razlikovati i protumačiti odnos psihologije i religije. Ljudski razvoj i

religioznost. Religija iz perspektive različitih teorija ličnosti. Psihološki

pristupi religiji: S. Freud, A. Adler, W. James, C. G. Jung, G. W. Allport, A.

Maslow, V. E. Frankl, E. Fromm. Psihološke dimenzije religioznosti djece,

mladih i odraslih. Moralni razvoj: usvajanje vrijednosti.

Vrste izvođenja

nastave:

x predavanja


x vježbe




X samostalni zadaci

x multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad





bodovima za svaku

aktivnost tako da

Pohađanje

nastave 0,5

Istraživanj



upisati)


253

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):


i rad (Ostalo

upisati)

Pismeni

ispit

Eksperim

entalni rad (Ostalo

upisati)

Usmeni


upisati)


vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu



Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjerak

a u

knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Š. ŠITO-ČORIĆ, Psihologija religioznosti.


1

V. E. FRANKL, Bog kojega nismo svjesni,

Provincijalat

franjevaca trećoredaca, Zagreb, 2001.

B. J. GROESCHEL, Psihologija duhovnoga

razvoja,


Dopunska literatura

E. FROMM, Psihoanaliza i religija, V. B. Z., Zagreb, 2000.

M. NIKIĆ, Slika Boga u vjerskim sljedbama i novim religijskim

pokretima, FTI, Zagreb, 2010.

M. SZENTMARTONI, Psihologija duhovnog života, FTI, Zagreb, 1990.

W. JAMES, Raznolikosti religioznog iskustva, Naprijed, Zagreb, 1990.

V. FRANKL, Život uvijek ima smisla (Zašto se niste ubili), Oko tri ujutro,

Zagreb, 2007.

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja




Ostalo (prema



254

NAZIV PREDMETA MEĐURELIGIJSKI DIJALOG: DOKUMENTI UČITELJSTVA

I TEOLOZI

Kod FT-IZ-02 Godina

studija/semestar III. i IV./zimski


Franjo Topić

Bodovna vrijednost

(ECTS) 2

Suradnici Dr. sc. Franjo Topić

Način izvođenja


semestru)

P S V T

15


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Kolegij ima za cilj upoznati studenta s nastankom i potrebom

međureligijskog dijaloga te kako se pitanje međureligijskog dijaloga

razvijalo unutar Crkve.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet


Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)


1. Razumjeti potrebu međureligijskog dijaloga.

2. Objasniti razloge nastanka „velikog dijaloškog pokreta“.

3. Pojasniti razloge brige Crkve za dijalog.

4. Biti osposobljen preko misli velikih teologa kao i crkvenih

dokumenata predstaviti glavna crkvena strujanja vezana za dijalog.

5. Adekvatno pristupiti dijalogu sa drugim religijama vrednujući

njihove posebnosti.


stječu

Sposobnost razumijevanja i obrazloženje potrebe međureligijskog

dijaloga, odnosno teološko opravdanje dijaloga među religijama,

osobito na temelju određenih novozavjetnih tekstova, te dokumenata

crkvenog učiteljstva. Sposobnost dijaloga s drugim religijama i

kulturama u kojima su nastale, te prosudbe njihove vrijednosti i

vlastitosti.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


Polazeći od svetopisamskih tekstova koji pokazuju Božju želju za

spasenjem cijelog čovječanstva predstaviti predkoncilske teorije koje su

razvili veliki teolozi a čije je doprinos neizmjeran u razvoju

međureligijskog dijaloga unutar crkve.

Predstaviti tri teološka modela koji su i danas dominantni.

Predstaviti dokumente: Koncilska deklaracija Nostra aetate (1965);

Pavao VI, Enciklika “Ecclesiam Suam” (1965).

Tajništvo za ne kršćane, Dijalog i poslanje (1984); Kongregacija za

Evangelizaciju naroda i Papinsko vijeće za Međureligijski dijalog,

Instrukcija Dijalog i navještaj (1991).

Ivan Pavao II, Enciklika Redemptor hominis (1979); Duh Asiza

(27/10/1986).

Međunarodna teološka komisija, Kršćanstvo i religije (1997);

Kongregacija za nauk vjere deklaracija Dominus Iesus (2000).


255

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad





bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje

nastave 0,50

Istraživanj

e 0,50 Praktični rad


upisati)


i rad (Ostalo

upisati)

Pismeni

ispit

Eksperim

entalni rad (Ostalo

upisati)

Usmeni


upisati)


vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu

Usmeni ispit te pisani rad.

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjerak

a u

knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Drugi vatikanski sabor, Deklaracija „Nostra

aetate“, u: Drugi vatikanski sabor,

Dokumenti, KS, Zagreb, 1998.

Nikola BIŽACA, Ogledi iz teologije religija,

KS, Zagreb 2008.

N. BIŽACA, Međureligijski dijalog između

nužnosti i dilema, BS 67 (1997), br. 1, str.

21-42

Mato Zovkić, Međureligijski dokument o

globalnoj etici predložen u Chicagu 1993.

Hans KÜNG, Kršćanstvo i svjetske religije.

Uvod u dijalog s islamom, hinduizmom i

budizmom, Naprijed, Zagreb 1994.

Dopunska literatura

N. BIŽACA, Ususret bratskom putovanju. Temelji i dijaloške perspektive

teologije religija, KS, Zagreb 2013.

Tomo VUKŠIĆ, «Teološki pluralizam i ekumenizam nakon Dominus

Iesus», u: BS 73 (2003) br. 2-3, (str. 395-341).

Nikola BIŽACA, «O elementima teološkog utemeljenja i teološko-

religijskim implikacijama molitvene dimenzije međureligijskog

dijaloga», u BS 72 (2002), br. 4, (str. 603-633).


256

Nikola BIŽACA, «Kršćanstvo pred nekršćanskim religijama. Teološki

problem nekršćanskih religija», u CuS 4 (1984), br. 4, (str. 316-328).

Ivan KARLIĆ, «Identitet i dijalog u suvremenom europskom kontekstu.

Doprinos kršćanstva suživotu u europskom kulturalnom i religijskom

pluralizmu», u: Filozofska istraživanja, 124 God. 31 (2011) Sv. 4 (751–

764).

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja



Ostalo (prema



257

NAZIV PREDMETA POVIJEST I NAUKA ISLAMA

Kod FT-IZ-04 Godina



Franjo Topić

Bodovna vrijednost

(ECTS) 2



semestru)

P S V T

15


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta Sposobnost razumijevanja osnova islamskog nauka.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Odslušan kolegij Znanost o religijama.

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)


1. Predstaviti povijesni razvoj Islama.

2. Upoznati najvažnije figure islama.

3. Upoznati islamski nauk i važnost Kur’ana kod muslimana.

4. Predstaviti islam u BiH i temelje dijaloga.


stječu

Poznavanje i razumijevanje islama.

Teološko opravdanje pitanja spasenja u islamu.

Sposobnost opisati povijesna razdoblja važna za islam, posebice objave

Muhamedu.

Poznavanje i važnost duhovnih pokreta i filozofije islama, osobito

sufizam.

Širenje islama na Balkanu.

Sposobnost interpretiranja aktualnih događanja u svijetu vezanih za

islam.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen



Arabija prije islama; Muhamed kao osnivač islama; Kur’an; istine

islama: Bog, anđeli, čovjek, eshatologija; poslanici u islamu; stupovi

islama; islamski zakon; islamska predaja; islamska teologija, filozofija i

sufizam; islamizacija južnih Slavena; moderni islam; teologija religija.

Vrste izvođenja

nastave:

X predavanja


☐ vježbe




X samostalni zadaci

☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad





Pohađanje

nastave 0,75 Istraživanje 0,25 Praktični rad


258

bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):


Referat Seminarski


Pismeni

ispit

Eksperiment


Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu

Pismeni i usmeni ispit.

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

N. SMAILAGIĆ, Leksikon islama, Sarajevo

1990.

Religije svijeta. Enciklopedijski priručnik,

Zagreb 1987.

J.-R. MILOT, Islam i muslimani, Zagreb

1982.

S. M. DŽAJA, Nacionalnost i

konfesionalnost Bosne i Hercegovine,

Sarajevo 1992.

J. L. ESPOSITO, Što bi svatko trebao znati

o islamu, Zagreb 2003.

H. KUENG - J. van ESS, Kršćanstvo i

svjetske religije. Islam, Livno 1995.

Uz svako pitanje podrazumijevaju se i

bilješke s predavanja.

Dopunska literatura

N. BIŽACA, "Teologija religija: Modeli i neke struktrualne odrednice",

u Zbornik: Kršćanstvo i religije, Zagreb 2000, (str. 49-64).

S. BOCCHINI, O religijama, Split 1996.

L. MILIN, Naučno opravdanje religije. Apologetika, knj. 2: Istorija

religije, Beograd 1977.

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja



Ostalo (prema



259

NAZIV PREDMETA LITURGIJSKA OBNOVA CRKVE U HRVATA

Kod LIT-IZ-02 Godina studija /

semestar IV. i V./zimski


Pavlović

Bodovna vrijednost

(ECTS) 2


Knežević

Način izvođenja


semestru)

P S V T

15

Status predmeta Izborni Postotak primjene

e-učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Želja je studentima predstaviti doprinos hrvatskog govornog područja tj.

Crkve u hrvatskom narodu, bez obzira na državne granice življenja

tijekom bliže i daljnje povijesti, o doprinosu liturgijskoj obnovi kao dijela

velikog europskog liturgijskog pokreta počevši od druge polovine 19. st.

pa sve do kraja drugog tisućljeća s posebni osvrtom na

bosanskohercegovačke prostore i na doprinos profesora i studenata

Katoličkog bogoslovnog fakulteta. Želja je svim studentima posvijestiti

kako smo bili i ostali dio europskog liturgijskog obnoviteljskog prostora

i hoda.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Potrebno je prethodno odslušati Liturgiku: Povijest i Teologiju liturgije!

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)

Osposobiti studente za bolje snalaženje u postojećoj predmetnoj literaturi

i za samostalno prenošenje i prezentiranje sadržaja koje predmet

obuhvaća uz želju da ih se potakne na daljnje osobno istraživanje prema

postojećoj literaturi koja stoji na raspolaganju.


stječu

Student ovladava temeljnim povijesnim pojmovima i sadržajima

liturgijske obnove u hrvatskom jezičnom prostoru, kao dio europskog

liturgijskog pokreta, od druge polovine 19. st. pa do kraja drugog

tisućljeća.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


Liturgijska obnova Crkve u Hrvata:

1. Znanstveni rad na području liturgike;

2. Prijevodi liturgijskih knjiga u bogoslužne svrhe;

3. Liturgijski apostolat:

- Prijevod Rimskog misala;

- Prepjev crkvenih himana;

- Molitvenici;

- Časopis Život s Crkvom;

- Ostali časopisi;

- Knjige i brošure za puk;

- Zborovanja;

- Organiziranje i vodstvo.

4. Apostol liturgijske obnove;

5. Obnova crkvenog pjevanja;

6. Pobornici i protivnici liturgijske obnove;


260

7. Uspjesi i neuspjesi liturgijske obnove;

8. Kojim putem naprijed?

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje!



bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje

nastave x Istraživanje Praktični rad


Referat x Seminarski


Pismeni

ispit x

Eksperiment


Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu

Temeljem aktivnosti i pokazanog znanja na: kolokviju, referatu,

pismenom i usmenom ispitu.

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Radić,J., Liturgijska obnova u Hrvatskoj.

Makarska 1966.

Peček,D., Liturgika ili nauka o bogoštovnim

obredima Katoličke crkve. Zagreb 1932.

Kniewald,D., Liturgika. Zagreb 1937.

Kirigin,M., Konstitucija o liturgiji. Zagreb

1985.

Knežević,T., Liturgijska obnova Crkve u

Hrvata. Sarajevo-Bol 1995. (skripta)

Hrvatski biskupi, Liturgija i život Crkve.

Poslanica. Zagreb 1989.

Dopunska literatura

Pacik,R., Volksgesang im Gottesdienst. Klosterneuburg 1977.

Berger,R., Pastoralliturgisches Handlexikon.Freiburg i.Br.51999.

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja








261

Ostalo (prema


Želja je studente zainteresirati kako bi kroz izborni kolegij Liturgike

pokazali zanimanje za prostore svoga rođenja, života i rada s obzirom na

liturgijsku obnovu koja se dogodila i koja traje sve do današnjeg dana.


262

NAZIV PREDMETA RETORIKA (teorija)

Kod RPK-IZ-01 Godina



Jurišić

Bodovna vrijednost

(ECTS) 2

Suradnici Drago Buka, glumac

Način izvođenja


semestru)

P S V T

15


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Spoznati važnost govorništva za praktično djelovanje. Upoznati povijest

i način gledanja na predmet retorike.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Poznavanje razvoja filozofijske misli i ostvarenja u svjetskoj

književnosti.

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)


- Smisleno sastavljati govor. 5-10

- Držati govor u različitim situacijama koje mu se nude. 5-10


stječu

3. Cilj ovog kolegija je osposobiti studenta za pismenu pripremu govora i

za javno nastupanje prema općim pravilima retorike, te uvođenje u bit,

sadržaje i opća pravila liturgijskog propovijedanja.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


Narav govorništva. Sredstva govorništva. Uloga govornikove ličnosti.

Bitne značajke govora. Svojstva uvjerljiva govora. Pronalaženje

uvjerljiva. Način uvjeravanja. Tehnika uvjeravanja. Sastavljanje govora.

Tajne uspjeha. Pamćenje govora. Bitne značajke govora.

Vrste izvođenja

nastave:

X predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad





bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje

nastave 1

Istraživanj

e Praktični rad


upisati)

Referat Seminarsk

i rad (Ostalo

upisati)

Pismeni

ispit

Eksperim

entalni rad (Ostalo

upisati)


263

Usmeni


upisati)


vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu

Priprava i izvođenje praktične vježbe te završni ispit.

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjerak

a u

knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Đ. GRAČANIN, Temelji govorništva,

Zagreb, 1968.

I. ŠKARIĆ, Temeljci suvremenog

govorništva,Zagreb, 2000.

Dopunska literatura

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja

Mogućnost usmenog ili pismenog osvrta nakon predavanja ili/i ispita

Ostalo (prema



264

NAZIV PREDMETA

LJUDSKA PATNJA: OPĆE TEODICEJSKO PITANJE I

ZAGLAVNI KAMEN ATEIZMA

Kod DT-IZ-04 Godina

studija/semestar IV. i V./zimski


Bernadić

Bodovna vrijednost

(ECTS) 2



semestru)

P S V T

15


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Komparativni pristup fenomenu patnje na temelju lika i djela trojice

književnih velikana: G. Buechnera, F. Dostojevskog i A. Camusa.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Temeljno teološko znanje i poznavanje književnosti.

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)

1. Višedimenzionalno predstaviti fenomen ljudske patnje kao teološki,

filozofski, književni i osobno-egzistencijalni problem;

2. Predstaviti stav katoličke teologije o fenomenu patnje: klasični i

moderni pristup;

3. Usporediti katolički stav s drugim perspektivama o naznačenoj

problematici;

4. Upoznati bolje lik i djelo naznačenih književnika, kao i njihovo

osobno viđenje patnje;


stječu

Osim usvajanja novih informacija, kod studenata se očekuje razvoj

senzibiliteta prema multidisciplinarnom znanstvenom radu i pristupu,

kao i otvorenost prema novim saznanjima koja sadržajem i smislom

ponešto odstupaju od uobičajenih informacija i disciplina kojima se

bave. Osim toga, kod mladih ljudi se nastoji produbiti senzibilitet prema

problemu zla i patnje u svijetu, te graditi stav solidarnosti prema

nevoljnima i trpećima,

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


- Uvodne napomene i opći uvod u problematiku: Teodiceja: slom ili udar

vjere;

- Biblijski stav prema problemu patnje sa osobitim osvrtom na knjigu o

Jobu;

- Klasični i moderni stav katoličke teologije o naznačenom problemu;

- Georg Buechner: „gromada ateizma“ – suočavanje mladog genija s

preranom neizbježnom smrću;

- Fjodor Dostojevski: patnja djeteta kao nenavladiv izvor besmisla života;

Albert Camus: filozofija apsurda; Anatomija apsurda: „Stranac“ i „Kuga“;

Apsurd: čovjekov logički ili psihološki problem?

-Johann B. Metz: Govor o Bogu osjetljiv na patnju; Teološka paraliza

teodicejskog pitanja; Oblici osjećaja za teodiceju;


265

Vrste izvođenja

nastave:

x predavanja


☐ vježbe




x samostalni zadaci

x multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad





bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje

nastave Da

Istraživanj

e Praktični rad

Kolokviji Da Esej (Ostalo

upisati)

Referat Da Seminarsk

i rad (Ostalo

upisati)

Pismeni

ispit Da

Eksperim

entalni rad (Ostalo

upisati)

Usmeni


upisati)


vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu

Nakon jednog kolokvija i referata studenti pristupaju pismenom ispitu.

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjerak

a u

knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

J. B. METZ, Krajolik od krikova. O

dramatici teodicejskog pitanja, Ex Libris,

Rijeka, 2012.

Knjiga o Jobu, Biblija Online

A. CAMUS, Kuga, Lektira D.O.O.,

Kostrena, 2014.

Scribd.com

Dopunska literatura

A. CAMUS, Stranac,Globus media, Zagreb, 2014.; F. DOSTOJEVSKI,

Zločin i kazna, Šareni dućan, 2013.; The Plays of Georg Buchner:

Danton's Death / Leonce and Lena / Woyzeck, Oxford Univ Press; 1st

edition (June 1971);

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja

Anketa

Ostalo (prema



266

NAZIV PREDMETA

STVARANJE I EVOLUCIJA

Kod DT-IZ-05 Godina

studija/semestar IV. i V./zimski


Bernadić

Bodovna vrijednost

(ECTS) 2



semestru)

P S V T

15


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Komparativno predstavljanje problematike nastanka života na zemlji, sa

osobitim osvrtom na postanak i razvoj ljudskih bića.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Osnovno teološko znanje, kao i elementarno poznavanje prirodnih

znanosti.

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)

1. Predstaviti katolički nauk o stvaranju;

2. Predstaviti Darwinovu teoriju evolucije u njezinim različitim

inačicama;

3. Naznačiti dodirne točke teološkog i egzaktno-znanstvenog

promišljanja, kao i točke razmimoilaženja;

4. Upoznati bolje novija znanstvena istraživanja koja otvaraju nove

perspektive u kontekstu naznačene problematike;

5. Predstaviti lik i djelo značajnijih autora iz navedenog znanstvenog

područja;


stječu

Osim usvajanja novih informacija, kod studenata se očekuje razvoj

senzibiliteta prema multidisciplinarnom znanstvenom radu i pristupu,

kao i otvorenost prema novim saznanjima koja sadržajem i smislom

ponešto odstupaju od uobičajenih informacija i disciplina kojima se

bave.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


- Uvodne napomene i opći uvod u problematiku: Humani generis i

promjena klime u Crkvi naspram Darwinove teorije;

- Slučaj ili naum: centralna točka razmimoilaženja egzaktno-znanstvenog i

teološkog pristupa problematici nastanka života; različite hermeneutičke

pretpostavke;

- Peter Schuster: Evolucija i design. Pokušaj opisa sadašnjeg stanja teorije

evolucije; Mendelov doprinos Darwinizmu; Sintetička teorija evolucije;

Uloga slučajnosti u molekularnoj biologiji; Kompleksno ponašanje po

jednostavnim pravilima; Rodoslovno stablo života; Evolucijski

eksperimenti i računalne simulacije; Teorija samoorganizacije života –

morfogeneza – veliki stupnjevi biološke evolucije; Biološko prtljanje i

prtljavci; Vremenske ljestvice evolucijje i izvanjski utjecaji;


267

- Robert Spaemann: Descendencija i inteligentni design; Različite

hermeneutičke pretpostavke biologije i teologije; Temeljni pojmovi:

preklapanje i razilaženje;

- Paul Erbrich: O problemu stvaranja i evolucije: Teleonomija i slučajnost;

Emancipacija, viši razvoj i usmjerenost prema cilju; Bionika i

samoorganizacija života;

- Kardinal Christoph Schoenborn: Fides, ratio, scientia. Prigodom rasprave

o evoluciji; Savršenost univerzuma i pitanje smisla života; Povijesna

ideologizacija Darwinizma i odgovor Crkve; Znanost i odgovornost;

Svrhovitost prirode;

Vrste izvođenja

nastave:

x


☐ vježbe




x samostalni zadaci

x multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad





bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje

nastave Da

Istraživanj

e Praktični rad


upisati)


i rad (Ostalo

upisati)

Pismeni

ispit

Eksperim

entalni rad (Ostalo

upisati)

Usmeni

ispit Da Projekt (Ostalo

upisati)


vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu

Nakon uspješno obavljenog kolokvija i referata studenti pristupaju

završnom usmenom ispitu.

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjerak

a u

knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

S. O. HORN i S. WIEDENHOFER,

Stvaranje i evolucija. Kolokvij na kojem je

sudjelovao papa Benedikt XVI., Učenički

krug pape Benedikta XVI., Verbum, Split,

2008.

Ladislav NEMET, Teologija stvaranja, KS

Zagreb, 2003.


268

Fiorenzo FACCHINI, Stazama evolucije

čovječanstva, KS – Zagreb, 1996.

Dopunska literatura

Charles R. DARWIN, Podrijetlo čovjeka, Preveo i predgovor napisao J.

Balobanić, Zagreb 2004.; Sam HARRIS, Pismo kršćanskoj naciji,

Izvori – Zagreb, 2007. Josip BALABANIĆ, Bog Stvoritelj u djelu

Charlesa Darwina, u: Nova prisutnost, god. 7 (2009) 3, 351-373.; J.

Balobanić, Darvinizam i kršćanska vjera u Božje stvaranje. Uz 200-tu

obljetnicu rođenja Ch. Darwina, u: Obnovljeni život 64 (2009.) 1, 1-

144., ovdje 3-5.). Richard DAWKINS, Sebični gen, Treće izdanje,

Izvori – Zagreb, 2007.

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja

Anketa

Ostalo (prema



269

NAZIV PREDMETA OBLICI POSVEĆENOG ŽIVOTA U CRKVENOM

ZAKONODAVSTVU

Kod KP-IZ-01 Godina

studija/semestar IV. i V. /zimski


Jurišić

Bodovna vrijednost

(ECTS) 2


Horvat

Način izvođenja


semestru)

P S V T

15


učenja /

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta


praktičnu primjenu kanonskih normi III dijela II. knjige Zakonika

kanonskoga prava iz 1983., (Božji narod – Ustanove posvećenog

života i družbe apostolskog života).

- Osposobiti studente za temeljitije poznavanje oblika posvećenoga

života i njihovoga pravnoga uređenja.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet




Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)


1. Poznavati oblike posvećenoga života i njihovo pravno uređenje

sadržano u Zakoniku kanonskoga prava iz 1983.

2. Poznavati pravni okvir načina života i djelovanja članova

redovničkih ustanova, svjetovnih ustanova, družbi apostolskog

života.




poslove.


stječu







Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


1. Uvod u sadržaj III dijela II. knjige Zakonika kanonskoga prava iz

1983. Božji narod (Ustanove posvećenog života i družbe apostolskog

života, kann. 573-746).

2. Zajedničke odredbe za sve ustanove posvećenoga života.

3. Redovničke ustanove. Redovničke kuće i njihov osnutak i ukinuće.

4. Upravljanje ustanovama. Poglavari i vijeća.

5. Kapituli. Vremenita dobra i upravljanje njima.

6. Primanje kandidata i odgoj i obrazovanje članova.

7. Obveze i prava ustanova i njihovih članova.


270

8. Apostolat ustanova.

9. Odvajanje članova od ustanove.

10. Svjetovne ustanove.

11. Družbe apostolskog života.

12. Referati.

13. Referati.

14. Referati.

15. Utvrđivanje i vrednovanje rada studenata. Studentska evaluacija

rada na predmetu.

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad





bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje

nastave 0,5

Istraživanj

e Praktični rad




Pismeni

ispit

Eksperime


Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu


Referat – 30%


Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija


Zagreb, 1996.

Viktor B. NUIĆ, Opće pravo Katoličke

Crkve. Priručnik uz novi Zakonik kanonskog

prava, Zagreb, 1985.

Pero PRANJIĆ, Božji narod. II. knjiga

Zakonika kanonskog prava; kanoni 204-746

s komentarom, Sarajevo, 2012.

Nikola ŠKALABRIN, Božji narod, Đakovo,

1995.


271

Dopunska literatura Domingo J. ANDRÉS, Le forme di vita consacrata. Commentario

teologico-giuridico al Codice di Diritto canonico, Roma, 2008.

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja


izradu referata i polaganje usmenog ispita. Na početku semestra studenti

će biti usmeno i pismeno obaviješteni o načinima sudjelovanja u nastavi,

te će ih se poticati na aktivno praćenje pravne literature i materijala koji

će biti uvršteni u dio materije za samostalno usavršavanje i pomoć u

polaganju ispita.





Ostalo (prema



272

NAZIV PREDMETA LJUDSKA PRAVA U BOSNI I HERCEGOVINI

Kod DNC-IZ-01 Godina



Spajić

Bodovna vrijednost

(ECTS) 2



semestru)

P S V T

15


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Upoznati povijest razvoja i različita utemeljenja za ljudska prava te

analizirati situaciju u BiH po pitanju ljudskih prava

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet


Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)


- Poznavati crkveno učenje i utemeljenje ljudskih prava

- Poznavati suvremene pristupe ljudskim pravima

- Poznavati najznačajnije dokumente i institucije za zaštitu ljudskih

prava

- Analizirati stanje ljudskih prava u BiH


stječu

Upoznavanje osnovnih ljudskih prava te stjecanje sposobnosti zauzimati

se za zaštitu ljudskih prava u konkretnoj situaciji

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


Uvod u kolegij (1)

Povijest ljudskih prava na Zapadu (3)

Opća povelja UN o pravima čovjeka (1)

Teološko utemeljenja ljudskih prava (2)

Ljudska prava u novijim dokumentima Crkve (3)

Osnovne skupine ljudskih prava (2)

Stanje ljudskih prava u BiH (3)

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad





bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

Pohađanje






273

bodova odgovara


predmeta):

Pismeni

ispit

Eksperiment


Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu


Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

M. BIŠKUP, Ljudska prava. Povijesno-

teološki osvrt, Zagreb, 2010.

KOMISIJA “JUSTITIA ET PAX” BKBIH,

Izvješće o ljudskim pravima u BiH za 2010,

Sarajevo 2011.

V. BLAŽEVIĆ (ur.), Ljudska prava i

Katolička Crkva, Sarajevo, 2000.

Dopunska literatura

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja


Ostalo (prema



274

NAZIV PREDMETA MARIOLOGIJA

Kod DT-IZ-01 Godina



Ikić

Bodovna vrijednost

(ECTS) 2



semestru)

P S V T

15

Status predmeta Izborni - obvezan za

svećeničke kandidate

Postotak primjene e-

učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Četiri marijanske dogme nedvojbeno govore da je mariologija dio

cjelovite dogmatske katoličke teologije kojoj konstitucija Lumen gentium

posvećuje osmo poglavlje. Zato ona ima svoju svrhu i smisao za sve

studente KBF-a. Osim teološkog vida također i Marijanska pobožnost u

hrvatskom katoličkom narodu traži sažimanje dogmatskog nauka o

Mariji i duboku pripravu za buduće pastoralno djelovanje svećenika i

vjeroučitelja. U tome je cilj i svrha mariologije.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Potrebne su temeljne kompetencije iz dogmatske teologije i

ekleziologije. Prikaldno u četvrtoj godini teološkog studija.

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)


ovog kolegija očekuje se da će student/ica biti u mogućnosti:

• Otkrivati ispravni teološki smisao mariologije i ispravno

tumačiti marijansku pobožnost

• U vlastitom životu osobno svjedočiti mariološke dogme i

pobožnost.


stječu

Ispravno poučavanje marijanskih dogmi i širenje dostojne marijanske

pobožnosti unutar teologije i ekleziologije, Crkve i društva u odgoju

kroz srednje škole.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


1. Marija u povijesti teologije (1)

2. Marija u spasenjskoj objavi Staroga i Novog zavjeta (3)

3. Marija u povijesno-dogmatskom razvoju (3)

4. Marijanske dogme (4)

5. Krisološki-pneumatološki-ekleziološki okvir marijanskih dogmi (2)

6. Marijanski dokumenti (1)

7. Marija u štovanju Crkve (1)

Vrste izvođenja

nastave:




literature




bodovima za svaku

Pohađanje

nastave i

referiranje

0,5


275

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta

Pismeni

ispit 0,5

Usmeni

ispit 1


vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu

• Pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje – 20 %

• Pismeni kolokvij – 30 %

• Usmeni ispit – 50 %

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjerak

a u

knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

• PAVAO VI., Marialis cultus, enciklika o

ispravnom štovanju Blažene Djevice

Marije, KS, Zagreb 1994., Dokumenti 44.

• IVAN PAVAO II., Redemptoris Mater –

Otkupiteljeva majka, KS, Zagreb 1994.,

Dokumenti 85.

• IVAN PAVAO II., Krunica Djevice

Marije – Rosarium Virginis Mariae, KS,

Zagreb 2003., Dokumenti. 132.

• ŠVICARSKA BISKUPSKA

KONFERENCIJA, Marija, pastoralno

pismo, KS, Zagreb 1989., Dokumenti 94.

• IKIĆ Niko, Kompendij katoličke

pneumatologije, mariologije i

eshatologije, KBF-Sarajevo i Glas

Koncila – Zagreb, 2011., str. 97-178.

• SCHNEIDER A., Mariologija, Djevica

Marija u otajstvu Krista i Crkve, FTI,

Zagreb 2008.

• TOMIĆ C., Marija Majka vjere, Zagreb

1988.

• RATZUNGER J., Kći sionska. Marijanska

pobožnost u Crkvi, Verbum, Split, 2008.

• DUGANDŽIĆ I., Mariologija u službi

kristologije, Glas Koncila, Zagreb 2009.

Dopunska literatura

• IKIĆ N., „Marija u islamskim izvorima i teologiji“, u: „Ancilla

Domini“, Zbornik radova u čast fra Pavla Melade, Split 2000.-2001.,

349-363.

• JABLANOVIĆ T., „Marijine privilegije prema islamskim izvorima

vjere“, OŽ 26 (1971.), 553-560.

• ZEČEVIĆ J., „Marija u novijoj pravoslavnoj teologiji i pobožnosti“,

u: „Ancilla Domini“, Zbornik radova u čast fra Pavla Melade, Split

2000.-2001., 329-348.


276

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja

• Aktivno sudjelovanje i doprinos diskusijama za vrijeme predavanja

• Kolokvijalni pismeni ispit iz teologije sakramenata ozdravljena i

služenja

• Usmeni ispit


277

NAZIV PREDMETA PROPOVJEDNIŠTVO (teorija)




Jurišić

Bodovna vrijednost

(ECTS) 2



semestru)

P S V T

15


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Uvodi u teoriju klasičnoga govorništva i teologiju naviještanja, izvore i

vrste propovijedi.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)


1. Pojasniti povijest razvoja govorništva, teorijske postavke teologije

naviještanja Božje Riječi u propovijedi.

2. Grupirati različite vrste javnoga govorenja i crkvenoga

propovijedanja.

3. Prepoznati važnost primjerene priprave izvanliturgijskoga govora i

liturgijske propovijedi, vodeći računa o temeljnim dijelovima svakoga

javnog govorenja.


stječu




Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


Kolegij proučava teologiju naviještanja, povijesni razvoj i liturgijski

kontekst, izvore i vrste propovijedi te pripravu i nastupe.

Vrste izvođenja

nastave:

X predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad





bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara

Pohađanje

nastave 1

Istraživanj

e Praktični rad


upisati)

Referat Seminarsk

i rad (Ostalo

upisati)


278


predmeta):

Pismeni

ispit

Eksperim

entalni rad (Ostalo

upisati)

Usmeni


upisati)


vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu

Priprava i izvođenje praktične vježbe te završni ispit.

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjerak

a u

knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija


sakramenata, Homiletski direktorij,


I. RAGUŽ, Sustavno-teološko promišljanje i

propovijedi, u: Diacovensia 18(2010.)3.

S. ŠOTA, Poteškoće i mogućnosti

naviještanja Božje riječi u prigodnim

propovijedima, u: Diacovensia18(2010.)3.,

str. 567.- 585.

F. B. CRADDOCK, Propovijedanje. Umijeće

naviještanja riječi danas,Zagreb, 2009.

Dopunska literatura

I. DUGANDŽIĆ, Isus propovjednik i učitelj, u: Diacovensia

18(2010.)3., str. 459.-476.; G. KIŠIČEK, Retorička analiza svećeničkih

propovijedi, u:Diacovensia 18(2010.)3., str. 537.- 549.

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja

Mogućnost usmenog ili pismenog osvrta nakon predavanja i ispita

Ostalo (prema



279

NAZIV PREDMETA INTERPERSONALNA KOMUNIKACIJA II




Mijović

Bodovna vrijednost

(ECTS) 2


Smoljo

Način izvođenja


semestru)

P S V T

15


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Upoznati komunikacijske stilove, kompetencije, te razumjeti ulogu

verbalne i neverbalne komunikacije. Razvijati sposobnost asertivnog

komuniciranja.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Nema uvjeta

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)

Poznavati glavne karakteristike verbalne i neverbalne, konstruktivne i

destruktivne, te asertivne komunikacije. Objasniti različite stilove

interpersonalne komunikacije. Primijeniti stečena znanja u

interpersonalnoj komunikaciji.


stječu

Poznavanje osnovnih komunikacijskih komponenti, te razumijevanje

komunikacijskog matriksa. Razlikovanje pozitivnih i negativnih

komunikacijskih obrazaca, te primjena konstruktivnih – asertivnih

vještina u svakodnevnoj interpersonalnoj dinamici.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


Značajke intrerpersonalne komunikacije. Neverbalna i verbalna

komunikacija. Destruktivna i konstruktivna komunikacija. Prednosti

asertivnog ponašanja. Interpersonalna komunikacijska kompetencija:

društvene vještine, konverzacija. Međusobna privlačnost: od prvih dojmova

do bliskih veza. Interpersonalni i intersubjektivni odnosi. Stilovi

interpersonalne komunikacije. Interpersonalna komunikacija u različitim

situacijama. Važnost prosocijalnog ponašanja. Asertivne vještine i tehnike.

Vrste izvođenja

nastave:

x predavanja


x vježbe




x samostalni zadaci

x multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad





bodovima za svaku

aktivnost tako da

Pohađanje

nastave 0,5

Istraživanj



upisati)


280

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):


i rad (Ostalo

upisati)

Pismeni

ispit

Eksperim

entalni rad (Ostalo

upisati)

Usmeni


upisati)


vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu


izlaganje referata, praktični zadaci, ocjenjuje se kolokvij, te završni ispit.

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjerak

a u

knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

K. K. REARDON, Interpersonalna

komunikacija: gdje se misli susreću, Alinea,

Zagreb, 1998.

J. A. HALL - M. L. KNAPP, Neverbalna

komunikacija u ljudskoj interakciji, Naklada

Slap, Jastrebarsko, 2010.

E. ARONSON - T. D. WILSON - R. M.

AKERT, Socijalna psihologija, MATE,

Zagreb 2005.

Dopunska literatura

D. MILJKOVIĆ - M. RIJAVEC, Razgovori sa zrcalom. Psihologija

samopouzdanja, IEP, Zagreb, 2010.

P. BREITMAN - C. HATCH, Kako reći „ne“ i ne osjećati se krivim,

Mozaik knjiga, Zagreb, 2002.

M. RIJAVEC - D. MILJKOVIĆ, Kako rješavati konflikte?, IEP, Zagreb,

2002.

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja

Anonimna anketa, konzultacije, polaganje kolokvija, praktične vježbe,

evidencija o nazočnosti i aktivnosti na predavanjima, pisani ili usmeni

osvrti tijekom predavanja i na kraju položenog ispita.

Ostalo (prema



281

NAZIV PREDMETA POLITIČKA FILOZOFIJA I ETIKA




Mijović

Bodovna vrijednost

(ECTS) 2



semestru)

P S V T

15


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Cilj je predmeta omogućiti studentima da dobiju produbljeni povijesni i

teorijski uvid u glavne autore i teme iz političke filozofije i etike.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Osnovno poznavanje filozofske terminologije.

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)


1. Opisati i objasniti tijek specijaliziranih smjerova političke filozofije

i etike;

2. Ovladati iz povijesne i teoretske perspektive specijaliziranim

temama iz političke filozofije;

3. Prezentirati i kritički evaluirati posebne autore, teme i probleme

političke filozofije i etike;

4. S razumijevanjem čitati i tumačiti odabrane tekstove navedenih

filozofa.


stječu



Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


Povijesni dio: Kroz ovu prizmu će biti analizirani izabrani tekstovi autori

od posebnog značaja, krenuvši od:

1) Antičke političke paradigme: Platon-Aristotel.

2) Srednjovjekovna politička paradigma: Augustina, sv. Tome

Akvinskog i Williama Ockhama;

3) Novovjekovna politička: Niccolò Macchiavelli, Thomas Hobbes,

Jean-Jacques Rousseau, Immanuel Kant, Hegel i Marx, John Stuart

Mill;

4) Suvremena politička paradigma: Carl Schimtt, Antonio Gramsci,

Jürgen Habermas, Hannah Arendt i Giorgio Agamben i Charles

Taylor.

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad




282



bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje



Referat Seminarski


Pismeni

ispit 1.5

Eksperiment


Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu


usmeni dio ispita.

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka u

knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

H. Arendt, Vita activa. August Cesarec,

Zagreb 1991.

J. Maritain, Čovjek i država. Globus –

Školska knjiga, Zagreb 1992.

Dopunska literatura

Aristotel, Politika. Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb 1992.

Machiavelli, N., Vladar. Grafički zavod Hrvatske, Zagreb 1983.

Kant, I., Pravno-politički spisi. Politička kultura, Zagreb 2000.

Hegel, G. W. F., Osnovne crte filozofije prava. V. Masleša, Sarajevo

1989.

Mill, J. S., O slobodi, Filip Višnjić, Beograd 1998.

Mill, J. S., Izabrani politički spisi. Informator, Zagreb 1988.

Marx, K., Filozofsko-politički spisi (izbor). Liber, Zagreb 1979.

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja



Ostalo (prema



283

NAZIV PREDMETA KRŠĆANSKA ARHEOLOGIJA

Kod CP-IZ-01 Godina

studija/semestar I., II., III., IV. i V./ljetni


Krešić

Bodovna vrijednost

(ECTS) 2



semestru)

P S V T

15


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Stjecanje znanja o osnovama arheologije, napose kršćanske arheologije s

naglaskom na prepoznavanje starokršćanskih arheoloških ostataka i

njihovog razumijevanja. Rekonstrukcija kršćanskog duhovnog,

religioznog i teološkog poimanja života na temelju materijalnih ostataka.

Stjecanje znanja o starohrvatskoj arheologiji i spomenicima

ranohrvatskog srednjeg vijeka.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Poznavanje povijest Crkve starog vijeka.

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)


1. Poznavati i analizirati arheološku građu kršćanskog karaktera.

2. Prepoznati vrijednost i važnost arheološkog materijala u

rekonstrukciji kršćanskog života staroga vijeka.

3. Poznavanje i vrednovanje kršćanske simbolike, likovne umjetnosti,

arhitektonskih oblika sakralnih prostora, štovanja svetaca i

mučenika, način pokopavanja mrtvih.


stječu

Stjecanje temeljnih znanja o kršćanskoj arheologiji. Stjecanje znanja o

razvitku kršćanstva prvih stoljeća kroz njegove materijalne ostatke.

Razvijanje znanja o razvitku kršćanske kulture kao poveznice antičke i

srednjovjekovne europske kulture. Razvijanje vještine prepoznavanja i

vrednovanja ostataka starohrvatske sakralne kulture.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


Arheologija i njezina važnost; Kršćanska arheologija: vrijeme, cilj i povijest;

Pisana vrela kao izvori za kršćansku arheologiju; Arhitektonski spomenici:

Domus Ecclesiae, krstionice, bazilike; Kršćanska groblja i pokapanje

mrtvih; Istaknute kršćanske građevine i groblja u svijetu; Kršćanska

simbolika; Kršćanska arheologija na hrvatskom povijesnom prostoru; Izvori

i istaknute građevine i groblja; Starohrvatska kršćanska arheologija; Izvori i

istaknuti spomenici.

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja


☐ vježbe



☒ terenska nastava


☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad



284




bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje



Referat Seminarski


Pismeni

ispit

Eksperiment


Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu


Vrednovanje osobnog rada u praktičnim zadatcima.

Ocjena kolokvija i ispita (pismeno i usmeno).

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Đ. Basler, Kršćanska arheologija, Mostar,

1986., str. 9-161.

V. Kapetanović, Kršćanska arheologija,

Split, 2006., str. 1-236.

Dopunska literatura

P. Testini, Archeologia cristiana, Bari, 1980.

L. De Santis - G. Biamonte, Le catacombe di Roma, Roma 1997.

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja

Nazočnost i aktivno sudjelovanje na predavanjima, kolokviji, pismeni i


Ostalo (prema



285

NAZIV PREDMETA INTERDISCIPLINARNA PSIHOLOGIJA II




Mijović

Bodovna vrijednost

(ECTS) 2


Smoljo

Način izvođenja


semestru)

P S V T

15


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Cilj predmeta je upoznati studente s interdisciplinarnim pristupom u

razumijevanju psiholoških aspekata zrelosti, nezrelosti, te razumjeti

različite oblike psihopatologija.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Nema uvjeta.

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)

U perspektivi pastoralnog djelovanja nastoji se upoznati i identificirati

psihološke parametre zrelosti koji pomažu duhovni rast i razvoj, a

također i znakove nezrelosti, i/ili psihopatologija, koje mogu otežavati ili

blokirati daljnji psihološko-duhovni rast i razvoj osoba. Razlikovati

tamnu noć duše od depresije, te kako prijeći od psihološke do duhovne

borbe.


stječu

Razvijati interdisciplinaran i integralan pristup u proučavanju čovjeka.

Znati povezati doprinose različitih antropoloških disciplina kako bi bili

učinkovitiji u pastoralnom djelovanju s ljudima. Znati razlikovati

psihološke aspekte zrelosti, nezrelosti i psihopatologija. Razvijati

sposobnost razlikovanja psiholoških poteškoća od duhovnih.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


Parametri razvoja čovjeka: drugost, vremenitost, stadij. Ljudski misterij i

nastajanje odnosa. Poteškoće afektivno-seksualne prirode. Osobnost: zrela,

nezrela, patološka. Psihološka i religiozna borba. Tamna noć i depresija.

Vrste izvođenja

nastave:

x predavanja


x vježbe




x samostalni zadaci

x multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad





bodovima za svaku

aktivnost tako da

Pohađanje

nastave 0,5

Istraživanj



upisati)


286

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):


i rad (Ostalo

upisati)

Pismeni

ispit

Eksperim

entalni rad (Ostalo

upisati)

Usmeni


upisati)


vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu



Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjerak

a u

knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

L. M. RULLA, Antropologija kršćanskog

poziva.

Interdisciplinarne osnove, Kršćanska


1

F. IMODA, Razvoj čovjeka. Psihologija i

misterij, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 2004.

1

Američka Psihijatrijska Udruga, DSM-5

Dijagnostički i statistički priručnik za

duševne poremećaje, Naklada Slap,

Jastrebarsko, 2014.

Dopunska literatura

M. NIKIĆ, Očima psihologa teologa, Zaklada Biskup Josip Lang,

Zagreb 2011.

M. NIKIĆ, Kako vjerom nadvladati strah, Zaklada Biskup Josip Lang,

Zagreb, 2005.

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja




Ostalo (prema



287

NAZIV PREDMETA IZABRANA PITANJA IZ MODERNE FILOZOFIJE




Mijović

Bodovna vrijednost

(ECTS) 2



semestru)

P S V T

15


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Cilj je predmeta upoznati studente s osnovnim pravcima moderne

filozofije kroz analizu izvornih filozofskih radova. Ovaj se predmet

veže za obvezatni predmet Povijest moderne filozofije.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet


Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)


1. Produbljivanje određenih tema iz moderne filozofije;

2. Ovladati filozofskom terminologijom;


moderne filozofije;

4. 4. S razumijevanjem čitati i tumačiti odabrane tekstove pojedinih

filozofa.


stječu



Sadržaj predmeta

detaljno razrađen



Tema 1. Racionalizam

Tema 2. Empirizam

Tema 3. Kant

Tema 4. Njemački idealizam















288

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja


☒ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad





bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje

nastave 0.5

Istraživanj

e Praktični rad


Referat Seminarsk


Pismeni

ispit

Eksperim


Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu


Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Descartes, Kartezijanske meditacije, CKD,

Zagreb 1975 (ili kasnija izdanja Demetre)


Zagreb 1984

Hegel, Enciklopedija filozofijskih znanosti,

V. Masleša, Sarajevo 1987.

Dopunska literatura

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja



Ostalo (prema



289

NAZIV PREDMETA POSTMODERNA – KRAJ ILI POČETAK




Mijović

Bodovna vrijednost

(ECTS) 2



semestru)

P S V T

15


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Cilj je predmeta upoznati studente s osnovnim pravcima postmoderne

filozofske koncepcije kroz analizu izvornih filozofskih radova.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet


Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)


1. Produbljivanje određenih tema iz postmmoderne filozofije;

2. Ovladati filozofskom terminologijom;


postmoderne filozofije;


filozofa.


stječu



Sadržaj predmeta

detaljno razrađen



Tema 1. Određivanje pojma postmoderna (J.F. Lyotard)

Tema 2. Radikalna moderna (A. Giddens)

Tema 3. Slaba misao (G. Vattimo)

Tema 4. Biopolitka (M. Foucault i G.Agamben)

Tema 5. Rizično društvo (U. Beck)















290

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja


☒ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad





bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje



Referat Seminarski


Pismeni

ispit

Eksperiment


Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu


Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Jean-François Lyotard, Postmoderno stanje,

Ibis-grafika, Zagreb 2005.

Ulrich Beck, Pronalaženje političkoga:

prilog teoriji refleksivne modernizacije

Kiril Miladinov (preveo). - Zagreb: Jesenski

i Turk, 2001.

Giorgio Agamben, Homo Sacer, Zagreb:

Multimedijalni institut : Arkzin, 2006.

Dopunska literatura Gianni Vattimo, Kraj moderne, Zagreb 2000.

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja



Ostalo (prema



291

NAZIV PREDMETA POLITIČKA FILOZOFIJA: IZABRANI TEKSTOVI


studija/semestar I.-II./ljetni


Mijović

Bodovna vrijednost

(ECTS) 2


Način izvođenja


semestru)

P S V T

15


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Upoznati studente s političkom filozofijom kroz povijest sa

najznačajnijim predstavnicima

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

nema

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)

Studenti će moći:

- upoznati temeljne postavke političke misli kroz povijest

- analizirati glavne teme i filozofe političke misli

- interpretirati glavne misli

- kritički vrjednovati političku misao


stječu

Studenti će moći kritički prosuđivati političke teorije kroz povijest s

osvrtom na suvremeni svijet.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


Predstaviti najznačajnije filozofe i njihovu političku filozofiju: Platon,

Aristotel, sv. Augustin, sv. Toma, Machiavelli, Morus, Bacon, Hobbes,

Descartes, Spinoza, Locke, Rousseau, Kant, Hegel, Marx, Nietzsche.

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad





bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje



Referat Seminarski


Pismeni

ispit

Eksperiment


Usmeni



292


vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu

Aktivno pohađanje nastave 30%

Pisani rad/esej 40%

Završni ispi 30%

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

L. Strauss-J. Cropsey, Povijest političke

filozofije, Golden marketing, Zagreb, 2006.

Dopunska literatura

Knjige i/li izabrani članci sukladno filozofu o čijoj filozofiji se govori.

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja

Aktivno sudjelovanje na nastavi, konzultacije, studentska anketa,

završni ispit.

Ostalo (prema



293

NAZIV PREDMETA EGZORCIZAM - JUČER I DANAS

Kod DT-IZ-03 Godina

studija/semestar III., IV. i V./ljetni


Ikić

Bodovna vrijednost

(ECTS) 2



semestru)

P S V T

15


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Sotona, đavao, demoni, zli dusi, vještice, vile, magija, gatanje,

horoskop, vračanje, astrologija, opsjednutost, urečenost..., satanizam,

crne mise, okultizam, egzorcizam...., sve su to pojmovi koji su

istovremeno strani ali interesantni današnjem čovjeku. Što o njima kaže

Biblija, otačka literatura, učiteljstvo Crkve? Teološki stav Crkve o

njima pod jednim pojmom: egzorcizam – jučer i danas – je temeljno

pitanje ovog izbornog predmeta.

Konkretni cilj izbornog kolegija je ukazati na moderne opasnosti za

svakog vjernika, te posvijestiti na razorno djelovanje Zloga na

raznorazne načine.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Studenti trebaju barem polazišno teološko znanje kao pretpostavka

razumijevanja ove problematike zbog čega se ograničava na treću,

četvrtu i petu godinu studija.

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)

Teološko produbljenje crkvenih stavova i osposobljavanje za česta a

katkada neugodna praktična pitanja od vračanja i čaranja do sotonizma i

opsjednutosti


stječu

Očekuje se da će sudjelovatelji izbornog kolegija steći kompetentne

teološke stavove o naznačenim pojavama

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


- Uvodne misli (1)

- Biblija o Sotoni, đavlu, demonima (2)

- Tko je Sotona (2)

- Egzistencija demona i karakteristike djelovanja (2)

- Vračanje, magija, vještice, spiritizam, urok (2)

- Opsjednuće (2)

- Primjeri egzorciranja (2)

- Teologija i učiteljstvo Crkve o Sotoni, demonima, djelovanju i

egzorciranju (2)

Vrste izvođenja

nastave:




literaturi



294



bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje

nastave i

referat

0,5

Pismeni

ispit 0,5

Usmeni

ispit 1


vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu




Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

- Ikić N., Sotonsko djelovanje i

egzorcizam, u: Za slobodu stvoreni.

Zbornik radova prof. Tomislavu Joziću,

ur. Drago Župarić - Karlo Višeticki,

Katolički bogoslovni fakultet - Glas

koncila, Sarajevo – Zagreb, 2013., 255-

284.

- Wenisch B., Satanizam, crne mise –

vjera u demone – kultu vještica, Đakovo

1993.

- Jeanguenin G., Sotona i njegove zamke,

Verbum 2010.

- Petersdorf Egon von., Demoni, vještice,

spiritisti, Verbum 2003.

- Jozić T., Porijeklo moralnoga zakona,

Napredak, Sarajevo 2010., str. 133-

174.Jeanguenin G., Sotona i njegove

zamke, Verbum 2010.

- Vinkov I., Egzorcizam, Zagreb 2004.

- -

Dopunska literatura

- Matošević I., Egzorcizam i suvremeni svijet, dipl. rad., Sarajevo

2007.

- Marković I., Egzorcizam: potreba današnjeg svijeta ili iluzija, dipl.

rad., Sarajevo 2007.

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja


- Kolokvijalni pismeni ispit iz izbornog kolegija

- Usmeni ispit

Ostalo (prema



295

NAZIV PREDMETA APOKRIFI I SPISI S MRTVOG MORA

Kod SPNZ-IZ- 02 Godina



Darko Tomašević

Bodovna vrijednost

(ECTS) 2



semestru)

P S V T

15


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Cilj predmeta jest podrobnije informirati studente, kako o

starozavjetnim, tako i o novozavjetnim apokrifima. Cilj je i

upoznavanje sa Spisima s mrtvog mora (njihov pronalazak i odnos

prema biblijskim spisima). Apokrifni spis odražavaju duhovne struje u

kasnom židovstvu i ranom kršćanstvu koje pomažu razumjeti stanje u

zajednici i kriterije za zatvaranje kanona. Profani autori i mediji danas

često zlorabe ove spise tvrdeći da je prva Crkva „sakrila istinu o Isusu“.

Zato ih je vrijedno upoznati.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Nema uvjeta.

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)


1. Uočiti važnost kanonskih biblijskih spisa.

2. Dobiti jasniji uvid u apokrifnu literaturu.

3. Shvatiti odnos apokrifne literature prema kanonskoj.

4. Dobiti bolji uvid u vrijeme i okolnosti nastanka apokrifne i

kanonske literature.


stječu

Predmet upoznaje studente sa širim kontekstom nastanka i razvoja kako

apokrifne tako i novozavjetne literature. Nakon odslušanog predmeta

student je u stanju prosuditi razloge uvrštenja određenih spisa u

kanonski i ne-kanonski opus.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


Obrađuju se sljedeće teme:

Židovski apokrifi; Izraz „apokrifi“; Spisi o Henoku (1)

Knjiga Jubileja; Oporuke dvanaest patrijarha; Aristejevo pismo Filokratu

(1)

Spisi o Makabejcima; Manašeova molitva; Spisi o Ezri; Spisi o Baruhu (1)

Salomonovi psalmi; Uzašašće Mojsijevo; Biblijske starine; Sibilinska

proroštva (1)

Kršćanska apokrifna Evanđelja (Kršćanski apokrifi) (1)

Nepotpuna Evanđelja (Evanđelje Ebionita; Evanđelje Hebrejâ; Evanđelje

Nazarenâ; Papirus Egerton 2; Tajno Markovo evanđelje) (1)

Evanđelja o djetinjstvu Isusovu (Jakovljevo protoevanđelje; Tomino

evanđelje o Isusovu djetinjstvu) (1)


296

Evanđelja izrekâ (Tomino evanđelje; Toma Osporavatelj; Jakovljev

apokrif; Spasiteljev dijalog (1)

Evanđelja o muci i uskrsnuću (Djela Pilatova; Petrovo evanđelje; Petrova

apokalipsa) (1)

Dijalozi o uskrsnuću (Marijino evanđelje; Epistula Apostolorum);

Gnostički spisi naslovljeni „Evanđelje“ (1)

Spisi s Mrtvog mora (Iskapanja); Važni kumranski spisi (1)

Povijest sljedbe; Obilježja kumranskog života i misli (1)

Druga arheološka nalazišta (1)

Druga židovska djela (Pisci biblijskog razdoblja; Filon Aleskandrijski;

Josip Flavije) (1)

Rabinska literatura (Mišna; Tosefta; Talmud; Midraš; Targum) (1)

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja


Obveze studenata Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje na predavanjima.



bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje


Kolokviji Esej Vježbe

Referat Seminarski


Pismeni

ispit Eksperiment


Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu


tumačenja, praćenje izloženoga. Usmeni ispit.

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka u

knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Raymond E. BROWN – Pheme PERKINS

– Anthony SALDARINI, „Apokrifi; Spisi

s Mrtvog mora; Druga židovska

literatura”, Znanstveni uvod u Bibliju

(Sarajevo: KBF; Zagreb: Glas Koncila,

2012.), 89-148.

Ivo BAGARIĆ, Kumranski rukopisi i Novi

zavjet (Tomislavgrad: Naša ognjišta, 21996.)


297

Eugen WERBER, Kršćanstvo prije

Krista? Otkrića u Kumranskoj špilji

(Zagreb: Liber, 1972.)

Judino evanđelje: Otkrivanje tajne

papirusa starog 1700 godina (National

Geographic Hrvatska, travanj 2006.)

Dopunska literatura

Eugen WERBER, Kumranski rukopisi iz pećina kraj Mrtvog mora

(Beograd: BIGZ, 1982.);

Josip VRANA, „'Tomino evanđelje' i kanonska evanđelja“,

Bogoslovska smotra 45 (1975.), 381-395.;

J. R. PORTER, Izgubljena Biblija: otkriveni zaboravljeni spisi (Zagreb:

KS, 2011.);

The Old Testament Pseudepigrapha, 2. sveska, ur. James H.

CHARLESWORTH (New York: Doubleday, 1983.);

New Testament apocrypha, 2. sveska, ur. Wilhelm

SCHNEEMELCHER (Cambridge: James Clarke, 1991.).

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja


Na kraju semestra evaluacija predmeta i nastavnika kroz anonimnu

pismenu anketu.

Ostalo (prema



298

NAZIV PREDMETA CARITAS VRHBOSANSKE NADBISKUPIJE JUČER, DANAS,

SUTRA

Kod LIT-IZ-03 Godina studija /

semestar I., II., III., IV. i V./ljetni


Pavlović

Bodovna vrijednost

(ECTS) 2


Knežević

Način izvođenja


semestru)

P S V T

15

Status predmeta Izborni Postotak primjene

e-učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Želja je tijekom jednog semestra zainteresiranim studentima predstaviti

Caritas koji je jedan od tri stupa ovozemaljskog poslanja Katoličke crkve

s posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu i Vrhbosansku

nadbiskupiju. Karitativni rad, posebno djelovanje Caritasa, prožimao je

svakodnevnicu Katoličke crkve i bosanskohercegovačkog društva

tijekom minuloga vremena tj. tijekom minulih desetljeća i slobodni smo

reći i stoljeća. Međutim, ono što je najsadržajnije s najcjelovitijom slikom

jeste vrijeme od druge polovine 19. stoljeća pa sve do današnjeg dana.

Iako je Caritas službena karitativna ustanova Katoličke crkve on ne

poznaje nikakve ljudske i granice svoga poslanja i svoga djelovanja. O

svemu tome sve do današnjeg dana govore živi svjedoci na svim

bosanskohercegovačkim prostorima, bez obzira na njihovu nacionalnu i

vjersku pripadnost. Ne samo živi svjedoci, nego isto tako preostale table

Caritasove prisutnosti od Drine do Une, od Save do Neuma. I zato je ovo

prilika svima zainteresiranim studentima predstaviti Caritas i njegovo

ustrojstvo s posebnim osvrtom na vrijeme minuloga rata i poraća sve do

današnjeg dana.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Nije potrebno ništa odslušati kako bi se moglo baviti ovom prevažnom

temom Katoličke crkve i cijelog bosanskohercegovačkog društava!

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)

Osposobiti studente, kako bi kroz proučavanje povijesti i sagledavanje

trenutne situacije, mogli postati živom granom na karitativnom stablu

Katoličke crkve i Vrhbosanske nadbiskupije, a koja se zove Caritas. Ne

smije se smetnuti s uma kako Caritas trebaju sva vremena i svi prostori

ljudskog i vjerničkog življenja.


stječu

Studenti će ovladati temeljnim povijesnim pojmovima i sadržajima

karitativnog života i rada, poglavito na prostoru Vrhbosanske

nadbiskupije, a onda krenuti osobnim putom rasta i građenja

odgovornosti kroz ustanovu Caritasa kako bi se i danas pomagalo

potrebnima i svima koji su u nevolji.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


Caritas Vrhbosanske nadbiskupije jučer, danas, sutra:

1. Temeljne postavke;

- Riječ caritas;

- Cilj i zadaća Caritasa;


299

- Izvori financiranja;

2. Povijest Caritasa kao uređene crkvene ustanove:

- Caritas u Bibliji;

- Caritas kroz povijest;

- Karitativno djelovanje Katoličke crkve na bosanskohercegovačkim

prostorima do danas s posebnim osvrtom na vrhbosanskog nadbiskupa

mons. dr. sc. Josipa Stadler.

3. Caritas Biskupske konferencije BiH:

- Nastajanje nad/biskupijskih Caritasa Crkve u Hrvata;

- Osnivanje Hrvatskog Caritasa;

- Osnivanje Caritasa BiH,

4. Caritas Vrhbosanske nadbiskupije do danas:

- Osnivanje Caritasa Vrhbosanske nadbiskupije;

- Komunisti zabranjuju rad Caritasa nakon završetka II. svjetskog rada;

- Obnovljen rad Caritasa;

- Djelovanje Caritasa tijekom minuloga rata na prostoru Vrhbosanske

nadbiskupije;

- Djelovanje Caritasa u ovom poratnom vremenu;

- Caritas u svome radu nadilazi sve ljudske granice: vjerske i nacionalne.

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad





bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje

nastave x Istraživanje Praktični rad x




Pismeni

ispit x

Eksperiment


Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu

Temeljem aktivnosti i pokazanog znanja na: kolokviju, referatu,

pismenom i usmenom ispitu.

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Knežević,T., Caritas Vrhbosanske

nadbiskupije do početka trećeg tisućljeća,


300

Nastanak Uspostava, Djelovanje, Sarajevo,

2014.

Aničić,M., Caritas nasuprot ekonomskom

siromaštvu: izazovi i mogućnosti, u:

Vrhbosnensia 2 (2010.) 271-297

Komadina,A. i dr. (priredili), Caritas

biskupija Mostar-Duvno i Trebinje-Mrkan,

20 godina iz ljubavi prema čovjeku, Mostar,

2002.

Baloban,S., Karitativni rad Katoličke Crkve

kao ishodište socijalnog rada u Hrvatskoj, u:

Revija za socijalnu politiku 3-4 (2005.) 275-

283.

Dopunska literatura

Bergmann,K. i dr. (priredili), Nachbar in Not. Humanitäre Hilfe –

Friedenbotschaft, Wien 1994.

Borgmann,K., Caritaswissenschaft, u: Lexikon für die Theologie und

Kirche, Freiburg 1986., 2, 950

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja

Nastavnik će vodi evidenciju o redovitosti pohađanja predavanja,

napredak u stjecanju znanja, a provjerava se tijekom semestra kroz

diskusiju o odabranim temama, te kolokvijem koji se održava na početku

druge polovice semestra, a na kraju semestra kroz anonimnu anketu među



Ostalo (prema


Želja je studente i na ovaj način zainteresirati za ovu prevažnu temu

Katoličke crkve, te kako bi se teorijski i praktično mogli ugrađivati u

izgradnju Caritasa na bosanskohercegovačkim prostorima, poglavito u

Vrhbosanskoj nadbiskupije. Dok je svijeta i vijeća bit će siromaha i onih

koji će kucati na naša vrata kako bi dobili pomoć.


301

NAZIV PREDMETA PSIHOLOGIJA RELIGIJE II




Mijović

Bodovna vrijednost

(ECTS) 2


Smoljo

Način izvođenja


semestru)

P S V T

15


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Steći znanje kako psihološka dinamika osobe (emocije, kognicija,

motivacija), te utjecaj okoline utječu na religiozno iskustvo i ponašanje.

Upoznati zrele, nezrele i patološke oblike religioznosti. Razumjeti

važnost integracije psihološkoh i duhovnog.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Nema uvjeta.

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)

Objasniti utjecaj intrapsihičke i interpersonalne dinamike na razvoj zrele

i/ili nezrele religioznosti. Prepoznati poteškoće koje sprečavaju

formiranje zdrave religioznosti, te promicati zrele religiozne oblike

ponašanja kod osoba s kojima se bude djelovalo u pastoralnom radu.

Razumjeti utjecaj religije na psihološko zdravlje osoba.


stječu

Razvijati sposobnost razlikovanja zrelih oblika religioznosti od nezrelih

i patoloških, te imati uvida u važnost religioznosti na psihičko zdravlje.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


Integracija psihološkog i duhovnog. Promjene ponašanja i stavova na

religioznom području. Psihoterapijski fenomen kajanja i opraštanja.

Parapsihološki fenomeni. Zrela i nezrela religioznost. Pastoralna

psihologija. Prepoznati i analizirati različite elemente religioznosti u

suvremenom svijetu.

Vrste izvođenja

nastave:

x predavanja


x vježbe




X samostalni zadaci

x multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad





bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara

Pohađanje

nastave 0,5

Istraživanj



upisati)


i rad (Ostalo

upisati)


302


predmeta):

Pismeni

ispit

Eksperim

entalni rad (Ostalo

upisati)

Usmeni


upisati)


vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu



Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjerak

a u

knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Š. ŠITO-ČORIĆ, Psihologija religioznosti.


1

V. E. FRANKL, Bog kojega nismo svjesni,

Provincijalat

franjevaca trećoredaca, Zagreb, 2001.

B. J. GROESCHEL, Psihologija duhovnoga

razvoja,


Dopunska literatura

E. FROMM, Psihoanaliza i religija, V. B. Z., Zagreb, 2000.

M. NIKIĆ, Slika Boga u vjerskim sljedbama i novim religijskim

pokretima, FTI, Zagreb, 2010.

M. SZENTMARTONI, Psihologija duhovnog života, FTI, Zagreb, 1990.

W. JAMES, Raznolikosti religioznog iskustva, Naprijed, Zagreb, 1990.

V. FRANKL, Život uvijek ima smisla (Zašto se niste ubili), Oko tri ujutro,

Zagreb, 2007.

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja




Ostalo (prema



303

NAZIV PREDMETA RETORIKA (vježbe)




Jurišić

Bodovna vrijednost

(ECTS) 2

Suradnici Drago Buka, glumac

Način izvođenja


semestru)

P S V T

15


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta Govorne vježbe i sastavljanje govora.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Odslušan teorijski dio u zimskom semestru.

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)


- Smisleno sastavljati govor. 5-10

- Držati govor u različitim situacijama koje mu se nude. 5-10

- Jasno artikulirati rečenice koje izgovara. 5-10


stječu




Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


Govorne vježbe i vježbe sastavljanja govora

Vrste izvođenja

nastave:

☐ predavanja


X vježbe





X multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad





bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje

nastave 1

Istraživanj

e Praktični rad 1


upisati)

Referat Seminarsk

i rad (Ostalo

upisati)

Pismeni

ispit

Eksperim

entalni rad (Ostalo

upisati)


304

Usmeni


upisati)


vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu

Sastavljanje govora, koreografija i nastup pred zajednicom.

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjerak

a u

knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Đ. GRAČANIN, Temelji govorništva,

Zagreb, 1968.

I. ŠKARIĆ, Temeljci suvremenog

govorništva,Zagreb, 2000.

Dopunska literatura

Tekstovi književnih djela za vježbanje pravilnog izgovora.

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja

Sastavljanje i izvođenje govora

Ostalo (prema



305

NAZIV PREDMETA KOMPARATIVNI STUDIJ MISTIKE (MISTIKA U VELIKIM

RELIGIJAMA)

Kod FT-IZ-03 Godina

studija/semestar III. i IV./ljetni


Franjo Topić

Bodovna vrijednost

(ECTS) 2

Suradnici Dr. sc. Davor

Vuković

Način izvođenja


semestru)

P S V T

15


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Kolegij ima za cilj upoznati studenta s fenomenom mistike (misticizma)

koji se prostire i izvan kršćanstva, upoznati osnovne karakteristike

kršćanske mistike i usporediti ju s mistikom u velikim religijama

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Položen ispit iz kolegija Znanost o religijama

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)


1. Uočiti važnost i definirati temeljne principe kršćanske mistike.

2. Upoznati se s fenomenom mistike u velikim religijama (hinduizam i

budizam).

3. Uočiti fenomene koji su zajednički svim mistikama, ali i uvidjeti

bitnu razliku između mistike istočnjačkih religija i kršćanske

mistike.

4. Uvidjeti potrebu mistike za dijalog među religijama.


stječu

Sposobnost poznavanja povijesnih činjenica vezanih za nastanak

određene mistike. Prepoznavanje mističnih fenomena karakterističnih

za određenu mistiku. Sličnosti među fenomenima koji često mogu biti

manipulirani.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


U ovom kolegiju obrađuju se slijedeće teme: Polazeći od antičkog svijeta

(Plotin), kolegij raspravlja o posebnostima kršćanske mistike te njezinu

nastanku i biblijskim temeljima. Dakle, raspravlja se postoji li mistika u SP

koja bi dala posebnost kršćanskoj mistici, odnosno na čemu kršćanstvo

inzistira kada govori o posebnosti kršćanske mistike.

Potom se prelazi na studij mistike i duhovnosti u istočnim religijama,

posebice u hinduizmu i budizmu. Zašto se ove mistike nazivaju „mistike

odozdo“ i je li uopće postoji „mistika odozdo“ ili su sve mistike/misticizmi

(ukoliko su pravi) posljedica milosti.

Na kraju kolegij obrađuje važe figure kršćanske mistike XX stoljeća te

njihove pokušaje kompariranja kršćanske mistike s istočnim mistikama,

preko čega dolaze na vidjelo sličnosti i razlike.

Na kraj se izlažu teze koje smatraju kako je mistika jedan od privilegiranih

putova međureligijskog dijaloga danas.



306

Vrste izvođenja

nastave:


☐ vježbe




☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad





bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje



Referat Seminarski


Pismeni

ispit

Eksperiment


Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu

Usmeni ispit i Esej

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

M. ŠPEHAR, «Tragovi mistike u hinduizmu i

budizmu», u Obnovljeni život, 2010, 65, 4,

(str. 469-484).

HRČAK.H

R

M. ŠPEHAR, «Mjesto i uloga mistike u

dijalogu među religijama», BS 74 (2004),

br. 3, (str. 913–942).

HRČAK.H

R

A. KUSUĆ, «Profil kršćanske mistike —

opći pregled», u: Crkva u svijetu, Vol.22

No.1 siječanj 1987., (str. 32-40).

HRČAK.H

R

M. ŠPEHAR, «Mistika u svijetu i vremenu»,

Crkva u svijetu, 39 (2004), br. 2, (str. 207-

230).

HRČAK.H

R

Thomas MERTON, Monah, Zagreb 1979. 1

Dopunska literatura

E. JOZEVOV, «Savremena katolička mistika», u: BS 14 (1927), br. 4,

(str. 381-403);

M. ŠPEHAR, «Mistika u životu kršćana», u: BS 75 (2004), br. 1, str.

87–123.

M. ŠPEHAR, «Mistično iskustvo – mjesto susreta među kršćanima», u:

BS 75 (2005), br. 1, (str. 147–165).

Ivan Supičić, Henri Le Saux – Hinduska mudrost i kršćanska mistika,

Nova prisutnost 9 (2011) 1, 223-227.


307

H. OLDENBERG, Buddha, Demetra, Zagreb 2007.

E. UNDERHILL, Mysticism: A Study in Nature and Development of

Spiritual Consciousness, Grand Rapids, MI: Christian Classics Ethereal

Library, London 1930¹¹ (1911¹).

D. T. Suzuki, Mysticism: Christian and Buddhist, London and New

York, The Buddhist Society, London 2002.

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja

Anonimna anketa.

Ostalo (prema



308

NAZIV PREDMETA PASTORAL MLADIH

Kod PT-IZ-01 Godina



Maršić

Bodovna vrijednost

(ECTS) 2



semestru)

P S V T

15


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Osposobljenost za evanđeosku prosudbu i cjeloviti pastoral mladih u

suvremenim društveno-kulturnim okolnostima.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Redovni studij

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)


1. Upoznati se s pitanjem mladih kroz povijest i aktualnu situaciju

2. Kvalitetnije promišljati o pastoralu mladih u skladu s Božjim

naumom te o evangelizacijskom, pastoralnom i katehetskom

djelovanju mladih

3. Biti osposobljeni biti voditelji i organizatori pastorala mladih

4. Biti upoznati s pastoralom mladih u Vrhbosanskoj nadbiskupiji


stječu

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


1. Povijesni hod mladih: (2)

a. Povijest mladosti (mladost u staroj Grčkoj, rimskom

Carstvu, srednjem vijeku),

b. Mladi u novije doba (profil mladih između 18. i 19.

stoljeća, mladi dvadesetog stoljeća

2. Mladi u postmodernom društvu:

a. Neka aktualna obilježja suvremenog društva,

b. Društveni procesi koji utječu na životni stil mladih

3. Socijalna i religijska identifikacija mladih:(2)

a. socijalizacijski hod mladih

b. Religiozna socijalizacija,

c. Društveni procesi koji utječu na religioznost mladih

d. Vrijednosna usmjerenja mladih

4. Crkva i mladi: (2)

a. Crkveno učiteljstvo i mladi,

b. Mladi u očima pape Ivana Pavla II,

c. Župna zajednica i mladi,

d. Nerazumijavnje Crkve i mladih,

e. Što mladi očekuju od Crkve

5. Pastoral mladih Da ili NE:


309

a. Pastoralni modeli u radu s mladima,

b. obilježja suvremenog pastorala mladih,

c. sadržaj i smjernice pastorala mladih

6. Utjelovljenje – temeljno ishodište za pastoral mladih, (2)

7. Profil odgojitelja mladih

8. Crkva prihvaća pitanje mladih (2)

a. Teološko pastoralno promišljanje

b. Odnos Crkve prema mladima

c. Prema sustavnom shavaćanju pastorala mladih

9. Vijeće za mlade Vrhbosanske nadbiskupije (Statut) (2)

10. Animatori – projekt Mladi za mlade

11. 72 Sata bez kompromisa

12. Laička udruženja mladih (Franjevačka mladež, Salezijanska

mladež, Prijatelji malog Isusa…)

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad





bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje

nastave 0,5

Istraživanj

e Praktični rad


Referat Seminarsk


Pismeni

ispit

Eksperim


Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu


Kolokvij – 10%


Obvezna lteratura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Juan Edmundo VECCHI, Pastoral mladih –

izazov za crkvenu zajednicu (Zagreb:

Katehetski Salezijanski centar, 1998.)

Josip JELENIĆ (ured.), Mladi u

postmodernoj. Kamo ide mladi naraštaj?

(Zagreb: FTI, 2002.)


310

Valentina MANDARIĆ, Mladi integrirani

i(ili) marginalizirani (Zagreb: KS, 2009.)

Dopunska literatura

Šimo Maršić, Mladi Vrhbosanske Nadbiskupije u Godini vjere: Laički

pokreti u službi nove evangelizacije, KBF i Glas Koncila, Sarajevo –

Zagreb 2013.

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja




Ostalo (prema



311

NAZIV PREDMETA

MYSTERIUM PASCHALE: SVETO TRODNEVLJE SMRTI,

POKOPA I USKRSNUĆA NAŠEGA SPASITELJA

Kod DT-IZ-06 Godina

studija/semestar IV. i V./ljetni


Bernadić

Bodovna vrijednost

(ECTS) 2



semestru)

P S V T

15


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Upoznavanje studenata s velikom teološkom ostavštinom švicarskog

teologa Hans Urs von Balthasara, sa osobitim osvrtom na njegovo

promišljanje muke, smrti i uskrsnuća Isusa Krista.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Temeljno poznavanje filozofije, teologije i književnosti.

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)

1. Osvijetliti lik i djelo H. U. v. Balthasara;

2. Predstaviti njegova krucijalna djela;

3. Naznačiti i pojasniti za njega važne teološke pojmove;

4. Sustavno izložiti njegovu teologiju „svetog trodnevlja“;

5. Načiniti kritički osvrt na djelo H. U. v. Balthasara: predstaviti

njegove najznačajnije nasljedovatelje i kritičare, kao i njihove

argumente;


stječu

Dublje poznavanje katoličke teologije njemačkog govornog područja;

Pobuditi svijest o postojanju različitih teoloških perspektiva.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


- Uvodne napomene;

- Lik i djelo H. U. v. Balthasara: biografija; znanstvena biografija:

Apokalipsa njemačke duše, Herrlichkeit, Theodramatik, Theologik,

Epilog;

- Važni von Balthasarovi teološki pojmovi i izričaji: Kenoza i Drama; nova

interpretacija Božjeg stvaralaštva i ljubavi;

- Božansko učovječenje i muka: od utjelovljenja do muke; Kenoza i nova

predodžba o Bogu;

- Božja smrt kao izvorište spasenja, objave i teologije; poveznice s Karl

Barthom, te s teologijom križa; filozofija i logika križa; križ kao most

između Starog i Novog zavjeta;

- Put križa: život po kenozi; euharistija; interpretacija Velikog četvrtka i

petka;

- Put k mrtvima: šeol i čistilišni oganj; konačno razrješenje spona;

- Put k Ocu: egzegeza uskrsnuća; aporija i pokušaj rješenja;

- Kritički osvrt na teološku ostavštinu H. U. v. Balthasara: kontraverze

dramatske teologije; von Balthasar i rehabilitacija Origenovog

„apokatastazis“ učenja; automatizam spasenja ili nova spasenjska situacija;


312

Vrste izvođenja

nastave:

x predavanja


☐ vježbe




x samostalni zadaci

x multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad





bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje

nastave Da

Istraživanj

e Praktični rad


upisati)


i rad (Ostalo

upisati)

Pismeni

ispit Da

Eksperim

entalni rad (Ostalo

upisati)

Usmeni


upisati)


vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu

Nakon uspješno obavljenog pismenog kolokvija i referata, studenti

pristupaju pismenom ispitu.

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjerak

a u

knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

H. U. v. BALTHASAR, Mysterium

Paschale. Sveto trodnevlje smrti, pokopa i

uskrsnuća našega spasitelja, KS – Zagreb,

1993.

H. U. v. Balthasar, Pojašnjenja. Provjera

duhova, KS – Zagreb, 2005.

R. GIBELLINI, Teologija dvadesetog

stoljeća, Kršćanska sadašnjost, Zagreb,

1999.

Dopunska literatura

H. U. v. BALTHASAR, Credo - Meditationen zum Apostolischen

Glaubensbekenntnis, Johannes Verlag Einsiedeln, 2009.;

D. ENGEHARD, Im Angesicht des Erlöser-Richters: H. U. v.

Balthasar, Neuinterpretation des Gerichtsgedankens, Mainz: Matthias-

Grünewald-Verl., Hochschulschrift, 1999.; H. U. v. BALTHASAR,

Cjelina u odlomku. Vidovi teologije povijesti, KS – Zagreb, 2012. F.

TOPIĆ, Teologija povijesti i H. U. v. Balthasar, Synopsis, Zagreb –

Sarajevo 2014.


313

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja

Anketa

Ostalo (prema



314

NAZIV PREDMETA ANTROPOLOGIJA NASILJA

Kod MT-IZ-02 Godina

studija/semestar IV. i V./ljetini


Maros

Bodovna vrijednost

(ECTS) 2



semestru)

P S V T

15


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Prvotni cilj ovog tečaja jest ponuditi osnovne informacije o

mehanizmima korištenim za eskalaciju nasilja u etničkim sukobima.

Obzirom da je riječ o psihološko – društvenim mehanizmima koji djeluju

i po prestanku sukoba, cilj tečaja je upravo spoznati uzroke takva

ponašanja kako bi se uklonila iluzija o njegovoj „navodnoj nužnosti“.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Položeni predmeti iz filozofije i fundamentalnog morala

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)

- Razumijevanje psiholoških osnova ljudske agresivnosti

- Upoznavanje osnovnih akademskih pristupa ljudskom nasilju

- Uočavanje relevantnih društvenih činjenica koje doprinose nasilju

- Stjecanje sposobnosti prepoznavanja nasilnih mehanizama

- Razvijanje alternativnog načina razmišljanja i djelovanja


stječu

Polaznici tečaja će steći osnovno teoretsko poznavanje nasilne strane

čovjeka kao i psihološko – društvenih mehanizama koji doprinose

stvaranju „nasilnog čovjeka“. Ovo poznavanje je ujedno i „materijal“ za

mogućnost kritičkog prosuđivanja stvarnosti koja nas okružuje. Osim

toga stječe se znanje i sposobnost prosuđivanje koje pruža i olakšava

mogućnost odabira vlastitog djelovanja umijesto slijepog, nekritičkog,

ponašanja prema diktatu okoline ili unutarnjeg pritiska.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


Zbog naše prošlosti a i zbog nasilne stvarnosti u kojoj živimo, naglasak

tečaja je na mehanizmima kojima se mobiliziraju ljudi u „etničkim

sukobima“ i kojima se ljudi, i po prestanku fizičkog sukoba, sustavno

pretvaraju u masu poslušnih, umjesto individualno odgovornih

pojedinaca. Riječ je o „teoretskom okviru“ unutar kojega smjestiti

odgovor na pitanje koje provocira zdrav razum: kako dobar čovjek

postane zao? U tu svrhu kroz tečaj će se obrađivati slijedeće teme:

Zlouporaba memorije (pamćenja)

Viktimizacija

Utjecaj stereotipa i predrasuda na nasilje

Utjecaj mass medija na nasilje

„Izopačene religioznosti“. Utjecaj religije na nasilje

Agresivnost: urođena ili stečena?

Novije teorije o nasilju: utjecaj emocija i teorija gubitka samokontrole


315

Empirijski oslonac ovih teorija u eksperimentima društvene psihologije

Zlo nasilja: teološki pristup

Zaključno: Pokušaj etičkog pristupa i individualnoj patologiji nasilja a i

njegovoj „patologiji normalnosti“

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja


☐ vježbe





☒ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad





bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje



Referat Seminarski


Pismeni

ispit

Eksperiment


Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu

Obzirom da je izborni predmet konačno vrednovanje rada ostvaruje se

usmenim ispitom

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

ŽELJKO MARDEŠIĆ, Lica i maske svetoga,

Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1997.

MIROSLAV VOLF, Isključenje i zagrljaj.

Teološko promišljanje identiteta, drugosti i

pomirenja, Stepresss, Zagreb 2002.

PHILIP ZIMBARDO, Luciferov učinak. Kako

dobri ljudi postaju zli, TIM press, Zagreb

2009.

Nasilje kroz prizmu religije i umjetnosti,

Riječki teološki časopis 16 (2008) 32, 295-

620.

IVAN GRUBIŠIĆ, ur., Konfesije i rat, Centar za

religijska istraživanja – Hrvatska akademska

udruga, Split, 1995.

Dopunska literatura FABIO DEI, ur., L'antropologia della violenza, Meltemi, Roma 2005.


316

ROY F. BAUMEISTER, Evil. Inside Human Cruelty and Violence, W.H.

Freeman and Company, New York 1996.

MILOŠ BOGDANOVIĆ, Prokletstvo nacije, Eden, Novi Sad 2011.

LJUBOMIR ŽIOROPAĐA, „O surovosti iz poslušnosti. Destructive

obedience“, Sociološka Luča V(2011)1, str. 3-16.

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja

Aktivno sudjelovanje na satu, kroz osobne osvrte, kritička promišljanja

i zaključke. Te završni usmeni ispit

Ostalo (prema


Kako je ponuđeni kolegij „zbirka“ argumenata prikupljena iz mnoštva

literature, od koje je puno na stranim jezicima, bit će nužno pomno

praćenje nastave i eventualno pravljenje bilješki. Iz ovog razloga, a

kako bi se studentima olakšalo, u dogledno vrijeme bit će ponuđena

knjiga koja će biti najvažniji dio obvezatne literature.


317

NAZIV PREDMETA KRŠĆANSKI ŽIVOT I DUHOVNOST PREMA SV. PAVLU

Kod MT-IZ-03 Godina

studija/semestar IV. i V./ljetni


Župarić

Bodovna vrijednost

(ECTS) 2



semestru)

P S V T

15


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

- Proučavaju se spisi čovjeka koji je toliko volio Isusa Krista, da je

jednom mogao napisati kršćanskoj zajednici Korinta: „jer ne htjedoh

među vama znati što drugo osim Isusa Krista, i to raspetoga“ (1 Kor

2,2), i zajednici u Filipima: „Ta meni je živjeti Krist, a umrijeti

dobitak“ (Fil 1,21).

- Cilj je predmeta upoznati Pavlovo razumijevanje: Boga Oca, Sina i

Duha Svetoga na temelju njegovih autentičnih poslanica.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Upisuju studenti IV. i V. godine kao izborni predmet.

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)


stječu

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


Bog otkriva svoga Sina Pavlu (Gal 1,11-24)

- PAVLOVO SHVAĆANE BOGA: monoteizam, „Onaj koji uskrisi

Krista od mrtvih (Rim 8,13); „Bog i Otac Gospodina našega Isua Krista“

(Rim 15,6); LJUBAV BOGA OCA ZA NAS: POMIRENJE, Srdžba,

spasenje, otkupljenje, opravdanje, milost.

- II. PAVLOVO RAZUMIJEVANJE ISUSA: „Onomu koji je od

mrtvih uskrišen“ (Rim 7,4); Isusovo božanstvo u Pavlovim

poslanicama; Isusovo čovještvo u Pavlovim poslanicama.

- III. PAVLOVO RAZUMIJEVANJE DUHA SVETOGA: Princip

djelovanja: vjera; Zajedništvo – krštenje; Tijelo Kristovo – Crkva;

Zakon Duha Svetoga – kršćanski moral; Božanstavo Duha Svetoga u

Pavlovim poslanicama.

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad

☒ povremeno kratka pismena provjera

znanja


318




bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje

nastave 10 %

Istraživanj

e Praktični rad


Referat Seminarsk


Pismeni

ispit

Eksperim


Usmeni

ispit 90 % Projekt (Ostalo upisati)


vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu



Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Ernest R. MARTINEZ: Kršćanski život i

duhovnost prema svetom Pavlu (u

prijevodu)

Dopunska literatura

- BRUNOT, S.C.J., Sveti Pavao i njegova poruka, KS, Zagreb, 1995.

- Apostolu naroda. Zbornik radova svećenika studenata Papinskog

hrvatskog zavoda sv. Jeronima u Rimu o sv. Pavlu u njegovu Jubileju,

Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima, Rim, 2009.

- TOMIĆ, Savao Pavao. Vrijeme, život i djelo apostola Pavla.

Provincijalat franjevaca konventualaca, Zagreb, 1982.

- M. ZOVKIĆ, Poslužitelj Krista Isusa među poganima. Egzegetsko-

teološke studije o Pavlu, Vrhbosanska katolička teologija, Sarajevo,

2008.

- W. J. HARRINGTON, Uvod u Novi Zavjet, KS, Zagreb, 1983., str.

247-352.

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja

Ostalo (prema



319

NAZIV PREDMETA PREDMODERNO RAZDOBLJE DRUŠTVENOG NAUKA

CRKVE

Kod DNC-IZ-02 Godina



Spajić

Bodovna vrijednost

(ECTS) 2



semestru)

P S V T

15


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Upoznavanje studenata s najvažnijim društvenim, političkim,

ekonomskim i kulturnim zbivanjima koja su prethodila prvoj socijalnoj

enciklici i nastanku modernog društvenog nauka Crkve

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet


Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)


- Poznavati crkvene prilike u razdoblju 1740.-1878.

- Poznavati društveno-političku situaciju u razdoblju 1740.-1878.

- Poznavati povijest Industrijske revolucije i razvoj kapitalizma

- Analizirati međusobnu povezanost pojedinih povijesnih događanja

- Analizirati i tumačiti utjecaj društvenih zbivanja na događanja u

Crkvi


stječu

Poznavanje najvažnijih povijesnih događanja i analiziranje međusobnih

utjecaja društvenoga i crkvenoga života

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


Uvod u kolegij (1)

Crkvene prilike u Europi u razdoblju 1740.-1878. (2)

Transformacija europskog društva iz feudalizma u moderno društvo (2

Najznačajnije političke revolucije (2)

Industrijska revolucija (3)

Razvoj kapitalizma (2)

Katolički socijalni pokreti (3)

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad





Pohađanje



320

bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):




Pismeni

ispit

Eksperiment


Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu


Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

H. JEDIN, Velika povijest Crkve, sv. VI/I

Zagreb, 1987.

Paket literature dostupne na hrvatskom

jeziku

Dopunska literatura

J. HOLLAND, Modern Catholic Social Teaching, New York, 2003.

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja


Ostalo (prema



321

NAZIV PREDMETA MISIOLOGIJA

Kod FT-IZ-01 Godina



Jurišić

Bodovna vrijednost

(ECTS) 2



semestru)

P S V T

15


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta Upoznavanje i razumijevanje misijskog poslanja Crkve.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Poznavanje nauka o Crkvi i njezinoj naravi/poslanju, tj. kompetencije

koje se stječu u kolegiju Ekleziologije.

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)

Pohađanje predavanja (2); ECTS – bodova (2). Prisutnost i aktivno

sudjelovanje na nastavi.

Ishod (5-10)

Samostalan rad studenata (2); ECTS – bodova (2). Izrada pismenog

rada. Ishod (5-10).


stječu


- Definirati pojmove: misiologija, misija, misionar, misijsko poslanje

Crkve.

- Upoznati povijest misijskog djelovanja Crkve.

- Upoznati biblijska načela o poslanju (Stari i Novi Zavjet)

- Opravdati razlog misija.

- Upoznati teološki položaj Crkava Azije, Afrike, Južne Amerike ...

- Staviti misijsko poslanje Crkve u odnos prema suvremenom

međureligijskom dijalogu i ekumenizmu.

- Staviti u odnos misijsko poslanje Crkve, religije i kulture.

- Vrjednovati misije s obzirom na druge religije i kulture.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


Povijest misija od početka do Milanskog edikta. Povijest misija od

početka do Milanskog edikta. Kršćanstvo usred društva.

Evangelizacijsko djelovanje u Srednjem vijeku. Misije ad gentes. Metoda

misijskog prilagođavanja. Osnivanje Kongregacije Propaganda fidei.

Različite metode evangelizacije. Biblijska načela o misiji. Misionarski

Izrael i tri vrste univerzalizma. Univerzalistička misijska strujanja.

Teologija misije u NZ. Apostolska služba, putujući misionari. Laička

misionarska služba. Dekret „Ad gentes“. Mjesna Crkva i poslanje.

Misijska dužnost pastira. Misijski oblik kršćanskoga i redovničkoga

život. Misijska narav u novom crkvenom zakonodavstvu. Misijska

duhovnost. Lik i formacija misionara prema AG 25 i 26. Katekumenalni

put misijske Crkve. Poslanje i liturgija. Ekumenizam i misije. Poslanje i

nekršćanske religije. Religija u modernom svijetu. Religija i religije.

Katolička misiologija u novom obliku. Za inkulturalnu evangelizaciju.


322

Poslanje i razvoj. Misionarsko prilagođavanje i kršćanska etika. Pape i

misije.

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad





bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje





Pismeni

ispit

Eksperiment


Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu

Pisana obrada teme izabrane u dogovoru s profesorom. Kolokvij u

pismenom obliku. Usmeni završni ispit.

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

DRUGI VATIKANSKI SABOR, Dekret o

misijskoj djelatnosti Crkve «Ad Gentes»,

KS, Zagreb, 1970., br. 1.-19., str. 491.-523.;

IVAN PAVAO II, Redemptoris Missio, KS,

1991., str. 1.-133.;

FRANJO, Evangelii gaudium, KS, Zagreb,

br. 1.-49., str. 1.-44.

Crkva i misije, zbornik, Studia Urbaniana

37, Sarajevo – Zagreb, 1993

Dopunska literatura

Zvonimir Baotić, Misiologija (skripta); PAVAO VI., Evangelii

nuntiandi, KS, Zagreb, 1972.; Horst Rzepkowski, Lexicon der Mission.

Geschichte, Theologie, Ethnologie, Styria Vlg., Graz, 1991.

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja




323

Ostalo (prema



324

NAZIV PREDMETA PROPOVJEDNIŠTVO (vježbe)




Jurišić

Bodovna vrijednost

(ECTS) 2



semestru)

P S V T

15


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Uvodi u praksu govorništva i naviještanja, izvore i vrste propovijedi, te

pripravlja za propovijedanje ili naviještanje.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Odslušan teorijski dio u zimskom semestru

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)


1. Na temelju praktičnih vježbi unutar kolegija prepoznati vrijednost

prethodnog uvježbavanja govora prije javnoga nastupa.


stječu

6. Cilj ovog kolegija je osposobiti studenta za pismenu pripremu homilija i

za javno nastupanje prema općim pravilima retorike i homiletike, te

uvođenje u bit, sadržaje i opća pravila liturgijskog propovijedanja.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


Nakon određenog broja sati predavanja u zimskom semestru, u ljetnom

slijede praktične vježbe, pri čemu svaki od studenata priprema govor i

javno nastupa pred drugim studentima. Taj se nastup kamerom snima, te

nakon toga slijedi zajednička analiza i refleksija na osnovu odslušanih

predavanja. U prvom semestru je uglavnom naglasak na govorništvu kao

takvom, u drugom se uglavnom posvećuje liturgijskom govorništvu,

odnosno homiletici.

Vrste izvođenja

nastave:

☐ predavanja


X vježbe





X multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad





bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara

Pohađanje

nastave 1

Istraživanj

e Praktični rad 1


upisati)

Referat Seminarsk

i rad (Ostalo

upisati)


325


predmeta):

Pismeni

ispit

Eksperim

entalni rad (Ostalo

upisati)

Usmeni


upisati)


vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu

Praktične vježbe, sastavljanje homilije, propovijedanje pred

zajednicom.

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjerak

a u

knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija


sakramenata, Homiletski direktorij,


I. RAGUŽ, Sustavno-teološko promišljanje i

propovijedi, u: Diacovensia 18(2010.)3.

S. ŠOTA, Poteškoće i mogućnosti

naviještanja Božje riječi u prigodnim

propovijedima, u: Diacovensia18(2010.)3.,

str. 567.- 585.

F. B. CRADDOCK, Propovijedanje. Umijeće

naviještanja riječi danas,Zagreb, 2009.

Dopunska literatura

I. DUGANDŽIĆ, Isus propovjednik i učitelj, u: Diacovensia

18(2010.)3., str. 459.-476.; G. KIŠIČEK, Retorička analiza svećeničkih

propovijedi, u:Diacovensia 18(2010.)3., str. 537.- 549.

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja

Sastavljanje homilije, nastup pred zajednicom.

Ostalo (prema



326

NAZIV PREDMETA PENITENCIJA

Kod MT-IZ-01 Godina


Nositelj/i predmeta Bodovna vrijednost

(ECTS) 2



semestru)

P S V T

30

Status predmeta Izborni-obavezan za



učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Stjecanje znanja o naravi i praksi sakramenta pomirenja u svrhu

osposobljavanja za službu ispovjednika ili za katehetsku pripravu djece

za primanje ovog sakramenta.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Položeni ispiti iz kolegija: Osnovna moralna teologija I., Bioetika,

Spolni i ženidbeni moral

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)


1. Imati dovoljno znanja o naravi i praksi sakramenta pomirenja.

2. Primjenjivati stečeno znanje iz moralne teologije u ispovjedničkoj

praksi ili u pripremi primatelja sakramenta pomirenja.

3. Prepoznavati duševna stanja koja spadaju u područje sakramenta

pomirenja za razliku od onih stanja koja trebaju druge vrste

profesionalne pomoći.


stječu

Kolegij je prvenstveno namijenjen svećeničkim kandidatima u svrhu

stjecanja potrebne kompetencije za službu ispovjednika kao i

osposobljavanje vjeroučitelja za pripravu djece za sakrament pomirenja.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


Kolegij obrađuje:

- biblijske temelje sakramenta pomirenja, povijesni razvoj sakramenta

te teologiju sakramenta u svjetlu Drugoga vatikanskog sabora i

obnovljenog Reda pokore;

- materiju i formu sakramenta te bitne dijelove sakramenta pomirenja:

pokajanje, ispovijed, zadovoljština;

- ulogu i važnost služitelja sakramenta pomirenja s naglaskom na

pridržane grijehe i podjeljivanje odrješenja te sakramentalnu tajnu.

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad





Pohađanje



327

bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):


Referat Seminarski


Pismeni

ispit Eksperiment


Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu

Kolokvij i usmeni ispit.

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Ivan Pavao II., Pomirenje i pokora, Zagreb,

1985

IVAN PAVAO II., Sakrament pokore.

Sedam govora i jedno apostolsko pismo

Ivana Pavla II., Zagreb, 1997.

Katekizam Katoličke Crkve, Zagreb, 1992.

(odabrani brojevi);

B. Duda, „Kratak pogled u misterij Krista i

povijest spasenja“, u: S. Kušar (prir.), Isus

Krist Bogočovjek i Spasitelj, KS, Zagreb,

1997., str. 13-25.

Dopunska literatura

M. Srakić, A. Jarm, Pomirbeno slavlje, Đakovo, 1978.

I. Fuček, Teološki naglasci novoga Reda pokore, u: Bogoslovska smotra

46 (1976.) 1-2, str. 71-90;

A. Amato, Tridentinski sabor: završna i polazna točka sakramenta

pokore, u: Bogoslovska smotra 46 (1976.), str. 405-418.

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja

Evidencija o nazočnosti na predavanjima, kolokvij, usmeni ispit,

evaluacija predmeta i nastavnika na kraju semestra.

Ostalo (prema



328

NAZIV PREDMETA SVEĆENIČKA PJEVAČKA SLUŽBA

Kod LIT-IZ-01 Godina



Pavlović

Bodovna vrijednost

(ECTS) 2


Način izvođenja


semestru)

P S V T

30

Status predmeta Izborni-obvezan za



učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta Osposobiti u pjevanju svega onoga što se nalazi u liturgisjkim knjigama

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Nema preduvjeta

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)


1. Prepoznati u liturgijskim knjigama sve što je predviđeno da bude

izvedeno pjevanjem.

2. Grupirati dijelove liturgije prema „tipskim melodijama“.

3. Odgovoriti napose na zahtjeve Opće uredbe Rimskog misala.

4. Poznavanje drugih liturgijskih knjiga, napose vlastitostima koja su

izdana u drugim liturgijskim priručnicima.

5. Dopunjavati službene lit. knjige vlastitostima koja su izdana u

drugim liturgijskim priručnicima izdanim za hrvatsko jezično

područje.


stječu

Sposobnost pjevanja u liturgiji prema shemama za određene dijelove

liturgije te korištenje notnih dijelova koji se nalaze u liturgijskim

knjigama.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


Svrha predmeta jest praktično studiranje melodija koje svećenik pjeva

unutar liturgijskih slavlja. Posebno mjesto zauzima slavlje Svetog trodnevlja

uključujući i dijelove pjevanih Muka. Upoznavaju se i vlastite melodije naše

Nadbiskupije za liturgijska slavlja.

Vrste izvođenja

nastave:

☒ Pjevanje i slušanje CD-a


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad





bodovima za svaku

Pohađanje




329

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Referat Seminarski


Pismeni

ispit

Eksperiment


Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu

Pjevanjem

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka u

knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Muka po Mateju, Marku, Luki i Ivanu

Svećenička pjevačka služba, M. Stanušić

(priredio), Sarajevo, 2015.

Nedjeljni i blagdanski misal za narod

ABC, Zagreb, 1992. str. 174-204.;

Rimski misal, drugo tipsko izdanje,

Zagreb, 1980. str. 802-867.

Dopunska literatura

Crkvena glazba, Priručnik za bogoslovna učilišta, Zagreb, 1988.; str.

104-130.

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja


Ostalo (prema



330

NAZIV PREDMETA PSIHOLOGIJA STRESA

Kod FIL-S-01 Godina



Mijović

Bodovna vrijednost

(ECTS)


Smoljo

Način izvođenja


semestru)

P S V T

15

Status predmeta Seminar Postotak primjene e-

učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Upoznati studente s izvorima stresa, a posebno studentskog stresa, te

posljedicama stresa. Razvijati sposobnost prepoznavanja stresnih

situacija, simptoma stresa, kao i razvijanje sposobnosti prilagodbe u

nadvladavanju stresnih situacija. Upoznati različite načine suočavanja sa

stresom, te shvatiti kako dolazi do sagorijevanja na radnom mjestu.

Uočiti važnost emotivne inteligencije u stresnim prilikama. Naučiti

djelovati preventivno kako bi se izbjegle negativne posljedice stresa, ali

u nekim slučajevima djelovati i terapijski kako bi se smanjio utjecaj

stresa na sveukupno funkcioniranje osobe.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Nema uvjeta.

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)

Definirati teorije stresa. Objasniti kako akutni i kronični stres utječu na

organizam u cjelini. Prepoznati simptome stresa. Definirati osnovne

izvore stresa. Predložiti preventivne i terapijske metode stresa. Objasniti

sindrom sagorijevanja na poslu.


stječu

Razumjeti dinamiku nastanka stresa, različite načine odgovora na

stresore, poznavati načine suočavanja sa stresom i predložiti preventivne

mjere. Razumjeti odnos stresa i raznih psihosomatskih bolesti.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


Definirati što je to stres, kako nastaje, i kako se s njim suočiti. Vrste

stresora. Osjetljivost i otpornost na stres. Posljedice akutnog i kroničnog

stresa. Studentski stres i njegove posljedice. Sagorijevanje na poslu.

Stres, bolest i zdravlje. Preventivne metode stresa.

Vrste izvođenja

nastave:

X predavanja


X vježbe





X multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad





Pohađanje

nastave 0,5

Istraživanj



331

bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):


upisati)

Referat Seminarsk

i rad 1,0

(Ostalo

upisati)

Pismeni

ispit

Eksperim

entalni rad (Ostalo

upisati)

Usmeni


upisati)


vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu


izlaganje zadane teme, i ocjenjuje se završni seminarski rad.

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjerak

a u

knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

J. HUDEK–KNEŽEVIĆ - I. KARDUM,

Stres i tjelesno zdravlje, Naklada Slap,

Jastrebarsko, 2006.

R. S, LAZARUS - S. FOLKMAN, Stres,

procjena i suočavanje. Naklada Slap,

Jastrebarsko, 2004.

Dopunska literatura

W. SCHAFER, Stress Management for Wellness. Fort Worth: Harcourt

Brace College Publishers, 1996.

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja


predavanjima, pisani ili usmeni osvrti tijekom predavanja i na kraju

završni seminarski rad.

Ostalo (prema



332

NAZIV PREDMETA SUVREMENA POLITIČKA TEORIJA

Kod FIL-S-02 Godina



Mijović

Bodovna vrijednost

(ECTS) 2



semestru)

P S V T

15


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Cilj je predmeta upoznati studente s osnovnim pravcima suvremena

političke teorije kroz analizu izvornih filozofskih radova. Ovaj se

predmet veže za obvezatni predmet Političku filozofiju..

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet


Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)


1. Analizirati i razlikovati osnovne pravce u suvremenoj političkoj

teoriji;

2. Kritički tumačiti najvažnije teorijske pojmove i principe;

3. Praktično primijeniti stečena znanja u razumjevanju i objašnjenju

konkretnijh političkih fenomena i suvremenih političkih problema;

4. Samostalno i kritički razmatrati i istraživati probleme i literaturu,

5. Rezultate izložiti u formi pisanog rada, usmeno prezentirati i kritički

vrednovati stečeno znanje


stječu



Sadržaj predmeta

detaljno razrađen



d) Tema 1. Politički poredak

e) Tema 2. Konstitucionalizam

f) Tema 3. Biopolitika

g) Tema 4. Suverenitet i međunarodni poredak


a) Detaljna analiza jedne od gore navedenih, kontekstualizacija,

analiziranje, komentiranje;

b) Studenti predstavljaju izabranu temu koju su obradili u pisanoj

formi.

Obavezna je izrada seminarskog rada (temu za pismeni rad iz seminara

usaglasiti s nositeljem predmeta; pismeni rad sastoji se minimalno 18

000 znakova sa proredom (deset kartica teksta); radovi ispod navedene


333

tekstualne norme neće se prihvatiti; pismeni rad poslati najkasnije dva

tjedna prije datuma zakazanog ispita; pismeni rad poslati na adresu

[email protected]; predmet poruke mora sadržavati ime i prezime

student te naslov rada.

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja


☒ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad





bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje



Referat Seminarski


Pismeni

ispit

Eksperiment


Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu


Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Raymond Plant, Suvremena politička misao,

prev. Kiril Miladinov, Naklada Jesenski i

Turk, Zagreb, 2002. str. 1-27


Zagreb 1984




Zagreb 1996., str. 473-502.]

Dopunska literatura


Descartes, Kartezijanske meditacije, CKD, Zagreb 1975 (ili kasnija

izdanja Demetre)

Spinoza, Etika, izd. Demetra, Zagreb 2000.

Hegel, Enciklopedija filozofijskih znanosti, V. Masleša, Sarajevo 1987.



334

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja



Ostalo (prema



335

NAZIV PREDMETA LITURGIJSKE KNJIGE POKONCILSKOG VREMENA

Kod LIT-S-01 Godina studija /

semestar II., III. i IV./zimski


Pavlović

Bodovna vrijednost

(ECTS) 2


Knežević

Način izvođenja


semestru)

P S V T

15

Status predmeta Seminar Postotak primjene

e-učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Želja je da se studenti, bez obzira na njihovu godinu studija, teorijski i

praktično upoznaju s liturgijskim knjigama Katoličke crkve, a koje su

bitna pretpostavka za ispravno i valjano slavljenje liturgije.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Prethodno nije potrebno ništa odslušati kako bi se studenti mogli baviti

liturgijskim knjigama koje su objavljene nakon II. vatikanskog sabora.

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)

Želja je studentima predstaviti sve važeće liturgijske knjige koje su,

nakon tipskog vatikanskog izdanja na latinskom jeziku, objavljivane

nakon završetka II. vatikanskog sabora. Poseban naglasak treba staviti na

razna izdanja na hrvatskom jeziku. Studentima treba predstaviti sve

promjene koje su prisutne u svim novim izdanjima: jezične i liturgijske.


stječu

Studenti će kroz predstavljanje i proučavanje liturgijskih knjiga vidjeti

važnost svih liturgijskih knjiga na hrvatskom jeziku, a koji su jedna od

prevažnih pretpostavki za odgovorno, pobožno i valjano slavljenje

liturgijskih čina Katoličke crkve. Na ovaj način bit će kvalitetno

osposobljeni za vrednovanje važnosti istih.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


Liturgijske knjige pokoncilskog vremena:

1. Euharistijsko slavlje:

- Rimski misal;

- Rimski misali pojedinih nad/biskupija;

- Red čitanja;

- Kyriale simplex;

- Graduale simplex;

- Ordo cantus missae;

2. Časoslov:

- Časoslov naroda Božjega;

- Dodaci časoslova pojedinih nad/biskupija.

3. Pontifikali: pojedinačne knjige:

- Ređenje đakona, prezbiterai biskupa;

- Blagoslov opata i opatice;

- Posveta djevice;

- Red potvrde;

- Red blagoslova katekumenskog i bolesničkog ulja te spravljanje

krizme;

- Primanje kandidata među đakonat i prezbiterat;


336

- Postavljanje čitača i akolite;

- Red blagoslova i posvete crkve i oltara;

- Biskupski ceremonijal.

4. Rituali: pojedinačne knjige:

- Red krštenja djece;

- Red pristupa odraslih u kršćanstvo;

- Red vjenčanja;

- Red sprovoda;

- Red zavjetovanja redovnika i redovnica;

- Red bolesničkog pomazanja i skrbi za bolesne;

- Sveta pričest i štovanje euharistijskog otajstva izvan mise;

- Red pokore;

- Blagoslovi;

- Red euharistijskih procesija, bogoslužje kvatri i prosnih dana;

- Rimski kalendar.

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja


☒ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad





bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje

nastave x

Istraživanj

e x Praktični rad x


Referat x Seminarsk

i rad x (Ostalo upisati)

Pismeni

ispit

Eksperim


Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu

Temeljem aktivnosti i pokazanog znanja na: kolokviju, referatu i

predstavljanju napisanog seminara.

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Važeće liturgijske knjige na hrvatskom

jeziku.

Adam A., Uvod u katoličku liturgiju, Zadar

1993.

Bašić,P., Slaviti euharistiju po misalu Pavla

Šestoga, Zagreb 1992.


337

Redemptionis sacramentum (Sakrament

otkupljenja), u: Dokumenti 139, Zagreb

2004.

Gelineau,J. i dr., Pastoralna teologija

liturgijskih slavlja. Zagreb 1973.

Hrvatski biskupi, Pristup odraslih u

kršćanstvo. Upute za ostvarivanje

katekumenata u našim prilikama. Zagreb

1993.

Dopunska literatura

Martimort,A.G. i dr., L'Église en prière. II L'Eucharistie. Paris 1983.

Martimort,A.G. i dr., L'Église en prière. III Les sacrements. Paris 1984.

Meyer,H.B., Eucharistie. Geschichte, Theologie, Pastoral, u: Meyer,H.B.

i dr., Gottesdienst der Kirche. Handbuch der Liturgiewissenschaft.

Svezak 4. Regensburg 1989.

Kleinheyer,B., Sakramentliche Feier I. Die Feiern der Eingliederung in

die Kirche, u: Meyer,H.B. i dr., Gottesdienst der Kirche. Handbuch der

Liturgiewissenschaft. Svezak 7,1. Regensburg 1989.

Hermans,J., Die Feier der Eucharistie. Erklärung und spirituelle

Erschließung. Regensburg 1984.

Schützeichel,H., Die Messe. Ein kirchenmusikalisches Handbuch.

Düsseldorf 1991.

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja



diskusiju o odabranim temama i prezentiranjem napisanog seminara na

konkretnu temu.

Ostalo (prema



Katoličke crkve kako bi se kvalitetno i odgovorno moglo slaviti

liturgijske čine.


338

NAZIV PREDMETA BIBLIJSKE I HRVATSKE MUDRE IZREKE

Kod SPSZ-S-01 Godina



Dubravko Turalija

Bodovna vrijednost

(ECTS) 2



semestru)

P S V T

15


učenja 17%

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Cilj je seminara napraviti presjek biblijskih i hrvatskih mudrih izreka.

Vidjeti utjecaj biblijske literature na hrvatske poslovice i način njihove

interpretacije.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Odslušan Uvod u SP

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)

Student se osposobljuje komparirati biblijski i izvanbiblijski tekst.


stječu

Ovim student može tumačiti bitne biblijske retke na principu

komparativnih usporedbi folklorne lokalne interpretacije sociološko

religijskih aktivnosti izričaja.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


Biblijska mudrosna literatura

Hrvatska poslovična tradicija

Komparacija sličnosti i razlika

Vrste izvođenja

nastave:

x predavanja


X vježbe





x multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad





bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje



Referat Seminarski


Pismeni

ispit

Eksperiment



339

Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu

Pismeni rad 100%

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

J. M. Freeman, Manners and Customes of

the Bible, Bridge-Logos, Alachua, 1998.

1 Google

book

S. Botica, Kad ti kuća gori, a ti se ogrij,

PIP, Zagreb, 2007.

1

Različiti komentari knjige Mudrih izreka

koji će biti distribuirani prema tematici

radova.

1

Dopunska literatura

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja


Ostalo (prema


Mudrosna literatura jedna je od najstarijih i najraširenijih književnih

izričaja koja je i danas aktualna u književnosti, ali i u svakodnevnoj

konverzaciji.


340

NAZIV PREDMETA TEOLOGIJA POVIJESTI

Kod FT-S-01 Godina

studija/semestar III. i IV. / zimski


Franjo Topić

Bodovna vrijednost

(ECTS) 2



semestru)

P S V T

15


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Sposobnost argumentiranog opravdanja razvoja Teologije povijesti te

njenog utemeljenja u filozofiji.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet


Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)


1. Analizirati pojam Teologije povijesti.

2. Argumentirati nastanak Teologije povijesti.

3. Opravdati razumsku utemeljenost vjere.

4. Razumjeti važnost dijaloga filozofije i teologije.

5. Upoznati se s Teologijom povijesti kod Hrvata.


stječu

Poznavanje i razumijevanje Teologije povijesti.

Razumijevanje pojma Teologija povijesti.

Sposobnost predstaviti Teologiju povijesti počevši od Augustina koji ju

utemeljuje u vjeri utemeljenoj na Kristu-Raspetom pa sve do H. U. von

Balthasara, koji traži način kako opravdati vjeru razumom i staviti se u

dijalog s kulturom i svijetom.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen



Što je Teologija povijesti.

Augustin – teologija utemeljena na Kristu raspetom.

H. U. von Balthasar Teologija povijesti – razumsko opravdanje vjere

dijalog vjere i kulture.

Teologija povijesti na hrvatskom govornom području - Julije Makanc.

Dijalog filozofije i teologije.

Vrste izvođenja

nastave:

X predavanja


☐ vježbe




X samostalni zadaci

☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad




341



bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje





Pismeni

ispit

Eksperiment


Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu

Usmeni ispit i referat.

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

J. MARITAIN, Filozofija povijesti, FTI DI, Zg

1990.

H. U. v. BALTHASAR, Teologija povijesti –

Kerigma i sadašnjost, KS Zagreb 2006.

H. U. v. BALTHASAR, Istina je simfonična.

Vidovi kršćanskog pluralizma, KS, Zagreb

2010.

H. U. v. BALTHASAR, Pojašnjenja. Provjera

duhova, KS, Zagreb 2010.

H. U. v. BALTHASAR, Nova pojašnjenja, KS,

Zagreb 2006.

J. MAKANEC, Uvod u filozofiju povijesti,

Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1993.

P. BARIŠIĆ, „Filozofija povijesti Julija

Makanca“ u Prilozi za istraživanje hrvatske

filozofske baštine, 18 (1992), (str. 183 – 198).

Z. POSAVAC, «Povijest utemeljena kulturom

i vrijednosnim idealima. Nepoznato djelo

hrvatske filozofije 20. stoljeća», Recenzija

knjige dr. Julilja Makanca Uvod u filosofiju

povijesti, Vjesnik prilog Danica, 3. siječnja

1994.

E. ZEBIĆ, «Julije Makanec – razumijevanje

filozofije države i politike u radovima do

1941. godine», u Filozofska istraživanja, 1

(2007), (str. 179-194).

http://www.ceeol.com/aspx/issuedetails.aspx?issueid=4fd49f58-7f6e-4e42-94c6-9a0048219768&articleId=fbec2945-f842-44ea-8be4-c6adb67d5eb7




342

Dopunska literatura

P. VRANICKI, Čovjek i historija, Zagreb, 1967., Filozofija historije.

Historijski pregled, knjiga 2, Zagreb 1994.

Id., Filozofija historije. Od antike do kraja devetnaestoga stoljeća knjiga

1, Zagreb 2001.,

Id., Filozofija historije - Od kraja devetnaestoga stoljeća do drugoga

svjetskog rata (knjiga II.) 2002.

Id., Filozofija historije - Nakon Drugoga svjetskog rata (knjiga III.),

Golden marketing, Zagreb 2003.

M. VALIDŽIĆ, Filozofsko osmišljenje povijesti, Zagreb, 1983.

Ž. BEZIĆ, Misterij vremena, U pravi trenutak, Đakovo 2000.

K. LOEWITH, Svjetska povijest i događanje spasa, Zagreb-Sarajevo 1990.

A. ŠARČEVIĆ, Čovjek kao homo naturalis i kao povijesna ideja, u Isti:

Filozofija i znanost, Sarajevo 2007., 83-192.,

E. ČIĆ, «Filozofija povijesti u razmatranju Jacquesa Maritaina», Crkva u

svijetu, 40 (2005), br. 1, 117-124.

J. Alfaro, Teologija ljudskog napretka, Zagreb 1975.

I. FUČEK, Kršćanstvo i smisao povijesti, Obnovljeni život XXX (1975.)

(str. 484-488).

G. PASQUALE, Teologija povijesti spasenja u XX. stoljeću, Kršćanska

sadašnjost, Zagreba 2011.

D. NAJDANOVIĆ, Filosofija istorije, Jasen 2003.

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja



Ostalo (prema



343

NAZIV PREDMETA FENOMEN BOSANSKO-HUMSKIH KRSTJANA U

SUVREMENOJ HISTORIOGRAFIJI

Kod CP-S-01 Godina



Krešić

Bodovna vrijednost

(ECTS) 2



semestru)

P S V T

15


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Upoznavanje i stjecanje znanja o pojavi, životu i djelovanju Crkve

bosanskih i humskih kršćana, njihova položaja i uloge u društvu te

odnosa prema Katoličkoj Crkvi srednjovjekovne Bosne i Huma.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Poznavanje povijesti Crkve u Hrvata u srednjem vijeku.

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)


1. Poznavati okolnosti i vrijeme nastanka Crkve bosanskih i humskih

krstjana.

2. Poznavati strane i domaće izvore koji govore o ovoj pojavi.

3. Poznavati nauk i strukturu spomenute Crkve.

4. Poznavati suodnos Crkve „krstjana“ i Katoličke Crkve: istosti i

različitosti.


stječu

Studenti će steći temeljna znanja o izvorima, nastanku, razvoju,

strukturi i nauku Crkve bosansko-humskih krstjana, njihovu položaju u

društvu i odnosu prema ondašnjoj Katoličkoj Crkvi i njezinu nauku.

Moći će se kompetentno postaviti i argumentirano raspravljati o ovom

temi u suvremenom društvu.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


Katolička Crkva u Bosni i Humu u srednjem vijeku; Podrijetlo i povijesni

razvoj Crkve bosansko-humskih krstjana; Ustroj Crkve bosansko-humskih

krstjana; Nauk Crkve bosansko-humskih krstjana; Latinski diplomatički,

narativni i teološki izvori; Bosansko-humski krstjani u svjetlu grčko-

slavenskih pravoslavnih izvora; Nauk Crkve bosanske u svjetlu krstjanskih

izvora; Bosanko-humski krstjani i dvor bosanskih vladara; Dominikanci i

bosansko-humski krstjani; Franjevci i bosansko-humski krstjani; Bosansko

–humski krstjani i islamizacija Bosne i Hercegovine.

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja


☒ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad




344



bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje



Referat Seminarski

rad 1 (Ostalo upisati)

Pismeni

ispit

Eksperiment


Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu

Praćenje dolaska na seminar.

Vrednovanje osobnog rada i zalaganja u istraživanju.

Ocjena seminarskog rada.

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

F. Šanjek, Bosansko-humski krstjani u

povijesnim vrelima (13-15. st.), Zagreb,

2003.

Fenomen „krstjani“ u srednjovjekovnoj

Bosni i Humu, zbornik radova, Sarajevo-

Zagreb, 2005.

P. Ćošković, Crkva bosanska u XV. stoljeću,

Sarajevo, 2005.

J. V. A. Fine, Jr., Bosanska Crkva: novo

tumačenje. Studija o Bosanskoj crkvi,

njenom mjestu u državi i društvu od 13. do

15. stoljeća, Sarajevo, 2015.

Dopunska literatura

Đ. Basler, Porijeklo naziva “pataren”. Prilog istraživanju naziva

za heretike u srednjem vijeku, Pregled, Sarajevo, 64 (1974) 11, str. 1203-

1206.

F. Šanjek, Bosansko-humski krstjani i katarsko-dualistički pokret u

srednjem vijeku, Zagreb,1975.

Kršćanstvo srednjovjekovne Bosne. Radovi simpozija povodom 9 stoljeća

spominjanja Bosanske biskupije /1089-1989/, Sarajevo, 1991.

M. Hadžijahić, Ćirilo-metodijevske tradicije Crkve bosanske, Nova et

vetera, 35 (1985) 1/2, str. 157-173.

P. Ćošković, „Krstjanin Vlatko Tumurlić i njegovo doba (1403.-1423.)“,

Croatica Christiana periodica, 19(1995.), 35, str. 1-54.

P. Ćošković, „O „gostina“ Crkve bosanske“, (ćir.), Historijski zbornik,

Banjaluka, 4 (1983.), 4, str. 7-40.

P. Ćošković, „Ustrojstvo Crkve bosanske“, Zbornik radova sa

znanstvenoga skupa u povodu 500.obljetnice smrti fra Anđela

Zvizdovića, Sarajevo-Fojnica, 2000. str. 61-83.


345

S. Ćirković, „Bosanska crkva u bosanskoj državi“, Prilozi za istoriju

Bosne i Hercegovine, I., Društvo i privreda srednjovjekovne bosanske

države, ANU BiH, Posebna izdanja, knj. LXXIX, Odjeljenje društvenih

nauka, knj. 17, Sarajevo 1987., str. 191-254.

S. Ćirković, „Dualistička heterodoksija u ulozi zemljaske crkve:

Bosanksa crkva“, (ćir.), CANU, Glasnik Odeljenja društvenih nauka, 9,

Podgorica, 1995., str. 7-34.

S. Jalimam, Studija o bosanskim bogomilima, Tuzla 1996.

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja

Nazočnost i aktivno sudjelovanje na seminaru, praćenje izrade i ocjena

seminarskog rada.

Ostalo (prema



346

NAZIV PREDMETA IZABRANA PITANJA IZ BIOETIKE

Kod MT-S-01 Godina


Nositelj/i predmeta Doc. dr. sc. Marinko

Perković

Bodovna vrijednost

(ECTS) 2



semestru)

P S V T

15


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Proučavanje bitnih bioetičkih pitanja kako bi se naglasila važnost brige

za ljudski život od začeća do prirodne smrti.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Seminar je namijenjen studentima IV. godine studija koji već pohađaju

predavanja iz moralne teologije.

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)

Nakon uspješnog rada u seminaru student će moći:

5. Izvrsno upoznati jednu od ponuđenih tema.

6. Naučit će kako se teme studiraju i stručno prezentiraju.

7. Dobiti solidan uvid u sve obrađene bioetičke teme.

4. Steći će sigurnost u prezentiranju tih tema ljudima koji nisu studirali

teologiju.


stječu

Dostatno poznavanje materije iz područja Bioetike.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


Uvodna predavanja (3)

Kršćanski brak (1)

Status ljudskog embrija (1)

Kloniranje (1)

Pobačaj (1)

Droga (1)

Alkoholizam (1)

Aids- Sida (1)

Ekologija (1)

Eutanazija (1)

Djelatnici u zdravstvu i bioetika (1)

Završna predavanja i sinteza (2)

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja


☐ vježbe




☐samostalni zadaci

☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad




347



bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje





Pismeni

ispit

Eksperiment


Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu

Student je dužan, nakon upisanog seminara, pohađati predavanja, u

dogovoru s profesorom izabrati jednu od ponuđenih tema, samostalno

istraživati, napisati referat o izabranoj temi i prezentirati ga na satu,

sudjelovati u raspravama o temama drugih sudionika na seminaru,

predati pismeni referat profesoru.

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

M. PERAICA – Ž. ZNIDARČIĆ (ur.),

Ljubav i brak, Zagreb 2002.

Kod

nastavnika

A. VOLARIĆ-MRŠIĆ (ur.), Status ljudskog

embrija, Zagreb 2001.

Kod

nastavnika

A. ŠVAJGER, Spisi medicinske etike,

Zagreb 2004.

Kod

nastavnika

T. MATULIĆ, Pobačaj. Drama savjesti,

Zagreb 1997.

Kod

nastavnika

V. POZAIĆ (ur.), Droga. Od beznađa do

nade, Zagreb 21999.

Kod

nastavnika

V. HUDOLIN, Alkohološki priručnik,

Zagreb 1991.

Kod

nastavnika

V. POZAIĆ (ur.), Aids. Činjenice –

zavaravanja – nade, Zagreb 1992.

Kod

nastavnika

V. POZAIĆ (ur.), Ekologija. Znanstveno-

etičko-teološki upiti i obzori, Zagreb 22004.

Kod

nastavnika

V. POZAIĆ (ur.), Pred licem smrti, Zagreb

1990.

Kod

nastavnika

V. POZAIĆ, Čuvari života. Radosti i

tjeskobe djelatnika u zdravstvu, Zagreb

1998.

Kod

nastavnika

Dopunska literatura




Prati se redovito pohađanje predavanja, vrednuje se istraživački rad i

zalaganje u izradi referata, ocjenjuje se kvaliteta prezentiranog referata i

angažiranost svakog studenta u raspravama tijekom održavanja

seminara.

Ostalo (prema



348

NAZIV PREDMETA EVANĐEOSKI SAVJETI U ŽIVOTU KLERIKA I REDOVNIKA

Kod KP-S-01 Godina



Jurišić

Bodovna vrijednost

(ECTS) 2


Horvat

Način izvođenja


semestru)

P S V T

15


učenja /

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta


praktičnu primjenu određenih kanonskih normi I. i III. dijela II.

knjige Zakonika kanonskoga prava iz 1983., (Božji narod –

Posvećeni službenici ili klerici i Redovničke ustanove), koje se

izravno odnose na življenje evanđeoskih savjeta u kleričkom i

redovničkom staležu

- Osposobiti studente za teološko-pravnu analizu koncilskih i

pokoncilskih dokumenata i kanonskih odredbi o evanđeoskim

savjetima u životu klerika i redovnika

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet




Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)


1. Poznavati teološko-pravno utemeljenje kleričkoga celibata te njegov

povijesni razvoj u zapadnoj Crkvi.

2. Poznavati teološko-pravno utemeljenje i pravni okvir kleričkoga

načina života u posluhu i jednostavnosti.

3. Poznavati teološko-pravno utemeljenje i pravni okvir življenja

evanđeoskih savjeta po zavjetima u redovničkim institutima.

4. Valorizirati pravno-praktični smisao obveze celibata klerika u

Katoličkoj Crkvi (latinskoga obreda).

5. Valorizirati pravno-praktični smisao redovničkih zavjeta u

Katoličkoj Crkvi


stječu




- Tumačenje i primjena kanonskog prava u pastoralnom djelovanju.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


1. Evanđeoski savjeti - uvod

2. Evanđeoski savjeti u Lumen Gentium

3. Evanđeoski savjeti u Perfectae caritatis

4. Evanđeoski savjeti u Presbiterorum ordinis

5. Evanđeoski savjeti u CIC-1983. - u životu posvećenih službenika (celibat)

6. Evanđeoski savjeti u CIC-1983. - u životu posvećenih službenika

(poslušnost; siromaštvo, tj. jednostavnost života)


349

7. Evanđeoski savjeti u CIC-1983. u životu članova ustanova

posvećenog života: savjet/zavjet čistoće


posvećenog života: savjet/zavjet siromaštva


posvećenog života: savjet/zavjet poslušnosti

10. Evanđeoski savjeti u CCEO

11. Evanđeoski savjeti u Vita Consecrata

12. Evanđeoski savjeti u Pastores dabo vobis

13. Evanđeoski savjeti u životu prezbitera prema Direktoriju za službu i

život prezbiterâ

14. Odgoj klerika i redovnika za autentično življenje evanđeoskih savjeta


na predmetu.

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje; samostalno

istraživanje; izlaganje, pisani seminarski rad.



bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje



Referat Seminarski


Pismeni

ispit

Eksperiment


Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom nastave

i na završnom ispitu


Izlaganje – 30%

Seminarski rad – 50%

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka u

knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija


Zagreb, 1996.

DRUGI VATIKANSKI KONCIL, Lumen

gentium

DRUGI VATIKANSKI KONCIL,

Perfectae caritatis


350


Optatam totius


Presbyterorum ordinis

IVAN PAVAO II., Pastores dabo vobis,

Glas Koncila, Zagreb, 1992.

IVAN PAVAO II., Vita consecrata,

Apostolska pobudnica o posvećenomu

životu i njegovu poslanju u Crkvi i svijetu,

KS, Zagreb, 1996.

KONGREGACIJA ZA KLER, Direktorij

za službu i život prezbiterâ, (Dokumenti

161), KS, Zagreb, 2013.

KONGREGACIJA ZA KATOLIČKI

ODGOJ, Upute za formaciju budućih

svećenika o problemima vezanim uz

ženidbu i obitelj, (Dokumenti 135), KS,

Zagreb, 2003.

KONGREGACIJA ZA KATOLIČKI

ODGOJ, Smjernice za korištenje

psihološke struke u primanju i odgoju

svećeničkih kandidata, (Dokumenti 156),

KS, Zagreb, 2009.

Joyce RIDICK, Zavjeti – blago u glinenim

posudama, KS, Zagreb 2005.

Alfons Maria STICKLER: Celibat klerika

– povijesni razvoj i teološki temelji, KS,

Zagreb, 2006.

Gisbert GRESHAKE, Biti svećenik u

ovome vremenu, Zagreb, 2010.

Dopunska literatura

Ivan STOŠIĆ, Siromaštvo u službi i životu svećenika, u: Riječki teološki

časopis 26 (2005.), 409-418.

Josip ŠALKOVIĆ, Homoseksualnost: kontraindikacija za svete redove i

zavjete, u: VĐSB 132(2004.)6, str. 466.-469.

Slavko ZEC, Homoseksualnost i kanonska prikladnost za klerički stalež

prema uputi In continuita, u: Bogoslovska smotra, 82 (2012.) 2, 369-397.

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja

Studenti će aktivno pratiti održavanje seminara, a njihov će rad biti

praćen i kroz samostalno istraživanje, izradu i izlaganje seminarskog

rada. Na početku semestra studenti će biti usmeno i pismeno obaviješteni

o načinima sudjelovanja u seminaru, te će ih se poticati na aktivno

praćenje teološke i pravne literature i materijala koji će biti uvršteni u

materiju za samostalni rad. Krajem semestra biti će izvršena evaluacija

seminara i nastavnika. Podaci o napretku studenata i o postizanju ishoda

učenja koristit će se za samoevaluaciju nastavnika i eventualno

restrukturiranje seminara, metode rada i ocjenjivanja studenata.


351

Ostalo (prema



352

NAZIV PREDMETA SJETILNOST VJERE

Kod RPK-S-01 Godina



Jurišić

Bodovna vrijednost

(ECTS) 2



semestru)

P S V T

15


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Cilj je seminara istražiti sa studentima područje gdje čovjek preko sjetila

doživljava susret s vjerom (literarni sadržaji, umjetnost, liturgija kao

literarno umjetničko djelo).

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Seminar mogu upisati oni koji slušaju predavanja iz katehetike i

pastoralne teologije.

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)

- Upoznati literarne radove i umjetnička djela religioznog sadržaja koji

pomažu u posredovanju vjere.

- Priroda govori o Bogu; mogućnost promatranja i percepcije.

- Glazba i filmovi kao sredstvo kod posredovanja vjere


stječu

5. Poznavanje temeljnih teorijskih principa didaktike i metodike u

izvođenju vjeronačne nastave; korištenje vizualnih, auditivnih i

audiovizualnih sredstava u pripremi vjeronačne nastave i kateheze.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


Analiza kateheza za privopričesničku pripravu. Moguće istraživanje na

terenu.

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja


☐ vježbe





☒ multimedija

☐ laboratorij

☒ mentorski rad





bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje

nastave Istraživanje 0,5 Praktični rad


Referat Seminarski


Pismeni

ispit

Eksperiment


Usmeni



353


vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu

Seminarski uradak i prikaz u grupi.

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Vjeronačni udžbenici

Izbor književnih djela s vjerskim sadržajima

Obrada nekog filma s vjerskim sadržajem

(po izboru)

Dopunska literatura

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja

Pismeni uradak i usmeno izlaganje

Ostalo (prema



354

NAZIV PREDMETA „THEOLOGIA CONCORDIA ET DISCORDIA“

SAKRAMENATA KATOLIČKE I PRAVOSLAVNE CRKVE

Kod DT-S-01 Godina



Ikić

Bodovna vrijednost

(ECTS) 2



semestru)

P S V T

15


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

U seminaru se interdisciplinarno pristupa sakramentima i

sakramentalima, a posebice pitanjima intercommunio ili communicatio

in sacris u komparativnoj katoličko – pravoslavnoj relaciji. Glavni cilj

ovog seminara je ukazati na veliko teološko suglasje u bitnome

(theologia concordia) između katoličke i pravoslavne teološke

interpretacije na sakramentalnom području, ne umanjujući opravdane

različitosti (theologia discordia). Svrha seminara je produbljenje i

proširenje teologije sakramenata komparacijama u dubljoj i konkretnijoj

katoličkoj i pravoslavnoj teologiji.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Četvrta godina teološkog studija

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)

Povećati senzibilnost za sakramentalno zajedništvo dviju Crkava. Uočiti

teološko zajedništvo koje skrivaju različite liturgijske prakse


stječu

Približavanje teološkoj i pastoralnoj teologiji sakramenata dviju Crkava

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


- Temeljni „Sitz im Leben“ sakramenata iz zapadne i istočne perspektive

(2)

- Različite formulacije i liturgijska praksa a ista vjera (2)

- Teologija krštenja – temeljno polazište (2)

- Potvrda – sličnosti i razlike (1)

- Euharistija – najviši znak crkvenog jedinstva (2)

- Pokora i metanoja (2)

- Bolesničko pomazanje – dokaz približavanja (1)

- Trijada – jednako sakramentalno interpretirana (1)

- Ženidba – različitost interpretacija (2)

Vrste izvođenja

nastave:



Obavezan pismeni uradak na zadanu

temu



355



bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje

nastave i

referati

0,5

Pismeni

ispit 0,5

Usmeni

ispit 1


vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu




Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

- Niko Ikić, Sakramenti in genere,

communicatio in sacris i sakramentali u

katoličkom i pravoslavnom nauku i

praksi, u: BS 4 (2010) 1163-1189.

- Niko Ikić, Sakramenti in specie i neki

sakramentali u komparativnoj teologiji i

praksi, u: BS 2 (2011)

- Tajništvo za jedinstvo kršćana,

Ekumenski direktorij. Smjernice za

provođenje koncilskih zaključaka o

ekumenizmu, HKD sv. Ćirila i Metoda,

Zagreb 1967.

- Ante Mateljan, Sakramenti u

pravoslavnoj teologiji, SB 1 (2004) 3-

36.

- Timoti Ver, Pravoslavno

bogosluženje,II: Svete tajne, u:

Pravoslavna crkva, Zavet, Beograd

2001., str. 261-282.

- Ernest Benz, Duh i život istočnih

Crkava, Svjetlost, Sarajevo 1991.

- Ratko Perić, Temelji i granice

„bogoštovnoga zajedničenja“ s

pravoslavcima, u: Ekumenske nade i

tjeskobe, Mostar 1993., str. 121-146.

- Velimir Blažević, Komunikacija u

svetim činima. Uzajamno sudjelovanje

u svetim činima katolika i drugih

kršćana (communicatio in sacris),

Vijeće za liturgiju BK BiH, Sarajevo

20001.

- -


356

- Justin Popović, Dogmatika Pravoslavne

Crkve III, Manastir Ćelije, Beograd

1978., o svetim tajnama

Dopunska literatura

- Jubilarna Sinoda episkopa Ruske pravoslavne Crkve, Temeljna

načela o odnosima Ruske pravoslavne crkve prema kršćanskim

konfesijama, u: Niko Ikić, Ekumenske studije i dokumenti…, str.

147-161. Također u: Pravoslavlje i ekumenizam, Hrišćanski

kulturni centar, Beograd 2005., str. 9-23.

- Robert Hotz, Sakramente – im Wechselspiel zwischen Ost und West,

Zürich – Köln – Güttersloh 1979.

- Juraj Kolarić, Sakramenti, u: Pravoslavni, Zagreb 1995., str. 78-85.

- Tomo Vukšić, Bogoštovno zajedničarenje, u: Mi i oni- siguran

identitet pretpostavka susretanja, VKT Sarajevo 2000., str. 313-

328.

- Mješovita komisija…. Vjera, sakramenti i jedinstvo crkve, u: Niko

Ikić, Ekumenske studije i dokumenti…., VKT Sarajevo 2003.,

str.194-206.

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja


- Kolokvijalni pismeni ispit iz seminara

- Usmeni ispit

Ostalo (prema



357

NAZIV PREDMETA PSIHOLOGIJA I TEOLOGIJA TIJELA

Kod FIL-S-03 Godina

studija/semestar II., III. i IV./ljetni


Mijović

Bodovna vrijednost

(ECTS) 2


Smoljo

Način izvođenja


semestru)

P S V T

15


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Cilj predmeta je upoznati studente s teologijom tijela iz perspektive

nauka Ivana Pavla II. Studenti će produbiti otajstvo ljubavi koje se

proteže iz Trojstva preko zaručničkoga odnosa Krista s Crkvom sve do

konkretne tjelesnosti muškaraca i žene. Kako bi imali cjeloviti pogled na

ljudsku osobu, važno je razumjeti sve komponente ljudske osobnosti, a

napose važnost spolnosti kako u braku tako i kod osoba posvećenog

života.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Nema uvjeta.

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)

Objasniti dinamiku razvoja ljubavi. Razumjeti odnos »Erosa« i »Agape«.

Upoznati karakteristike istinske muškosti i ženskosti, te objasniti

komplmentarnost muško-ženakog odnosa. Znati razlikovati i

interpretirati utilitaristički pristup u odnosu s drugima, te objasniti

integraciju psiholoških i tjelesnih komponenti kao jedinog puta prema

transformaciji u nesebičnu ljubav.


stječu

Razlikovati zrelu, nezrelu i patološku ljubav između muškarca i žene u:

braku, posvećenom životu, prijateljstvu, profesionalnom odnosu. Imati

uvida u etape rasta od horizontalne ljubavi prema vertikalnoj ljubavi, kao

matrici svakog komplementarnog odnosa muškarca i žene.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


Osoba u kršćanskoj perspektivi. Istinska muškost i ženskost. Ljubav i

odgovornost. »Eros« i »Agape« – različitost i jedinstvo. Afektivna i spolna

zrelost u braku. Afektivna i spolna zrelost kod osoba posvećenog života.

Uzajamno i nesebično darivanje drugome kao slika evanđeoskih vrijednosti.

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja


☐ vježbe





☒ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad





Pohađanje



358

bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):


Referat Seminarski


Pismeni

ispit

Eksperiment


Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu


izlaganje zadane teme, i ocjenjuje se završni seminarski rad.

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

IVAN PAVAO II, Muško i žensko stvori ih -

Teologija tijela. Kateheze o ljudskoj ljubavi.

Cjelovita teologija tijela, Svezak I.- II,


K. WOJTYLA, Ljubav i odgovornost,

Verbum, Split 2009.

1

C. S. LEWIS, Četiri ljubavi. Storge. Philia.

Eros. Agape,


Dopunska literatura

J. EVERT, Istinska ljubav, Verbum, Split, 2012.

J. EVERT, Istinska muževnost, Verbum, Split, 2012.

C. EVERT, Istinska ženstvenost, Verbum, Split, 2012.

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja


predavanjima, pisani ili usmeni osvrti tijekom predavanja i na kraju

završni seminarski rad.

Ostalo (prema



359

NAZIV PREDMETA ISPOVIJESTI SV. AUGUSTINA

Kod FIL-S-04 Godina



Mijović

Bodovna vrijednost

(ECTS) 2


Način izvođenja


semestru)

P S V T

15


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta Detaljno upoznavanje s Ispovijestima sv. Augustina

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

nema

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)

Nakon završetku seminara studenti će moći:

- upoznati glavne misli i ideje iz Ispovijesti

- opisati i sažeto iznijeti samu strukturu Ispovijesti

- objasniti i predstaviti kontekst nastanka Ispovijesti

- samostalno interpretirati glavne ideje


stječu

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


Uvodni dio općenito o sv. Augustinu

Spisi sv. Augustina

Nastanak Ispovijesti

Detaljna analiza prvih X knjiga Ispovijesti

Vrste izvođenja

nastave:

☐ predavanja

x seminari i radionice

☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad





bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje



Referat Seminarski


Pismeni

ispit

Eksperiment


Usmeni



360


vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu

Pohađanje 30%

Ispit 30%

Pisani rad 40%

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Skripta (ad usum privatum)

Sv. Augustin, Ispovijesti, prijevod Stjepan

Hosu, KS, Zagreb, 2010.

Dopunska literatura

Pojedini članci i knjige koje odgovaraju sadržaju pojedinoj knjizi i/li

temi koja se obrađuje.

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja

Aktivno sudjelovanje i praćenje nastave i studentska anketa.

Ostalo (prema



361

NAZIV PREDMETA PAPINSKI PRIMAT – TEMELJ I PRIJEPOR CRKVENOG

JEDINSTVA

Kod DT-S-02 Godina



Ikić

Bodovna vrijednost

(ECTS) 2



semestru)

P S V T

15


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Rijetko koja služba je toliko napadana kao papinski primat. Prema njemu

se osjeća s jedne strane djetinja odanost a s druge strane neprijateljska

odbojnost. Raširilo se neko antipapinsko i antirimsko ozračje.

Cilj izbornog kolegija je osvijetliti pravu ulogu papinskog primata iz

povijesnog, biblijskog, dogmatsko-eklezijalnog i ekumenskog vida.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Iz povijesnog, dogmatskog i eklezijalnog vida potrebne su određene

pretpostavke za sudjelovanje na ovom izbornom kolegiju. Stoga mu

mogu pristupiti studenti treće, četvrte i pete godine teološkog studija.

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)

Očekuje se da izborni kolegij pokaže da papinski primat može biti

temelj crkvenog jedinstva, iako je bilo i još uvijek ima puno prijepora

oko njegova razumijevanja. Preispitivanje njegove uloge potrebno je s

obadvije strane.


stječu

Nije dobro ulogu papinskog primata niti preuveličavati, niti ponižavati.

Za pravi crkveni stav potrebno je steći teološke kompentencije

prosuđivanja njegove uloge.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


1. Uvodne misli i priprava izbornog kolegija (2)

2. Razvoj svijesti papinskog primata u prvom i drugom tisućljeću (2)

3. Jeli primat biblijski utemeljen? (2)

4. Odnos autoriteta i episkopata iz perspektive Drugog vat. sabora (2)

5. Primat iz pravoslavne perspektive (2)

6. Primat iz protestantske perspektive (2)

7. Communio ecclesiastica = communio euchristica (3)

Vrste izvođenja

nastave:




literaturi

Pismeni uradak zadane teme




bodovima za svaku

aktivnost tako da

Pohađanje

nastave 0,5

Pismeni

ispit 0,5


362

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Usmeni

ispit 1


vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu




Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjerak

a u

knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

- IKIĆ, Niko., Petrovska služba – stijena

jedinstva iu kamen spoticanja, povijesno-

teološki, biblijsko-dogmatski i

ekumenski pogledi, Sarajevo-Zagreb,

2015.

- JOVAN (ZIZIJULAS), Primat u Crkvi –

pravoslavni pristup, u: ISTI, Primat u

Crkvi – pravoslavni pristup, Požarevac,

2014.

- RAKIĆ, Radomir (ur.). Primat apostola

Petra. Gledište Pravoslavne crkve. Prev.

Jovan Olbina. Kragujevac: Kalenić,

1989.

- -

Dopunska literatura

- RATZINGER, J. Primat Petri und die Einheit der Kirche. Zur

Gemeinschaft gerufen, 2005., 43-71.

- HÜNERMANN, Peter (ur.). Papstamt und Ökumene. Zum

Petrusdienst an der Einheit aller getauften. Regensburg: Verlag

Friedrich Pustet, 1997.

- GANOCZY, Alexander. (ur.). Der Streit um das Amt in der Kirche.

Regensburg: F. Pustet, 1983.

- DVORNIK, Francis. Byzanz und der römische Primat. Stuttgart:

Schwabenverlag, 1966.

- BALTHASAR, Hans Urs von. Der antirömische Affekt. Wie läßt

sich das Papsttum in der Gesamtkirche integrieren? Freiburg:

Herder, 1974.

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja


- Kolokvijalni pismeni ispit iz seminara

- Usmeni ispit

Ostalo (prema



363

NAZIV PREDMETA NOVOZAVJETNI APOKRIFI

Kod SPNZ-S-01 Godina



Darko Tomašević

Bodovna vrijednost

(ECTS) 2



semestru)

P S V T

15


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Cilj predmeta jest cjelovito se upoznati s novozavjetnim apokrifima. To

jest, upoznaje se nastanak i pozadina pojedinog novozavjetnog apokrifa,

kao i cjelovit tekst dotičnog apokrifa.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Nema uvjeta.

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)

Nakon uspješno završenog seminara student će moći:

1. Uočiti važnost kanonskih biblijskih spisa.

2. Dobiti jasniji uvid u apokrifnu literaturu.

3. Shvatiti odnos apokrifne literature prema kanonskoj.

4. Dobiti bolji uvid svaki pojedini novozavjetni apokrif.


stječu

Seminar upoznaje studente sa integralnim tekstovima novozavjetnih

apokrifa, i na taj način „fama“ o „senzacionalnim“ otkrićima koja se

nalaze u apokrifima nestaje. Može se kompetentno upustiti u

argumentiran razgovor sa svakim onim tko dovodi u pitanje važnost

kanonskih spisa, a prenaglašava važnost apokrifa.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


Obrađuju se novozavjetni apokrifi. Svaki student je dužan predstaviti i

prevesti (s engleskog jezika) jedan novozavjetni apokrif.

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja

☒ izlaganje zadane teme

Obveze studenata Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje na predavanjima.



bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje


Kolokviji Esej Vježbe

Referat Seminarski


Pismeni

ispit Eksperiment


Usmeni



364


vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu


tumačenja, praćenje izloženoga. Pisani seminarski rad.

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

New Testament apocrypha, 2. sveska, ur.

Wilhelm SCHNEEMELCHER (Cambridge:

James Clarke, 1991.)

Dopunska literatura

Judino evanđelje: Otkrivanje tajne papirusa starog 1700 godina

(National Geographic Hrvatska, travanj 2006.)

Josip VRANA, „'Tomino evanđelje' i kanonska evanđelja“,

Bogoslovska smotra 45 (1975.), 381-395.;

J. R. PORTER, Izgubljena Biblija: otkriveni zaboravljeni spisi (Zagreb:

KS, 2011.);

The Old Testament Pseudepigrapha, 2. sveska, ur. James H.

CHARLESWORTH (New York: Doubleday, 1983.);

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja

Redovito pohađanje predavanja. Aktivno sudjelovanje na predavanjima

i izlaganju teme.

Ostalo (prema



365

NAZIV PREDMETA POMIRBA ZNANSTVENE I BIBLIJSKE MUDROSTI PO

GERALDU L. SCHROEDERU

Kod DT-S-03 Godina



Bernadić

Bodovna vrijednost

(ECTS) 2



semestru)

P S V T

15


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Nadvladavanje sukoba između biblije i znanosti u kontekstu postanka

svijeta, života i čovjeka. Seminar je osmišljen kao nadopuna za traktat

Teološka antropologija I.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Temeljno poznavanje teologije i prirodnih znanosti.

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)

1. Upoznavanje s likom i djelom znamenitog židovskog fizičara

Geralda L. Schroedera;

2. Upoznavanje s njegovim specifičnim vidikom kompatibilnosti i

komplementarnosti biblijske i znanstvene mudrosti;

3. Upoznavanje s različitim znanstvenim i teološkim pristupima

naznačenoj problematici;

4. Predstavljanje koncepta tzv. popularne znanosti uz pokušaj

sagledavanja njezinih informativnih i edukativnih dosega;


stječu

Po svršetku seminara studenti bi trebali steći bolji uvih u problematiku

nastanka svijeta, života i čovjeka. Pored usvajanja novih informacija

očekuje se i razvoj njihovog senzibiliteta prema postojanju različitih

znanstvenih i teoloških perspektiva, kao i usavršavanje u

multidisciplinarnom načinu znanstvenoga rada.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


- Uvodne napomene; biografija i znanstvena biografija Geralda L.

Schroedera;

- Einsteinova revolucija: opća i specijalna teorija relativnosti;

- Povijest sukoba biblijske i znanstvene slike svijeta;

- Novo približavanje: znanost, znanstvenici i biblija: svemir kao

mehanizam, svrha svemira, početak svemira; Početak života; Evolucija i

postupnost;

- Starost svemira: šest dana ili petnaest milijardi godina? Razumijevanje

vremena; nadvladavanje naznačene antinomije uz pomoć teorije

relativnosti;

- Šest dana postanka: eksponencijalna spirala kao učestali prirodni oblik;

- Božja narav: biblijska očekivanja za beskonačnog i sveprisutnog

Stvaratelja; Savez i univerzalnost božjeg zakona;


366

Život: počela i razvoj: odlučujući faktor vremena; Dva koncepta evolucije:

„evolucijsko stablo“ i „evolucijski grm“ – kambrijska eksplozija života;

evolucija i fosilni nalazi: karika koja nikad nije nedostajala;

- Evolucija i statistika: statistika protiv slučajnih mutacija; uvjerljivi model

konvergentne evolucije;

- O statistici vjerojatnoće postojanja zajedničkog predaka čovjeka i

majmuna;

- O podrijetlu čovječanstva; činjenice komparativne anatomije; ontogeneza

duše; o razlikovanju biblijskih pojmova „stvoriti“ i „načiniti“; djelomično

naravno i djelomično nadnaravno čovjekovo podrijetlo; neljudska

humanoidna stvorenja;

- Fizika slobodne volje: determinizam i kvantna indeterminacija: propast

apsolutne kauzalnosti i otkriće valno-čestične dvojnosti; biologija slobodne

volje; teologija slobodne volje; značenje Boga „izvan vremena“;

- Teodicejsko pitanje: zašto se događaju loše stvari?

- Zemlja: planet ugođen za život;

- Pitanje udesa dinosaurusa;

Vrste izvođenja

nastave:

x predavanja

x seminari i radionice

☐ vježbe




x samostalni zadaci

x multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad





bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje

nastave Da

Istraživanj

e Praktični rad

Kolokviji Esej Da (Ostalo

upisati)


i rad (Ostalo

upisati)

Pismeni

ispit

Eksperim

entalni rad (Ostalo

upisati)

Usmeni


upisati)


vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu

Ocjenjuje se referat, kao i zalaganje studenata tijekom seminara.

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjerak

a u

knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija


367

Gerald L. SCHROEDER, Božja znanost.

Pomirba znanstvene i biblijske mudrosti,

VBZ Zagreb, 2000.

Dopunska literatura

L. NEMET, Teologija stvaranja, KS, Zagreb, 2003.; J.

RATZINGER/Benedikt XVI., U početku stvori Bog. Promišljanja o

stvaranju i grijehu, Verbum, Split, 2008.; Nancy HATHWAY, Vodič

kroz svemir, „Sysprint“ d.o.o. – Zagreb, 1994. Stephen W. Hawking,

Kratka povijest vremena, Izvori d.o.o. – Zagreb, 1996. Robert LANZA,

Biocentrism, Benbella Books, Inc., Dallas, TX, 2009. Fiorenzo

FACCHINI, Stazama evolucije čovječanstva, KS – Zagreb, 1996;

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja

Anketa

Ostalo (prema



368

NAZIV PREDMETA MORAL I DUHOVNOST

Kod MT–S-02 Godina


Nositelj/i predmeta Doc. dr. sc. Marinko

Perković

Bodovna vrijednost

(ECTS) 2



semestru)

P S V T

15


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Proučavanje odnosa morala i duhovnosti kroz studij hagiografske

literature kako bi se uvidjelo da je moguće živjeti moralnost i duhovnost

u herojskom stupnju.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Seminar je namijenjen studentima IV. godine studija koji već pohađaju

predavanja iz moralne teologije.

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)

Nakon uspješnog rada u seminaru student će moći:

1. Izvrsno upoznati jednog katoličkog blaženika/blaženicu ili

sveca/sveticu.

2. Naučit će kako se teme studiraju i stručno prezentiraju.

3. Dobiti solidan uvid u sve obrađene teme.

4. Steći će uvjerenje da je na ovom svijetu moguće živjeti moralno i

duhovno.


stječu

Osobna moralno-duhovna izgradnja.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


Uvodna predavanja (3)

Bl. Ivan Merz (1)

Sv. Terezija od Djeteta Isusa (1)

Sv. Edith Stein (1)

Sv. Terezija Avilska (1)

Bl. Anna Katharina Emmerich (1)

Sv. Padre Pio iz Pietrelcine (1)

Sv. Faustina Kowalska (1)

Sv. Ivan XXIII. (1)

Sv. Leopold Bogdan Mandić (1)

Sv. Majka Terezija (1)

Završna predavanja i sinteza (2)

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja


☐ vježbe




☐samostalni zadaci

☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad




369



bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje





Pismeni

ispit

Eksperiment


Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu

Student je dužan, nakon upisanog seminara, pohađati predavanja, u

dogovoru s profesorom izabrati jednu od ponuđenih tema, samostalno

istraživati, napisati referat o izabranoj temi i prezentirati ga na satu,

sudjelovati u raspravama o temama drugih sudionika na seminaru,

predati pismeni referat profesoru.

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

D. KNIEWALD, Sluga Božji Dr Ivan Merz,

Zagreb 21988.

Kod

nastavnika

Povijest jedne duše, 71997. Kod

nastavnika

T. R od Sv. DUHA, Edith Stein. Velika žena

našeg stoljeća, Đakovo 31996.

Kod

nastavnika

T. AVILSKA, Moj život, Zagreb 32004. Kod

nastavnika

T. WEGENER, Život Anne Katharine

Emmerick, Zagreb 2007.

Kod

nastavnika

R. ALLEGRI, Padre Pio. Čudesni život,

Koprivnica 2011.

Kod

nastavnika

Dnevnik sestre Marije Faustine Kowalske,

Zagreb 42006.

Kod

nastavnika

Ch. FELDMANN, Ivan XXIII. Njegova

ljubav – njegov život, Zagreb 2002..

Kod

nastavnika

P. E. BERNARDI, Ljudima prijatelj.

Leopold Bogdan Mandić svetac pomirenja,

Zagreb 62001.

Kod

nastavnika

L. MAASBURG, Majka Terezija. Osobni

portret, Split 2012.

Kod

nastavnika

Dopunska literatura




Prati se redovito pohađanje predavanja, vrednuje se istraživački rad i

zalaganje u izradi referata, ocjenjuje se kvaliteta prezentiranog referata i

angažiranost svakog studenta u raspravama tijekom održavanja

seminara.

Ostalo (prema



370

NAZIV PREDMETA CRKVA I FILM

Kod PT-S-01 Godina



Maršić

Bodovna vrijednost

(ECTS) 2



semestru)

P S V T

15


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Svladati osnove filmskog jezika.

Proučiti u kakvom su suodnosu Crkva i film.

Razvijati sposobnost kritičkog prosuđivanja i izražavanja

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Redovni studij

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)


1. Definirati specifičnosti i temeljne elemente filmskog jezika.

2. Promatrati filmove očima vjere

3. Koristiti se određenim temama iz filmova u evangelizaciji

4. Analizirati filmove religijske tematike i religioznog nadahnuća.


stječu

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


Upoznavanje s filmom, filmskim jezikom, filmskim rodovima i

poviješću filma (2).

Analiza izabranih filmova iz hrvatske i svjetske kinematografije koji

dotiču religijske teme i Crkvu (13).

Vrste izvođenja

nastave:

predavanja


☐ vježbe





☒ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad



Praćenje rada


u ECTS bodovima za


da ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje



Referat Seminarski


Pismeni

ispit

Eksperiment


Usmeni



371


vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu


Kolokvij – 70%


Obvezna lteratura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

A. Peterlić, Osnove teorije filma, Zagreb,

2000.

Dopunska literatura

Movie Lectionary – CYCLE A, B, C; Petar Malone, LIGHTS,

CAMERA..., FAITH!, Pauline, Boston 2003.

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja




Ostalo (prema

mišljenju

predlagatelja)


372

NAZIV PREDMETA CARITAS U ŽIVOTU VRHBOSANSKE NADBISKUPIJE

Kod LIT-S-02 Godina studija /

semestar II., III. i IV./ljetni


Pavlović

Bodovna vrijednost

(ECTS) 2


Knežević

Način izvođenja


semestru)

P S V T

15

Status predmeta Seminar Postotak primjene

e-učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Teorijsko i praktično osposobljavanje studenata za karitativnu zauzetost

na dobro čovjeka koji treba i očekuje našu konkretnu pomoć na

bosanskohercegovačkim prostorima s posebnim osvrtom na

Vrhbosansku nadbiskupiju.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Prethodno nije potrebno ništa odslušati kako bi se moglo baviti ovom

prevažnom temom Katoličke crkve i Vrhbosanske nadbiskupije.

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)

Osposobiti studente, koji su mladi ljudi i budućnost društva i Katoličke

crkve, kako bi kroz proučavanje povijesti i sagledavanje trenutne

situacije, mogli postati živom granom na karitativnom stablu Katoličke

crkve i Vrhbosanske nadbiskupije, a koja se zove Caritas.


stječu

Studenti će prvim koracima ovladati temeljnim povijesnim pojmovima i

sadržajima karitativnog života i rada, poglavito na prostoru Vrhbosanske

nadbiskupije, a onda krenuti osobnim putom rasta i građenja

odgovornosti kroz ustanovu Caritasa kako bi se i danas pomagalo

potrebnima i svima koji su u nevolji.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


Caritas u životu Vrhbosanske nadbiskupije:

1. Temeljne postavke.

- Riječ caritas;

- Cilj i zadaća Caritasa;

- Izvori financiranja.

2. Povijest Caritasa kao uređene crkvene ustanove:

- Caritas u Bibliji;

- Caritas kroz povijest;

- Karitativno djelovanje Katoličke crkve na bosanskohercegovačkim

prostorima do danas s posebnim osvrtom na vrhbosanskog nadbiskupa

mons. dr. sc. Josipa Stadler.

3. Caritas Biskupske konferencije BiH:

- Nastajanje nad/biskupijskih Caritasa Crkve u Hrvata;

- Osnivanje Hrvatskog Caritasa;

- Osnivanje Caritasa BiH.

4. Caritas Vrhbosanske nadbiskupije do danas:

- Osnivanje Caritasa Vrhbosanske nadbiskupije;

- Komunisti zabranjuju rad Caritasa nakon završetka II. svjetskog rada;

- Obnovljen rad Caritasa;


373

- Djelovanje Caritasa tijekom minuloga rata na prostoru Vrhbosanske

nadbiskupije;

- Djelovanje Caritasa u ovom poratnom vremenu;

- - Caritas u svome radu nadilazi sve ljudske granice: vjerske i

nacionalne.

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja


☒ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad





bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje

nastave x Istraživanje x Praktični rad x



rad x (Ostalo upisati)

Pismeni

ispit

Eksperiment


Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu

Temeljem aktivnosti i pokazanog znanja na: kolokviju, referatu i

predstavljanju napisanog seminara.

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

Knežević,T., Caritas Vrhbosanske

nadbiskupije do početka trećeg tisućljeća,

Nastanak Uspostava, Djelovanje, Sarajevo,

2014.

Aničić,M., Caritas nasuprot ekonomskom

siromaštvu: izazovi i mogućnosti, u:

Vrhbosnensia 2 (2010.) 271-297.

Komadina,A. i dr. (priredili), Caritas

biskupija Mostar-Duvno i Trebinje-Mrkan,

20 godina iz ljubavi prema čovjeku, Mostar,

2002.

Baloban,S., Karitativni rad Katoličke Crkve

kao ishodište socijalnog rada u Hrvatskoj, u:


374

Revija za socijalnu politiku 3-4 (2005.) 275-

283.

Dopunska literatura

Bergmann,K. i dr. (priredili), Nachbar in Not. Humanitäre Hilfe –

Friedenbotschaft, Wien 1994.

Borgmann,K., Caritaswissenschaft, u: Lexikon für die Theologie und

Kirche, Freiburg 1986., 2, 950

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja



diskusiju o odabranim temama i prezentiranjem napisanog seminara na

konkretnu temu.

Ostalo (prema



Katoličke crkve, te kako bi se teorijski i praktično mogli ugrađivati u

izgradnju Caritasa na bosanskohercegovačkim prostorima, poglavito u

Vrhbosanskoj nadbiskupije.


375

NAZIV PREDMETA ORGULJE S POSEBNIM OSVRTOM NA ORGULJE U BIH

Kod LIT-S-03 Godina

studija/semestar II., III. i IV./ljetni


Pavlović

Bodovna vrijednost

(ECTS) 2


Način izvođenja


semestru)

P S V T

15


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Povijesno poznavanje nastanka i razvoja orgulja. Upoznavanje orgulja u

BiH

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet

Nema preduvjeta

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)


1. Poznavati povijest orgulja, vrste orgulja, registre i registriranje

orgulja.

2. Poznavati renesansne, barokne, romantične i moderne orgulje.

3. Poznavati koje registre treba u liturgiji koristiti.

4. Shvatiti zašto su orgulje u liturgiji nezamjenjiv instrument.

5. Poznavanje orgulja u Bosni i Hercegovini


stječu

Upoznavanje s povijesnim nastankom i razvoju orgulja kao liturgijskog

instrumenta.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


- Povijest nastanka i razvoj orgulja. (2)

- Povijesni periodi: početci, renesansne, barokne, romantične i moderne

orgulje. (2)

- Najstarije orgulje na svijetu i u BiH. Prikaz velikih orgulja koje se

nalaze u velikim katedralama i koncertnim dvoranama. (2)

- Koncil o orguljama (Sacrosantum concilium čl. 120. (1)

- Upoznavanje s registrima orgulja i njihova praktična primjena u

liturgiji. (2)

- Upoznavanje orgulja u BiH. (4)

- Alternativa klasičnim orguljama - sistem „Hauptwerk“ (1)

- Predstavljanje orgulja sarajevske katedrale. (1)

Vrste izvođenja

nastave:

☐ predavanja, pjevanje i

slušanje CD-a


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad




376



bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje

nastave 0,7

Istraživanj



upisati)

Referat Seminarsk

i rad (Ostalo

upisati)

Pismeni

ispit

Eksperim

entalni rad (Ostalo

upisati)

Usmeni


upisati)


vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu

Usmeni ispit

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

MUZIČKA ENCIKLOPEDIJA, I-III,

Zagreb, 1977.

DUGAN, Franjo: Nauk o glasbalima s

osobitim obzirom na orgulje, Zagreb 1944

Marko Stanušić, Orgulje – «Kraljica

instrumenata», Magnificat, god. I. br. 2,

2007. str. 12-13.

Marko Stanušić, Registri i registriranje kod

orgulja, Magnificat, god. II. br. 3, 2008. str.

11-15.

Dopunska literatura

MEDER, Jagoda: Orgulje u Hrvatskoj, Globus, Zagreb 1992.

GÖTTERT-ISENBERG: Orgelführer Europa, Bärenreiter, Kassel 2000.

GERMANI, Fernando: Metodo per organo, parte IV, Edizioni DE

SANTIS - Roma 1952.

KRUMMACHER, Christoph: Wege zur Orgel, Merserburger 1988.

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja


Ostalo (prema



377

NAZIV PREDMETA ISTRAŽIVANJA U KAUZAMA SVETIH

Kod KP-S-02 Godina



Jurišić

Bodovna vrijednost

(ECTS) 2


Horvat

Način izvođenja


semestru)

P S V T

15


učenja /

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Osposobiti studente za temeljno poznavanje, razumijevanje, komentar i

praktičnu primjenu posebnih kanonskih odredbi o provođenju

biskupijskih ili eparhijskih istraživanja u kauzama svetih.

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet


ekleziologije

- Poznavanje povijesti svetaca i svetosti u hrvatskom narodu.

Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)


1. poznavati opće kanonsko pravo o istraživanju kauza svetih

2. poznavati odnose između dijecezanske razine i rimske razine

postupanja u kauzama svetih

3. tumačiti kanonske odredbe o proglašenju svetaca i blaženika djeci,

mladima i odraslima

4. istraživati povijest svetaca i svetost u hrvatskom narodu


stječu

- Primjena znanja iz kanonskog prava o istraživanju kauza svetih u

planiranju i izvođenju vjeronaučne nastave u školi i u župnoj

zajednici;

- Tumačenje i primjena kanonskog prava o istraživanju kauza svetih u

pastoralnom djelovanju s djecom, mladima i odraslima.

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


1. Pojam svetosti. Svetost kao savršenstvo osobe. Pojam svetosti u

Svetom pismu.

2. Razvoj značenja pojma svetosti u katoličkoj teologiji.

3. Kanonski pojam svetosti: mučenik, ispovjedilac.

4. Povijesni raznoj postupka kanonizacije.

5. Važeće zakonodavstvo od Ivana Pavla II. do Benedikta XVI. o

proglašenju svetih.

6. Kauze beatifikacije i kanonizacije Glas svetosti ili mučeništva i glas

znakova.

7. Pokretač kauze. Postulator kauze. Mjerodavni biskup.

8. Pripremni dio kauze. Kauze o herojskim krepostima ili o mučeništvu.

9. Ustrojstvo kauze. Službenici Istraživanja općenito. Službenici

Istraživanja pojedinačno. Biskupski ovlaštenik. Promicatelj pravde.

Bilježnik. Medicinski stručnjak. Mjesto održavanja sjednica.

10. Prikupljanje dokaznih isprava. Bogoslovni ocjenitelji. Stručnjaci u

povijesti i arhivistici (»Povijesno povjerenstvo«). Stručnjaci.


378

Traženje i prikupljanje isprava kojima se dokazuje. Izvještaj

stručnjakâ. Svjedočanstva stručnjakâ.

11. Dokazna svjedočanstva. Ispitivanje svjedokâ. Sudjelovanje

promicatelja pravde. Zaključenje istraživanja

12. Kanonsko pregledavanje posmrtnih ostataka slugu Božjih.

13. Rimska faza postupanja.

14. Istraživanje svetosti u hrvatskom narodu. Čuda u kauzama hrvatskih

svetaca.


na predmetu.

Vrste izvođenja

nastave:

☒ predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad


Obveze studenata Redovito pohađanje nastave i aktivno sudjelovanje; samostalno

istraživanje; izlaganje, pisani seminarski rad.



bodovima za svaku

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):

Pohađanje



Referat Seminarski


Pismeni

ispit

Eksperiment


Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu


Izlaganje – 30%

Seminarski rad – 50%

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

KONGREGACIJA ZA KAUZE SVETIH,

Majka Svetaca, uputa za provođenje

Biskupijskih i Eparhijskih istraživanja u

kauzama svetih, GK, Zagreb, 2013.

Ratko RADIŠIĆ, Nove odredbe za postupke

proglašavanja svetaca, u: Posebni sudski

postupci i postupanja, J. Šalković (ur.),

Zagreb, 2010., 277-297.


379

Petar BAŠIĆ, Štovanje blaženih danas.

Problemi i perspektive, Bogoslovska smotra,

69 (1999.), 1, 57-71.

Franjo Emanuel HOŠKO, Temeljni oblici

štovanja svetaca kroz povijest Crkve,

Bogoslovska smotra, 44 (1974.), 1, 21-37.

Aldo STARIĆ, Štovanje svetaca prema

Drugom vatikanskom saboru, Bogoslovska

smotra, 44 (1974.), 1, 59-66.

Dopunska literatura

Hrvatin Gabrijel JURIŠIĆ, Naši domaći sveci, Bogoslovska smotra, 55

(1985.), 1-2, 169-195.

Dragutin NEŽIĆ, Kratak pregled u povijesni razvitak proglašenja svetaca

i opis procesa u današnjoj crkvenoj praksi, Bogoslovska smotra, 44

(1974.), 1, 119-130.

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja

Studenti će aktivno pratiti održavanje seminara, a njihov će rad biti

praćen i kroz samostalno istraživanje, izradu i izlaganje seminarskog

rada. Na početku semestra studenti će biti usmeno i pismeno obaviješteni

o načinima sudjelovanja u seminaru, te će ih se poticati na aktivno

praćenje teološke i pravne literature i materijala koji će biti uvršteni u

materiju za samostalni rad.

Krajem semestra biti će izvršena evaluacija seminara i nastavnika.


samoevaluaciju nastavnika i eventualno restrukturiranje seminara,

metode rada i ocjenjivanja studenata.

Ostalo (prema



380

NAZIV PREDMETA LEGITIIMNA UPORABA SILE U RAZRJEŠAVANJU

MEĐUNARODNIH SUKOBA

Kod DNC-S-01 Godina



Spajić

Bodovna vrijednost

(ECTS) 2



semestru)

P S V T

15


učenja

OPIS PREDMETA

Ciljevi ili svrha

predmeta

Upoznavanje studenata s tradicijom tzv. pravednog rata i suvremenim

učenjem Crkve o razrješavanju međunarodnih sukoba

Uvjeti za upis

predmeta i ulazne


za predmet


Očekivani ishodi

učenja na razini


učenja)


- Poznavati različite teorije „pravednog rata“

- Poznavati ulogu Crkve u definiranju kriterija za opravdanu uporabu

sile

- Poznavati kriterije za moralnu prosudbu uporabe sile

- Analizirati moralnost pojedinih ratova


stječu

Poznavanje povijesti tradicije „pravednog rata“, poznavanje kriterija za

prosudbu kao i sposobnost prosuđivanja moralnosti rata

Sadržaj predmeta

detaljno razrađen


Uvod u kolegij (1)

Pacifizam nasuprot „pravednom ratu“ (2)

Prvi kršćanski teoretičari „pravednog rata“ (2)

Doprinos sv. Tome Akvinskog (2)

Otkriće novog svijeta i problematika ratovanja (3)

Vitoria, Suarez i Grotius (2)

Utjecaj vojnih priručnika (3)

Suvremeno učenje Crkve o moralnosti rata

Vrste izvođenja

nastave:

☐predavanja


☐ vježbe





☐ multimedija

☐ laboratorij

☐ mentorski rad





bodovima za svaku

Pohađanje




381

aktivnost tako da

ukupni broj ECTS

bodova odgovara


predmeta):



Pismeni

ispit

Eksperiment


Usmeni



vrednovanja rada

studenata tijekom


ispitu

Seminarski rad

Obvezna literatura



Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

- Z. SPAJIĆ, Zakonita uporaba sile u

učenju Ivana Pavla II. Traženje novog

pristupa za razrješenje međunarodnih

sukoba. Sarajevo-Zagreb, 2013.

- I. KOPREK, “Pacifizam i teorija

pravednog rata. Povijesne razvoj i značenje

‘bellum-iustum’ teorije”, Obnovljeni život 5

(1991.), 459-472.

- PAPINSKO VIJEĆE 'PRAVDA I

MIR', Kompendij socijalnog nauka Crkve,

Zagreb 2005.

Dopunska literatura

- Sv. AUGUSTIN, O Državi Božjoj III, Zagreb, 1996.; SV. TOMA

AQUINSKI, Summa theologieae II-II.

Načini praćenja

kvalitete koji


utvrđenih ishoda

učenja


Ostalo (prema


katoliČki bogoslovni fakulte univerziteta u sarajevu plan/npp 2016 - med.pdf · upisuje u prvoj...

Documents