1

STROJEVI ZA ZEMLJANE

RADOVE I RADOVE U STIJENI

KATEGORIZACIJA ZEMLJIŠTA

2

Kategorizacija zemljišta

o Stari na in - kategorije od I – VII

o ZEMLJA

n I - rastresita, laka mekana zemlja,

humus, pijesak

n II - obi na zemlja, laka pjeskovita

glina, zbijeni pijesak, sitniji šljunak

n III- vrsta zemlja

3

o STIJENE

n IV - stijene u raspadanju

n V - meka stijena

n VI - vrsta stijena

n VII - vrlo vrsta stijena

4

o Noviji na in

o Kategorije A, B i C

n A – kategorija

n Tvrdi materijali gdje je potrebno miniranje kod

cijelog iskopa.

n B

n Miješani kameni i zemljani materijali gdje je

potrebno djelomi no miniranje, a ve i se dio

iskopa obavlja strojnim radom.

n C

n Mogu se kopati izravno bez miniranja.

5

Tablica kategorizacije zemljišta

klasa

materijala

kategorija opis

volumena

prepoznavanje

I.

II.

pjeskoviti površinski slojevi tla

humunizirano tlo s korijenjem trave

kotlovska šljaka

zemlja nasuta bez zbijanja

nasipi humuniziranog zemljanog materijala

1,15

- može se kopati lopato

- iskop u zasjeku stoji pod kutem od 45°

III.

Chumunizirani slojevi tla s korijenjem šiblja

zemlja s pijeskom

stabilizirani zemljani nasipi

zemlja s do 30% kamena do 90 mm promjera

1,25-

- iskop u zasjeku stoji pod kutem od 70°

IV.

tvrdo zbijena isušena zemlja

zemljani materijal s 30% do 50% kamena od 100 do 200 mm

promjera

trošni i raspucali kameni materijali

laporovita suha tla

sle žbuke i asfalti

1,35

-

-

eksplozivom

- u zasjeku stoji pod kutem od 80° do 90°

V.

B

tla s 50% do 70% nevezanog kamena go 500 mm promjera

raspucale stijene sa zemljanim materijalom

tvrdi lapor1,50

-

- strojno se može kopati tek nakon razaranja i

eksplozivom

- u zasjeku stoji pod kutem od 90°

VI.

puni, jedri, neispucani kameni materijali

površinski slojevi smrznute zemlje

1,60

-

- strojno se može kopati tek nakon razaranja i

eksplozivom

VII.

A

eruptivne stijene

mulj –

konzistencije s kamenom promjera do 300 mm

1,60

-

alata

- strojno se može kopati tek nakon razaranja i

eksplozivom

- mulj se zbog krupnih komada kamena ili

ljepljivosti ne može kopati i vaditi pumpama

6

KLASIFIKACIJA STROJEVA ZA RAD

U ZEMLJI I STIJENI

STROJEVI ZA RAD U ZEMLJI I STIJENI

STROJEVI ZA ISKOP

VEZANIH I NEVEZANIH

MATERIJALA

BAGERI

STROJEVI ZA UTOVAR

STROJEVI ZA

NABIJANJE

STROJEVI ZA ISKOPE

U STIJENI

KOPACI KANALA

DOZERI

GREJDERI

SKREJPERI

UTOVARIVACI

IS

TO

VA

-

RIV

AC

I

LABUDICE

PO

SE

BN

A

VO

ZIL

A

AUTOCISTERNE

VOZILA ZA

PRIJEVOZ

SILOSA

VALJCI

STATICKI I DINAMICKI

NABIJACI

VIBRO-PLOCE

ALATI ZA

BUSENJE I RAZBIJANJE

BUSECA KOLA

TRANSPORTNA

SREDSTVA

STROJEVI ZA ISKOPE

U TUNELIMA

KIPERI

DAMPERI

JEZEVI

STATICKI I DINAMICKI

VALJCI NA PNEUM.

STAT. I DINAM.

KOMPAKTORI

KOMPRESORI

(POMOCNI

STROJEVI)

TUNELSKI STROJEVI

ZA ISKOPE U

MEKANOM VEZANOM I

NEVEZANOM

MATERIJALU

TUNELSKI STROJEVI

ZA ISKOPE U

CVRSTOM

STIJENSKOM

MATERIJALU

7

STROJEVI ZA ISKOP,

UTOVAR I TRANSPORT

8

1. BAGERI (JARUŽALA)

2. DOZERI

3. GREJDERI

4. UTOVARIVA I

5. SKREJPERI

6. TERETNA VOZILA – KIPERI I DAMPERI

7. SPREGOVI STROJEVA

9

BAGERI

o Vrste bagera prema konstrukciji radnog

tijela

Ø Bager s dubinskom lopatom

Ø Bager s visinskom ( eonom) lopatom

Ø Bager s povla nom lopatom – skrejper

bager

Ø Bager sa zahvatnom lopatom – grajfer

Ø Bager s rotiraju im kopa em

10

o Vrste bagera prema na inu prijenosa

pogona na radno tijelo

Ø Mehani ki

Ø Kod mehani kog bagera prijenos snage s

glavnog pogonskog stroja na radne alate

vrši se transmisijom.

11

Ø Kombinirani – dijelom transmisijski, a

dijelom hidrauli ni prijenos

Ø Hidrauli ni – hidro-prijenos na radne

organe preko cilindara

12

kih i hidrauli kih

bagera

13

Konstrukcijske karakteristike bagera

o Legenda:

o Glavni konstruktivni

dijelovi:

- K – kabina (upravlja ka

ku ica)

- D – donje postolje (ustroj)

- G – gornje postolje (ustroj)

- O – obrtno postolje

- R – ruka (dvodjelna)

- H – hidrauli ki cilindri sa

stapovima za pokretanje ruke

i lopate

- L - lopata

• Karakteristi ne dimenzije:

- B – transportna duljina

- F – duljina donjeg postolja

- I – osni razmak zup anika

14

Konstrukcijske razlike u položaju

ruke bagera

15

Radni dosezi bagera

16

Bager s dubinskom lopatom

- kopa odozgo prema dolje, za

jama i rovova, uobi ajena dubina kopanja 6-8 m

doseg i visina kopanja 8-10 m.

17

Bager s eonom lopatom

Kopa odozdo prema

gore. Pogodan za zasjeke.

Max utovarna visina 10 – 12 m.

Utovarna lopata sa

zubima služi za iskop

(bez zubiju samo za

utovar

18

Bager s povla nom lopatom (skrejper bager)

o Mehani ki bager s

povla nom lopatom – bager

sajlaš ili skrejperski kod

kojih se gibanje kraka i

opreme za iskop upravlja,

pokre e i izvodi pomo u

pletene eli ne užadi

(prakti no zvanih "sajli")

preko vitala i koloturnika

(zovu

"mehani ki" bageri za

razliku od hidrauli nih

bagera). U praksi se esto

nazivaju dreglajni. Koriste

se za regulaciju vodotoka, u

šljun aram i betonarama za

agregate.

o (Slunjski, str. 76. )

19

20

Bager sa zahvatnom lopatom - grajfer

o zahvatna lopata bagera, grajfer (engl. clamshell bucket, njem.

Greifer, m.), vrsta složene dvodjelne lopate bagera po kojoj se u praksi

esto itav bager koji koristi tu lopatu naziva grajfer. Dvodjelna lopata

se prilikom iskopa otvara i zatvara te na taj na in drži i prenosi iskopani

materijal. Sam iskop zahvatnom lopatom mogu je samo u uspravnom

smislu odnosno lopata se spušta i odiže po okomici.Lopata se otvara i

zatvara pomo u hidraulike. (Linari , L . str.)

21

Bager s rotitaju im kopa em - veliki bageri velikog u inka za

srednje teške iskope

(Linari , L . str.)

22