DRZ.--1.\ .;.JI . \RI-IIV lJ SL.\VONSK0\1 BRODl l

GRADITELJSTVO u

BRODU NA SAY! I

SLAVONSKOM BRODU L. dokum~ntima Dr-Zanwg arhiva

u Sla1·onskom Brodu

IZLOZBA

SL. \\ '0!\SKI BROD. 1999.

DRZAVNI ARlllV U SLAVONSKOM BRODU

GRADITELJSTVO U BRODU NA SAVI I SLAVONSKOM BRODU

U DOKUMENTIMA DRZAVNOG ARIDVA U SLAVONSKOM BRODU

~

IZLOZBA

U POVODU 40. OBLJETNICE OSNIVANJA I RADA DRZAVNOG ARIDVA U SLAVONSKOM BRODU

I TJEDNA ARIDVA REPUBLIKE HRVATSKE

SALON BECIC, TRG IVANE BRLIC- MAZURANIC

23.04.1999. - 3.05.1999.

SLAVONSKI BROD, 1999.

UVOD

Grad Brod I Brod na Savi I Slavonski Brod

dijeli sudbinu drugih panonskih gradova koji imaJu

kontin uitet naseljavanja jos iz predpovijesnih vremen a, a

gradskog ob lika zivlj enj a. iz rimskog doba i srcdnjcg

vij eka. On i. nazalost, ncmaJu sacuvanih vidljivih

gradite lj skih spomc nika iz tih razdoblja kao Dalmacija

iii Hrva tsko primorje. Svjec!occnja o grac! itcljskim

ob li cima iz antickih i srec!njevjekovnih razc!ob lj a mogu

sc naCi samo u arh eoloskim nalazima pisanim

c!okumcntima. Krivci za to su , kako mate rij a li kojima

se grad ilo u ovim krajcvim a i klimatski uvj e ti , tako i

pustosenja kojim a su ovi, lako prohoc!ni krajevi , bili

izlozcni tijekom brojn ih migracij skih osvajacki.h

pohoc!a. Osnovn i gractevinski matcrijal na poc!rucj u

grac!a Broda sve do srcc!ine 19. st. bilo jc c!rvo, c!rvo

prcmazano glinom i suscna opcka. Visoki stupanj vlagc,

cestc pop lave Ll vrijemc c!ok jos nisu bili regulira ni

voc!otoci i cesti pozari brzo su unistava li naselj a. Stoga,

c!anasnji grad Slavo nski Broc! poznaje vidljivu

grac!i telj sku bastinu tek oc! kra ja 17. Stoljeca vremena

poslije oslobactanja od Turaka.

Buc!uci cia Slavonski Brod jos nema naptsanu

znanstvcnu mo nografiju koja bi sustavno i znanstve no

obractivala graditeljstvo, ciij JC ove izlozbe ukazati na

bogatstvo pisanih izvora koji se cuvaju u Drzavnom

arhivu u Slavonskom Brodu. Brojni spisi, nacrti ,

regulatorne osnove i sl. mogli bi biti cvrst putokaz

istrazivacima i znanstve ni temelj za njihova istrazivanj a.

fzl ozeni c!okumenti bi mogli biti poticaj i svima onima

koj i vole ovaj grad ci a ozive sjecanja na ljepote

nj cgovih starina. One jos i danas postoje na mnogim

mjcstima u grac!u unatoc teskim razaranjima koja je

Broc! dozivljavao kao malo koji grad u Hrvatskoj ,

kako tijekom daleke proslosti , tako i tijekom drugog

svjc tskog i nedavnog Domovinskog rata koje i prec!obro

pamti vcCina zitelja ovoga grada . Osim sacuvanih

objeka ta rijetkih ambijentalnih cjelina, dokumenti

svjedoc~ . ~a grad Brod ima i bogatu pisanu kulturnu

bastinu s obiljem poc!ataka o graditeljstvu, kako u

Broc! u, tako na sirem poc!rucju bivse Kotarske

oblasti. Najbogatiji izvor je c!okumentacija nastala radom

Gractevnog odbora Gradskog poglavarstva Slavonski

Brod, sacuvana oc! sredine 19. stoljeca. Vee 1871.

Broc! je imao vrlo aktivan Odbor za poljepsavanje

grac!a koji je cak izrac!io i Pravila za gradnju.

( Prilog 1. )

/Prilog I . I

.spu w kojettt •• q>Ofrlinje rod Oc/bora Zll poljeplawmje grada, 1871. IDASB.f YKB. blt.l9/

Dijclove navcdenc dokumentacijc koristili su

mnogi znanstvcnici i a rhitekti - prakticari, a osobito u

novije vrijemc grupa arhitckata iz Zagrcba, koja je

izradila prijedlog novog urbanistickog rjescnja Trga

Ivane Brlic - Mazuranic u Slavo nskom Brodu. Mcdutim,

sustavna. cjclovita, znanstvena obrada graditc lj stva g rada

Broda. kroz sva povij esna razdoblja, tck ceka

istrazivace.

Namjcra, a ni objektivne mogucnos ti ovc izlozbe

nisu bile da sc znanstveno i cjc lovito obuhvati sva

proble matika graditcljstva u grac!u Brodu , vee da se

s iroj javnosti , StO JC to vise mogucc, pribJizi sva

raznovrsnost intrigantnost dokumcnata koji su

nedovoijno pozna ti i koristcni. Nastojali smo biti sto

manje subj ektivni, tc pri izboru clokumcnta sto

objcktivnijc ukaza ti na sl iku povijesnc grad itc lj skc

realnosti u kojoj sc gradio si ri o grad Brad od

vremena oslobadanja od Turaka pa svc do

sedamc!eset ih godina ovoga stoljcca , upravo o noga

razcloblja o kojem se cuvaju dokum e nti raznih

stvarate lj a u · Drzavnom a rhivu u Slavo nskom Broc!u.

Izbor dokumenata za izlozbu napravlj e n je iz

s ljedecih arhivsk ih fonc!ova: Gradsko poglavarstvo

2

(magistral) slobodnog voj nog komuniteta Brod (1781. -

188 1. ). G radsko poglavarstvo Broda na Sa vi I Slavonskog Broda (1881. - 191 8.: 1918. - 1941. i 1941.

- 1945.) . Narocln i odbor grada Slavonskog Broda (1945.

1952.) Narodni odbor opCine Slavonski Brod

Vanjski (1952. - 1955.) , arodni odbor gradske opCine

Slavonski Brod (1952. - 1955.) . Naroclni oclbor opCine

Slavo nski Brocl ( 1955 . 1962. ). Skupsina opCine

Slavonski Brocl (1963. - 1970 .), "Izgraclnj a" - gradevinsko

poduzccc u Slavonskom Brodu ( 1945. 1969. ),

Gradcvno poduzecc "Bra tstvo" Slavo nski Brod (1948. -

1958.) i Odbor za grad nju Spo me n doma "Duro Salaj"

Sl avo nski Brocl ( 1958. - 1972. ).

lzlozba se sastoji od sedam cjelina:

l. Rae! Gradevnog odbora Gradskog poglavarstva i

regulatornc osnove ( urbanisticki planovi ) Broda

na Savi I Slavonskog Broda

II. Objekti javnc namjene: uprava, sudstvo, skolstvo,

kultura, zdravstvo, socij a ln a skrb i sport

III . Sakra lni objekti

IV. Stambcni objekti

V. Gospodarski objekti

VI. Komuna lna izgraclnja

VII. lzgradnja prometnica

3

Povijest izgradnje grada do 1871.

Buduci da danas nem a vidljivih ostataka

rimskog grada Marsonijc, ili po najnovijim arheoloskim

otkriCima Marsunnije, koja se, vjerojatno, nalazila na

mjestu kasnijeg Starog gracla, nazivanog i Ovar,

Vukovac, Mali Samac i Gornji grad, sa sigurnoscu se

maze tvrditi da se suvremeni grad Brod urba nisticki

razvio na temeljima onog dijela grada koji su u

srednjem vijeku zasnovali Berislavici. Taj clio grada se

poslije oslobadanja od Turaka nazivao Donji grad. Dok

se Stari ili Gornji grad razvijao spontano, osobito

njcgov stambeni clio, bez cvrstog rasporeda kuca, novi

grad je imao sve karaktcristikc planski zasnovanog

gtada. Raspored utica bio je diktiran pravokutnim

oblikom hedema unutar kojih su se nalazile tri uzduznc

i dvije poprecne ulice. To je clanasnje Seta liste brace

Radic (tada Savska utica , Kopitni put ili kasnije

Mollinarievo setaliste), Utica Ante Starcevica (tada

Srednja utica , kasnije Gospodska, Skolska Banska

utica) i Utica Matije Mesica (tada Rasolska i neko

vrijeme Crkvcna utica). Poprecnc su bile utica Ivana pl.

Zajca (tacla Utica Sv. Ivana) Preracloviceva,

pretpostavlja se, danasnja utica Tome Skalice. Na

mjestu danasnjeg Trga Ivane Brlic - Mazuranic i tacla

je bio Trg ali je bio podijeljen na elva clijela i zatvoren

od Save kucom zapovjednika tvrdave.. Uz Franjevacki

samostan bio je Samostanski trg, kasnije Trg Sv.

Trojstva.

Gradcvne linije utica i trgova zasnovanih u

srednjem vijeku postoje sve do clanas. O snovna

prometnica od istoka prema zapaclu bila je danasnja

Utica Ante Starcevica koja je spajala istocna i zapadna

vrata gracla. Iz grada su vodile tri ceste, jedna na

zapad prema Starom ili Gornjem gradu i dalje prema

Pozegi , druga na sjever prema Podvinj u i Grabarju i

treca prema istoku, prema danasnjem groblju i selima

uz Savu. T a kav raspored utica i puteva vidi se na

planovima koje su izrad ili topograf Francois Nicolas

Sparr de Benstorf 1697. i vojni inze njer i arhitekt.

Pen·eta de Silc J 715 . Deta ljan opis topografskog izgleda

gracla na osnovi navedenih karata dao je dr. Mirko

Markovic u monografiji Brod: kulturno povijesna

monografija. On za kljucuje da su Turci nastavili koristiti

i staru i novu broclsku varas, te da su ih nazivali

Gornja (Stant) Donja (Nova) broclska varas.

Vremenom su Turci nastanili i Srednju brodsku varas

koja sc nalazila na mjestu clanasnje tvrclave. dok un se

na danasnjcm Trgu Ivane Brlic - Mazuranic nalazilo

groblje.

drvc na

Na istocnom

franjevacka

kraju

kape la

Donje varosi nalazila se

posveccna Sv. Trojstvu.

Oclm ah iza njc na lazili su sc istocni bcdemi.

Prilikom povlacenja Turaka Brocl JC ostao

opustosen, a vje rojatno spaljen, bez zitelja.

Zahva ljuju Ci nj egovom vojno strateskom znacenju za

Habsbursku mon arhiju , on JC vrlo brzo obnavljan. 1

Brojnoj vojnoj posacli , kao i brojnim izbjeglicama iz

Bosne Herccgovine, morao se osigurati smjestaj.

Obn av lj ani su i stara utvrda i obje varosi . Kuce, crkve

i utvrclc gradcnc su u prvi mah od drveta i ilovace

iako cc se uskoro poccti peCi i cigla , osobito za

gradnju nove tvrdavc. Tip drvene kucc ostao · jc,

za hva ljuju ci pravilima gradnje koje je nametala vojska ,

pri sutan u Broclu svc do srcclinc 19. st. , tc se on moze

vidjcti na starim razglednicama, slikama • Vasilja

Antipova. a poncgclj e, jos i danas, u starom dijelu

grada .

Ubrzo na kon oslobac1 a nj a Broda od Turaka

Habsburska mona rhij a je donij c la oclluku o izgradnji

nove tvrc1 avc na mjestu turske Srcclnjc varosi i ta cc

ci njc nica biti jcdan od bitnih cimbenika usmjeravanja

cjc lokupnog urbanistickog razvoj a gracl a Broda sve do

clanasnjih dana.

Buduci da je clr. Mirko Markovic detaljno

opisao gracliteljski pocluhvat nastanka tvrdave, te da je

tijekom 1998. publicirana cjelovita znanstvena

monografija Brodska tvrdava mr. Josipa Kljajica , na

izlozbi ce se pitanja odnosa tvrdave, vojnih vlasti i

grada doticati samo toliko, koliko to bude najnuznije za

uocavanje bitnih pravaca izgradnje grada.

Do prve vece intervencije u zatecenu

urbanisticku strukturu grada doslo je rusenjem zapadne

strane gradskih bedema buduCi da su oni neposredno

smctali izgradnji tvrc1ave cija je velicina prelazila

siobodan prostor. Osim bedema srusen je ubrzo i clio

kuca koje su se nalazile zapadno od trga, tako da je

gotovo trecina srednjovjekovnog grada pokrivena

va njskim krakovima tvrc1ave. Sve do prosle godine nije

sc moglo utvrditi gdje su se tocno nalazile zapadne

granicc srednjovjekovnog gracla. Tek su najnovija

arheoloska istrazivanja Muzeja brodskog Posavlja ,

provcclena 1998., potvrdila lokaciju bedema i zapadnih

vrata grada na prostoru uz same bcdeme tvrdave.

Vee na planu gracla koji jc izradio ing. Perreta

1715 .g vidi se da je srusen istocni bedem iza

Franj cvackog samostana kako bi se omoguCilo sirenje

5

... ,.

... 11' , ,. .. ,., ,

/ ;

I Prilog 2. I . ·e~;e Save lz 1878.

Nacrt diJ•i..• obalojurvrrk VKB ~ 21 I I DASB, · •

grada na istok. T aj ee se dio grada tijekom 18. i 19.

st. najbde siriti. Plan grada iz 1715.g. ukazuje na

cinjenicu koliko je rij e ka Sava snazno utjecala na

razvoj grada. Cijeli grad je okrenut rij eci jer uz rijeku

nije bilo bedema. Pretpostavlj a se da ih je vremenom

odnije la Sava, a izmectu Franjevackog samostana i rijeke

postojao je ni z od cak 18 kuea. Medutim , kako je Sava

na svojoj lij evoj oba li i okuci kod Broda imala veliku

udarnu moe, ana Je svake godine odnosil a znatne

dije love obale. Sve su ave kuee , stoga, vremenom

nesta le Sava jc zaustavljena tek kada je obala

ucvrseena dubokim pilotima j ozidana debelim slojem

kamena. Utvrctivanje oba le Save bio je jedan od

najveeih poslova i gradskih ,

18. i 19. Stoljeea I Prilog 2.

vojnih grad ite lj a tijekom

lzvjestajni plan o stanju Broda njegove

rvrct ave 1763.g. posebno jc znaca1an JCr sc na nJemu

prvi puta jasno vidi da SLI vee do tada Sruseni i

sjeverni bedemi grada , te su sc sa mo jos vidjeli opkopi ,

kao i da je zapocelo si renj e grada prema sjeveru na

prostor kasnije Siroke ulice (sokaka), danas Ulice kralja

Pe tra K.resimira IV. Gradnja , mect utim , nije zapocela od

Trga, vee od istocne st rane , od zupne crkve Sv.

Stjepana. danas crkve Gospc od Brze PomoCi , na

propisanOJ udaljenosti od tvrdavc. Srednja ulica (Uiica

A. Starceviea) do tada je vee dobila odvodne kanale s

obje strane kolnika i ani su prelazili i preko trga, a

preko njih su bili mostiei . Trg je jos i tada zatvoren

kueama s juzne i sjeverne strane u ravnini danasnje

ljekarne. Rasolska (Mesieeva) ulica se protezala do

drvene zupne crkve Sv. Stjepana oko koje je ostavljen

prostor za novoplanirani trg. T ada se vee naziru i trase

danasnje Gundulieeve, Strossmayerove, Ulice Sv.

Florijana. a svuda se na tom sirokom prostoru vide na

planu razbacane kuee, vjeroj atno gospodarske zgrade iii

kuce zitelja Broda koji su se u velikom broju bavili

ratarastvom o cemu svjedoei popi s koji je zabi!jezio

Ig11j a t Alojzije Brlie u svojim UspomenaiiJa na stari

Brad.

U tzv. Gornjoj varosi , izmedu danasnjih utica

Sv. Nikole T ave lica i Ha nibala Luciea na planu iz

1763.g. vidi se da je stara utvrda uklonjena iako jos

postoj e zemljani nas ipi . Preostale zgrade utvrde

koristcne su za sanitarni Kontumac, a stambene kuee

su n"epravilno razbacane iza bivsc utvrdc u meandru

Mrsunj e.

U vnJeme vlada nj a kralja Josipa II izvrsen Je

u Hrvatskoj prv1 strucni katastarski premjer zemljista.

Z a podrucje Broda i okolice detaljnu katastarsku kartu

7

s numeriranim katastarskim cesticama izradio je kadet

Franjo Reixler tijekom 1780. i 1781. Ta ce katastraska

karta biti podloga za izradu mnogih parcijalnih

gradevinskih planova pri utvrdivanju pravaca novih ulica

trgova. . Na katastarskoj karti IZ 1780. mogu se

utvrditi prve precizne granice imovne opcine Brod.

Ona se protezala, gledano od Save, od usca Mrsunje

prema sjeveru starim koritom potoka Glogovice do

mosta preko kojega je prolazila cesta za Podvinje,

potom preko Yelikog polja prema istoku cto spoja

Osjecke ceste koja jc isla izmedu Podvinja i Bukovlja

preko pasnjaka Pitmanovkc i Duiicc na jug do Save

zaob il azeCi selo Gornjli Yrbli.

Ova karta ukazujc na librzano sircnje grada

prema istoku tako da je vee na Yijlisli sagradcn i novi

Kontlimac liZ skelli , dok je stari , li Gornjoj va rosi ,

napusten. Zitelji Gornje varosi prescljcni Sli na cestli

koja je vodi la prema Gromacnikli, te jc tako nastao

danasnji Brodski Yaros liZ clanasnjli Zagrebackli ccstu.

Ceste ucrtane na tom planu postal cc osnovni pravci

naseljavanja i izgradnje grada u drligoj polovici 18. i

tijekom 19. s.toljeea. Na brzo sirenjc gracla !ZVan

granica starih bedcma utjecalo je, ne samo brzo

povecallJC broja zitc lj a grada, do kojcga je doslo

dolaskom brojnih obrtnika potrebnih kocl graclnjc

tvrdave, vee i Cinjenica cia Sli vojne vlasti od 1775. na

dalje insistiralc na preseljavanjli zitelja grada Broda

izvan dohvata tvrdavskih topova i na rusenju postojeCih.

osobito zidanih kuea. Bio je odreden tzv. esplanadni

prostor sirok izmedli 350 i 600 hvati (570 do 1140 m).

slikovito receno, od tvrdave do Franjevackog samostana.

Do 1783. vee su bili sruseni javni , opCinski objckti:

stara zgrada magistrata, tzv. Yaroska kliea, koja se

nalazila blizu mjesta na kojem ee kasnije biti sazidana

Gradanska liciona, danasnji Strojarski fakultet , Solana

uz Savu, tridesetnica cinovnicki stanovi . Od tacla

pocinjc novo razdoblje li izgraclnji gracla. Te 1783.g.

osnovano je graclsko povjcrenstvo od uglednih gradana

koje je napravilo popis (nasastar) procjenli svih

postojeCih zgrada na esplanaclnom prostoru, njih 384.

koje je trcbalo prcscliti na pasnjak Balatin, clio grada

iza Zlipne crkve do clanasnjc liiice Andrijc Stampara. Iz

popisa Povjercnstva vicli sc cia je, osim vee srlisenih

opeinskih zgracla, bi lo jos sa mo 5 ziclanih kliea li

vlasnistvu cig lara, loncara, pivara i dvajli trgovaca

jcclna polliziclana, dok Sli svc ostale kliee bile drvenc

konstrukcijc. Navecleni popis ne navocli grac1cvinc koj c

Sli bile tzvan csplanaclnog prostora, kao naprimJer

Franjcvacki samostan.

8

IPrilog 3. I

Nacrt dije/a FranjevaOwg •amostmw.. 1949. I DASIJ,J NOO SB (dDdaJak), kut. 51 I

Svc do 1845. zitelji Broda 111SU smjeli zidati

kuce opekom, pa cak ni dimnjake, sto je imalo z-a

posljedicu pojavu cestih poza ra koji hi progutali cijelc

gradske cetvrti 0 cemu autcnticno svjedoci Kronika

Franjevackog samostana. Stoga Brad nema mnogo

starijih gradevina od sredinc 19. st.. Upravo od tada

datira i dokumentacija o graditeljstvu koju posjeduje

Drzavni arhiv u Slavonskom Brodu. Dokumentaciju iz

ranijih razdoblja takoder jc najvecim dijelom progutao

poza r 1859.g. Zato ova iz lozba maze nesto samostalnije

dokumentirati graditeljstvo tek ocl navcdenog razdoblja.

Od znacajnijih gradevina koje u Brodu i da nas

postoje iz razdoblja prije sredine 19. stoljeca maze se

sa sigurnoscu utvrditi postojanje, osim tvrdave,

kompleksa Franjevackog samostana , zupne crkva Gaspe

od Brze Pomoci za koju dokument ka ze da je zidana

"pocetkom 19. st." i nekoliko clrvcnih stambenih kuca

od kojih neke datiraju mazda jos iz 18. stoljeca. 0 zicl a nju Franjevackog samostana kao najmonumentalnije

civilne gradevinc, u dokumentaciji Drzavnog arhiva u

Slavonskom Brodu , naza lost, ncma dokumenata. lpak

ovaj kompleks gradevina moramo svakako istaknuti

gotovo kao zastitni znak Broda. I Prilog 3. tabla 1. I i

citirati poznatu OCJCilU nasc istaknute povjesnicarke

pmjetnosti Angclc Horvat po kojoj JC Franjcvacki

samosta n u Brodu "najreprezcntativniji klaustar

samostanskc arhitckturc Hrvatskog sjevcra" ujcdno

"jedna ocl naj markan tnijih baroknih gradevina na

podrucju Slavonijc". G raden jc od 1724. do 1770 ..

najprijc za padno krilo s crkvom, potom postupno

juzni, pa sjcvcrni i konacno istocni trakt. Gradnja same

crkve trajala je od 1727 . do 1749. I kasnijc je bilo na

samostanu gradevinskih radova, adaptacija i popravljanja.

Najpoznatiji clio sa mos tana je sredisnji prostor. vrt s

bunarom, okruzcn sa SVC cctiri Strane hodnicima koji

su nadsvodcni snazni m "bacvasti m" kamenim boltama i

stupovima.

U navcd cnom razdob lju do sredi ne 19. st.

ccntar grada bio jc oko Franjevackog samostana. I Prilog 4. i 5. I Uz Samostan su sc nalazili Gradski

magiastrat I Prilog 6. I skola , zidani od cv rstog

gradcvinskog matcrijala, tc drvcnc sta mbcnc zgradc

is taknutih brodsk ih ob itclji.

Tek nako n ukidanja zab ranc gradnjc cvrstih

objckata u ccntru grada, pocctkom 19. st. zapocclo jc

novo razdobljc graditcljstva u g rad u Brodu . Ono sc

podudara i s najintcnzivnijim razdobljcm gospoda rskog i

dcmografskog razvitka g rada do kojeg dolazi uslijcd

postupnog ncstajanja voj nc opasnosti i intcnziviranja

10

~I _j

1Pri/og4. I

Lokacijski plan gro4evi1la "" 1lgv Sv. Trojstva 1855. I DASBJ VKB, /ad. 23 I

~ ·

.I

,. . 'JJ111/itWJ: ./J111.

t'; ... ~ .. (A_fJ.,""""' ct .... .­. ( . .t ml« fill«/

I·'-......_,·-··-.~ - - -----ll ..... _ .

t'..;. .. _...__~w.,. . . j.l: ...... ~ ...... .

...

----~~ :~~~ 11 ~,

~' t " ./fo~u. I.PIL~ t .,. -:; ·''P

I ,. ~ ..

IPrllog 5. I

LokllciJ•Id plall nove~ ate na SavskDJ u!ici dana. &taliitu braee R1JdiC, 1875. I DASB,f YKB, hd. 24 I

trgovinc i obrta, sto ce biti osobito prisutno nakon

ulaska Austro - Ugarske u Bosnu i Hercegovinu 1878.

Brod tada postaje pravi tranzitni centar roba !judi,

osobito vojske, prema Bosn i i Hcrccgovini, pa da lj e

prema Dubrovniku .

cgAa.Av . ~,{~.;,to._.

hl..c.\~,:,~,t,_ (\,t-;, . ~:Vw,Mw., \..:.. ~M!<I.d

l . . $

' j., 'II

··' ~ .f 11--"-

/ Prilog6. I Tlocrt zgrade Gradslwg pog/avantva u Brodu, 1881.

I DASB,j YKB, kut 101

13

Rad Gradevnog odbora Gradskog poglavarstva regulatorne osnove ( urbanisticki planovi ) Broda na Savi I Slavonskog Broda

U vrijemc dok jc Brod pripadao Vojnoj krajini

iii granici, sve djelatnosti su bile pod nadzorom vojnih

vlasti, zapovjednistva tvrdave, pukovnij e

Generalkomande . Cak ni poslijc 1749., kada jc Brod

dobio status slobodnog vojnog komunitcta i poceo birati svoju uprav.u , za sve gradevinskc radove. kako gradana,

tako i samog poglavarstva, moralo se traziti oclobrenjc

od C.k. · gradevinskog urcda pukovnijc. iii , za manje raclove, ocl C.k. fortifikacione direkcije u Brodu (K.K.

Genie Direction in Brood). Magistrat je morao o svim

svojim .radovima podnositi clctaljna izvjcsca i potpunu tehnicku i financijsku dokumcntaciju C.k. Gradcvnom

urcdu pukovnije iii kasnijc C.k. inzinjcrskoj direkciji.

Nakon J 871. carskom ocllukom urcc1cn a JC civilna uprava Vojne krajinc. Iako JC Car daljc zaclrzao svu visu nadlcznost nacl Vojnom krajinom,

najveci dio poslova prcncscn JC na Gcncralkomandu kao zcmaljsku vladu za podrucjc Vojnc krajine u Zagrcbu. U

Zagrebu JC provincijalu

prencsenom djclokrugu Gcncralkomanda u

clobila svc one poslovc kojc jc u

obavljalo Financijsko ravnatcljstvo u

Zagrcbu. Na Generalkomanda

krajiske gradnje.

osnovi preuzetih kompetencija

JC imala. uz ostale odjclc i Odjel za

U slobodnim VOJnim komunitetima

osnovan1 su gradcvni urccli , za poclrucjc dviju rcgimenti

po jcdan . Tako Je broclsko podrucje pripadalo

Gradevnom urcclu u Vinkovcima. Dozvolc za gradnju

moglc su izdati i opcine i kotari i rcgimcnte, ali

samo u oclrcdcnim sl ucajevim a. Tck nakon razvojaccnja

Vojnc krajinc grad je dobio svoju samostalnu upravu

Cija JC cljclatnost bila definirana Statutom grada

utemeljenom na odrcdbama Zakona ob ustroju gradskih

obcinah u kraljcvinah Hrvatskoj i Slavoniji usvojcnom

188l.g. Po odrcdbama Statuta o svim bitnim pitanjima

zivota u gradu odlucivalo je Gradsko zast upstvo na

svojim skupstinama, a prijedlogc za rj csavanjc davali su

· odbori rcfcrcnti zad uzeni za odrcclcnc djclatnosti.

Gradsko zast upstvo JC imalo, uz ostalc odbore. Gradevni odbor. On jc. po odrcdbama Statuta. vodio

brigu o sv1m poslovima vezanim za odrzavanjc postojccih opcinskih zgrada i za rcalizaciju proracunski

planiranih gradnji. Gradcvni odbor jc prosudivao nacrte.

kao i svc njihovc kasnijc izmjcnc, gradcvnc ponudc i troskovnikc, tc na kraju prcgledavao izvcdcnu gradnju i izclavao uporabnu clozvolu,

privatnc gradnjc. Odbor je

urcclenjc poljcpsavanjc

kako za javnc, tako i za

skrbio i za "razprostiranjc.

grada". dodjcljivan JC. u

I-I

suglasnosti s clrugim oclhor ima, gracli li sta, te manto "kod

precllaganja gradevne dozvole, kano sto i kod svakoga

arhitektonickoga ukrasa, paziti na ustanove gradcvnoga i

policajno zdravstvenoga recla". Oclbor JC clavao

prijedloge lokacija na kojima se graclilo oclbor,

pod

kao olaksavajucim okolnosti ma. Uz Gradevni

izvrsna sluzba Graclskog

Rcferacla A. U njezine su

oclrzava nj e postojecih

poglavarstva c!jelovala .1e

poslove pripaclali: briga za

graclnju novih opcinskih

gradevina. oclrzavanje postojecih cesta, kanala. Laraca. cisce nj e polij cvanjc mostova, oba lnih utvrcla sl. ,

grada. ciscen.1e javnih kanala voclotoka. nabava

gradcvinskog tvo ri va i oructa, ciscenje snijega, posipanje prolaza u slucaj u poleclice, odvozenje smeca. blata i ru sevina s ulica , ocl red ivanje mj esta za odlaganje

gradevinskog mate rija la. ured ivanj e i odrzava nje javnih setalista i nasacla. clocljeljivanje naziva ulica ma, kucnih

brojeva, clizanje i nadziranjc kazalista, kupalista i sl. ,

rcgistrirala je sve promjene u posjeclu povoclom gradnje,

kupovanja, proclaja iii "izv las tbe u tu svrhu", te

doznacivanju isplatc za takve sl ucajeve. U okviru

Referacle B postojalo je "gradevno i gasnicko redarstvo"

koje je cljclovalo na temelju "gractevnog recla sv ih

gradcvinah" to u pitanjima provodenja regulatorne osnove gracla. povodom grad nji zeljeznica. plocnika,

krovnih zljebova i clrugih raclova, oclrediva lo je mjesto

za smjesta j graclevinskog tvoriva, pocluzimalo mjere

prilikom poplava i clruge poslove naclzora. Za voctenje

naveclcnih poslova stalno su pri Gradskom poglava rstvu

bili zaposleni: l inzinir, reclarstveni povjerenik i 2

cestara.

Gradevni se oclbor u svome radu rukovodio

oclreclbama Statuta grada Broda, ali i "Gradevnog recla

za graclovc u

naveclenim u S ustroj u graclski h

kraljvinama

2 Zakona obCina u

Hrvatskoj Slavoniji

ocl 23. lipnja 1895. ob

kraljevini Hrvatskoj

Slavoniji ". Kasnije cc djelatnost Gradevnog oclbora biti

oclredena "Zakonom o izmjcni Zakona o opstinama i

oblasnim sa moupravama" clonesenim 6.01.1929. ali se

njegovi poslovi i kompetencije nisu bitnije izmijenili.

Clanovi Gradevnog oclbora su se cesto mijenjali tako cia za ilustraciju mozemo spomenuti samo neke.

Kao clanovi Gradevnog oclbora 1907. spominju se:

Stjepan Bencevic, Michael Lackovic, Angelo D"Elia ,

Stjepan pl. Horvat, Teofil Skopcinski, clr. Vatroslav

Brlic, Josip Svehla; 1908. Anclrija Brcic, Tomo

Hrzenjak, Stjepan Jancikovic, Jakob Kohn. Mile

Lackovic, Tcofil SkopCinski i Josip Svehla; 1934. mg.

Oto Verni c. Josip Cviic, Duro Simic i clr.

15

Krajem 19. st. dugo jc vremcna glavni gradski

inzcnJCf bio ing. KovaCic koji je odobrio i izradio

mnogc od sacuva nih nacrta. Poslije njega gradski

inzenjc r bio jc Dragutin Zugaj , izmedu elva rat a

tijckom drugog svjctskog rata ing. Rudolf Sykora

njcgov pomocnik Dragutin Antolkovic, a ne ko vnJcme

ing. Ignj atic. Mnogc od nacrta, osobito za stambcnc

zgradc, izradili su i ovlastcni graditclj ski mjernici iii

poduze tnici graditelji, pa cak zidari. Ovlasteni

graditelji krajem 19. i pocetkom 20. stolj eca bili su u

Brodu: Antun Stanzcl - majstor zidar, Pctar Zdje la rcvic

- kr. kot. akcesista, Vjekoslav Tauchmann - gradcvinsk i

poduzctnik, Josip Kuhn - majstor zidar, Josip Prosch -

majstor zid ar, Braca Hesch! i Mayck - majstori zidari i

tcsari , Stjepan Baumeister majstor tcsar, Dragutin

Legrad, Josip Cviic - gradevinski poduzctnik i Fabijan

Kurst - majstor zidar, tc oko 1929. pojavljuju sc Duro

Simic i Adam Till. Svi su oni uj ecl no bili , iii vrcmcnom

posta li , gradevinski podu zctnici , tc su sta ln o vodi li

borbu protiv ncovlastenih zidara i trazili od Trgovacko

obrtn ickc komorc u Osij eku da im sc zabrani rad.

U kompetcncije Gradcvnog odbora potpada lo

jc donosenj e regulatorn c osnovc iii urbanistickog

rj escnja izgradnjc grada. Prijc katastarskc JZ111Jerc

izv rscnc 1780. i 1781. u gradu nij e bilo tchnicki h uvjc ta

za donosenje cjelovitc rcgulato rne

urbanisti ckog plana izgradnje grada. Tck

izmJera d ala cvrstu osnovu za planiranje.

osnove iii

jc navcdcna

Iako Brod nije 1mao sve do 1933. cjc lovite

regulatornc osnove, Gradevni odbor je po potrcbi, kako

sc grad sirio , izrad ivao nacrtc novi h gradevnih pravaca

iii kore kture postojcCih za pojcdine uli ce cij elc

gradske cetvrti. T ako im amo sacuva n nacrt ispravljanj a

gradevnc crtc na Crkvenom trgu, danas Trgu Sv.

Trojstva, iz 1873.g. Na nJcmu se vidi polozaj zgradc

Gradskog magistrata novi pravac grad nj e priva tnih

kuca na mj estu gdje cc 1900.g. biti saz idan Yatrogasni

dom . Nastavak regulacije prema zapad u izradcn jc 1875.

Kada jc Gradevni odbor odred ivao gradcvinski

polozaj nove kucc Adama Simica u Sirokoj uli ci (clanas

Ulica kra lj a Pe tra Krcsimira IV. ), utvrdio jc gradcvni

pravac za cijelu ulicu . Na njcmu sc vide ucrtane sve

tada postojecc zg rade kao i Zupni dvor na njczinom

kraju . I Prilog 7. I Godinc 1878. utvrdcn jc novi

gradevinsk i pravac za buducc gradnjc na Trgu. danas

Trgu Ivane Brlic Mazura nic. Na nacrtu sc vicli

ucrtano zga ristc kucc koja jc stajala na sredini Trga u

ravnini s danasnjom Lj ckarnom, ali Jakob Baue r. cija JC

to tada bila katastarka ccstica, nijc dobio dozvol u za

16

wnz- btdtthPN<lrl/l -?f"u/4 .. ~4;z/,U//.J(" za lJntJd, -1/IJUi .du AIU11D4t t/07.-~~41Am.M?d07l J'a a 2&11-bUUM

-•r /;}u":;; ~/ d'~ bG -if'· .J"J.GI'Gu/'.[ .,., ilhf41J .. .J ~- ":-vf •• ;t 11/JJ.

~ ., 'C:.J'

/.J.

:J

I. ~-I"~.(J'.U4 . z ,;.;;_"_;~,~;;.,. ~~"'<7-:J. A'-/-.7.1..,~:--.-/.'

i . .k.U,_,6.:----. \ ;.:. ..,, .?/· .. -.r. >{;"LJ;- - '? 0. f~r._.__,.r? . ;: Q,..e-h~· -;C., kftp

bf. :e-£4· ~r~- '2'~~ $. r:J;,.,~K---.£' #. ;r:.·..A • .< 14-- .z;,-,,.,,.,£,6.,,"-t/ 2:-.-·---' /~ o&-r:.JZ;....k., 7~//-:P /l. ..JI~p,h- ,7,..,.-.,r

z.~:,. __ /i 'f JJ~,,c?., . ;f,:r-.'~ r.;..., .. .,_ C!--rv. -/.~ .. , A-;,~·H -.../ ,/fvu 1/J/

I Prilog 7. I Tlocrt rilrlolaW/i&g 2:upnog dvora u Brodu, 1868.

I DASB, f. YKB, IcuL 241CI

gradnju pa na dokumentu postoji biljeska da Je

gradiliste prodano. Do tada se Trg dijelio na dva

dijela: Mali trg (Kleiner Platz) i Veliki trg (Grosser

Markt Platz), a tek od tada funkcionira kao jcdna

urbanisticka cjelina. I Prilog 8 I Na planu se vid i vee

ucrtana Gradanska uciona (kasnijc Gimnazija, danas

Strojarski fakultet) ciji je kamen temeljac postavljen

14.07.1874. Godine 1879.g. usvojio je Gradevni odbor i

nov1 , ispravljcni. pravac tadasnje Srpskc ulicc, danas

Ulice Andrijc Stampara, kao novi pravac

Muzwangasse , danasnjc Ulicc dr. Vladka Maceka.

Odrcdeni su vee pravCI danasnjc ulice Matijc Gupca.

tada Berislaviecve ili Podvinjskc ulice , Gundulieevc

(prije Mjcsne). Strossmaycrovc i Ulicc Nikolc Zrinskog

(prijc Loncarskc).

Daljnji razvoj grada znantno JC sputava lo

prisustvo tvrdavc i voj nog erara , tako da se krajem 19.

stoljcea pojavljuj c intcres gradskc upravc za

prcuzimanJC nadzora nad dijclovima, naJpnJC samo

Glasijc, a potom i pasnjaka sjcverno od tvrdavc tzv .

Zvcrinca i Banhofa koji su bili u posjedu vojnog crara.

Grad je trazio od vojnih vlasti da daju u na jam gradu

podrucje Glasijc - vanjskih zcmlj anih nasipa koji su sc

nalazili ispred vanjskog grabista tvrdavc u sirini ocl 53

do 85 mctara. Na tim sc zcmljanim kosinama vrlo rano

s~~,. ·rr. . ,, •• ..,,

i ~··. \Y ,-~

}.ICn ..-~~,.-., · ,..~ ~

· --~~"

..-;- ' -' u. I

\..­' \

. ;----\.-

.- . . ' i . ~ . i i

:Jj

\ --;,

:ct .......

I r----

1 11 ~ .. pho.o· ::

IL-

• .r-1~ \.~­i·\ I~~ \•h._ i I

I ' .~-;r.-··

I ---,

/ Prilog8./

Lok=ijski plan za gradnju nove kute Jakoba Bauera na 7lgu. I 879.

/DASB,f YKB, ha. UJC /

18

pocelo saditi clrvece tako cia su nikli drvorecli uz rub

Glasijc uz rub kontragarcli, a os ta lo jc podrucjc

takodc r ozc lc nj eno po planu ing. Fo hrnan a . Buciuci cia

jc tvrdava VCC izgubi Ja SVOJU obrarnbe nu pogranicnu

ulogu. voj ne su vlas ti izgubile inte res za njezino

ohnav lj anje ocl rzava nj e. te su bile sprernne

pregovarati s graciom. Prvi je sporazu m postignut oko

Glasije. Grad Je u pregovonma isti eao cia mu Je

osnovni ei lj stva ra nj e ve likog javnog pa rka. Gracisko

zastupstvo je cialo u zak up vojsci 36 juta ra graciskog

zemljista na Velikom Vijusu za vj c2banje vojske, te Je

cak ulo:lllo 25 000 kruna u zidanjc nasipa kako bi to

podrucjc zasti til o oci poplava. a vojne su vlasti 1906. g.

oclluci le dati grad u na uporabu zemlji ste dijel a Glasije

LIZ uvjct da grad srusi sva cctiri bastiona, poJubastiona

i os talc nasipe i iznive lira te ren "na razi nu dvorista

kasarnc i mcdasnih gradski h crta .". s cctiri tvrdavna

ugla morao je grad razvesti 120 000 m3 zcmljc

izvaditi 29 000 m3 ciglc. Cigla dobij c na rusenjem

pripacla la je grad u i on je s njo m izgrad ivao pj esnike

(pjcsacke stazc) i razne komunalne objekte. Grad se,

takodcr. obvezao sagradi ti VOJSCl jedan sjenj ak na

zidanim tcmeljima od clrvene ko nstrukcij e, te provcsti

kanalizaciju za sakup lj anje vode koja sc slij eva la ocl

grada prcma tvrd av i. . Kasnij e ce. 15.03. 1930.g. , biti

sklopljcn d ru gi Ugovo r izmedu Ko mandc mj es ta u

Slavonskom Broclu Gradskog poglava rstva Slavonski

Brod o kori stenju vojno - drzavnog zemljista II . dijela

Glasijc za setali ste gradanstva na rok od 3 godine. To

je bilo podrucje danasnjeg juznog dijcla "Plavog polja".

Intenzivan gospodarski razvoj grada doveo je do

za uzimanJa

industrijskih

zna tnih povrsina za

komun alnih objekata .

izgradnju novih

Sve znacajnija

prometna u log a grad a uvjetova la je sirenje ze ljeznice i

cestovne mreze. a demografski razvitak je uvjetovao

potrcbu za sirenjem stambenih cetvrti. Stoga grad trazi

od VOJnog erara parcelaciju pasnj aka Zverinac

podrucja Banhof koji su se nalazili sjcverno od tvrdave.

U svim pregovorima s vojnim vlastima Gradsko

zas tupstvo jc isticalo velike stele koje je grad pretrpio

prilikom prolaza vojske 1878. u Bosnu i Hercegovinu ,

tc se u jednom od dopisa upucenih Zbornom

zapovjcdnistvu 13 . Zbora kaze: "Silna kolija prolazece

vojske rujnirala su ulice i ceste grada Broda ,tako da je

grad Brod pretvoren bio u more blata , te je ogroman

novae potrosen dok su se ceste i ulicc obnovilc." Od

toga doba, kazc se dalj e u dopisu, "postao je grad

Brod izboristnom tockom za prolaz i ulaz vojnika u

Bosnu. Sva ke naime godine u proljetno i jescnsko doba

pri promjeni ce ta u Bosnoj prolazi kroz grad Brod

silna vojska koju grad Brod jedini u cije loj mon arhiji

19

ukonaciti mora". Za navcde ne stete grad od vojnog

erara 111Je dobijao nikakvu nadoknadu vee jc za

ukonaCivanje izdvajao 800 - 1000 kruna godisnje. Zbog

svega toga grad je trazio od vojnih vlasti razumijcva nje

za SVOJC potrebe. Gradevni je odbor izradio nacrt

Regulatorne osnove zapadnog dijela grada s tchnickim

obrazlozcnjem./ Prilog 9 I Uz to je izraden i usvojcn

na Gradskom zastupstvu 30.10.1913. Statut za

parcelaciju Zverinca Glacija u kojem su tocno

definirana podrucja za pojedine namjenc.

Prema Statuti.! nacrtu Vcliki , iii Zitni trg,

bio je namijenjen trgovini zitom i raznim zivdom. On

se protezao od Mesieevc do Pilareve ulice. Mali trg

planiran je kao mjesto za povezivanje niza prometnica

a okruzivale bi ga "ukusnc i moderne gradevinc".

I Prilog 10 I [stocno od Vclikog trga, a zapad no ocl

tvrdave, planiran jc park i javno graclsko sc tali ste koje

prcsijcca cesta kao produzctak Ulicc Franjc J osipa

(Sirokc ili clanas Ulicc . kra lja Petra Kresimira IV) , a

vodi , kao glavna clrzavna cesta , prema Banovoj Jarugi.

Polozaj ni nacrt ave ccstc vee JC bio usvoJen na

Gradskom zastupstvu 1906. Statu tom Je prcdvidena

gradnja mza stambenih samostalnih kuea po srcdi ni

Zvcrinca s predvrtovim a koje su bili duzni , prema

Statutu, odrzavati sa mi kuecvlasnici. U drugim

··~"_~ (~ !!

'

I .... -,..._-. ...,.-~ .....

ll ~g ul ..olurn u u,.nov:~. .. , ... ,., ... ). :. !'~•B·od o

__ ___::: __

I Prilog 9. I • R.egularoma o.mova zapadnog dije/a grada", 1912.

I DASB,f GP SB, ha. 17 I

20

dijelovima Zverinca bili su planirani blokovi stambenih

kuca s tzv. zatvorenom gradnjom. Na nekim parcclama

su bile planirane jcdnokatnice, a na drugima

pnzemmce. Statutom je precizirana sirina ulica , sirina

plocnika, vtsma kuca , velicina dvorista vrtova, a

graditelj je bio duzan zapoceti gradnju u roku dvije

godine od clobijanja gradevinske dozvole.

Izracla naveclene Rcgulatornc osnove i Statuta

poduclara se sa zahtjevom Kr. zemaljske vlaclc tz

J908 .g. cia svi graclovi obvezno donesu svoje cjelovite

regulatornc osnove. Na zahtijeve vlade Gradsko

poglava rstvo Broda na Savi oclgovaralo je negativno uz

obrazlozcnje cia nije u mogucnosti izraditi cjelovit plan

gradnje sve dok ne razrijcsi svoje acinose s vojnim

crarom, tc dok se ne odredi lokacija nove zc ljeznicke

stanice koja ce znatno utjeca ti na claljnji razv itak gracla.

Gocline 1931. stupio .1e na snagu novi

gradevinski zakon kojim Je preclvideno cia opCine koje

jos nisu imale regulacioni plan , mora1u isti izrad iti

najkasnije do kraja 1938. Da hi mogl a izraditi svoj

plan, opCina Slavonski Brad za kljucil a je cia se mora ju

revidirati stare kat asta rske karte, te Je postupno

obavljeno ponovno mje renje sv ih clijelova uzeg gracla.

Na osnovu objavljenih Uputstava tz 1932.g. o izracli

gradevinskog

regul acionog

Broclu rad io

pravilnika kao sastavnog dijel a

plana, Gradevinski odbor u Slavonskom

je na prikupljanju podataka 0 broju zitelja .

objekata i sv im drugim uvj etima zivota u gradu na

osnovu kojih JC izradio Plan o izgradnji uzeg

gradevinskog poclrucja. Gradsko zast upstvo ga JC

oclobrilo 21.0 1.1933., a pravno ocljeljcnjc Kraljevske

banske uprave Savske banovine 18.08.1933. Uz navcdeni

se plan nalazi plan grada na kojem su ucrt ane

granicc clijela grada na koji sc odnosila nova

regulatorn a osnova. Gradska zona sc na tome planu

protezala na zapacl u ocl Save uz tvrdavu s unutrasnje

strane Glasije. dijelom Svaciceve ulice i Masarikovom

(dan as Autobusni kolodvor) do zelj eznicke prugc,

prugom do Olivine ulice (clanas Ulica I. G. Kovacica)

Olivinom uli com do Ulice . Zrinskog, Zrinskom do

Ulicc Vuka Karaclzica (clanas clr. Andrijc Stampara),

Ka raclziccvom i Pivarskom do Vrazovc i od nje ravnom

crtom do Save. Granice uzeg grada postale SLI preuskc

za njegov claljnji razvoj, te je Graclsko zastupstvo dalo

· izrad iti 1935 .g. opsiran Elaborat o prosirenju granica

Slavonskog Broda. U njemu je dana obrazlozenje cia sc

grad nalazi na raskrsnici cctverostran ih zeljeznickih

puteva. na plovnoj rij eci po svoj prilici na

medunarodnom europskom putu, te mu slijedi i daljnji

brzi razvitak . Prosirenje gradskog poclrucja na veCi nom

22

ne nase ljena podrucja d ijela Brodskog Yarosa (Budainka) , Podvinj a Gornje Y rbe da lo bi mu polct

i jos vec i e ko nomski , komu ni kacij ki. industrijsk i i voj no

- stra tesk i znacaj , sto bi ga pre tvo rilo u centa r bazena

Posavin e i o mogucilo mu zivlj i razvita k u buducnos ti .

Z a navedeno p rosire nj e da la je preporuku i Kra lj evska

banska up rava u Z agrebu. a li su sc to mu opi rala sama sc la .

Tijc ko m 1941. 1942 . ponovno su vrscne

pripre me za donosenjc nove regula to rne osnove grada.

a to me je radio ing. Duro Tre ine r. Na rocito je

pl anirana cesta od Poglavnikovc ul ice (da nas U lice

kra lja Petra Krc5 imira IV) do unut ras njosti tv rctave o

cemu je izracte n i nacrt.

[z sacuvanih sc nacrta vid i da je pos llije 1945.

a rod ni odbo r grada ta koctcr radio na do noscnju novog

U rbanisti ckog plana . Na stare katasta rskc ka rte ucrtane

su zone predvictene za (glcdano od Save i mosta)

kupa li stc. park - zabaviste, stambcnc zgrade na oba li

Save, Dom ku lture, stambene zgrade, kino, garaze i

parki ralistc, a uz trg kaza liste, tr:Z nicu, trgovacku kucu,

urede. Kotarski sud , sjeverno od nj cga za stambe na

pod rucja, te zeljeznicku i autobusnu stanicu. Sacuvan je

i jos jedan nesto d rugaciji plan na kojem je grad

takoctc r podijc ljen u zone u kojima su smjes tene :

upravnc zgrade. djccji vrtici, sko le, obj e kti kulturc,

spa rta dr. Za sva ki novi blok nase lj a , pa rkova I Prilog 11 I sportski h i rekreacij skih centara kao i za

pojcdin acne obje kte pripre mani su lokacij ski planovi.

Naza los t, LI Z vecinu tih planova nisu sacuva ni spisi

taka da ih .J e tcsko p ro tumaciti , do k za Gene ra lni

urba nisticki pla n usvoje n 1971. Drzavni a rhiv u

Slavo nskom Brodu jos ncma dokume ntacij e.

Piall parka u I Pri/og 11. I I DASJJ naselju Blolc "B". 19-19

JNOOSB, Iall.39b l .

LITERATURA

l. ARGA . Giulio Carlo. Arhitektura i kultura. - Split ,

1989.

2. ARHTTEKTURA XX vijcka. - Zagreb, Beograd,

Mosta r, 1986.

3. BRLIC. Ignjat Alojzije, Uspo mcne na star i Brod:

zabiljdio oko godinc 1838 . I.A. Brlic grada nin i

trgovac brodski. - Brod niS. , 1838 I pretisak u:

VIlEST!: godisnjak Muzeja brodskog Posavlj a br.

7/ 1983 ., str. 3 - 61

4. BROD i okolica . - Vinkovci . 1998.

5. CVEKAN. Paska l. Franjcvci u Brodu. - Slavonski

Brod, 1984.

6. GENERALNI urbanistick i plan grada Slavonski

Brod: prijcdlog plana. - Slavonski Brod, 1987 .

7. HORVAT. Andela, Barok u kontinentalnoj Hrvatskoj

. - Zagreb, 1982.

8. KRO IKA Franjevackog samostana. - Slavonski

Brod , sv. I. (1706-1787),1995.

sv. IT (1806-1833),1997.

sv. III (l834- 1878),1998.

9. KRPAN, Tomislav, Brodski panoptikum !. ,II. -

Vinkovci ,1992.

10. MARKOVIC, Mirko, Brod: kulturno - povijesna

monografija . - Slavonski Brod, 1994.

ll. MOHOROVICIC, Andre, Graditeljstvo u Hrvatskoj

a rhitektura i urbanizam. - Zagreb, 1992.

12. SBORNIK za konah i naredabah valjanih

za Kraljevinc Hravtskc i Slavonijc za godinu

1900. - Zagreb, 1900.

13. STIGLICIC, Marij a, Graditeljstvo u Zad ru 1868.

- 1918 .. - Zagreb,1988.

14. STATUT grada Broda ob urcc:lenju gradske uprave

. - Brod na Savi, s.a.

15. TOLDJ, Zvonimir, Brod na Savi : Dva zlatna

doba. - Slavo nski Brod, 1991.

16. WAGNER, Wilhelm, Sava i vojni komunitet

1692. - 1873. II ZBORNIK HISB, 15,1978.

17. ZNANSTVENI skup: Naselja i stambcna arhi­

tektura od prethistorije do srednjeg vijeka

na podrucju Hrvatske, Slavonski Brod,1998.

. - Zagreb, 1993.

18. POSAVSKA HRVATSKA

19. NOVI BRODSKI LIST

20. VECERNJI LIST

25