KAPITALIZIRANI MIROVINSKI SUSTAV GDJE SMO SADA I GDJE BI ŽELJELI BITI

„Izazov promjene: otkrivanje budućnosti”

Rovinj, 17. listopada 2014. godine

ZAŠTO SMO UVELI TRI STUPA MIROVINSKOG OSIGURANJA

• Međugeneracijski sustav mirovinske solidarnosti • Pretpostavka

• VELIKI broj zaposlenih financira MALI broj umirovljenika • Stvarnost

• MALI broj zaposlenih financira VELIKI broj umirovljenika

• Isplata direktno iz proračuna/poreznih prihoda

• Proračunski deficit – 47,6% ukupnog troška mirovine (u 2013.)

• Stopa zamjene – 61,75% prosječne neto plaće (prosječna starosna mirovina sa 40 i više godina mirovinskog staža)

• Stopa ovisnosti – na dan 31.12. 2013. - 1 400 631 osiguranika i 1 190 815 korisnika mirovina odnosno na 1 osiguranika dolazilo je 0,85 korisnika mirovina

• Stopa ovisnosti: krajem 80-tih godina je odnos zaposlenih i umirovljenika bio 1:3, danas je 1:1,2

2

CILJEVI MIROVINSKOG OSIGURANJA

• Osigurati odgovarajući i siguran prihod osiguranicima i njihovim obiteljima u slučaju nastupa rizika starosti, invalidnosti i smrti hranitelja obitelji

• Osnovni zahtjevi:

• Uspostaviti i održavati mirovinski sustav koji je socijalno i ekonomski održiv u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju

3

DOSADAŠNJA KRETANJA U MIROVINSKOM SUSTAVU U RH

• Do 1998.

• Ubrzano pogoršavanje osnovnih pokazatelja mirovinskog sustava: omjera ovisnosti, razine mirovina u odnosu na plaće, udjela mirovinskih izdataka u BDP-u

• 1999-2007.

• Parametarska reforma I. stupa (promijenjeni uvjeti ostvarivanja mirovina, novi način određivanja i usklađivanja mirovina, itd.)

• Uvođenje II. i III. stupa mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje

• 2008.-

• Globalna ekonomska kriza pogađa i mirovinski sustav u RH, pa se opet pogoršavaju osnovni pokazatelji, osobito omjer ovisnosti u mirovinskom sustavu, koji je dosegnuo povijesni minimum od 1:1,19

4

KRETANJE BROJA OSIGURANIKA I UMIROVLJENIKA

5

DOBNA STRUKTURA UMIROVLJENIKA (2013.)

6

KRETANJE UDJELA PROSJEČNE MIROVINE U U PROSJEČNOJ PLAĆI U RAZDOBLJU 1997. - 2013.

7

KRETANJE MIROVINSKIH IZDATAKA U RAZDOBLJU 1997-2013.

8

ODNOS STANOVNIŠTVA U RADNOJ DOBI I STARIJEG STANOVNIŠTVA

9

OSIGURANICI I UMIROVLJENICI

10

PRIHODI I RASHODI I. STUPA

11

MIROVINSKA REFORMA - CILJEVI

• dugoročno financijski stabilizirati mirovinski sustav

• uskladiti mirovinski sustav s pravnim sustavom, gospodarskim i demografskim kretanjima

• smanjiti izdatke javnog mirovinskog sustava

• uvesti različite načine financiranja mirovina

• povećati odgovornost pojedinca za vlastitu socijalnu sigurnost u starosti

• razvoj tržišta kapitala, povećanje domaće štednje

12

TRI STUPA MIROVINSKOG OSIGURANJA

• Predložena je ideja mirovinskog sustava sa tri stupa:

• Veća plaća i duži radni vijek automatski rezultiraju većom mirovinom iz II. stupa bez potrebe da se to ugrađuje u mirovinske formule

• Duži radni vijek smanjuje pritisak na mirovine iz I. stupa (veće uplate u 1. stup zbog duljeg radnog vijeka + kraći period isplate mirovina zbog kasnijeg umirovljenja)

13

PROBLEMI U SUSTAVU TRI STUPA

• S početkom mirovinske reforme osobe mlađe od 40 godina morale su izabrati obvezni mirovinski fond, one između 40 i 50 su mogle birati žele li se učlaniti u OMF ili ostati isključivo korisnici 1. stupa, a one starije od 50 su ostali isključivo u sustavu 1. stupa

• Inicijalni plan je bio da će se izdvajanje za 2. stup postupno povećavati do 10% jer su proračuni pokazivali da bi na toj razini mirovine iz 2. stupa bile zadovoljavajuće veličine. To se nikada nije napravilo.

• Nastali su i dodatni neočekivani problemi jer:

• Zakonom o dodatku na mirovine ostvarene prema Zakonu o mirovinskom osiguranju iz 2007. godine uveden je dodatak na mirovinu umirovljenima od 1999. do 2010. godine u rasponu od 4% do 27% od mirovine. Dodatak se isplaćuje isključivo umirovljenicima koji su isključivo u 1. mirovinskom stupu.

• Formula za mirovine za osobe koje su istovremeno u 1. i 2. stupu je izrazito nepovoljna jer je u početku „kalibrirana” za sustav sa 10% izdvajanja za 2. stup do čega nikada nije došlo

14

NOVI ZAKONODAVNI OKVIR KAPITALIZIRANOG MIROVINSKOG SUSTAVA

• Veća mogućnost ulaganja obveznih mirovinskih fondova u gospodarstvo izmjenom investicijske politike kroz uvođenje mirovinskih fondova kategorije A, B i C.

• Smanjenje administrativnih troškova sustava

• Povećanje ograničenja ulaganja sukladno s rizičnošću fondova

15

NOVI ZAKONODAVNI OKVIR KAPITALIZIRANOG MIROVINSKOG SUSTAVA

• Uključenje većeg broja osiguranika u dobrovoljne mirovinske fondove - edukacijom mladih osoba ulaskom u svijet rada i prije

• Preciznije uređen sustav kontrole nad poslovanjem mirovinskih osiguravajućih društava

• Zakonima se detaljnije uređuje postupak licenciranja

• Precizno definiranje organizacijskih zahtjeva koje uzimajući u obzir vrstu, opseg i složenost poslovanja mora ispunjavati mirovinsko društvo/mirovinsko osiguravajuće društvo

16

II. STUP ZAKON O OBVEZNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA

• Rok za izbor mirovinskog fonda kategorije A, B ili C bio je od 20. svibnja do 07. kolovoza 2014. godine (cca dva i po mjeseca)

• Unatoč medijskoj kampanji u javnosti nije iskazan osobiti interes

• Najveći broj osiguranika za izbor se odlučilo zadnji tjedan prije isteka roka

• Najviše članova u fondu B

17

0%

1%

10%

100%

31.8.2014 30.9.2014 10.10.2014

4.704 4.735 4.746

13.581 14.135 14.115

1.674.944 1.674.760 1.677.376

Kategorija fonda B

Kategorija fonda C

Kategorija fonda A

II. STUP ZAKON O OBVEZNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA

• Mirovinskim fondovima omogućeno je i sudjelovanje u infrastrukturalnim projektima pa tako fondovi kategorije A i B mogu uložiti do 10% neto imovine u pojedini takav projekt, a ukupno najviše 15% u sve takve projekte

• Navedenim promjenama očekuje se veći udio ulaganja u domaću imovinu

• Mogućnost da društvo upravlja i s dobrovoljnim mirovinskim fondovima

• Nova raspodjela članova u fondove na način da se svakom mirovinskom društvu dodijeli jednak broj osoba

19

Članstvo u mirovinskim fondovima

0

200.000

400.000

600.000

800.000

1.000.000

1.200.000

1.400.000

1.600.000

1.800.000

2.000.000

2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 08.2014

ZDMF 23.890 članova u 16fondova

ODMF 213.687 članova u 6fondova

OMF ukupno 1.693.229članova

A - 4.704 člana u 4 fonda

B - 1.674.944 člana u 4fonda

C - 13.581 član u 4 fonda

Članstvo na dan 31.8.2014.

III. STUP ZAKON O DOBROVOLJNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA

• Uređeno je obavljanje djelatnosti osnivanja i upravljanja dobrovoljnim mirovinskim fondovima te omogućavanje osnivanja i upravljanja i otvorenim investicijskim fondovima s javnom ponudom

• Omogućeno je prekogranično poslovanje društvima za upravljanje zatvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima u drugim državama članicama Europske unije

21

III. STUP ZAKON O DOBROVOLJNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA

• Isplata mirovine moguća je osim putem mirovinskog osiguravajućeg društva i putem fondova ukoliko je isplata privremena, vrijednost imovine na računu manja od 50.000 kuna i pod uvjetom da traje najmanje 5 godina

• Djelomična isplata - u visini od najviše 30% iznosa na računu člana ili više, ali maksimalno do iznosa od 10.000 kuna te jednokratna isplata ukoliko je član stariji od 50 godina, a na računu ima manje od 10.000 kuna

22

III. STUP ZAKON O DOBROVOLJNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA

• Utvrđena je visina temeljnog i minimalnog iznosa kapitala, kao i kapitalni zahtjevi za mirovinsko društvo koje upravlja zatvorenim mirovinskim fondom s definiranim primanjima

• U svrhu većeg uključivanja osiguranika u dobrovoljnu mirovinsku štednju osiguravaju se državna poticajna sredstva iz državnog proračuna u iznosu od 15% od ukupno uplaćenog iznosa pojedinog člana fonda u prethodnoj kalendarskoj godini, ali najviše do uplaćenog iznosa od 5.000 kuna po članu fonda tijekom jedne kalendarske godine

23

III. STUP ZAKON O DOBROVOLJNIM MIROVINSKIM FONDOVIMA

• Priznaju se porezne olakšice poslodavcima za uplate dobrovoljne mirovinske štednje, tj. poslodavcu se priznaje porezni rashod do iznosa od 500 kuna mjesečno, odnosno 6.000 kuna godišnje po zaposleniku

• Isti je porezni tretman ovih uplata i za poreznog obveznika koji obavlja samostalnu djelatnost (umjetnici, obrtnici i sl.), ako uplaćuje dobrovoljnu mirovinsku štednju za svoje radnike ili sebe osobno

24

Neto imovina mirovinskih fondova

0

10

20

30

40

50

60

70

2002 2003 2004 2005 2006 2007 2008 2009 2010 2011 2012 2013 08.2014

ZDMF HRK 557 mil. / EUR 73mil.

ODMF HRK 2,5 mlrd. / EUR325 mil.

OMF HRK 63 mlrd. / EUR 8,3mlrd.

A - HRK 329 mil. / EUR43,1 mil.

B - HRK 61,2 mlrd. / EUR 8mlrd.

C - HRK 1,4 mlrd. / EUR182 mil.

Neto imovina da dan 31.8.2014.

U mlrd. HRK

Struktura ulaganja mirovinskih fondova

5,0%

10,9%

12,0%

10,8%

48,7%

70,9%

73,5%

67,7%

72,3%

33,6%

5,3%

26,4%

9,6%

6,5%

4,3%

7,9%

7,5%

8,4%

8,4%

4,9%

0,2%

3,1%

2,0%

0% 10% 20% 30% 40% 50% 60% 70% 80% 90% 100%

OMF A

OMF B

OMF C

ODMF

ZDMF

HR dionice HR drž.obveznice HR ostalo Inozemne dionice Ostala inozemna imovina

ZAKON O MIROVINSKIM OSIGURAVAJUĆIM DRUŠTVIMA

• Cjelovito uređenje sustava mirovinskog osiguranja u odnosu na poslovanje mirovinskih osiguravajućih društava u dijelu koji se odnosi na isplatu mirovine u okviru obveznog i dobrovoljnog mirovinskog osiguranja na temelju individualne kapitalizirane štednje, mirovine na temelju jednokratne uplate osoba u mirovinsko osiguravajuće društvo

• Mogućnost prekograničnog obavljanja djelatnosti mirovinskog osiguravajućeg društva iz RH u drugim državama članicama i društava iz drugih država članica u RH, bilo izravno ili putem podružnice

27

ZAKON O MIROVINSKIM OSIGURAVAJUĆIM DRUŠTVIMA

• Detaljno propisani zahtjevi adekvatnosti kapitala

• Definiranje odgovornosti mirovinskog osiguravajućeg društva u slučaju postizanja slabijih ili negativnih poslovnih rezultata i uvođenje naknade za uspješnost u slučaju postizanja posebno dobrih rezultata poslovanja

• Naglasak na načelima ulaganja imovine za pokriće tehničkih pričuva, ograničenjima ulaganja i postupanju u slučaju prekoračenja ograničenja ulaganja

• Uspostava pravila za provedbu promidžbenih aktivnosti

• Uređenje odnosa s korisnicima mirovina, mirovinskih renti i dokupljenih mirovina

28

Članstvo i imovina MOD-a

0

2.000

4.000

6.000

8.000

10.000

12.000

14.000

16.000

50

100

150

200

250

300

350

400

450

2008 2009 2010 2011 2012 2013 06.2014

Mirovine iz OMF-ova - 71 član na dan 30.6.2014* Mirovine iz DMF-ova - 14.220 članova na dan 30.6.2104.

Imovina - HRK 385 mil. / EUR 50,5 mil. na dan 30.6.2014.

Imovina (u mln. HRK) Članovi

*Broj osiguranika s mirovinama iz OMF-ova znatno će se povećati u naredna dva desetljeća nakon što osobe koje su na početku mirov inske reforme imale blizu 40 godina starosti ostvare pravo na mirovinu.

PRAVAC RAZVOJA II. I III. STUPA

• Snaga mirovinskog sustava ovisi o broju zaposlenih osiguranika

• Planira se postupno povećanje stope doprinosa za II. mirovinski stup, na 6% , najviše do 9%

• Razvoj i unaprjeđenje III. mirovinskog stupa radi bolje buduće socijalne sigurnosti osiguranika

• Poticanje većeg uključivanja osiguranika u dobrovoljnu mirovinsku štednju

• Cilj: dobrovoljnu mirovinsku štednju proširiti na sve osiguranike, a ne samo one s visokim primanjima

• Edukacija osiguranika i korisnika - planira se izrada edukativne brošure o mirovinskom sustavu u suradnji Ministarstva rada i i mirovinskoga sustava, Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje i Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga

30

EFEKT UKAMAĆIVANJA II STUP

0

100.000

200.000

300.000

400.000

500.000

600.000

1 3 5 7 9 11 13 15 17 19 21 23 25 27 29 31 33 35 37 39

Imovina Uplate

• Uz pretpostavku mjesečne uplate u fond od 400 kn, u 40 godina članstva, član će ukupno uplatiti 192.000 kn

• Uz pretpostavku stalnog godišnjeg neto prinosa od 5%, ukupna imovina u fondu kod umirovljenja bila bi cca 600 tisuća kuna (uz pretpostavku neto prinosa od 3% oko 370 tisuća kuna)

• Produljenjem radnog vijeka na 45 godina staža, imovina bi narasla na 780 (odnosno 450 tisuća kuna) uz “samo” 24 tisuće kuna dodatnih uplata

PROJEKCIJA KRETANJA MIROVINE IZ I. STUPA I IZ OBA STUPA OSIGURANIK ODLAZI U MIROVINU SA 65 G. ŽIVOTA I 40 G. STAŽA,

OSTVARIVAO JE PROSJEČNU PLAĆU

32

Hvala na pažnji!