HOTELIJERSTVO KAO GOSPODARSKA AKTIVNOST (7.-41.)

- osnovica gostoprimstva i ugostiteljskih usluga smještaja- gosp. grana ljudske aktivnosti dio tur. gospodarstva gdje se pružaju usluge

smještaja i usluge prehrane, pića i napitaka- turizam (gosp. djelatnost) sustav djelatnosti kojima se zadovoljavaju potrebe

turista za vrijeme njihovog putovanja i privremenog boravka u izabranom tur. odredištu i objektu

- „industrija slobodnog vremena“ objedinjuje gosp. djelatnosti ugost. i hotelijerstva

UGOSTITELJSTVO- ugostiteljske usluge pružanje usluga smještaja, prehrane i pića- korisnik mora biti osobno prisutan da bi se usluga mogla realizirati- gosp. djelatnost (zato što se usluge nude i prodaju na tržištu, a davanje usluga-

koje se ne naplaćuju-ne smatra se gosp. djelatnošću)- organizira, nudi i udovoljava potrebe gostiju za uslugama smještaja, prehrane,

točenja pića i napitaka, ali i nekih dr. usluga- vrši se u različitim vrstama ugost. objekata, s različitom strukturom ugost.

sadržaja- sagledava se s više aspekta:

1. ekonomski2. pravni3. društveni4. kulturni5. politički

- utječe na razvoj drugih gosp. djelatnosti: promet, trgovina, bankarstvo, ostale usluge i proizvodnja roba vezanih za ugost. gosp.

- izvozni karakter „nevidljivi izvoz“

„Ugostiteljska djelatnost je gospodarska djelatnost pripremanja hrane i pružanja usluga prehrane, pripremanje i usluživanje pića i napitaka i pružanje usluga smještaja. Mogu je obavljati trgovačka društva, zadruge, trgovci, trgovci pojedinci i obrtnici, koji

ispunjavaju uvjete propisane za obavljanje te djelatnosti, a po zakonu se zovu ugostitelji, koji mogu biti pravne i fizičke osobe.“

- dijeli se na dvije zasebne gosp. grane:o ugostiteljstvoo tur. posredovanje

- s aspekta obujma gosp. aktivnosti:o ugostiteljstvo u užem smislu (usluga smještaja)o ugostiteljstvo u širem smislu (usluge prehrane i

pića)

- ugost. objekt na glavnom ulazu mora imati vidno istaknut naziv, vrstu objekta, a ako je ugost. objekt za smještaj i njegovu kategoriju, prema standardima koje je propisao zakonodavac

- pružanje usluga prehrane i pića razvrstavaju se u skupine, ali se ne kategoriziraju

HOTELIJERSTVO (tercijarna djelatnost) - dolazi od lat. riječi „hospes“ gostoprimstvo (njemački Gastgewerbe; engleski

hospitality; hotelijerstvo hotels industry; catering usluge prehrane)- aktivnost pružanja usluga smještaja i drugih usluga koje se pružaju na specifičan

hotelijerski način- na gosp. način nudi usluge smještaja i ostale usluge na hotelijerski način, čime želi

osigurati potrebe i motive gostiju, a djelatnicima i menadžmentu osiguranje životnog standarda

1

- potiče, omogućava i stvara razvoj odmorišnog, kongresnog, zdravstvenog, vjerskog te ostalih selektivnih oblika turizma, neovisno o nacionalnoj strukturi turista

- sustavno povezuje : promet, energetiku, komunalne usluge, industriju prehrambenih i industrijskih roba, trgovinu te ljude u najširem smislu

- može se podijeliti na:1. hotelijerstvo2. ugostiteljstvo za smještaj u kampovima i ostalim ugost. objektima za

smještaj

o s aspekta sadržaja vrsta objekta: hotel, aparthotel (usluge smještaja i doručka), turističko naselje (usluge smještaja i ostale ugost. usluge), turistički apartman (obavezno pružanje usluga usluge smještaja u smještajnim jedinicama ustrojenim i opremljenim tako da gost može pripremiti jela), pansion i guest house (usluge smještaja s prehranom + dr. ugost. usluge)

o UGOSTITELJ pravna ili fizička osoba registrirana za obavljanje ugost. djelatnosti u skupini hoteli

pravna osoba koja nije ugostitelj, ali pod uvjetima propisanim zakonom za ugostitelja može obavljati ugostiteljsku djelatnost

o ostali ugost. objekti za smještaj: kamp, apartman, kuća za odmor, soba za iznajmljivanje, prenoćište, odmaralište, omladinski hotel NE smatraju se hotelijerstvom, već ugostiteljstvom za pružanje usluga smještaja u ostalim ugost. objektima za smještaj

o za razvoj hotelijerstva od posebnog značaja bilo je: širenje razmjene dobara, tehnički pronalasci, modernizacija prometa, povećanje materijalne, obrazovne i kulturne razine ljudi te demokracija društvenih odnosa

o faze:1. besplatno gostoprimstvo (svetišta, vjerski obredi, razmjena dobara,

termalni izvori)2. prvobitno hotelijerstvo (nastaje početkom naplaćivanja usluga

smještaja, hrane i pića; hospicij i cehovska konačišta)3. suvremeno hotelijerstvo (nakon osuvremenjivanja prometa parni stroj,

parobrod, pojava željeznice, modernizacija i povećanje sredstava cestovnog prometa)

najveći br. hotela u Europi i u našim krajevima izgrađen je između 1880. i 1900. godine

Razvoj hrvatskog hotelijerstva- još u razdoblju rimskog carstva postojale su ugost. radnje (krčme) za točenje pića i

davanje hrane „rimska gostionica“ u Sisku- u Hrv. se prenoćišta spominju još u 16.st. u svim većim gradovima u unutrašnjosti

(ZG, VŽ, KA) te na primorju (RJ, ST, DU)- u 17. i 18. st. javljaju se različiti ugost. objekti (krčme, gostionice, svratilišta)- prvi se hoteli spominju u prvoj polovici 19.st. u ZG, VŽ- uvođenjem željezničkog i parobrodskog prometa (u dr. pol. 19.st) potiče se razvoj

hotelijerstva - krajem 19. i početkom 20.st. podižu se prvi suvremeni hoteli- Vila „Angiolina“ 1844. 1. ugost. objekt namijenjen dolasku turista s motivom

odmora- Hotel „Kvarner“, Opatija, 1884., posljedica velikog prometnog događaja RJ-

Ljubljana-Beč početak modernog hotelijerstva, građen prema projektima i po uzoru na bečki „Imperial“ prvi moderni hotel u Srednjoj Europi

- 1887., Mali Lošinj, hotel „Vindobona“- 1895., Crikvenica, hotel „Therapia“

2

- 1897., Dubrovnik, hotel „Imeprial“- 1908., Pula, hotel „Rivijera“- 1913., Veliki Brijun, hotel „Neptun“- 6 faza razvoja:

1. prva faza, prvobitno hotelijerstvo (1844.-1884.)- Villa Angiolina; izgradio ju Higin Scarpa u blizin crkve sv. Jakova - arhitektura: historicizam- počeci izgradnje vila za odmor, pansiona i objekata za odmor

aristokracije- prvi pokušaj pružanja kompletnih usluga smještaja i prehrane po

jedinstvenoj cijeni- prvi puta se pojavljuje riječ pansion- prvi registrirani hotel na našim prostorima hotel-svratište A.Tocilja

na Hvaru iz 1848., gostionica sa sobama u Dubrovniku 1854.- prvi hotel (13 soba), 1868. na Hvaru, osniva ga Higijeničarsko

društvo (dioničarsko) Societa Igienica- društvo južnih željeznica iz Beča nastoji od Opatije stvoriti

organizirano malo morsko kupalište-lječilište 1882. kupuju „Villu Angiolinu“ te ju pretvaraju u hotel

2. druga faza, elitno hotelijerstvo (1884.-1914.)- period izgradnje hotela „Kvarner“ 1884. u Opatiji (Društvo južnih

željeznica iz Beča) 1. moderni hotel na našim prostorima godina njegovog otvorenja smatra se rođendanom hrv. hotelijerstva

- arhitektura: historicizam i secesija- započinje gradnja prvog elitnog hotela- prvi puta se javljaju profesije u hotelijerstvu: hotelski kuhar,

sobarice, recepcionari

3. treća faza, hotelijerstvo između dva svjetska rata (1918.-1939.)- ne dolaze nam turisti iz Austrije, Njemačke i Italije, već iz Češke,

Slovačke, državne tvorevine SHS- arhitektura: moderna i art deco- 1925. hotel Esplanade (djelo Otta Rehinga iz Berlina) 1. hotel koji

je obilježio hotelijerstvo 20.st. na prostoru HRV

4. četvrta faza, hotelijerstvo poslije II. svjetskog rata (1945.-1966.)- period poslijeratne obnove- veća posjećenost domaćih turista- masovni posjeti iz: Zapadne Njemačke, Italije, Austrije nakon 1958.- arhitektura: moderna ili socrealizam- masovno zapošljavanje i organiziranje velikog broja škola za

osposobljavanje raznih struka za rad u ugostiteljstvu- 1961. Viša ekonomska škola za ugostiteljstvo, Opatija

5. peta faza, razvijeno tržišno hotelijerstvo (1966.-1990.)- faza snažne kvantitativne izgradnje u hotelijerstvu duž cijele hrv.

obale- „Marijan“ Split, arhitekt L. Perković- hotel „Ambasador“, Opatija, arhitekt Z. Bregovac- arhitektura: moderna, sljedbenici moderne, postmoderna, hich tech,

dekonstruktivizam- proces masovne litoralizacije stanovništva iz unutrašnjosti- prevladavaju hoteli srednje kvalitete (82% svrstano u B kategoriju)- nedostaci vode, gužve na cestama, nepregledne kolone na

trajektnim pristaništima, overbooking, prvi charter letovi, loše telefonske veze prema emitivnim centrima

6. šesta faza, hrvatsko hotelijerstvo u restrukturiranju (1991. nadalje)

3

- period adaptacija, sanacija i dogradnja- arhitektura različitih stilova (post moderna ili liberalizam)- „Zagreb Sheraton Hotel“ arhitekt M. Turkulin, otvoren 16.01.1996.,

izgrađen u stilu zakašnjele postmoderne s primjesama liberalizma- faza završava s procesom privatizacije (sa 2005.g.)

SVJETSKI HOTELSKI LANCI I HOTELSKI BRENDOVI - vrste grupacija hotela s aspekta brendinga:

1. NEZAVISNI HOTELI hotel koji posluje bez ikakvog vezanog standarda s bio kime samostalno i nezavisno vode svoju poslovnu politiku, marketinšku politiku, politiku

prodaje i cijena i zauzimaju svoju specifičnu nišu na tur. tržištu rijetko su uvršteni u globalne distribucijske sustave (GDS) baza podataka

koju koriste putničke agencije za rezervaciju tur. usluga posluju u velikim gradovima kao mali hoteli nižih standarda i srednje i niže

kvalitete

2. HOTELSKI LANCI hotel koji je povezan u hotelske lance temeljem franšiznog ugovora, ugovora u

menadžmentu, ugovora o najmu ili konzorcij o zajedničkim poslovima prodaje i marketinga- hotelski rezervacioni sustav

hotelski lanci su sustav povezanih hotela s prepoznatljivim imenom i zagarantiranim standardom iza kojeg stoji tržišno poznato ime

dužni su poštivati prihvaćene standarde, a za standarde dužni su platiti ugovoreni iznos

brend marka, ime pod kojim se neka usluga ili roba javlja na tržištu „Branding is the name of the game“ pokazuje važnost poznavanja svih dobrih i

loših strana hotela kao nezavisnog hotela brending je garancija konzistentne kvalitete; proces odlučivanja kojim kompanija

odlučuje koje će usluge nuditi na tržištu povijest brendova seže na kraj 19. i početak 20.st u uvjetima nastanka ind.

revolucije i masovne proizvodnje Brand tj. brendovi su simboli i pojmovi zagarantirane i standardizirane kvalitete

usluge ili proizvoda, koji se nudi kupcu-gostu na tržištu

VELIKANI SVJETKOG HOTELIIJERSTVA:1. CESAR RITZ2. ELLSWORTH STATLER (uveo standarde)3. CONRAD HILTON (razvio sustav planiranja, stalne kontrole cijene i troškova,

potrebu svakodnevnog usklađivanja broja radnika s dinamikom posla u svakodnevnom odjeljenju hotela, kao i planiranje potrošnje potrebne energije)

4. RALF HITZ5. ERNEST HENDERSON (osnivač hotelskog lanca „Sheraton“)6. HOWARD DEARING JOHNSON (pionir motela)7. J. WILLARD MARRIOTT(osnivač am. Mariott International korporacije; smatra

se osnivačem ceteringa)8. KEMMONS WILSON (osnivač najvećeg međunarodnog hotelskog lanca

Holiday Inna; 1. otvoren 1952., 100.-ti 1959., 1000.-ti 1968.= danas > 1900 u cijelom svijetu)

1896. po prvi se puta javljaju hoteli u lancu (njih 15) kako bi bili prepoznatljivi na tržištu i potencijalnom gostu jamčili kvalitetu kuju nude

u Europi se javljaju kasnije iza 2. sv. rata

4

ciljevi: povećati kvalitetu usluge, povećati profit, proširiti utjecaj na nova turistička tržišta

hoteli u hotelskom lancu mogu biti povezani na sljedećim osnovama:1. potpuno vlasništvo

- vrsta povezivanja hotela u hotelski lanac u kome je nositelj standarda ujedno i potpuni vlasnik hotelskog standarda i hotela u kome ga primjenjuje

2. franšizni ugovor- ugovor kojim se povezuju hoteli u hotelski lanac u kojem postoje

dvije ugovorene strane: vlasnik franšize (franšizor), tj. onaj koji daje standarde, davatelj franšize, a s druge strane je hotel koji po ugovoru prima franšizu (franšizant)

- „franchising“ oblik podugovaranja kod kojeg poduzeće daje ovlast drugom poduzeću da koristi njegovo ime i prodaje njegovu robu i usluge

- franšizant dobiva: hotelske standarde, pravo iskorištavanja franšize (prava), uređenje hotela, zajedničku prodaju, logotip i sva marketinška prava nastupa na tur. tržištu

- obvezuje se plaćati nadoknadu, ali i poštivati sve standarde navedene u ugovoru

- naknada se obično plaća obročno, vezana je postotkom na ukupan promet, a ponekad na čisti profit

- ugovori traju 2-10 godina (pr. Cedant Corporation)

3. ugovor o menadžmentu- ugovor kojim se povezuju hoteli u hotelski lanac u kojem postoje

dvije ugovorene strane koje su međusobno povezane zajedničkim interesima

- ugovor između pravne osobe koja je vlasnik hotela, i menadžmenta kompanije koja daje standarde, pravila i garantira kvalitetu i zaštitu kvalitete na tržištu

- menadžment korporacije zarađuje s osnova članarina, pristupnice, udjela u rezervacijskom sustavu, naknade za izobrazbu

- ovakvi se ugovori sklapaju obično između velikih hotelskih poduzeća iu mješovitom vlasništvu u trajanju od 7-10 god. ili na neodređeno

- pr. Marriott International

4. ugovor o najmu- ugovor kojim se povezuju hoteli u hotelski lanac u kojem postoje

dvije ugovorene strane koje međusobno uređuju svoje odnose, ali u odnosu na druge načine povezivanja u lanac dodatno regulira najam hotela

- vlasnik hotela zarađuje od najma rizik minimalni- vlasnik branda zarađuje poslovanjem s brandom rizik

maksimalan

5. hotelski rezervacijski sustav-konzorcij- korporacije koje pružaju marketinške i rezervacijske usluge,

kontinuirano unapređuju svoje tehnologije i šire globalnu distribuciju

- konzorciji su veliki sustavi koji obuhvaćaju različite kategorije hotela, vlasništva i interesa

- pr. Pegasus Solutions

Hotelska ponuda i potražnja potražnja za hotelskom ponudom može se podijeliti na:

5

1. idealnu skupinu (korisnici hotelske ponude kod kojih postoji formalna svijest i objektivna potreba za odmorom, zabavom, rekreacijom ali nisu u mogućnosti zadovoljiti tu svoju potrebu jer ne raspolažu potrebnim sredstvima)

2. potencijalnu skupinu (korisnici hotelske ponude s potrebama i materijalnim mogućnostima za zadovoljenje svojih zahtjeva i želja)

3. realnu skupinu korisnici hotelske ponude koji imaju i turističke potrebe i sredstva za

njihovo zadovoljenje, na temelju čega donose i konačnu odluku o odlasku na odmor u određeni hotelski objekt)

Specifičnosti i karakteristike usluga u hotelijerstvu:1. nedodirljivost usluge2. istovremenost „proizvodnje“ i konzumiranja usluga3. participacija gosta u proizvodno-uslužnom procesu4. raznovrsnost usluga5. prolaznost-potrošnost hotelskih usluga6. odnosi povjerenja

Cjelokupna se ponuda hotela može podijeliti na: direktne (aktualne su pri dolasku hotelskog gosta; usluge smještaja, hrane i

pića) indirektne (dolaze do izražaja tijekom boravka gosta u hotel, a uključuju

hotelske usluge kao: sport, garažiranje, kupovina suvenira)

1995. „Pravilnik o razvrstavanju, minimalnim uvjetima i kategorizaciji ugostiteljskih objekata“ počela se kategorija hotelskih objekata označavati zvjezdicama

2002. donijet „pravilnik o razvrstavanju i kategorizaciji, posebnim standardima i posebnoj kvaliteti smještajnih objekata iz skupine „hoteli““ hoteli se kategoriziraju u 4 kategorije i označavaju se s najmanje 2 do najviše 5 zvjezdica

Broj kategoriziranih hotela u RH

HOTEL KAO POSLOVNI OBJEKT (45.-56.)

„Uredbe o ugostiteljskim poduzećima i radnjama“ hoteli su ugost. gosp. organizacije s većim ili manjim brojem soba, koje korisnicima usluga iznajmljuju, za privremeni smještaj, ležaje u namještenim sobama ili namještane sobe s uređajima i namještajem veće udobnosti i uz usluživanje, od strane posluge veće stručnosti

6

Radić hotel je veći i bolji ugost. objekt, posebna građevinska cjelina, koja ima najmanje 15 soba ili apartmana koji se izdaju gostimaFrlić tehnički aspekt, ekonomski aspekt, organizacijski aspektPeter Collin građevina gdje putnici iznajmljuju sobu za najmanje jednu noć ili koriste usluge prehrane u restoranu ili koriste usluge pića u baru, ali i gosti koji ne koriste usluge smještaja mogu koristiti usluge prehrane i pića

Pregled vrsta i tipova hotela prema ...

Temeljne značajke hotela prema našem zakonodavstvu su:da je to kategorizirani ugost. objektda je to ugost. objekt s najmanje 5 smještajnih jedinicada se u hotelu gostima izdaju sobe ili hotelski apartmani (a ne postelje)da se u hotelu pružaju usluge smještaja i doručka (a mogu se pružiti i ostale usluge)da po svom položaju, izgledu, uređenju, ugrađenoj opremi i uslugama gostu pruža punu udobnost

Depadansa sporedna zgrada koja je u sastavu hotela, s kojom može biti povezana komunikacijskim hodnikomHotel kategorizirani ugost. objekt za smještaj u kojem se gostima iznajmljuju sobe ili apartmani te pružaju usluge doručka i ostale usluge u zavisnosti od kategorije i tipa hotela

Hotelski traktovi: 1. hotelski ili smještajni trakt onaj dio hotela kroz koji se pretežito kreću i u kojima dominantno borave gosti ulazi, ulazne prostorije, društvene prostorije, stambene prostorije, sanitarno- higijenske prostorije, pomoćne prostorije na katovima; trgovačke prostorije, obrtničke prostorije i bazeni za kupanje

2. ugostiteljski trakt smještene su prostorije (ugost. objekti) za pružanje usluga prehrane, točenja pića i napitaka te razonodu gostiju restorani i barovi

3. ekonomsko-tehnički trakt praonica rublja, garaža, radionice, palionica smeća, ekonomat, gospodarske zgrade, odjeli za lovačke pse, prostorija za centralno grijanje i toplu vodu (kotlovnica)

7

Hotelski proizvod materijalni i nematerijalni (opipljivi/neopipljivi) elementi, a ogledaju se u lokaciji hotela, njegovom izgledu, sadržajima i osoblju koje u njemu radi

Karakteristike hotelskog proizvoda:1. neprenosivost (konzumacija na samome mjestu)2. točnost ponude i povezanost u trenutku proizvodnje i konzumacije

4 tipa proizvoda:1. početni (neodređeni, opći) proizvod2. očekivani proizvod (nešto što ga razlikuje od konkurencije)3. kompletni (integralni, dopunjeni, potpuni) proizvod (izvan uobičajenog za

određenu kategoriju)4. potencijalni (mogući) proizvod (sustav aktivnosti istraživanja radi stjecanja

i zadržavanja konkurentskih prednosti i trajne diferencijacije

Osnovne hotelske usluge:1. usluga smještaja2. usluge prehrane i pića

Ostale hotelske usluge:1. evidentirane i plaćene: garaža, usluge pomoćnog kreveta, pranje rublja,

telefon, čuvanje vrijednosnih stvari2. nisu evidentirane: izložbe, usluge plesa, programi animacije, razne informacije,

usluge zabave, dobrodošlice, davanje besplatnih prostora i opreme...

Funkcija je marketinga pripremiti sve što je potrebno za uspješan plasman proizvoda i usluga na tržištu, a to je:

1. istražiti tržište2. izabrati ciljne skupine kupaca3. organizirati prodajne kanale4. pozicionirati proizvod5. definirati uvjete prodaje6. organizirati promotivne aktivnosti praćenja prodaje i kontrolu nad zbivanjima u

tržišnom okruženju

PITANJA:3 pitanja ona sa gostoprimstvima,(prvobitno,prvobitno, suvremeno), koje godine je otvorena ona skola, kako se usluge prodaju, u kojoj je fazi ESPLANADE bio, 2 pitanja sa onim ekonomsko-tehnicki u hotelski trakt e i ona izreka, branding is ...the name of.. bla bla. i dalje se nismo mogli sjetit,

a ova pitanja su sa facea stavili;od koje rijeci dolazi riječ hotel (hospes), koje razdoblje započinje otvaranjem hotela ambasador, koje razd. zapocinje otvaranjem hotela kvarner, onda nešto ugl. odgovor je villa angiolina u opatiji, kako se zove 5 faza hotelijerstva u hrvatskoj i u kom je razdoblju, koliko osnovnih traktova ima u hotelu(3) kad se javljaju prva prenoćišta, ...gdje se upotrijebila prva riječ hotel, latinska izreka hospes, 3 trakta,

8

hotelski trakt, kako se zove hotel na Velikom Brijunu-otvoreno, u kojoj fazi je sagrađen hotel Kvarner, franšizni ugovor-otvoreno, tko putuje radi poslovnih obveza-poslovni ljudi i još jedno takvo je bilo di ti sama riječ kaže šta je odgovor

9