kantonalni odbor za razvoj usk - fzzpr.gov.barazvoja+usk.pdf/96340b2e33af... · izrazi koji se...

2014 2015 2016 2018 2019 2020

VelikaKladuša

Bužim

BosanskaKrupa

Sanski Most

KljučBosanski Petrovac

Bihać

Cazin

Unsko-sanskog kantona za period 2014–2020

PodržalaEvropska unija

Vlada Unsko-sanskogkantona

Evropska unija

Kantonalni odbor za razvoj USK

Haris Komić, JU ,,Razvojna agencija Unsko-sanskog kantona”

Ada Lipovača, JU ,,Razvojna agencija Unsko-sanskog kantona“

Jasmira Dervišić, Ministarstvo privrede USK

Enisa Midžić, Ministarstvo finansija USK

Merima Mešanović, Ministarstvo pravosuđa i uprave USK

Nedim Alagić, Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštita okoliša USK

Vildana Zulić, Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštita okoliša USK

Rasima Bobić, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva USK

Senad Tutić, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva USK

Mensud Tuzlak Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva USK

Jasminka Bujanović, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK

Fikret Midžić, JU Arhiv USK Bihać

Azra Jusić, Ministarstvo zdravstva i socijalne politike

Fevzija Karabegović, Ministarstvo za pitanje boraca i RVI USK

Halid Toromanović, Ministarstvo unutrašnjih poslova

Saša Smiljanić, predstavnik nevladinog sektora iz oblasti društvenih djelatnosti

Vildana Alibabić, predstavnik nevladinog sektora iz oblasti okoliša

Zrinka Delić, predstavnik nevladinog sektora iz oblasti razvoja

Hiba Sarajlić, Federalni zavod za statistiku

Načelo ravnopravnosti spolova ugrađeno je u Strategiju razvoja USK kao jedno od osnovnih načela. S tim u vezi,

izrazi koji se ovdje koriste za osobe u muškom rodu (npr. „građani“, „načelnik“, „vijećnik“ i sl.) su neutralni i odnose

se kako na muškarce tako i na žene.

IntegrIrana StrategIja razvoja

UnSko-SanSkog kantona za perIod 2014-2020

Bihać, 2014

5

Sadržaj

UVOD ...............................................................................................................................................13

I SITUACIONA ANALIZA ..............................................................................................................15

1. Geografski položaj i prirodne karakteristike.............................................................................19

1.1. Ključne historijske činjenice važne za identitet kantona .............................................................19

1.2. Položaj i osnovne prostorne karakteristike Unsko-sanskog kantona .........................................20

1.3. Površina .............................................................................................................................................21

1.4. Osnovne geološke osobine, karakteristike zemljišta, flore i faune i vodnog bogatstva ............22

1.4.1. Geološke osobine i karakteristike zemljišta ..................................................................................22

1.4.2. Flora i fauna, biološka raznovrsnost ..............................................................................................23

1.5. Klimatska obilježja ..........................................................................................................................24

2. Demografske karakteristike i kretanja na tržištu rada ............................................................25

2.1. Broj stanovnika.................................................................................................................................25

2.2. Starosna struktura stanovništva .....................................................................................................26

2.3. Nacionalna struktura stanovništva.................................................................................................28

3. Privreda ............................................................................................................................................29

3.1. Dinamika i razvijenost privrede .....................................................................................................29

3.2. Mala i srednja poduzeća .................................................................................................................32

3.2.1. Obrti ..................................................................................................................................................35

3.2.2. Poslovne zone ...................................................................................................................................35

3.2.3. Institucije za podršku razvoja poduzetništva ................................................................................37

3.3. Glavne privredne djelatnosti ...........................................................................................................38

3.3.1. Rudarstvo .........................................................................................................................................39

3.3.2. Industrija ...........................................................................................................................................40

3.3.3. Poljoprivreda ....................................................................................................................................47

3.3.4. Turizam .............................................................................................................................................53

3.4. Analiza uvoza i izvoza ....................................................................................................................56

6

4. Pregled stanja i kretanja na tržištu rada ....................................................................................57

4.1. Zaposlenost ......................................................................................................................................57

4.2. Nezaposlenost ...................................................................................................................................62

4.3. Penzioneri .........................................................................................................................................66

5. Društvene djelatnosti .....................................................................................................................67

5.1. Obrazovanje ......................................................................................................................................67

5.1.1 Predškolski odgoj .............................................................................................................................68

5.1.2. Osnovnoškolsko obrazovanje .........................................................................................................69

5.1.3. Srednjoškolsko obrazovanje ...........................................................................................................70

5.1.4. Visokoškolsko obrazovanje .............................................................................................................72

5.2. Kultura i sport .................................................................................................................................74

5.3. Zdravstvo i socijalna skrb ...............................................................................................................76

5.3.1. Zdravstvo .........................................................................................................................................76

5.3.2. Socijalna skrb i zaštita ....................................................................................................................78

5.4. Stanovanje .........................................................................................................................................84

5.5. Organizacije civilnog društva .........................................................................................................84

5.6. Socijalna, imovinska i lična sigurnost građana .............................................................................85

5.6.1. Krivična djela i stepen otkrivenosti................................................................................................85

5.6.2. Struktura kriminaliteta ....................................................................................................................85

6. Javna infrastruktura ......................................................................................................................86

6.1. Saobraćajna infrastruktura ..............................................................................................................86

6.1.1. Cestovni saobraćaj ...........................................................................................................................86

6.1.2. Željeznički saobraćaj ........................................................................................................................90

6.1.3. Zračni saobraćaj ...............................................................................................................................90

6.2 Energetska infrastruktura ...............................................................................................................91

6.3. Telekomunikacije .............................................................................................................................91

7. Zaštita okoliša i komunalna infrastruktura ...............................................................................92

7

7.1. Praćenje stanja okoliša, informacijski sistem okoliša, planiranje zaštite okoliša ......................92

7.2. Upravljanje otpadom .......................................................................................................................95

7.3. Upravljanje vodama i otpadnim vodama ......................................................................................97

7.4. Zrak .................................................................................................................................................100

7.5. Šume ................................................................................................................................................101

7.6. Zaštićeni dijelovi prirode ..............................................................................................................102

7.7. Buka .................................................................................................................................................103

8. Upravljanje razvojem ..................................................................................................................104

9. Analiza budžeta USK ...................................................................................................................106

II SWOT analiza ................................................................................................................................111

III Vizija, strateški ciljevi i prioriteti ..............................................................................................114

Prilog I - Programski okvir .......................................................................................................................121

Prilog II - Operativni program .................................................................................................................187

8

popIS tabela

Tabela 1. Površine općina Unsko-sanskog kantona...................................................................................22

Tabela 2. Razvojni problemi i potrebe u vezi geoloških osobina, zemljišta, flore i faune .....................24

Tabela 3. Razvojni problemi i potrebe u vezi stanovništva.......................................................................28

Tabela 4. Kretanje BDP-a USK, FBiH i BiH u periodu od 2009. do 2013. godine (u 000 KM) ............29

Tabela 5. Bruto domaći proizvod i bruto domaći proizvod stanovniku u USK u periodu od 2008. do 2013. godine (000 KM) ................................................................................................................30

Tabela 6. Indeks razvijenosti kantona u FBiH u 2012. godini ..................................................................30

Tabela 7. Indeks razvijenosti USK i FBiH u 2012. godini ........................................................................31

Tabela 8. Kretanje broja registriranih poduzeća prema broju zaposlenih na području USK u 2009., 2010. i 2011. godini ........................................................................................................33

Tabela 9. Poslovni subjekti u USK prema iznosu ostvarenih poslovnih prihoda u 2011. godini .........33

Tabela 10. Broj registriranih poduzeća prema broju zaposlenih u općinama USK u 2009., 2010. i 2011. godini .............................................................................................................................................34

Tabela 11. Poslovne zone na području USK ................................................................................................36

Tabela 12. Šumsko zemljište na području USK i FBiH u 2012. godini .....................................................42

Tabela 13. Prikaz izvršenja u sječi i izradi na području USK u 2011. i 2012. godini (m3, neto masa) ..44

Tabela 14. Razvojni problemi i potrebe u privredi ......................................................................................46

Tabela 15. Financijska vrijednost poticane proizvodnje (iz kantonalnog i federalnog budžeta) u 2012. godini .............................................................................................................................................49

Tabela 16. Kretanje iznosa isplaćenih novčanih podrški u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji na području USK u periodu od 2008. do 2013. godine .................................................................51

Tabela 17. Razvojni problemi i potrebe u poljoprivredi .............................................................................53

Tabela 18. Razvojni problemi i potrebe u turizmu ......................................................................................56

Tabela 19. Robni izvoz i uvoz na području USK u periodu od 2009. do 2013. godine ...........................56

Tabela 20. Najznačajniji izvoznici na području USK .................................................................................57

Tabela 21. Razvojni problemi i potrebe u vezi tržišta rada .........................................................................67

Tabela 22. Broj učenika u srednjim školama na području USK krajem školske godine 2010./2011. ....................................................................................................................................72

Tabela 23. Broj upisanih studenata na fakultete Univerziteta u Bihaću u akademskim godinama 2010./2011.i 2011./2012. ..............................................................................................................73

Tabela 24. Razvojni problemi i potrebe u području obrazovanja ..............................................................74

9

Tabela 25. Razvojni problemi i potrebe u kulturi i sportu ..........................................................................76

Tabela 26. Osnovni pokazatelji zdravstvene zaštite u EU, FBiH i USK .....................................................77

Tabela 27. Razvojni problemi i potrebe u području zdravstva i socijalne skrbi .......................................83

Tabela 28. Stambeni fond na području USK u periodu od 2008. do 2012. godine ..................................84

Tabela 29. Veličina saobraćaja na magistralnim i regionalnim cestama USK-a .......................................89

Tabela 30. Registrirana cestovna motorna i priključna vozila na području USK u 2012. godini, prema starosti vozila.....................................................................................................................89

Tabela 31. Razvojni problemi i potrebe u području saobraćaja i elektroenergetske infrastrukture .......92

Tabela 32. Razvojni problemi i potrebe u području zaštite okoliša .........................................................104

Tabela 33. Kretanje ukupnih budžetskih rashoda i izdataka po aktivnostima u periodu od 2008. do 2012. godine ...............................................................................................................................108

Tabela 34. Kretanje unutrašnjeg duga, odnosno zaduženja općina, kantona i izvanbudžetskih fondova USK u periodu od 2008. do 2013. godine (u 000 KM) ...........................................................110

Tabela 35. SWOT analiza .............................................................................................................................112

Tabela 36. Usklađenost Strateškog cilja br.1 sa strateškim dokumentima višeg nivoa ..........................115





Tabela 41. Strateški ciljevi i prioriteti..........................................................................................................120

popIS SlIka

Slika 1. Položaj USK unutar Bosne i Hercegovine ..................................................................................20

Slika 2. Položaj općina u sastavu USK .....................................................................................................21

Slika 3. Mreža putnih pravaca na području USK ..................................................................................87

Slika 4. Podsliv rijeke Une .........................................................................................................................99

10

popIS grafIkona

Grafikon 1. Broj stanovnika BiH, FBiH i USK 1991., 2006.i 2012. godine .........................................26

Grafikon 2. Kretanje starosne strukture stanovništva na području USK u periodu od 2009. do 2013. godine ....................................................................................................................................27

Grafikon 3. Kretanje prirodnog priraštaja na području USK u periodu od 2009. do 2013. godine 27

Grafikon 4. Kretanje broja novorođene djece prema spolu na području USK u periodu od 2009. do 2013. godine ..........................................................................................................................28

Grafikon 5. Kretanje BDP-a USK, FBiH i BiH u periodu od 2009. do 2013. godine (u 000 KM) ...29

Grafikon 6. Nivo razvijenosti općina USK u 2012. godini ...................................................................31

Grafikon7. Omjer poduzeća registiranih u USK i FBiH, 2012. ..........................................................32

Grafikon 8. Kretanje plata po područjima klasifikacije djelatnosti u periodu od 2009. do 2013. godine ....................................................................................................................................34

Grafikon 9. Obrti u USK po djelatnostima, 2012. .................................................................................35

Grafikon 10. Struktura ukupnog prihoda u USK po privrednim granama u USK .............................38

Grafikon11. Ukupni prihodi u djelatnosti rudarstva u periodu od 2006. do 2011.(u KM) ...............39

Grafikon 12. Ukupni prihod ostvaren u industriji u USK od 2006. do 2011.(u KM) .........................40

Grafikon 13. Ukupni prihodi po djelatnostima u prerađivačkoj industriji u 2011. godini (u KM) ...40

Grafikon 14. Kretanje ukupnog prihoda ostvarenog u metaloprerađivačkoj industriji USK u periodu od 2006. do 2011. godine (u KM) .......................................................................................41

Grafikon 15. Kretanje ukupnih prihoda drvne industrije u USK u periodu od 2006. do 2011. godine ....................................................................................................................................43

Grafikon 16. Ukupni prihodi ostvareni proizvodnjom prehrambenih proizvoda i pića u USK u periodu od 2006. do 2011. (u KM) .....................................................................45

Grafikon 17. Struktura obradivog poljoprivrednog zemljišta u USK u 2013. godini ..........................47

Grafikon 18. Struktura poljoprivredne proizvodnje po toni kulture u USK u 2012. godini ..............50

Grafikon 19. Kretanje prometa po vrstama ugostiteljskih objekata u USK u periodu od 2008. do 2013. godine ..........................................................................................................................54

Grafikon 20. Turistički dolasci i noćenja na području USK u periodu od 2008. do 2013. godine ....55

Grafikon 21. Turistički dolasci domaćih i stranih turista na području USK prema vrstama smještajnih objekata u 2012. godini ..................................................................................55

Grafikon 22. Usporedba stope zaposlenosti aktivnog stanovništva po kantonima FBiH u 2012. godini.....................................................................................................................................58

Grafikon 23. Kretanje broja zaposlenih i nezaposlenih osoba u USK u periodu od 2009. do 2013. godine ....................................................................................................................................58

11

Grafikon 24. Kretanje stope zaposlenosti FBiH i USK u periodu od 2009. do 2013. godine .............59

Grafikon 25. Zaposleni po stepenu stručnog obrazovanja u USK u martu 2012. godine ...................60

Grafikon 26. Iznos prosječne neto plate u USK po djelatnostima u 2012. godini ...............................61

Grafikon 27. Kretanje registrirane nezaposlenosti na području USK u periodu od 2009. do 2013. godine ....................................................................................................................................62

Grafikon 28. Udio nezaposlenih lica u općinama USK u 2012. godini .................................................62

Grafikon 29. Omjer nezaposlenih žena i muškaraca po općinama u USK ..........................................63

Grafikon 30. Usporedba stope nezaposlenosti u kantonima FBiH u 2012. godini ..............................63

Grafikon 31. Kvalifikaciona struktura nezaposlenih lica na području USK u augustu 2013. godine 64

Grafikon 32. Starosna struktura nezaposlenih osoba na području USK za juli 2013. godine ............65

Grafikon 33. Kretanje broja djece u javnim ustanovama predškolskog odgoja u periodu od 2008. do 2012. godine ..........................................................................................................................69

Grafikon 34. Kretanje broja djece u javnim osnovnim školama u periodu od 2008. do 2012. godine ....................................................................................................................................70

Grafikon 35. Kretanje broja djece u javnim srednjim školama u periodu od 2008. do 2013. godine ....................................................................................................................................71

Grafikon 36. Kretanje broja studenata na javnim fakultetima u periodu od 2008. do 2012. godine ....................................................................................................................................72

Grafikon 37. Oblici socijalne pomoći u USK u periodu od 2008. do 2012. godine .............................79

Grafikon 38. Učešće općina, USK i drugih izvora u ukupnim prihodima centara za socijalni rad u USK, 2011. godine ...............................................................................................................80

Grafikon 39. Kretanje broja zaposlenih u centrima za socijalni rad u USK u periodu od 2008. do 2013. godine ..........................................................................................................................80

Grafikon 40. Broj intervencija socijalne zaštite i skrbi na području USK od 2007. do 2013. godine ...................................................................................................................................81

Grafikon 41. Broj intervencija socijalne zaštite i skrbi na području USK od 2007. do 2013. godine po spolu ......................................................................................................................................82

Grafikon 42. Krivične prijave i optužbe punoljetnih i maloljetnih izvršitelja u USK prema krivičnom djelu u 2012. godini..............................................................................................................85

Grafikon 43. Dužina putnih pravaca na području USK ...........................................................................87

Grafikon 44. Ukupni planirani i ostvareni prihodi kantonalnog budžeta (u 000 KM) .....................106

Grafikon 45. Kretanje poreskih i neporeskih prihoda u budžetu USK u periodu od 2008. do 2013. godine (u 000 KM) .............................................................................................................107

Grafikon 46. Rashodi budžeta po kategorijama u periodu od 2008. do 2012. godine (u KM) ........109

Grafikon 47. Struktura budžeta USK 2012. godine ..............................................................................109

UVOD 13

Uvod

Odlukom Vlade Unsko-sanskog kantona od 28.06.2012. godine započet je proces izrade Integrirane strategije razvoja za period 2014-2020. Nositelj ove aktivnosti je Razvojna agencija Unsko-sanskog kan-tona– RAUSK, odjel za strateško planiranje. Operacionalizacija odjela i sprovođenje aktivnosti strateškog planiranja u Unsko-sanskom kantonu je podržano kroz projekat “Unapređenje kapaciteta RA USK i podrška ekonomskom razvoju u sjeverozapadnoj BiH” koji je financirala Europska unija. Vlada USK je imenovala KOR – Kantonalni odbor za razvoj sa zadatkom izrade dokumenta, te Partnersku grupu kojom se osigurava participativni pristup i uključenost svih relevantnih grupa u provođenju procesa planiranja.

Sam proces izrade strategije proveden je u širokom konsultativnom procesu kroz niz sastanaka i razgovora sa ključnim razvojnim akterima (javne institucije, privrednici, nevladin sektor), kroz 5 strateških radionica članova KOR-a i 3 održane sektorske rasprave kroz fokus grupe. Horizontalno usaglašavanje i povezivanje tokom strateškog planiranja provedeno je uključivanjem općinskih razvojnih timova u rad KOR-a.

Svi ovi procesi rezultirali su vizijom razvoja USK za period 2014-2020. godine.

Izradu Strategije je podržala Ambasada Švicarske u Bosni i Hercegovini. Sadržaj dokumenta ne izražava stanovišta Vlade Švicarske niti UNDP-a.

vIzIja razvoja USk

UnSko-SanSkI kanton je eUro-regIja – SMaragd boSne I HerCegovIne, podrUČje Ugodnog žIvota teMeljenog na

ravnoMjernoM održIvoM razvojU

Ova vizija ostvarit će se kroz postizanje 6 ključnih razvojnih ciljeva:

• Razviti konkurentnu privredu i dostići nivo prosjeka ekonomskog razvoja FBiH• Izgraditi infrastrukturu za poboljšanje kvalitete života stanovnika• Unaprijediti zaštitu okoliša i očuvanje prirode

14 IntegrIrana StrategIja razVOja UnSkO-SanSkOg kantOna za perIOD 2014-2020

• Razvijati ljudske resurse i unaprijediti tržište rada • Osigurati visok nivo socijalne sigurnosti i zaštite • Unaprjeđenje upravljanja razvojem

Provođenjem strategije razvoja USKu periodu od 2014. do 2020. godine ovaj kanton dostići će prosjek razvoja ostalih kantona FBiH. Za ostvarenje definirane vizije ključnim se pokazalo potaknuti i podržati kvalitetnu edukaciju stanovništva kantona na svim nivoimaza što postoji i volja i mogućnosti.

Cijeli financijski okvir za provođenje Strategije usklađen je sa mogućnostima budžeta i sa dostupnim međunarodnim izvorima financiranja u narednom periodu do 2020. godine.

Provođenje strategije pratit će se na godišnjem nivou. Također, vrednovati će se ostvareni rezultati kroz opći napredak stanovnika USK u budućnosti.

15I – SItUaCIOna anaLIza

ISItUaCIona analIza

Sažetak

Privredu USK karakteriziraju negativni makroekonomski pokazatelji. Vrijednost BDP-a je u periodu od 2009. do 2012. smanjena za oko 1%, a vrijednost BDP-a per capita svrstava USK na posljednje mjesto svih kantona FBiH. Usporedba BDP-a po stanovniku unutar kantona ukazuje na značajne unutarkantonalne razlike. Stopa nezaposlenosti je za 11% viša u odnosu na prosjek FBiH. Procjenjuje se da je u privrednim aktivnostima USK zastupljen visok udio sive ekonomije što onemogućava uvid u stvarno stanje privrede. Indeks razvijenosti je za oko 22% niži od FBiH, te je prema tome USK na osmom od deset kantona FBiH.

Nositelj privrede na području USK su mikro poduzeća, koja imaju do devet zaposlenih. U posljednjih nekoliko godina u USK dolazi do smanjenja poduzetničkih aktivnosti što rezultira zatvaranjem poduzeća i obrta, te smanjenjem investicijskih aktivnosti. Prisutan je neiskorišten investicijski potencijal štednje stanovništva deponirane u bankama, te prihoda koje ostvaruje dijaspora. Poduzetničke i investicijske aktivnosti otežava nepoticajna poduzetnička klima i nestimulativno okruženje. Poslovne zone postoje u gotovo svim općinama USK, ali njihovo poslovanje nije konkurentno, te ne osiguravaju poduzetni-cima adekvatnu tehničku i komunalnu opremljenost. Upravljanje zonama je otežano zbog preklapanja nadležnosti i nedovoljne saradnje između svih nivoa vlasti, kao i nepostojanje integralne strategije za poticanje poduzetništva. Poslovna infrastruktura nije uspostavljena. Financijska podrška poduzetnicima je ograničena, te se uglavnom svodi na podrške iz budžeta USK. Iskoristivost sredstava je niska zbog nedovoljnog poznavanja procedura prijave na konkurse.

Industrijska proizvodnja na području USK se zasniva na eksploataciji prirodnih minerala, ruda (mangan, ugljen, boksit, dolomit) i šuma, te proizvodnji prehrambenih proizvoda (meso i mesne prerađevine, mliječni proizvodi, pivo, prerada voća i povrća).

Tokom rata su industrijski pogoni i objekti pretrpjeli značajna oštećenja. Kapaciteti industrijskih po-duzeća, koja su zatvorena ili u stečaju su neiskorišteni. Industrijska proizvodnja je oslabljena, smanjenji su prihodi i izgubljena radna mjesta. Niska tehničko-tehnološka razvijenost, nedovoljna osposobljenost kadrova za korištenje novih tehnologija i nedovoljna usmjerenost na proizvode veće dodane vrijednosti dovela je do gubitka inostranih tržišta i smanjenja izvoza industrijskih proizvoda. Na nivou upravljanja


razvojem industrije postoji manjak strategija, programa razvoja i integrirane politike za povećanje kon-kurentnosti industrijske proizvodnje.

Poljoprivredni potencijali USK su značajni, ali nisu u potpunosti iskorišteni. Prisutan je nizak nivo pri-mjene savremenih agrotehničkih mjera, te primjena neodgovarajuće zakonske regulative. Značajan je udio poljoprivrednih površina pod minama. Poljoprivredno zemljište je većinom u privatnom vlasništvu (oko 94%), te ga karakterizira usitnjenost posjeda (3-5 ha). Povećanje poljoprivredne proizvodnje oteža-no je nedostatkom potporne infrastrukture i nepostojanjem tržišta za otkup poljoprivrednih proizvoda. Neracionalna sječa šuma, nekontrolirano pretvaranje poljoprivrednog u građevinsko zemljište i ilegalna odlagališta otpada uzrokuju smanjenje poljoprivrednih površina. Poljoprivredna proizvodnja se potiče subvencijama iz kantonalnog budžeta, ali njihova dodjela nije zasnovana na ekonomskim načelima, pra-ćenju namjenskog trošenja sredstava i analizi rezultata i dugoročnih efekata. Ne postoji plan izgradnje savremenih sistema navodnjavanja poljoprivrednih površina.

Potencijali za razvoj turizma na području USK se zasnivaju na očuvanim prirodnim bogatstvima i bo-gatom kulturno-historijskom naslijeđu. Svojstva prirodnih resursa za razvoj turizma su slabo istražena, a nematerijalna i materijalna kulturna baština nedovoljno je zastupljena u ukupnoj turističkoj ponudi. Najprepoznatljivija turistička destinacija u USK je NP Una, u sklopu kojeg se razvijaju različiti selektivni oblici turizma (izletnički, sportski, ribolovni). Prilika za povećanje turističkog prometa na području USK je blizina NP Plitvička jezera u Hrvatskoj. Udio turizma u ukupnim budžetskim prihodima USK je nizak. Postojeće smještajne kapacitete karakterizira nedovoljna kvaliteta. Kvalitetu turističke ponude narušava nepostojanje sistematskog inspekcijskog nadzora i preklapanje u obavljanju poslova kantonalne i općinskih turističkih zajednica. Postoji i potreba unaprjeđenja turističke infrastrukture (biciklističke staze, turistička signalizacija).

Tržište rada USK karakteriziraju negativni trendovi. Posljednih godina pada stopa zaposlenosti koja je niža u odnosu na prosjek FBiH. Statistički podaci o broju zaposlenih su nepouzdani, jer ne uzimaju u obzir osobe zaposlene u inostranstvu, a ne postoje niti procjene o broju osoba zaposlenih izvan sistema (“na crno”).

Prosječne plate u USK tokom posljednjih godina bilježe blagi porast, ali i dalje su ispod prosjeka FBiH, te oko 50% niže od vrijednosti potrošačke korpe za BiH.

Dugoročna nezaposlenost je najveći problem privrede USK i glavni uzrok iseljavanja stanovništva. Stopa registrirane nezaposlenosti je iznosila 58% u 2012. godini, čime je USK na prvom mjestu svih kantona u FBiH.

Obrazovni sistem FBiH karakterizira neusklađenost zakonske regulative i nepotpuna podjela nadležnosti između federalnog, kantonalnog i lokalnih nivoa upravljanja. Institucije za praćenje kvalitete obrazovnih programa su uspostavljene, ali u praksi postoji nesistematska i nedovoljna kontrola kvalitete. Netranspa-rentna podjela nadležnosti uzrok je neprovedene akreditacije visokoškolskih ustanova u BiH.


Budžetska izdvajanja za potrebe obrazovnog sistema se kontinuirano smanjuju. Objekti osnovnoškolskih, srednjoškolskih i viokoškolskih ustanova su dotrajali, te ne ispunjavaju pedagoške standarde. Postoji manjak opreme potrebne za izvođenje nastave. Sistemsko provođenje edukacije za nastavnike se ne provodi. U sistemu obrazovanja prisutan je problem neravnopravnosti u izvođenju nastave (etničke manjine, djeca sa smetnjama/poteškoćama u razvoju1).

Zbog napuštanja sela i iseljavanja stanovništva postoji značajan broj napuštenih područnih škola čiji su kapaciteti neiskorišteni. U srednjim stručnim školama se provode obrazovni programi, koji nisu u skladu s potrebama lokalnog tržišta rada, a programi obrazovanja i usavršavanja odraslih se ne provode.

Kulturne djelatnosti na području USK provode kantonalne i općinske ustanove u kulturi koje uglavnom posluju u neadekvatnim uslovima. Ograničavajući faktori za razvoj kulturnih djelatnosti na području USK su nedovršena izrada Strategije u kulturi, te smanjenje budžetskih izdvajanja za potrebe u kulturi. Kulturno-historijska baština USK nedovoljno je zastupljena u ukupnom razvoju USK.

Razvoj sportskih aktivnosti u USK definira Strategija razvoja sporta do 2015. godine. Prisutan je ne-dovoljan broj stručnih kadrova u sportu. Izdvajanja iz općinskih budžeta za potrebe razvoja sporta su u porastu, ali i dalje su nedovoljna. Sportske aktivnosti odvijaju se u neadekvatnim uslovima (manjak sportskih dvorana, devastiranost postojećih dvorana, manjak opreme i rekvizita).

Sistem zdravstvene zaštite na području USK je organiziran putem pružanja usluga primarne, sekundarne i tercijarne zdravstvene zaštite. Nedovoljna materijalno-tehnička opremljenost zdravstvenih ustanova, manjak i needuciranost zdravstvenih radnika su posljedica nedovoljnih ulaganja u sistem zdravstvene zaštite. U FBiH, USK ima najveći broj osoba koje nemaju nikakav oblik zdravstvenog osiguranja.

U sistemu socijalne zaštite ne postoji sistematsko praćenje kvalitete pružanja oblika socijalne zaštite. Zbog nedostatka financijskih sredstava, neki oblici socijalne pomoći se ne pružaju (npr. dječji dopla-tak). Broj stručnog kadra u centrima za socijalni rad je u opadanju. Primjetan je porast broja obrađenih slučajeva u socijalnim centrima i broj socijalnih intervencija, a među njima prevladavaju slučajevi i intervencije koji se odnose na žene.

Ne postoji dovoljan broj domova za stara i nemoćna lica, kao ni broj ustanova za zbrinjavanje ovisnika i duševno bolesnih lica.

USK je najudaljeniji kanton od centra BiH, pa je povezanost s drugim kantonima, te evropskim regional-nim centrima potrebno osigurati izgradnjom modernih i brzih cesta. Strateški dokumenti za upravljanje razvojem cestovnog saobraćaja nisu usvojeni ni na federalnom, ni na kantonalnomnivou, pa postoji preklapanje nadležnosti u upravljanju cestama. Postojeće ceste su dotrajale, a ulaganja u vertikalnu i

1 Unicef, “Stanje djece u svijetu”, 2013. godine


horizontalnu signalizaciju su nedovoljna. U gradovima postoji manjak obilaznica koje bi saobraćajno rasteretile gradska središta, neuređenost trotoara i starost cestovnih motornih vozila. Javni prijevoz je usporen i otežan zbog dotrajalih autobusa.

Željeznička infrastruktura i infrastruktura sportsko-rekreacijskih zračnih aerodroma je pretrpjela ošte-ćenja i razaranja tokom ratnih godina, pa je potrebna modernizacija i obnova.

Dijelovi elektroenergetske infrastrukture su preopterećeni, neispravni i dotrajali. Hidroenergetski kapaci-teti nisu dovoljno iskorišteni s obzirom na elektroenergetske potencijale. Prisutan je problem zloupotrebe i neovlaštenog korištenja električne energije.

Provođenje integrirane politike zaštite okoliša na području USK otežava nepostojanje sistema sistemskog i kontinuiranog praćenja kvalitete pojedinih okolišnih komponenti (voda, tlo, zrak, buka, bioraznoli-kost), pa se stanje okoliša zasniva na procjenama koje ne osiguravaju poređenje s podacima o stanju okoliša na nivou EU-a.

Okolišne direktive EU-a su djelomično prenesene u zakonske akte, kojima se regulira upravljanje poje-dinim komponentama okoliša (npr. voda, otpad). Provođenje otežava preklapanje nadležnosti i nedo-voljna saradnja u upravljanju između federalnog, kantonalnog i općinskih nivoa. Proces usvajanja svih potrebnih planskih dokumenata na nivou USK i općina nije završen.

Najveći problemi u sektoru upravljanja okolišem tiču se ilegalnih odlagališta otpada i nepostojanja siste-ma pročišćavanja otpadnih voda prije ispuštanja u vodotoke. Stepen priključenosti stanovništva na sistem javnog vodosnabdijevanja i na kanalizacijsku mrežu je nizak. Postoji potreba izgradnje Regionalnog sanitarnog centra, te obnove dotrajale i oštećene vodno-komunalne infrastrukture.


1. geografSkI položaj I prIrodne karakterIStIke

1.1. ključne historijske činjenice važne za identitet kantona

Naseljenost područja Unsko-sanskog kantona (USK) datira otprije 4000 godina o čemu svjedoči brojnost arheoloških ostataka. Sačuvani su nalazi iz starijeg kamenog, kasnog brončanog, te starijeg i mlađeg željeznog doba. Najznačajniji prethistorijski lokaliteti su na području općine Cazin, Hrastovačka i Da-barska pećina, te nekropole ravnih grobova. U blizini Cazina, na lokalitetima Čungar, Gradina i Selište, nađeni su ostaci predmeta od ilovače, kosti, kamena, bronce i željeza.

U okolici Velike Kladuše nađeni su srpovi, sjekire, igla i bodež, oruđe, oružje i nakit, te ostaci keramike iz brončanog doba. Jedan od najznačajnijih pronalazaka je brončana kaciga iz Čungara.

Nalazi urna s prizorima iz svakodnevnog i zagrobnog života, ravni grobovi s ornamentima, nakit, oružje i japodske kape, pronađeni na području Bihaća, Golubića, Pritoka i Ripača, dokaz su postojanja ilirske civilizacije na ovim prostorima. Rimski pisac Plinije spominje ilirsko pleme Deura koje je naseljavalo područje današnje općine Bosanski Petrovac, a na lokalitetu Bukovača otkrivena je kasnoantička grob-nica i rimski novac. U dolinama rijeka Sane i Vrbasa pronađeni su ostaci keramike, stambenih objekata, kostiju, nakita i noževa ilirskog plemena Mazeji koji su živjeli na ovom području u IV. vijeku prije nove ere. Područje USK bilo je i naseobina keltsko-ilirskog plemena Japoda koje su Rimljani pokorili na ovom području 35. godine p.n.e. Iz rimskog doba najpoznatije je naselje otkriveno na mjestu Gromila kraj Bosanske Krupe gdje su pronađeni ostaci građevina iz rimskog doba i različiti arheološki ostaci poput grobova rimskih vojnika, rimskog novca, sablja i drugih predmeta.

Iz perioda srednjeg vijeka dobro je očuvana srednjovjekovna arhitektura gradske jezgre Bosanskog Pe-trovca, te srednjovjekovni grad Bjelaj. Srednjovjekovni grad Čovka spominje se u 15. vijeku kao kraljevski grad, a na Divskom groblju pronađena je srednjovjekovna nekropola sa šesnaest stećaka u obliku sanduka i ploča. Dokument koji govori o životu na ovom području u periodu srednjeg vijeka je povelja kralja Bele IV gdje se spominje vladavina Matije Ninoslava. Iz kasnog srednjeg vijeka potiču srednjovjekovni gradovi, burgovi, koji do sada nisu dovoljno istraženi. Ostaci srednjovjekovnog grada iz 13. vijeka, koji je pripadao knezovima Blagajskim, te kasnije Frankopanima i drugima, očuvani su na brežuljku iznad Velike Kladuše.

Krajem 15. vijeka područje USK pod snažnim je udarom Osmanskog carstva. Sredinom 16. vijeka osvo-jen je Cazin, Bosanska Krupa, a Bihać 1592. godine kada je formiran bihaćki sandžak. Bihać postaje jedno od najvažnijih uporišta najzapadnije provincije Osmanskog carstva, sjedište kapetanije, sandžaka i kadiluka. Od 1711. godine bihaćki sandžak je reorganiziran u bihaćki pašaluk.

Uspostavljenim kapetanijama u pograničnim dijelovima upravljali su kapetani, i to: Mustafa-beg do 1813. godine, Murat-beg do 1822. godine, te posljednji kapetan Hasan-beg Čekić koji je bio na vlasti do


ukidanja kapetanija 1835. godine. Osmanlije su u pograničnim dijelovima gradile utvrđenja od drveta zvana palanke, te obrambene kule. Jedno od glavnih uporišta bila je obrambena kula i stari grad Kamen-grad kraj današnje općine Sanski Most.

Prodor Osmanskog carstva na područje USK izazvao je intenzivno naseljavanje muslimanskog stanovniš-tva sve do povlačenja osmanske vojske u 19. vijeku. Od polovice 19.vijeka pod uticajem austro-ugarske okupacije područje USK naseljava kršćansko stanovništvo, koje donosi uticaje kršćanske kulture. Austro-ugarska okupacija dovela je do promjene strukture stanovništva, novih načina gradnje i urbanističkog oblikovanja. Pod vladavinom Austro-Ugarske monarhije USK doživljava razvojni procvat, te se grade škole, kulturne ustanove, nove ulice, komunalna infrastruktura i uređuju gradski parkovi. Dolazi do formiranja građanske klase zapadnjačkog tipa, a mahale i čaršije zamjenjuju gradske zone.

Između dva svjetska rata se u razvoju USK nisu dogodile značajnije promjene. Tokom Drugog svjetskog rata, od 1941. do 1945. godine područje USK bilo je pod njemačkom okupacijom i vlašću Nezavisne Dr-žave Hrvatske (NDH). Po završetku Drugog svjetskog rata jačaju ulaganja u poljoprivrednu proizvodnju, gradnju škola i opismenjavanje stanovništva.

Od 1992. do 1995. godine traje rat u BiH tokom kojeg su na području USK izgubljeni brojni ljud-ski životi, te uništeni i oštećeni brojni objekti. Rat je završen potpisom mirovnog sporazuma u Daytonu 1995. kojim je postignut dogovor o prekidu sukoba između Bošnjaka, Srba i Hrvata na području BiH. Preduslovi za formiranje Federacije Bosne i Hercegovine (FBiH) su uspostavljeni potpisom Wa-shingtonskog sporazuma 1994. godine. Tim dokumentom je donesena odluka o kantonalnom uređenju FBiH u čiji sastav je ušao USK i još devet kantona.

1.2. položaj i osnovne prostorne karakteristike Unsko-sanskog kantona

USK je jedan od deset kantona Federacije Bosne i Hercegovine. Formiran je odlukom Predsjedništva Bosne i Hercegovine 27. maja 1995. godine. Nalazi se u krajnjem sjeverozapadnom dijelu Bosne i Herce-govine, te graniči s južnim i jugoistočnim dijelovima Republike Hrvatske. Dio granice s Hrvatskom pred-stavlja rijeka Una koja teče područjem općine Bihać dužinom vodotoka od 80 km.

Slika 1. Položaj USK unutar Bosne i Hercegovine


Administrativno i ekonomsko središte USK i istoimene općine je grad Bihać. USK je povezan s ostalim dijelovima Bosne i Hercegovine magistralnim cestovnim saobraćajnim pravcem M-5, koji povezuje Bihać i Sarajevo, te željezničkom prugom. Sarajevo je od kantonalnog centra Bihaća udaljeno približno 200 km, Zagreb 148 km, a Banja Luka 88 km.

Magistralni cestovni pravac M-5 povezuje USK preko Karlovca i Rijeke sa Zapadnom Evropom i evrop-skim gradovima Ljubljanom, Budimpeštom, Beogradom, Bečom i drugima. USK je od Ljubljane udaljen 231 km, od Budimpešte 488 km, od Beča 474 km, te od Beograda 371 km. Magistralnim cestovnim pravcem M-5 se, preko Bihaća, ostvaruje i najbliži kopneni put prema Republici Hrvatskoj, odnosno morskim lukama i velikim gradskim središtima (Split, Zadar, Šibenik, Rijeka).

Najbliža morska luka je Rijeka koja je udaljena od Bihaća 200 km. Najbliži aerodrom je u Banja Luci, udaljena od USK 98 km. Aerodrom Pleso u Zagrebu nalazi se na udaljenosti od 165 km, a aerodrom u Sarajevu je udaljena 244 km od USK.

1.3. površina

U teritorijalno-političkom sistemu USK nalazi se osam općina (Velika Kladuša, Bužim, Cazin, Bosan-ska Krupa, Sanski Most, Ključ, Bosanski Petrovac i Bihać), čija ukupna površinaiznosi 4.125 km2.

Površina USK obuhvaća 15,8% teritorije FBiH, od-nosno 8,05% ukupne teritorije Bosne i Hercegovi-ne. USK je površinom drugi po veličini kanton u FBiH. Najveću površinu imaju općine Bihać i Sanski Most koje zajedno čine više od 40% ukupne povr-šine USK, dok su površinom najmanje općine Bu-žim (3,13% ukupne površine USK) i Velika Kladuša (8,02% ukupne površine USK).

V. Kladuša

Bužim

B. Krupa

S. Most

KljučB. Petrovac

Bihać

Cazin

V. Kladuša

Bužim

B. Krupa

S. Most

KljučB. Petrovac

Bihać

Cazin

Slika 2. Položaj općina u sastavu USK


Tabela 1. Površine općina Unsko-sanskog kantona

Općina Površina (km2)

Bihać 900

Bosanska Krupa 561

Bosanski Petrovac 709

Bužim 129

Cazin 356

Ključ 358

Sanski Most 781

Velika Kladuša 331

UkUpno 4.125

Izvor: Federacija Bosne i Hercegovine, Federalni Zavod za statistiku, Unsko-sanski kanton u brojkama, Sarajevo 2012.

1.4. osnovne geološke osobine, karakteristike zemljišta, flore i faune i vodnog bogatstva

1.4.1. Geološke osobine i karakteristike zemljišta

Morfološku strukturu USK čine brežuljci i niska polja, te aluvijalne ravni i kotline raščlanjene brojnim riječnim i potočnim dolinama. Tereni kod Sanskog Mosta, Sanice i Ključa pripadaju karbonu, gornjem permu i donjem trijasu, te čine paleozojsko Sansko-unsko područje.

USK se odlikuje bogatstvom geološke građe i nalazištima mineralnih sirovina, ali stepen geoloških istraživanja i eksploatacije korisnih sirovina u industrijske svrhe je na niskom nivou. Eksploatacija ruda i minerala vrši se stihijski i proizvoljno zbog neuređene zakonske regulative i nejasne podjele nadležnosti između općina, kantona i Federacije BiH.

Na području Sanskog Mosta (Kamengrad) otkrivena su ležišta mrkog ugljena i kvarcnog pijeska, bok-sita u Bosanskoj Krupi, mangana u Bužimu, barita u Velikoj Kladuši, gline u Cazinu i Sanskom Mostu, arhitektonskog kamena bihacita u Bihaću, te ostalih mineralnih sirovina. Glina je pronađena na više lokaliteta u okolici Velike Kladuše, od kojih su najizdašnija Dabravine i Miljković. Od metala je prisutan mangan, i to na području općina Bužim i Velika Kladuša. Iskorištavanje mangana ima dugu tradiciju, a ističu se četiri lokacije na području Velike Kladuše: Bajraktarević polje, Radstovo, Vrnograč i Metla. Procjenjuje se da su rezerve mangana na području općine Velika Kladuša među najvećima u Evropi, ali ležišta tog metala nisu dovoljno istražena. Na lokalitetu Kulen Vakuf su provedena geološka istra-živanja kojima su utvrđene rezerve od oko 7 miliona tona kvalitetnog gipsa, te je to jedno od najvećih nalazišta gipsa u Evropi.


U geomorfološkoj strukturi USK važno je spomenuti rijeku Unu s hidrološkim, geomorfološkim i biološ-kim fenomenima, koji se pojavljuju u njenom sedrotvornom toku. Rijeka Una teče područjem USK gor-njim tokom u smjeru sjeverozapada, ulazi u grad Bihać, te dalje teče sjeverno od Bosanske Krupe. Dolina gornjeg toka rijeke Une, od Martin Broda do Kulen Vakufa, se ističe nizom prirodnih fenomena (sedrene spilje i otoci, barijere i slapovi), kao i raznovrsnim staništima endemskih i reliktnih biljnih i životinjskih vrsta. Područje gornjeg toka Une proglašeno je 2008. godine prvim Nacionalnim parkom u BiH. Ukupna površina NP Una je 19.800 ha, od čega je 13.500 ha zona stroge i usmjerene zaštite.

Seizmičke karakteristike područja USK su pod uticajem seizmičke aktivnosti Dinarida. Seizmička istraživa-nja na ovom području nisu detaljno provedena. Područje USK okruženo je epicentralnim područjima jačeg seizmičkog intenziteta (Petrova gora, Zagreb, Banja Luka, Zadar), ali veći potresi do sada nisu zabilježeni.

Karakteristike zemljišta pogodne su za uzgoj različitih vrsta žitarica, povrća i voća. Ukupna površina po-ljoprivrednog zemljišta u USK iznosi 370.388,17 ha, od čega je 158.697,15 ha ili 42,85% obradivog poljo-privrednog zemljišta. Udio obradivog poljoprivrednog zemljišta na području USK u ukupno obradivom poljoprivrednom zemljištu FBiH iznosi 12,60%.

Najzastupljenije vrste zemljišta su: aluvijalno-deluvijalna glejna zemljišta, podzolno-pseudoglejna zemljišta i podzolno-pseudoglejna terasna zemljišta, smeđa degradirana i opodzoljena zemljišta na reliktnim crveni-cama, smeđa kisela zemljišta na glincima, pješčarama i škriljcima, smeđa zemljišta na dolomitima, smonice i peleosoli. Konfiguracija terena uzrokuje pojavu erozije zemljišta, bujica i poplavnih nanosa. Analize i ispitivanja svojstava zemljišta, te zaštita od poplava se ne obavljaju sistemski i redovno, što za posljedicu ima pojačanu eroziju zemljišta i gubitak obradivog poljoprivrednog zemljišta.

1.4.2. Flora i fauna, biološka raznovrsnost

Visok nivo geološke i reljefne raznovrsnosti uvjetovao je raznolikost ekosistema i pejzaža na području USK. Riječni vodotoci Une, Sane, Klokota, Sanice, Banjice, Korčanice i drugih rijeka su bogati slatkovodnom ribom (pastrmka, mladica, lipljen). Klisure i kanjoni rijeke Une su staništa velikog broja biljnih i životinjskih vrsta. Posebnu važnost imaju endemsko-reliktne vrste (čovječja ribica, riječni rakovi, pastrva…).

Broj zaštićenih prirodnih područja u odnosu na nivo biološke raznovrsnosti i druge prirodne vrijedno-sti je mali. Sistemska istraživanja flore i faune se ne provode. Informacijski sistem biološke i pejzažne raznovrsnosti nije uspostavljen.

Najčešće biljne vrste koje se pojavljuju na području USK su različite vrste algi, mahovina, papratnjača i sjemenjača, a od životinjskih riječne ribe, vodozemci, gmazovi i ptice. Prisutna su i staništa velikog broja različitih vrsta gljiva i lišajeva, te različitih grupa prokariota. Među životinjskim vrstama ističe se oko


120 vrsta ptica, od kojih je važno spomenuti rijetke vrste velikog tetrijeba (Tetrao urogallus), lještarke (Tetrastes bonasia) i kosca (Crex crex).

Konfiguracija terena, geomorfološka struktura i različita nadmorska visina omogućili su razvoj oko 1.900 biljnih vrsta na području Nacionalnog parka Una, što iznosi gotovo 53% ukupnih biljnih vrsta prisutnih u BiH. Na području parka evidentirano je 177 ljekovitih i aromatičnih biljaka, te 105 potencijalno jestivih ljekovitih i aromatičnih biljaka. Najčešće biljne vrste su: lincura (Gentiana lutea), pjegava lincura (Genti-ana punctata), runolist (Leontopodium alpinium Cass.), klekovina bora (Pinus mugo) i druge. Značajne endemske vrste su unska zvončika (Campanilla unensis) i bosanska perunika (Iris reichenbachii Heuffel var. Bosniaca). Među faunomse ističu sisavci (oko 60 vrsta), od čega je 50 vrsta zaštićeno prema Bernskoj konvenciji o zaštiti evropskih divljih vrsta i prirodnih staništa. Iz porodice zvijeri dominantne su vrste vuk, ris, medvjed i osjetljive i ugrožene vrste šišmiša.

1.5. klimatska obilježja

Područje USK pripada umjereno kontinentalnoj klimi, koju karakteriziraju oštre i snježne zime, te topla ljeta. Pojedini dijelovi su pod uticajem umjerene planinske klime i pritjecanja zračnih masa iz susjednih, ali i daljih oblasti.

Za ovo područje karakteristični su sjeveroistočni i jugozapadni vjetrovi, koji donose kontinentalne i mediteranske uticaje. Prosječan godišnji broj sunčanih sati iznosi između 1772 i 1970 sati, a u godini je prosječno 206 oblačnih dana.

Srednja godišnja temperatura iznosi 11,4°C. Najtopliji mjesec je juli sa srednjom mjesečnom tempera-turom od 22°C, a najhladniji januar sa prosječnom temperaturom od -6°C. Najveća količina oborina javlja se tokom jeseni i proljeća, a prosječne količine se kreću od 1000 do 1300 l/m2. Najkišovitiji mjesec je novembar, a najsuši januar. U nižim predjelima snijeg se zadržava između 40 i 60 dana godišnje, a u planinskim do 90 dana. Prosječna godišnja vlažnost zraka je oko 75%. Sezona grijanja na području USK traje od 15. oktobra do 15. aprila.

Tabela 2. Razvojni problemi i potrebe u vezi geoloških osobina, zemljišta, flore i faune

Razvojni problemi Razvojne potrebe

Nizak stepen geoloških istraživanja i eksploatacije ruda i mineralnih sirovina

Povećati nivo geoloških istraživanja i eksploatacije ruda i mineralnih sirovina

Nesistemsko i neredovno provođenje analiza zemljišta i sistema zaštite od poplava

Uspostaviti sistematsko i redovno provođenje analiza zemljišta i sistema zaštite od poplava

Mali broj zaštićenih prirodnih područja u odnosu na nivo bioraznovrsnosti i prirodne vrijednosti

Povećati broj zaštićenih prirodnih područja u skladu sa nivoom bioraznovrsnosti i prirodnim vrijednostima

Neuspostavljen informacijski sistem biološke i pejzažne raznovrsnosti Uspostaviti informacijski sistem biološke i pejzažne raznovrsnosti

Neprovođenje istraživanja flore i faune Provoditi istraživanja flore i faune


2. deMografSke karakterIStIke I kretanja na tržIštU rada

2.1. broj stanovnika

Prema preliminarnim rezultatima popisa stanovništva provedenog 2013. godine na području Unsko-san-skog kantona živi 299.343 stanovnika, odnosno 12,62% stanovništva FBiH ili 7,8% ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine. U periodu od 1991. do 2011. godine broj stanovnika na području USK se smanjio za 87.793 ili 23,37% čime je USK brojem stanovnika četvrti kanton po veličini u FBiH. Smanjenje broja stanovnika zabilježeno je u svim općinama USK, a pojedine općine, poput Bosanske Krupe i Bosanskog Petrovca, danas imaju dvostruko manje stanovnika u odnosu na broj stanovnika evidentiran Popisom stanovništva iz 1991. godine. Prisutan je rast opterećenja infrastrukture gradskih središta zbog napušta-nja sela kao mjesta stanovanja i smanjenja udjela seoskog stanovništva.

Pad broja stanovnika u USK posljedica je promjene administrativnih granica općina i njihovog cijepanja, ljudskih gubitaka tokom ratnih godina i značajnog iseljavanja stanovništva u evropske i prekookeanske zemlje u poslijeratnom periodu. Od 1991. do 2013. godine s područja USK se iselilo 56.642 stanovnika što je 13,48% ukupno iseljenog stanovništva s područja FBiH u navedenom periodu2. Većina osoba se odseljava iz USK u druge dijelove FBiH (54%), te u Republiku Srpsku (28%). USK ima i jednu od naj-viših stopa odseljavanja u inostranstvo. Procjenjuje se da se u inostranstvo odseljava uglavnom mlado obrazovano stanovništvo u potrazi za poslom. U 2010. godini iz USK se u inostranstvo odselilo 477 osoba što je 16,13% ukupnog broja registriranih odlazaka u inostranstvo iz FBiH. U poređenju USK s ostalim kantonima u FBiH, u 2010. godini je višu stopu odseljavanja stanovništva u inostranstvo zabi-lježio samo Kanton Sarajevo. Najveći broj osoba iz USK se odseljava u u Austriju (36,48%), Njemačku (20%) i Sloveniju (18,23%).

Vrijednosti migracijskog salda na području USK su posljednjih godina, zbog većeg broja ukupno odse-ljenih, nego doseljenih osoba, negativne. U 2010. godini migracijski saldo USK je bio -900, a pozitivan migracijski saldo nije ostvaren ni u jednoj općini USK. Najviše negativne vrijednosti su zabilježene u općinama Sanski Most (-186), Cazin (-150) i Ključ (-139). Negativni migracijski tokovi se smanjuju, pa je u 2012. godini migracijski saldo USK iznosio -396, a pozitivne vrijednosti ostvarene su u općinama Bihać (13) i Cazin (21).

2 procjena.


Grafikon 1. Broj stanovnika BiH, FBiH i USK 1991., 2006. i 2012. godine

Izvor: Federalni zavod za statistiku Federacije Bosne i Hercegovine. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, 2012.

Gustoća naseljenosti USK je u 2012. godini iznosila 69,8 st/km2 što je manje nego 1991. godine (83,2 st/km2), te je ispod prosječne gustoće naseljenosti Federacije Bosne i Hercegovine (89,6 st/km2). Najgušće naseljene općine USK su Cazin (175,9 st/km2 ), Velika Kladuša (141,7 st./km2) i Bužim (139,1 st./km2).Na osnovu podataka o gustoći naseljenosti prema OECD metodologiji USK je ruralno područje (manje od 150 stanovnika na km2), uz iznimku općine Cazin u kojoj je gustoća naseljenosti veća (175,9 st/km2).

2.2. Starosna struktura stanovništva

Približno 70% stanovništva USK pripada starosnoj grupi radno sposobnog stanovništva od 15 do 64 godine starosti. Mladog stanovništva od 0 do 14 godina je 20%, a ostatak od oko 10% čini stanovništvo staro 65 i više godina. Starosna grupa stanovništva USK prati strukturu na nivou FBiH. Visok udio radno sposobnog stanovništva predstavlja razvojni potencijal USK.

1


Grafikon 2. Kretanje starosne strukture stanovništva na području USK u periodu od 2009. do 2013. godine

Izvor: Federalni zavod za statistiku Federacije Bosne i Hercegovine. Agencija za statistiku Bosne i Hercegovine, 2012.

U periodu 2006.-2013. u USK je ostvaren pozitivan prirodni priraštaj (svake godine je broj živorođenih bio veći od broja umrlih osoba). Ipak, broj novorođene djece se smanjuje (u 2012. godini je za 17,28% manje novorođenih nego 2009. godine.). S obzirom na spol, u periodu 2006.-2013. zabilježen je veći broj novorođene djece muškog spola.

Grafikon 3. Kretanje prirodnog priraštaja na području USK u periodu od 2009. do 2013. godine

Izvor: Federalni zavod za statistiku, 2012.

2

3


Grafikon 4. Kretanje broja novorođene djece prema spolu na području USK u periodu od 2009. do 2013. godine


2.3. nacionalna struktura stanovništva

Prema Popisu stanovništva iz 1991. godine, u nacionalnoj strukturi stanovništva USK, kao i FBiH, su pre-vladavali Bošnjaci (72,39%), a ostatak su činili Srbi (20,95%), Hrvati (2,85%) i ostali (3,81%). U 2001. godini u nacionalnoj strukturi stanovništva USK primjetno je povećanje udjela Bošnjaka (94,41%), te smanjenje udjela srpskog stanovništva na 3,35%. U 2001. godini na području USK njihov udio je bio za približno 4.5% manji u odnosu na 1991. godinu. Prema procjenama iz 2003. godine, u nacionalnoj strukturi stanovništva prevladavali su Bošnjaci (94,35%), a smanjen je udio Srba (3,4%), Hrvata (1,84%) i ostalih (0.41%).

Tabela 3. Razvojni problemi i potrebe u vezi stanovništva


Negativan migracijski saldo

Osmisliti i provoditi mjere za poticanje zadržavanja stanovništva na području USK (poticaji poslodavcima za zapošljavanje mladih,

otvaranje novih radnih mjesta) i poboljšanja kvalitete života kako bi se spriječilo iseljavanje stanovništva (mjere stambene, zdravstvene,

kulturne, okolišne politike i sl.)

Napuštanje sela i jačanje pritiska u gradskim središtimaRazvijati poticajnu politiku za zaustavljanje procesa deruralizacije i

zadržavanja seoskog stanovništva

Pad broja novorođene djeceRazviti i provoditi mjere pronatalitetne politike (rješavanje stambenog

pitanja mladih obitelji, subvencioniranje dječjih vrtića i sl.)

4


3. prIvreda

3.1. dinamika i razvijenost privrede

Privredu USK, kao i privredu FBiH i BiH, karakteriziraju negativne stope rasta. Bruto domaći proizvod USK i bruto domaći proizvod po stanovniku su u perioduod 2009. do 2013. smanjeni za oko 1%.

Tabela 4. Kretanje BDP-a USK, FBiH i BiH u periodu od 2009. do 2013. godine (u 000 KM)

2009. Udio USK, % 2010. Udio USK, % 2011. Udio USK, % 2012. Udio USK, %

USK 1.193.450 - 1.138.521 - 1.180.151 - 1.211.345 -

FBiH 15.165.000 7,87 15.385.000 7,4 15.948.000 7,4 16.369.510 7,4

BiH 24.202.000 4,93 24.773.000 4,6 25.666.000 4,6 25.670.000 4,7

Izvor: Agencija za statistiku BiH, Nacionalni računi, Bilten, Sarajevo 2012.; Federalni zavod za statistiku (prema izračunu Federalnog zavoda za programiranje razvoja)

Grafikon 5. Kretanje BDP-a USK, FBiH i BiH u periodu od 2009. do 2013. godine (u 000 KM)

Izvor: Agencija za statistiku BiH, Nacionalni računi, 2013.; Federalni zavod za statistiku (prema izračunu Federalnog zavoda za programiranje razvoja),2013.

Nominalni BDP na području USK je u 2012. godini iznosio 1.211.345 KM što je 7,4% ukupno ostvarenog BDP-a na području FBiH, odnosno s 4,6% ukupnog BDP-a BiH. Prema vrijednosti ostvarenog BDP-a po stanovniku u 2012. godini, USK se nalazi na posljednjem mjestu kantona u FBiH. BDP po stanovniku USK je 40% niži od onog na nivou FBiH i BiH.

5


Tabela 5. Bruto domaći proizvod i bruto domaći proizvod stanovniku u USK u periodu od 2008. do 2013. godine (000 KM)

Općina

2012.* 2011 2010 2009 2008

BDPBDP po

stanovnikuBDP

BDP po stanovniku

BDPBDP po

stanovnikuBDP

BDP po stanovniku

BDPBDP po

stanovniku

Bihać 425,607 6,913 414,648 6,743 400,021 6,519 398,828 6,508 400,609 6,547

B. Krupa 81,847 2,910 79,740 2,837 76,927 2,741 87,954 3,126 83,639 2,965

B. Petrovac 32,739 4,612 31,896 4,386 30,771 4,151 48,527 6,384 35,709 4,619

Bužim 32,739 1,816 31,896 1,778 30,771 1,718 37,911 2,122 30,13 1,689

Cazin 196,434 3,131 191,376 3,056 184,625 2,954 185,008 2,962 179,66 2,886

Ključ 65,478 3,399 63,792 3,288 61,542 3,150 71,273 3,62 54,681 2,766

S. Most 180,065 4,095 175,428 3,980 169,24 3,818 166,81 3,748 158,459 3,545

V. Kladuša 196,434 4,171 191,376 4,080 184,625 3,948 197,139 4,234 172,965 3,737

USk 1.211.345 4,208 1.180.151 4,100 1.138.521 3,955 1.193.450 4,142 1.115.905 3,875

Izvor: Federalni zavod za statistiku

*Procjena Federalnog zavoda za programiranje razvoja

Procjenjuje se da je u privredi USK, kao i u FBiH i BiH, velik udio sive ekonomije. Ne postoje relevan-tne i pouzdane procjene o udjelu i značaju sive ekonomije u ukupnim ekonomskim aktivnostima na području USK.

Indeks razvijenosti USK je za 22,7% niži od prosjeka FBiH prema čemu USK zauzima osmo mjesto od deset kantona u FBiH.

Tabela 6. Indeks razvijenosti kantona u FBiH u 2012. godini

Kanton Indeks razvijenosti Rang

Sarajevski 138,5 1

Zapadno-hercegovački 116,3 2

Hercegovačko-neretvanski 106,3 3

Tuzlanski 101,6 4

Zeničko-dobojski 92,0 5

Bosansko-podrinjski 90,7 6

Srednjobosanski 78,1 7

Unsko-Sanski 77,3 8

Posavski 66,2 9

Kanton 10 59,8 10

Izvor: Federalni program za planiranje razvoja, 2013.


Tabela 7. Indeks razvijenosti USK i FBiH u 2012. godini

Stopa zaposlenosti, %1

Stopa nezaposlenosti, %

Broj učenika/ 1000 st. BDP po st. (KM)Indeks odsutnosti

stanovništva

USK 11,0 58,5 133 4.208 -16,4

FBiH 18,7 46,8 133 7.001 -15,2

Federacija BiH = 100Indeks

razvijenostiRang

Stopa

zaposlenostiStopa

nezaposlenosti

Broj učenika/1000

st.

BDP po st. (KM)

Odsutnost stanovništva 2

USK 58,9 74,9 100,4 60,1 92,1 77,3 8

FBiH 100,00 100,00 100,00 100,00 100,0 100,00

Izvor: Federalni zavod za statistiku; Socioekonomski pokazatelji po općinama FBiH, 2013.

Grafikon 6. Nivo razvijenosti općina USK u 2012. godini


Poređenje vrijednosti BDP-a općina USK pokazuje velike razlike u privrednoj razvijenosti. Bihać ima oko četiri puta veći BDP po stanovniku u odnosu na Bužim koji ima najniži BDP po stanovniku u USK.

6


3.2. Mala i srednja poduzeća

Na području USK je do 2013. godine registrirano ukupno 11.853 privrednih subjekata3 što je 9,38% ukupnog broja registriranih poslovnih subjekata u FBiH, odnosno oko 2% ukupnih privrednih subjekata registriranih na području BiH. Broj poduzeća na 1000 stanovnika u USK iznosi 41,2 što je manje od prosječnog broja poduzeća na 1000 stanovnika na federalnom nivou (54,1 poduzeća na 1000 stanovnika).

Grafikon 7. Omjer poduzeća registiranih u USK i FBiH, 2012.


U periodu od 2008. do 2012. godine iznos isplaćenih investicija u FBiH je smanjen za 31%, a u USK za 60%. Ostvarene investicije u 2011. godini u USK iznosile su 82.797.000 KM4 ili 3% manje nego 2010. godine. Iznos isplata za investicije u USK u 2011. godini je činio 2,85% ukupnih investicija isplaćenih u FBiH (2.906.670.000 KM). Najviše isplaćenih investicija u USK ostvareno je u sektorima prerađivačke industrije (23,8% ukupno isplaćenih investicija u 2011. godini), trgovine na veliko i malo; popravka motornih vozila i motocikala, predmeta za vlastitu upotrebu i domaćinstvo (20,78% ukupno isplaćenih investicija) i zdravstvenog i socijalnog rada (11,77% ukupnih investcija),

Prema izvoru financiranja, oko 65% investicija u USK je isplaćeno iz vlastitih sredstava investitora, 15,8% investicija financirano je iz kredita, a ostatak od približno 20% financiran je iz ostalih izvora (udružena sredstva, financijski lizing, sredstva fondova i budžeta itd.).

U privredi USK dominiraju mikro poduzeća (do 9 zaposlenih) koja čine oko 70% ukupno registriranih poduzeća na području USK.

3 poslovne subjekte čine pravne i fizičke osobe, tijela državne vlasti, tijela državne uprave i tijela lokalne samouprave i uprave.

4 Odnosi se na investicije u pravnim osobama i poljoprivrednim gazdinstvima.

8


Tabela 8. Kretanje broja registriranih poduzeća prema broju zaposlenih na području USK u 2009., 2010. i 2011. godini

Vrsta poduzeća* 2008. 2009. 2010. 2011.

Mikro 1.446 1.364 1.314 1.193

Mala 518 516 513 512

Srednja 105 102 104 100

Velika 8 8 8 8

Ukupno USk 2.077 1.990 1.939 1.813

Izvor: Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta

* Klasifikacija poduzeća prema broju zaposlenih prikazana je u skladu s EU standardima: mikro – od 1 do 9 zaposlenih, mala – od 10 do 49 zaposlenih, srednja – od 50 do 250 zaposlenih i velika – preko 250 zaposlenih.

Prema veličini godišnjih poslovnih prihoda, gotovo svi subjekti pripadaju grupi s prihodima do 10 miliona KM.

Tabela 9. Poslovni subjekti u USK prema iznosu ostvarenih poslovnih prihoda u 2011. godini

POSLOVNI PRIHODI BROJ POSLOVNIH SUBJEKATA U USK

do 10 miliona KM 1.788

10 – 50 miliona KM 17

50 – 100 miliona KM 1

Prosječan iznos isplaćene neto plate u USK u 2012. godini iznosio je 775,84KM što čini 93,5% prosjeka FBiH (830 KM). Prema vrsti djelatnosti, u proizvodnji, snabdjevanju i opskrbi električnom energijom, plinom i vodom ostvaruju se najviše neto plate (1.152,40 KM u 2012. godini), a iznad prosjeka su i plate isplaćene u sektorima državne uprave i odbrane (1.123,93 KM) i zdravstva i socijalnog rada (1.023,44 KM). Najniže plate 2012. godine zabilježene su u sektorima trgovine i popravka motornih vozila (502,25 KM), prerađivačke industrije (505,73 KM) i ribarstva (579,99 KM).


Grafikon 8. Kretanje plata po područjima klasifikacije djelatnosti u periodu od 2009. do 2013. godine

Izvor: Federalni zavod za statistiku, 2013., Unsko-sanski kanton u brojkama,2013.

Tabela 10. Broj registriranih poduzeća prema broju zaposlenih u općinama USK u 2009., 2010. i 2011. godinu

2009. 2010. 2011.

Općina Mikro Mala Srednja Velika Ukupno Mikro Mala Srednja Velika Ukupno Mikro Mala Srednja Velika Ukupno

Bihać 462 153 29 5 649 464 153 31 5 653 413 155 30 5 603

B. Krupa 133 50 8 1 192 127 51 8 1 187 100 49 8 1 158

B.Petrovac 57 18 4 0 79 45 18 4 0 67 42 18 4 0 64

Bužim 38 19 7 0 64 37 20 7 0 64 34 19 7 0 60

Cazin 297 110 26 0 433 284 107 25 0 416 273 108 24 0 405

Ključ 73 27 1 0 101 71 26 1 0 98 70 26 1 0 97

S.Most 140 71 10 0 221 131 68 11 0 210 116 69 9 0 194

V.Kladuša 164 68 17 2 251 155 70 17 2 244 145 68 17 2 232

Ukupno USk 1.364 516 102 8 1.990 1.314 513 104 8 1.939 1.193 512 100 8 1.813

Izvor: Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta, 2013.

Ekonomska kriza odrazila se i na poduzetništvo, pa je u perioduod 2009. do 2012. godine na području USK ukupno zatvoreno 200 poduzeća.

7


Prema vrsti djelatnosti, najveći broj registriranih pravnih osoba u 2012. godini pripadao je djelatnostima trgovine, popravka motornih vozila i motocikala, te predmeta za vlastitu upotrebu i domaćinstvo(1.411 ili oko 30%), te ostalim javnim komunalnim i vlastitim uslužnim djelatnostima (1.140 ili 23,7%). Naj-manji broj pravnih osoba u 2012. godini zabilježen je u djelatnostima ribarstva (0,1%) i proizvodnje, snabdijevanja/opskrbe energijom, plinom i vodom (0,3%).

3.2.1. Obrti

Zakon o obrtu i srodnim djelatnostima FBiH (Službene novine FBiH 35/09) uređuje uslove za obavljanje obrtničke i drugih srodnih djelatnosti na području FBiH (registracija, poslovanje, nadzor, prestanak obavljanja djelatnosti itd.).

Broj registriranih obrta na području FBiH i USK se smanjuje. U 2012. godini je na području FBiH regi-strirano 51.248 obrta ili 1% manje nego u 2011. godine. Na području USK je u 2012. godini bilo 3.809 obrta, što je 7,43% svih obrta na području FBiH. Broj obrta u USK je u 2012. godini smanjen za 5% u odnosu na 2011. godinu.Najviše obrtnika ima općina Bihać u kojoj je u 2012. godini bilo registrirano 1.083 obrta, što je 29% ukupnog broja svih registriranih obrta na području USK.

Prema vrsti djelatnosti, najveći je udio trgovačkih, ugostiteljskih i zanatskih obrtničkih radnji. Od uku-pnog broja registriranih obrta na području USK u 2012. godini, 26,65% je bilo registrirano za djelatnost trgovine, popravka motornih vozila, motocikla i predmeta za vlastitu upotrebu i domaćinstva, te u sek-toru ugostiteljstva (24%). Po zastupljenosti slijede obrti u prerađivačkoj industriji (12,34%), poslovanju nekretninama (8,27%) i ostalim javnim komunalnim i vlastitim uslužnim djelatnostima (7,64%).

Grafikon 9. Obrti u USK po djelatnostima, 2012.


9


3.2.2. Poslovne zone

Uspostava i izgradnja poslovnih zona u FBiH je neadekvatna, a poslovna infrastruktura nerazvijena. Samo 26% općina u FBiH je pokrenulo izgradnju poslovnih zona, 36% je u fazi planskih aktivnosti, a 38% općina nije započelo nikakve aktivnosti u vezi izgradnje poslovne infrastrukture. Ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta FBiH je u 2008. godini pokrenulo projekt izgradnje poslovnih zona kojem je cilj unaprijediti poduzetničku klimu i stvoriti pogodne uslove za razvoj poduzetničkih aktivnosti u FBiH.

Razvoj poslovnih zona na području USK bio je stihijski, iako su bila značajna ulaganja u njihovo osni-vanje iz općinskih i kantonalnog budžeta. Poslovne zone u USK samo djelomično raspolažu tehničkom i komunalnom infrastrukturom. Većina ima snabdijevanje pitkom vodom, dok je zbrinjavanje otpada i pristup kanalizacijskoj mreži u pojedinim zonama u toku realizacije, a u nekima tek u planu.Upravljanje poslovnim zonama nedovoljno je i neefikasno za privlačenje investitora zbog preklapanja nadležnosti i nedovoljne saradnje i koordinacije između općinskog i kantonalnog nivoa. Nedovoljno znanja o uprav-ljanju poslovnim zonama čini njihovo poslovanje nekonkurentnim.

Tabela 11. Poslovne zone na području USK

Općina Poslovna zona Površina (ha)Broj poslovnih

subjekata u zoniUkupna izgrađena

površina (m2)

Bosanska Krupa Pilana 17 15 20.000

Ključ Velagići 26,6 5 2.660

Bosanski Petrovac Gorinčani 10 1 1.470

Bihać Bihać 39,2 9 -

Bihać Kamenica I 39,2 8

Bihać Ripač 20,7 -

Sanski Most Šejkovača 12 - 51.938

Cazin Ratkovac 75 1 16.700

Bužim Varoška Rijeka 70,784 - -

Izvor: RAUSK,2013.

Potencijali zona za razvoj privrede USK su neiskorišteni zbog nepostojanja strategije za privlačenje investicija i poticajnih mjera za privlačenje poduzetnika u zone. Iznimka je poslovna zona u Bosanskoj Krupi gdje postoje objekti koji su bili u funkciji poduzeća ŠIP-UNA, KRUPATRANS d.o.o. u stečaju i UNA-OM d.o.o. u stečaju. Objekte s pripadajućim parcelama otkupila je Općina Bosanska Krupa s drugim pravnim i fizičkim licima, pa na području zone postoje objekti koji se mogu sanirati i adaptirati, kao i novi objekti koji su u završnoj fazi gradnje ili su već u funkciji.

Administrativne i birokratske procedure otežavaju poduzetničku aktivnost (neriješena vlasničko-imo-vinska pitanja nad zemljištem, neusklađenost zakona i strateških dokumenata na federalnom i kanto-nalnomnivou). Neiskorišten potencijal za razvoj poduzetništva postoji u brojnim napuštenim vojnim


objektima i u velikim poduzećima, koja su zatvorena ili u stečaju zbog neuspjelih privatizacijskih pro-grama. Do 2012. godine na području USK je pokrenut stečajni postupak nad 22 poslovna subjekta, a za njih 4 je podnešen prijedlog za pokretanjem stečajnog postupka.

3.2.3. Institucije za podršku razvoja poduzetništva

Na području USK nema potporne poduzetničke infrastrukture. Ne postoji niti jedan tehnološki park, poslovni inkubator, niti naučni institut pri fakultetima koji bi se bavio pitanjima tehnološkog razvoja i primjene novih tehnologija u privredi.

S ciljem uspostave potporne poduzetničke infrastrukture u 2012. godini formirana je Razvojna agencija USK, čija misija jepovezati javni, privatni i civilni sektor u provođenju razvojnih projekata. U okviru Razvojne agencije USK formiran je i Odjel za podršku poduzetništvu, koji je svoje aktivnosti započeo krajem 2012. godine.

Vlada USK je u budžetskoj 2012. godini izdvojila 800.000,00 KM za podršku poduzetništvu u vidu poticaja, subvencija i kreditno-garancijskog fonda. Iz ovih sredstava su finansirana četiri programa: Program potpore poduzetnicima početnicima; Subvencioniranje kamata po kreditima komercijalnih banaka; Program potpore za povećanje zaposlenosti i Kreditno-garancijski fond. Od 2011. godine je na snazi Zakon o poticanju poduzetništva kojim je definirano 2% izdvajanja iz kantonalnog budžeta za poticanje proizvodnih poduzetničkih aktivnosti, ali je iskorištenost sredstava niska zbog nepoznavanja procedura prijava na konkurs od strane potencijalnih korisnika.

Manjak poduzetničke infrastrukture (privredne, državne, urbane, institucionalne, komunalne, finan-cijske), nepoticajna poduzetnička klima i administrativno-birokratske zapreke su razlog slabog podu-zetničkog duha i visokog rizika ulaganja. Broj novoosnovanih, ali i zatvorenih poduzeća se smanjuje. U USK je u 2011. godini otvoreno 118 novoregistriranih poduzeća, što je za 4% manje nego godinu ranije, a zatvoreno 68 poduzeća ili 6,8% manje nego u 2010. godini. Postoji neiskorišten investicijski potenci-jal u obliku štednje deponirane u bankama5, prihoda koji iseljenici ostvaruju u dijaspori i financijskih sredstava povratnika iz dijaspore6.

Od poslovnih udruženja, u USK djeluju nevladine neprofitne organizacije Privredna komora USK (PK USK) i PLOD Centar, te Obrtnička komora USK koja predstavlja jednu od značajnijih obrtničkih aso-cijacija na području FBiH.

Privredna komora USK zastupa interese poslovne zajednice USK u domaćem i međunarodnom poslov-nom okruženju s ciljem povećanja konkurentnosti poduzetništva. Međunarodna poslovna manifestacija u organizaciji PK USK, sajam EKOBIS, je proglašen najuspješnijim regionalnim projektom na području

5 Iznos štednje građana deponirane u poslovnim bankama procjenjuje se na 7 milijardi kM

6 prema Federalnom zavodu za statistiku, do kraja 2012. godine je ukupan broj povrataka izbjeglica i raseljenih osoba u FBiH iznosio 739.879, a ukupan broj manjinskih povrataka izbjeglica i raseljenih osoba koji su se vratili u mjesto porijekla u FBiH je bio 275.392.


jugoistočne Evrope. Sajam promovira ekološke tehnologije i industrije, te ekoturizam, a svake godine okuplja oko 200 izlagača iz oko 15 zemalja.

Centar za promociju lokalnog razvoja – PLOD je udruženje građana osnovano 2007. godine. Jedan od glavnih zadataka PLOD Centra je unaprjeđenje poduzetničke klime, koja će stimulativno djelovati na osnivanje novih i razvoj postojećih malih i srednjih poduzeća. U periodu od 2007. do 2012. godine PLOD je razvio i kandidirao ukupno 51 razvojni projekat iz oblasti turizma, ruralnog razvoja, podrške malim i srednjim poduzećima i socijalne inkluzije od kojih je ukupno odobreno 23.

3.3. glavne privredne djelatnosti

Privreda FBiH, USK i zemalja u okruženju prolazi kroz ekonomsku krizu. Vrijednost BDP-a i BDP-a po stanovniku je u periodu od 2009. do 2013. godine smanjena za oko 1% prema čemu se USK nalazi na posljednjem mjestu svih kantona u FBiH. Registrirana nezaposlenost je od 2008. do 2012. godine porasla za 17,7% pri čemu je USK dosegao najvišu stopu nezaposlenih mladih osoba od 15 do 24 godine starosti u FBiH (38% u 2011. godini). Tokom zadnjih pet godina oslabljene su značajne djelatnosti poput indu-strije (19% ukupnih prihoda svih djelatnosti, 2011)i trgovine (49% u 2011). Stepen investiranja bilježi pad od gotovo 13%, a izvoz roba je smanjen za 24%.

Grafikon 10. Struktura ukupnog prihoda u USK po privrednim granama u USK

Izvor: USK

49%

19%

8%

5%

4%

3% 3% 2%

2% 1% 1% 1%

1% 0% 0% 0% 0% 0%

Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala

Prerađivačka industrija

Proizvodnja i opskrba električnom energijom

Građevinarstvo

Djelatnost hotelijerstva i ugostiteljstva

Voda otpad i okoliš

Pljoprivreda, šumarstvo i ribolov

Poslovanje nekretninama

Djelatnost zdravstvene i socijalne skrbi

Vađenje ruda i kamena

Stručne, znavstvene i tehničke djelatnosti

Informacije i komunikacije

Finansijske djelatnosti i osiguranje

Prijevoz i skladištenje

Umjetnost zabava i rekreacija

Administrativne pomoćne i uslužne djelatnosti

Ostale uslužne djelatnosti

49%

19%

8%

5%

4%

3% 3% 2%

2% 1% 1% 1%

1% 0% 0% 0% 0% 0%

Trgovina na veliko i malo, popravak motornih vozila i motocikala

Prerađivačka industrija

Proizvodnja i opskrba električnom energijom

Građevinarstvo

Djelatnost hotelijerstva i ugostiteljstva

Voda otpad i okoliš

Pljoprivreda, šumarstvo i ribolov

Poslovanje nekretninama

Djelatnost zdravstvene i socijalne skrbi

Vađenje ruda i kamena

Stručne, znavstvene i tehničke djelatnosti

Informacije i komunikacije

Finansijske djelatnosti i osiguranje

Prijevoz i skladištenje

Umjetnost zabava i rekreacija

Administrativne pomoćne i uslužne djelatnosti

Ostale uslužne djelatnosti


3.3.1. Rudarstvo

Područje USK raspolaže sa značajnim zalihama prirodnih minerala, koje predstavljaju osnovu za razvoj industrije i privrede u cjelini. Metaloprerađivačka industrija zasniva se na eksploataciji ugljena na po-dručju Kamengrada, na lokalitetu površinskog kopa Zlauša u Goricama, eksploataciji boksita na područ-ju Sanskog Mosta i Bosanske Krupe, proizvodnji opekarskih proizvoda u Sanskom Mostu i eksploataciji mangana na području općine Bužim. Nalazišta dolomita u Bužimu, te na lokalitetima u blizini Velike Kladuše Tuk-Pijeskana, Hajrat-Vrnogračke Slapnice, Hovinac-Radića Most i Visoka Glavica-Vejna kori-ste se u građevinarstvu – za proizvodnju cementa i za cestogradnju. U blizini Cazina se nalazi površinski kop gline Čukunovo koja se koristi za proizvodnju opeke, crijepa i proizvoda od pečene gline.

Grafikon11.Ukupni prihodi u djelatnosti rudarstva u periodu od 2006. do 2011.(u KM)

Izvor: USK, 2013.

Ukupni prihod ostvaren od rudarstva u proteklih pet godina je u porastu zahvaljujući novim koncesi-jama za eksploataciju sirovina. Mineralni resursi odlikuju se visokim stepenom geološke istraženosti. Dio raspoloživih mineralnih sirovina se eksploatira putem dodijeljenih koncesija pri čemu prioritet za dodjelu imaju ulagači s većim stepenom finalizacije.

U 2012. godini aktivno je 30 koncesijskih ugovora za geološka istraživanja i ekspolataciju mineralnih sirovina. Prihodi od koncesija ostvareni u 2012. godini iznosili su 190.350 KM, od čega 76.140 KM ili 40% pripada kantonu, a 114.210 KM ili 60% općinama na čijem području se vrši eksploatacija prirodnih resursa. Naplata je uglavnom neuspješna, pa je do kraja 2012. ukupan dug koncesionara koji eksploatiraju mineralne sirovine iznosio 3.022.720 KM. 7.

7 Izvještaj Revizije Ministarstva financija FBiH, 2012.

10


3.3.2. Industrija

Grafikon 12. Ukupni prihod ostvaren u industriji u USK od 2006. do 2011.(u KM)

Izvor: USK, 2013.

Industrijska proizvodnja rasla je do 2008. dok zadnjih nekoliko godina počinje gubiti značaj u privredi USK . U 2011. godini udio industrije u ukupnim prihodima USKje 19%. Najznačajniji udio u ukupnim prihodima ostvarenima od industrijske proizvodnje u 2011. godini otpada na metaloprerađivačku in-dustriju, preradu drva i drvnih proizvoda i prehrambenu industriju.

Grafikon 13. Ukupni prihodi po djelatnostima u prerađivačkoj industriji u 2011. godini (u KM)

Izvor: USK, 2013.

11

12


Metaloprerađivačka industrija

U prijeratnom periodu metaloprerađivačka industrija je imala važnu ulogu u ukupnoj strukturi pri-vrede USK. U 1991. godini privredni subjekti USK iz sektora metaloprerađivačke industrije su ostvarili proizvodnju u vrijednosti 70 miliona KM ili 6,7% proizvodnje u metaloprerađivačkoj industriji BiH i zapošljavali 2.200 radnika, odnosno 5,6% ukupno zaposlenih u toj industriji na području BiH. Najviše su se proizvodili poluproizvodi za građevinsku, mašinsku i druge srodne industrije.

U poslijeratnom periodu većina kapaciteta metaloprerađivačke industrije nije u funkciji. Najveći dio metalne industrije USK je skoncentrisan u Bosanskoj Krupi gdje se proizvode kabine za kamione, po-ljoprivredne mašine itd. Najveća poduzeća u ovoj oblasti su Krupa kabine d.o.o, Bosancar d.o.o., Novi most d.o.o, i ZAH d.o.o. Na području Sanskog Mosta je austrijski investitor Remus Innovation d.o.o. pokrenuo proizvodnju auspuha za automobile. U Velikoj Kladuši postoji tvornica za proizvodnju klima-tizacijske i ventilacijske opreme, AIRVENT d.o.o, s oko 30 zaposlenih. U Cazinu posluje poduzeće Kenda Commerce koje se bavi proizvodnjom peći i kamina na pelet, peći na čvrsto gorivo i etažnih peći, koje se izvoze na tržište Evropske unije. Na području općine Bihać nositelj metaloprerađivačke industrije je preduzeće Č.J. d.o.o. čija je osnovna djelatnost proizvodnja metalnih konstrukcija, sklopnih elemenata, kovanih i inox elemenata i drugih proizvoda od metala. Poduzeće ostvaruje izvoz na austrijsko tržište, a zapošljava oko 70 radnika.

U 2012. godini je broj zaposlenih u prerađivačkoj industriji bio 4.972 što je za približno 13% manje nego 2009. godine.

Grafikon 14. Kretanje ukupnog prihoda ostvarenog u metaloprerađivačkoj industriji USK u periodu od 2006. do 2011. godine (u KM)

Izvor: USK,2013.

13


Metalna industrija u USK funkcioniše uz upravljanje i pomoć vlasnika iz inostranstva. U USK ne postoji sistem podrške ovom sektoru, iako je to sektor koji u posljednje vrijeme ima tendenciju laganog rasta.

Drvna industrija i šumarstvo

Upravljanje sektorom šumarstva u FBiH je u nadležnosti federalnog Ministarstva poljoprivrede, vo-doprivrede i šumarstva, uključujući Federalnu upravu za šumarstvo. Drvna industrija je u nadležno-sti federalnog Ministarstva energije, rudarstva i industrije putem odjela za drvnu industriju u sastavu sektora industrije. Na nivou USK šumarstvom upravlja odsjek za šumarstvo kantonalnog Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, te kantonalna Uprava za šumarstvo, a drvna industrija je u nadležnosti Ministarstva privrede USK. Privredna komora FBiH i federalno Ministarstvo energije, rudar-stva i industrije su u 2013. godini započeli proces izrade federalne Strategije razvoja drvne, te industrije građevinskog materijala. Cilj strategije je povećati zapošljavanje i proizvodnju proizvoda višeg stepena obrade, te konkurentnost finalnih proizvoda drvne i građevinske industrije.

Prerada drveta i šumarstvo na području USK imaju dugu tradiciju tako da u većini općina postoje ka-paciteti za uzgoj i eksploataciju šuma, te preradu drveta (Bihać, Bosanska Krupa, Sanski Most, Ključ, Bosanski Petrovac).

Tabela 12. Šumsko zemljište na području USK i FBiH u 2012. godini

Prostorna jedinica Površina (ha) Drvna masa (000 m3) Drvna masa (ha/ m3)

USK 225.907 36.016 159

FBiH 1.335.968 223.480 167


U prijeratnom periodu drvna industrija je bila okosnica privrednog razvoja USK. Sadašnji nivo proizvod-nje proizvoda od drveta i drvne prerade je znatno smanjen u odnosu na prijeratni nivo. Ukupni prihod ostvaren od drvne industrije na području USK je u 2010. godini iznosio 24.437.720 KM što čini 19% ukupno ostvarenih prihoda drvne industrije u FBiH. Niske šume se u drvno-prerađivačkoj industriji ne koriste zbog neizgrađenih puteva i nedostatka kapaciteta za preradu. Poluproizvodi od drveta (šperploče, iverica i fina iverica) se više ne proizvode. Objekti, oprema i instalacije velikih drvnih kombinata su u ratu pretrpjeli znatne štete. Strana tržišta su u velikoj mjeri izgubljena, a finalnom proizvodnjom namještaja bave se manji privatni privredni subjekti. Mnogobrojna poduzeća drvno-prerađivačke industrije su u stečaju ili su zatvorena, njihovi potencijali (infrastruktura, dio kapaciteta) stoje neiskorišteni.


Grafikon 15. Kretanje ukupnih prihoda drvne industrijeu USK u periodu od 2006. do 2011. godine8

Izvor: USK, 2013.

Mjere razvoja ove industrije su subvencioniranje troškova izdavanja garancija, osnivanje revolving fonda i poticanje rada drvoprerađivačkog klastera u USK u cilju postizanja višeg stepena finalizacije. Privredna komora USK i kantonalno Ministarstvo privrede su, za podršku privrednim subjektima iz drvne industri-je, osnovali Fond za podršku drvoprerađivačima. Fond subvencionira troškove pripreme i certificiranja u provođenju sistema upravljanja kvalitetom s ciljem povećanja kvalitete i konkurentnosti proizvoda iz drvno-prerađivačke industrije. Maksimalan iznos dodijeljenih sredstava je 10.000, 00 KM.

Šumskim resursima USK u državnom vlasništvu upravlja Šumsko privredno društvo Unsko-sanske šume d.o.o. preko svojih općinskih organizacijskih jedinica, dok su poslovi čuvanja šuma od 2009. godine po-vjereni Kantonalnoj upravi za šumarstvo. Skupština Unsko-sanskog kantona je osnovala ovo privredno društvo radi ostvarivanja posebnog državnog i općeg interesa u upravljanju državnim šumama i šumskim zemljištem na teritoriju USK. ŠPD “Unsko-sanske šume“ broji oko 555 zaposlenih, te je najveće poduzeće u USK, koje ostvaruje i najveći prihod u USK. ŠPD “Unsko-sanske šume” djeluje preko svojih poslovnih jedinica, šumskih uprava, koje pokrivaju općine na čitavom USK.

U 2008. godini započeo je proces certificiranja šuma na području USK, a u 2010. godini dobiven je FSC certifikat za šumsko područje Ključko, kojim se potvrđuje da se šumama upravlja u skladu s ekološkim, ekonomskim i socijalnim standardima.

Prihodi od prodaje drvnih sortimenata, koje je u 2012. godini ostvarilo poduzeće ŠPD Unsko-sanske šume d.o.o. su iznosili 29.071.402 KM. Ukupna proizvodnja drvnih sortimenata po fazama rada porasla je 2012. godine u odnosu na prethodnu godinu za 3%.

8 Osim namještaja.14


Tabela 13. Prikaz izvršenja u sječi i izradi na području USK u 2011. i 2012. godini (m3, neto masa)

SortimentOstvareno

2011. godineOstvareno

2012. godineIndeks

2012/2011

Trupci četinara 68.369 81.113 119

Rudno četinara 819 817 100

Celuloza četinara 48.146 58.617 122

Ukupno četinara 117.334 140.565 120

Trupci lišćara 62.017 60.736 98

Ogrjev lišćara 203.835 191.710 94

Ukupno lišćara 265.852 252.446 95

Sve UkUpno 383.186 393.011 103

Izvor: Izvještaj o radu i poslovanju ŠPD Unsko Sanske šume d.o.o. za period 01.01.2012.-31.12.2012. godine, veljača, 2013.

Zakon o šumama na nivou Federacije Bosne i Hercegovine prvi put je usvojen 2002. godine9, a stručni i inspekcijski nadzor nad iskorištavanjem šuma povjeren je kantonima. Zakon o šumama na područ-ju USK usvojen je 2012. godine. Prisutna je bespravna sječa za čije je sprječavanje potreban veći broj kadrova u šumarstvu, odnosno šumskih inspektora i lugara, te inženjera šumarstva. Procjenjuje se da ilegalne pilane uzrokuju velike štete zbog neovlaštene eksploatacije šumskih resursa. Degradacija šuma osobito se javlja na području općina Bužim, Bosanska Krupa i Bihać. Postoji i manjak potrebnih voznih jedinica. U procesu provođenja inventarizacije šumskih resursa provedena je prva faza u kojoj je izvršena provjera odabrane metodologije.

9 zakon o šumama na nivou FBiH revidiran je 2009. godine.


Prehrambena industrija

Prehrambena industrija je 1991. godine zapošljavala 2.592 radnika ili 4,03% ukupnog broja zaposlenih u USK. U poslijeratnim godinama se broj zaposlenih u prehrambenoj industriji USK smanjio za 52%. U strukturi prehrambene industrije prevladava proizvodnja brašna, tjestenine, pekarskih proizvoda, mliječnih proizvoda, ribe, mesa, piva, konditorskih proizvoda, prerađenog voća i povrća.

Grafikon 16. Ukupni prihodi ostvareni proizvodnjom prehrambenih proizvoda i pića u USK u periodu od 2006. do 2011. (u KM)

Izvor: USK, 2013.

U 2012. godini devet najvećih proizvođača mesa i mlijeka s područja općine Velika Kladuša osnovalo je Udruženje Mljekar s ciljem jačanja međusobne saradnje u proizvodnji mesa i mlijeka.

Prva poljoprivredna zadruga na području USK je zadruga Plodovi zemlje, osnovana na području općine Cazin 2003. godine, s ciljem objedinjavanja, te održanja porodičnih poljoprivrednih površina i jačanja poljoprivredne proizvodnje na području USK.

Mljekara Meggle, na prostoru općine Bihać, vrši otkup mlijeka na prostoru općina USK, te na taj način značajno podržava razvoj mljekarstva. Ovo je ujedno poduzeće sa najvećim prihodom u USK. Mljekara Meggle ima 4.252 kooperanta i 105 zaposlenih, a u periodu od 2006. do 2011. je prosječna godišnja prerada mlijeka iznosila 31.715.000 litara. Posljednjih godina na području USK razvilo se uspješno poslovanje više malih proizvođača hrane, prije svega u mesnoj industriji.

15


Tabela 14. Razvojni problemi i potrebe u privredi


Ispodprosječni nivo razvijenosti i životnog standarda u USK u odnosu na FBiH i BiH uz velike razlike u razvijenosti između općina USK

Planirati, poticati i provoditi mjere za poticanje privrednog rasta i ujednačavanje razvijenosti među općinama, osobito u dijelovima

USK koji zaostaju u razvoju

Loša poduzetnička i investicijska klima dovodi do pada investicijskih aktivnosti i zatvaranja poduzeća (destimulativne mjere poreske i carinske

politike, administrativno-birokratske zapreke, neriješeni imovinsko-pravni odnosi)

Intenzivirati aktivnosti za poticanje razvoja poduzetništva i jačanje investicijskih aktivnosti

Visok udio sive ekonomije u privrednim aktivnostimaJačati provođenje mjera prevencije i suzbijanja sive ekonomije u

privrednim aktivnostima

Manjak znanja i menadžerskih vještina u upravljanju poslovnim zonama uzrokuje njihovo nekonkurentno poslovanje

Unaprijediti znanja i vještine za uspješno i konkurentno upravljanje poslovnim zonama

Nedovoljna infrastrukturna opremljenost poslovnih zona (komunalna, tehnička)

Jačati ulaganja u opremanje poslovnih zona potrebnom infrastrukturom (komunalnom, tehničkom itd.)

Preklapanje nadležnosti i nedostatak saradnje u provođenju politika jačanja poduzetništva i investicijskih aktivnosti između federalnog,

kantonalnog i općinskih nivoa upravljanja

Intenzivirati saradnju u provođenju politika jačanja poduzetničkih i investicijskih aktivnosti između federalnog, kantonalnog i

općinskih nivoa upravljanja

Nema strategije za poticanje investicija Izraditi strategiju s mjerama za poticanje investicija

Neiskorišten investicijski potencijal štednje stanovništva, prihoda ostvarenih u dijaspori i prihoda povratnika iz dijaspore

Razviti stimulativne mjere za usmjeravanje štednje stanovništva, prihoda dijaspore i povratnika iz dijaspore u investicijske aktivnosti

Neiskorišteni kapaciteti i infrastruktura vojnih objekata i objekata zatvorenih poduzeća i poduzeća u stečaju

Jačati iskorištenost kapaciteta i infrastrukture vojnih objekata, objekata zatvorenih poduzeća i poduzeća u stečaju

Nema potporne poduzetničke infrastrukture (tehnološki parkovi, poslovni inkubatori, naučni instituti)

Razvijati i uspostaviti potpornu poduzetničku infrastrukturu (tehnološki parkovi, poslovni inkubatori, naučni instituti)

Slab poduzetnički duh Razvijati i provoditi aktivnosti za jačanje poduzetničkog duha

Nedovoljna sredstva za poticanje razvoja poduzetništva (povoljni bankovni krediti, garantni fondovi, venture capital, revolving fond)

Jačati ulaganja u mjere za poticanje razvoja poduzetništva (subvencioniranje kamata na poduzetničke kredite, osnivanje

garantnog i revolving fonda i sl.)

Nedovoljna znanja poduzetnika o procedurama prijave na konkurse za dodjelu sredstava za jačanje i poticanje poduzetništva

Razviti programe za jačanje znanja poduzetnika o procedurama prijave na konkurse za dodjelu sredstava za jačanje i poticanje

poduzetništva

Nizak udio naplaćenih potraživanja po osnovi koncesija za eksploataciju rudnih bogatstava

Povećati udio naplaćenih potraživanja od koncesija za eksploataciju rudnih bogatstava

Nepovoljna sektorska struktura privrede; nizak udio prerađivačke industrije u BDP-u, te nedovoljna razvijenost tercijarnog sektora

Poticati proizvodnju proizvoda više dodane vrijednosti, te razvijati tercijarni sektor

Nepostojanje sistema podrške metaloprerađivačkoj industrijiUspostaviti i provoditi sistem podrške metaloprerađivačkoj

industriji

Niska primjena novih tehnologija u industriji, te neosposobljenost kadrova za primjenu novih tehnologija

Jačati primjenu novih tehnologija u industriji, te razviti programe osposobljavanja kadrova za primjenu novih tehnologija

Manjak stručnih kadrova i opreme u radu šumskih privrednih društavaJačati zapošljavanje stručnih kadrova u radu šumskih privrednih društava i poticati ulaganja u opremu potrebnu za efikasan rad

Smanjenje šumskog zemljišta zbog bespravne sječe šuma Razvijati i provoditi mjere sprječavanja bespravne sječe šuma


3.3.3. Poljoprivreda

Federalni Zakon o poljoprivrednom zemljištu (Službene novine FBiH, 52/09) je krovni zakon FBiH kojim je propisana nadležnost FBiH, kantona i lokalnih zajednica u upravljanju državnim poljoprivrednim zemljištem. U periodu od 2009. do 2012. godine je na području USK dodjeljeno oko 1.000 ha državnog poljoprivrednog zemljišta u zakup i koncesiju.

Površina poljoprivrednog zemljišta na području USK iznosi 181.107 ha što je približno 16% ukupnog poljoprivrednog zemljišta na području FBiH. U ukupnoj površini poljoprivrednog zemljišta na području USK je 82% obradivih poljoprivrednih površina ili 20,75% ukupno obradivih poljoprivrednih površina u FBiH. Strukturu obradivih poljoprivrednih površina u USK čine oranice i bašte (70,74% ukupno obra-divog poljoprivrednog zemljišta), livade (27,30%) i voćnjaci (1,95%). Ostatak poljoprivrednog zemljišta (18%) čine neobradive poljoprivredne površine (pašnjaci, trstici i bare).

Grafikon 17. Struktura obradivog poljoprivrednog zemljišta u USK u 2013. godini


Prema strukturi vlasništva, 6,74% poljoprivrednog zemljišta je u javnom vlasništvu, a ostatak od približ-no 93,26% u privatnom. Registar državnog poljoprivrednog zemljišta nije uspostavljen. U prijeratnom periodu su nosioci razvoja poljoprivrede bile državne poljoprivredne zadruge i državna poduzeća, koja su se najviše bavila biljnom proizvodnjom i tovom u stočarstvu. Proizvodnja mlijeka se odvijala na usit-njenim privatnim posjedima povezanima kooperantskim odnosima.

Broj poljoprivrednih domaćinstava na području USK je oko 21.600, a prosječna veličina posjeda je oko 3 ha. Usitnjenost poljoprivrednih posjeda otežava poljoprivrednu proizvodnju i smanjuje prinose. Potpor-na infrastruktura za povećanje poljoprivredne proizvodnje na području USK ne postoji (npr. hladnjače,

16


pakirnice). Broj registriranih poljoprivrednih porodičnih gazdinstava i klijenata u 2013. godini je bio 14.355 što je oko 66% ukupnog broja porodičnih obiteljskih poljoprivrednih gazdinstava i klijenata na području FBiH.

Poljoprivredni potencijali nisu dovoljno iskorišteni zbog brojnih ograničavajućih faktora poput niskog nivoa primjene savremenih agrotehničkih mjera, neodgovarajuće zakonske regulative, površina pod minama, te neriješenih imovinsko-pravnih odnosa nad poljoprivrednim zemljištem. Zemljišne knjige i katastarska evidencija nisu usklađeni sa stvarnim stanjem. Do 2010. godine na području USK je raz-minirano oko 2.675,815 m2 poljoprivrednih površina, a procjenjuje se da je još 29.293.714 m2 minski rizičnog poljoprivrednog zemljišta. Udio minski rizičnog poljoprivrednog zemljišta na području USK u ukupnim minski rizičnim poljoprivrednim površinama na području FBiH iznosi oko 20%.

Smanjivanje poljoprivrednog zemljišta uzrokuje neracionalna sječa šuma i pojava klizišta, nekontrolirano pretvaranje poljoprivrednog u građevinsko zemljište, ilegalna odlagališta otpada, te nedovoljna ulaganja u sistem zaštite od poplava uz vodotoke rijeka. Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva USK izradilo je Kantonalni operativni plan odbrane od poplava kojim su identificirana značajnija po-plavna područja u USK.

Prema veličini navodnjavanih poljoprivrednih površina, FBiH se nalazi pri dnu ljestvice evropskih ze-malja. USK raspolaže velikim vodnim bogatstvom, ali navodnjavanje se ne provodi dovoljno u odnosu na potrebe pa suše smanjuju prinose poljoprivrednih kultura. Planovi i projekti za razvoj savremenih sistema navodnjavanja u USK nisu donešeni.

U 2012. godini obrađeno je ukupno 44.569 ha poljoprivrednih površina što je za približno 7% više nego u 2011. godini. Ostvareni prinosi od usjeva u 2012. godini iznosili su 269.472 tone što je za 11% manje nego godinu ranije.

Ukupna vrijednost poticane poljoprivredne proizvodnje ostvarene u 2012. godini na području USK iznosi oko 83.068.598,53 KM.


Tabela 15. Financijska vrijednost poticane proizvodnje (iz kantonalnog i federalnog budžeta) u 2012. godini

Vrsta proizvodnje Obim proizvodnje Približna vrijednost proizvodnje (KM)

Premirano mlijeko 31.940.956 l 47.911.434,00

Junice za rasplod 3.179 grla 9.537.000,00

Tov junadi 1.833 grla 4.283.721,00

Držanje koka nesilica 13.540 kom. 108.320,00

Uzgoj goveda u sistemu krava-tele 64 grlo 256.000,00

Uzgoj rasplodne stoke (ovce i koze) 9.198 grlo 1.839.600,00

Tov pilića 643.006 kom. 4.340.290,50

Proizvodnja riblje mlađi 2.056.576 kom. 411.315,20

Uzgoj slatkovodne ribe 413678,99 kg 2.895.752,93

Interventna pomoć pčelarima 17.875 društva ili min. 178.750 kg meda 3.575.000,00

Proizvodnja povrća, jagoda i cvijeća u zatvorenom prostoru

83.026 m2 1.245.390,00

Ostvarivanje novčane podrške za nabavku sadnica jagodičastog voća

8,64 ha 34.560,00

Proizvodnja gljiva 2.940 m2 44.100,00

Ostvarivanje prava na novčane podrške za podizanje novih plastenika i staklenika

3.064 m2 45.960,00

Proizvodnja jagodičastog voća 709.170 kg 1.418.340,00

Proizvodnja krušnih žitarica 180,23 ha 220.781,75

Proizvodnja silažnog kukuruza 1738,49 ha 2.798.968,90

Proizvodnja uljarica 109,83 ha 238.880,25

Proizvodnja povrća na otvorenom 814.369 kg 814.369,00

Proizvodnja heljde, ljekovitog i aromatičnog bilja

76,32 ha 152.640,00

Proizvodnja sjemena krompira (I SR) 24 ha 240.000,00

Proizvodnja sjemena krompira (original) 22 ha 264.000,00

Sufinanciranje izrade mliječnog kartona 15.687 grlo 392.175,00

UkUpno kM: 83.068.598,53

Izvor: Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva USK, 2013.


Grafikon 18. Struktura poljoprivredne poizvodnje po toni kulture u USK u 2012. godini

Izvor: Federalni zavod za statistiku, Unsko-sanski kanton u brojkama, 2013.

Povrtlarske kulture se uzgajaju u porodičnim vrtovima za plasman na lokalnom tržištu i za osobne po-trebe. Komercijalna poljoprivredna proizvodnja, uz subvencije iz općinskih, kantonalnog i federalnog budžeta, provodi se u saradnji poljoprivrednika sa otkupljivačima. Najveći problem u području poljopri-vrede su isplate subvencija poljoprivrednicima koji se nalaze izvan sistema i koji posluju na “crno”, te ne-maju nekakve obaveze prema društvu, a korisnici su značajnog dijela budžetskih sredstava. Poticajima se subvencionira uzgoj oko 18 poljoprivrednih kultura. Zakonsku osnovu dodjele subvencija u poljoprivredi čini Zakon o novčanim podrškama primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji10. Kantonalno Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva provodi dodjelu novčanih potpora u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji od 2004. godine. Sistem subvencija koje se dodjeljuju poljoprivrednim proizvođačima nije uspostavljen prema ekonomskim načelima, te postoji neusklađenost u politici dodjele subvencija na općinskom i kantonalnom nivou. Sistem analize rezultata i efikasnost dodjele poljoprivrednih subvencija nije uspostavljen, te se provođenje programa poticaja ne zasniva na analizama.

U periodu od 2008. do 2013. godine je prosječno godišnje iz kantonalnog budžeta isplaćeno oko 3.158.000,00 KM za novčane podrške poljoprivrednim proizvođačima, a u 2012. godini su izdvajanja za te svrhe smanjena za gotovo 28% u odnosu na 2011. godinu. Poticaji proizvođačima mlijeka s područja USK se dodjeljuju i iz federalnog budžeta, pa je od 2008. do 2013. prosječno godišnje za njihove potrebe izdvojeno 7.556.242,84 KM. U periodu od 2007. do 2013. godine je 69.072 poljoprivrednih proizvođača s područja USK koristilo poticaje dodijeljene iz kantonalnog i federalnog budžeta.

10 Službenik glasnik USk, 07/2008.

1

Pšenica Raž Ječam Zob Kukuruz-zrno Soja Krompir Mrkva Crni luk Bijeli luk/češnjak Grah-zrno Kupus Paradajz Paprika zelena Krastavac Djetelina-sjeno Lucerka Kukuruz-zeleni Mješavina mahunj.s travama i žitaricama Travnoska smjesa

1

Pšenica Raž Ječam Zob Kukuruz-zrno Soja Krompir Mrkva Crni luk Bijeli luk/češnjak Grah-zrno Kupus Paradajz Paprika zelena Krastavac Djetelina-sjeno Lucerka Kukuruz-zeleni Mješavina mahunj.s travama i žitaricama Travnoska smjesa


Tabela 16. Kretanje iznosa isplaćenih novčanih podrški u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji na po-dručju USK u periodu od 2008. do 2013. godine

GodinaIznos isplaćenih novčanih podrški u u

primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji (KM)

2008. 3.013.229,48

2009. 2.480.114,70

2010. 2.899.567,14

2011. 4.296.300,00

2012. 3.099.318,66

UkUpno 15.788.592,98

Izvor: Izvještaj o realizaciji kantonalnih i federalnih novčanih podrški u primarnoj poljoprivrednoj proizvodnji, 2012.

Voćnjaci zauzimaju površinu od 2.947 ha ili 6,68% ukupnih površina pod voćnjacima u FBiH. U voćar-stvu je broj rodnih stabala voća iznosio u 2012. godini 438.121 1.309.711 što je za 66,5% stabala manje nego u 2011. godini. U 2012. godini ukupno je proizvedeno 7.418 tona voća, od čega 91% čini proizvod-nja jabuka i šljiva. Prinosi u voćarstvu su u odnosu na 2011. godinu bili manji za 35,30%.

Broj stoke iznosio je u 2012. godini 150.056 grla ili 3,02% manje nego 2011. godine. U ukupnom broju stoke najviše je ovaca (48,16%), te goveda (23,12%). U prijeratnom periodu bio je značajan uzgoj autoh-tone pasmine bosanskog konja, koji je u poslijeratnom periodu gotovo nestao. U strukturi stočarskih proizvoda najznačajnija je proizvodnja kravljeg mlijeka, koja je u periodu od 2007. do 2013. godine porasla za 4,6%, te je u 2012. godini iznosila 55.604 litara. Proizvodnju kravljeg mlijeka potiče redovan otkup mlijeka i zagarantirana otkupna cijena, ali postoji nedostatak modernih farmi, kao i potreba za obnovom postojećih. Na području USK otkup mlijeka vrše 7 otkupljivača mlijeka, od njih 4 je sa područja USK-a mljekare, d.o.o.“Meggle“ Bihać, D.o.o. “Čapljanka“ Sanski Most,d.o.o.“ DASMIL“ Bosanska Krupa i OMZ“ Novi Početak“ Bužim. U 2011. godini je ukupna vrijednost proizvedenog mlijeka, mliječnih proizvoda i sira u USK iznosila 2.873.977,00 KM ili 3% ukupnog prihoda od svih privrednih djelatnosti.

U prijeratnom periodu je bila značajna proizvodnja konzumnih kokošjih jaja koja je danas znatno sma-njenja. U periodu od 2007. do 2013. godine proizvodnja konzumnih kokošjih jaja je smanjena za oko 28%. Proizvodnjom konzumnih jaja bave se subjekti: SPD “Tomić Dinka“ Bihać (kapacitet 5000 koka nesilja), SPD “Alukić Mirsad“ Bosanska Krupa (kapacitet 5000 koka nesilja), obrt “Peradarstvo Halilović“ Sanski Most (kapacitet 3000 koka nesilja), fizičko lice Mešić Jasmin, Bosanki Petrovac (kapacitet 3900 koka nesilja), SPD “Farma koka nesilja“ Sanski Most (kapacitet 2500 koka nesilja), d.o.o.“Galina“ Velika Kladuša (kapacitet 3500 koka nesilja) i dr.

Pčelarstvo posljednjih godina bilježi rast. Broj košnica pčela u periodu od 2007. do 2013. godine je porastao za oko 27%. Proizvodnja je u istom periodu povećana za 16%, te je u 2012. godini proizvedeno 326 tona meda. Za proizvodnju meda se koristi zastarjela tehnologija, te prevladavaju usitnjeni pčelinjaci


što umanjuje prinose i produktivnost (broj kilograma meda po košnici smanjen je za 8,65% od 2007. do 2013. godine). Ne postoji organizirani otkup meda. Promocijom razvoja pčelarstva bavi se Savez pčelara USK-a. U općini Cazin djeluje Udruženje pčelara Kesten koje je 2010. godine realiziralo geografsko bren-diranje kestenovog meda, te postalo korisnik prve geografske oznake kontroliranog porijekla i kvalitete u FBiH. Na području općine Cazin postoji oko 6000 ha kestenovih šuma, koje omogućuju proizvodnju visokokvalitetnog kestenovog meda s 95% udjela polenovih zrnaca kestena.

Zadrugarstvo i poslovno povezivanje i saradnja malih poljoprivrednih proizvođača je slabo razvijeno, te nema značajniji uticaj na poljoprivredna kretanja. Najzastupljena su udruženja proizvođača mlijeka. Općim Zakonom o zadrugama su u općinama uspostavljene nove manje zadruge, ali zadrugarstvo u poljoprivredi je slabo razvijeno.

Poljoprivredne proizvođači se okupljaju na poljoprivrednim manifestacijama, koje promoviraju domaće poljoprivredne proizvode, te povezuju najuspješnije poljoprivredne proizvođače i uzgajivače. Najista-knutije poljoprivredne manifestacije su Kantonalna izložba stočarstva –“Cazinski sajam”, Kladuški dani poljoprivrede, Dani Bihaćkog povrća, Put zlata, Dani poljoprivrede u Sanskom Mostu i druge.

Problem koji je prisutan i u ratarstvu i stočarstvu je nerazvijeno tržište poljoprivrednih proizvoda, ne-dostatak nadzora nad proizvodnjom i plasmanom, te problem otkupa proizvoda. Prodaja poljoprivred-nih proizvoda uglavnom se odvija “na kućnom pragu”, te posredstvom lokalnih tržnica i otkupljivača. Najčešći oblik plasiranja poljoprivrednih proizvoda na šira tržišta su kooperantski odnosi, koji su uspo-stavljeni u proizvodnji mlijeka, jagodičastog voća i pojedinih povrtlarskih kultura. Kontrole proizvodnje poljoprivrednih proizvoda su sporadične. U ratarstvu je uglavnom prisutna GLOBAL CAP certifikacija (npr. kod proizvođača malina i organske hrane), a kod proizvodnje proizvoda životinjskog porijekla se provodi HASAP i HALAL certifikacija. U 2012. godini je vrijednost ostvarenog izvoza u sektoru poljopri-vrede, šumarstva i ribarstva u USK dostigla iznos od 188.427.000 KM što je za 3,85% manje nego 2011. godine, dok je vrijednost uvoza bila 280.960.000 KM ili 1,23% manja nego 2011. godine. U strukturi uvoza i izvoza poljoprivrednih proizvoda prevladavaju prerađeni poljoprivredni proizvodi (oko 83% vrijednosti ukupnog izvoza i oko 95% vrijednosti ukupnog uvoza poljoprivrednih proizvoda). Težnja je da se prisutni trend ekstenzivne i poluintezivne poljoprivredne proizvodnje napušta i da se poljopri-vredni proizvođači okrenu intenzivnoj više specijaliziranoj poljoprivrednoj proizvodnji. USK je prvi kanton u FBiH koji je usvojio Zakon o organskoj proizvodnji poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda, a organska poljoprivredna proizvodnja potiče se sredstvima kantonalnog budžeta. Na području USK su za organsku poljoprivrednu proizvodnju certificirana četiri proizvođača organske hrane. Prisutan je problem nedovoljne educiranosti poljoprivrednika o savremenim metodama organske poljoprivredne proizvodnje. Planirano je osnivanje Stručne savjetodavne službe u Poljoprivrednom zavodu USK koja bi se bavila sistematskim pružanjem edukacija poljoprivrednim proizvođačima na području USK. Kontrolu kvalitete sjemenskog i sadnog poljoprivrednog bilja, ispravnost hrane animalnog i biljnog podrijekla i stručno usavršavanje poljoprivrednih proizvođača provodi Poljoprivredni zavod USK.


Tabela 17. Razvojni problemi i potrebe u poljoprivredi


Neuspostavljen Registar državnog poljoprivrednog zemljišta Uspostaviti Registar državnog poljoprivrednog zemljišta

Usitnjenost poljoprivrednih gazdinstavaPoticati okrupnjavanje poljoprivrednih gazdinstava, tamo gdje za

to postoje mogućnosti

Nepostojanje potporne infrastrukture u poljoprivredi (npr. hladnjače, pakirnice)

Jačati potpornu infrastrukturu u poljoprivredi

Nizak stepen primjene savremenih agrotehničkih mjera u poljoprivrednoj proizvodnji

Jačati primjenu savremenih agrotehničkih mjera u poljoprivredi

Neriješeni imovinsko-pravni odnosi nad poljoprivrednim zemljištem Rješiti imovinsko-pravne odnose nad poljoprivrednim zemljištem

Nepostojanje planova razvoja sistema navodnjavanja i zaštite od poplava Razviti planove razvoja sistema navodnjavanja i zaštite od poplava

Sistem dodjele poljoprivrednih poticaja nije uspostavljen prema ekonomskim načelima, niti postoji sistem praćenja i analize efikasnosti i

rezultata dodjeljenih sredstava

Uspostaviti sistem dodjele poljoprivrednih poticaja prema ekonomskim načelima, te uspostaviti sistem praćenja i analize

efikasnosti i rezultata dodjeljenih sredstava

Slaba razvijenost zadrugarstva i poslovnog povezivanja poljoprivrednih proizvođača

Jačati zadrugarstvo i poslovno povezivanje poljoprivrednih proizvođača

Nerazvijeno tržište poljoprivrednih proizvoda i nedostatak nadzora nad proizvodnjom i plasmanom poljoprivrednih proizvoda

Poticati razvoj tržišta poljoprivrednih proizvoda i jačati nadzor nad proizvodnjom i plasmanom poljoprivrednih proizvoda

Nizak stepen educiranosti poljoprivrednih proizvođača o organskoj poljoprivrednoj proizvodnji

Razviti programe za edukaciju poljoprivrednih proizvođača o organskoj poljoprivrednoj proizvodnji

Nepostojanje Poljoprivredne savjetodavne službe, Selekcijske službe u stočarstvu itd.

Formiranje Poljoprivredno savjetodavne službe;Jačanje kapaciteta selekcijske službe

3.3.4. Turizam

Očuvana riječna, šumska i vodna bogatstva (rijeke, izvori mineralnih i termomineralnih voda) na po-dručju USK čine ključni potencijal razvoja sportsko-rekreacijskog, odmorišnog, planinskog i eko turizma.

Svojstva prirodnih resursa su nedovoljno istražena (bioraznolikost, ljekovita svojstva termalnih voda). Šume na području USK su bogate krupnom i sitnom divljači kao što su srndaći, divlje svinje, pernata divljač i zečevi što predstavlja potencijal za razvoj lovnog turizma, a materijalna (historijski grad Kulen Vakuf, Ostrovački stari grad, arheološki lokaliteti dr.) i nematerijalna kulturno-historijska baština omo-gućuje razvoj kulturnog turizma. Kulturno-historijski spomenici nisu dovoljno iskorišteni u funkciji širenja i povezivanja turističke ponude USK, posebno u pravcu stvaranja turističke destinacije. Poten-cijal za razvoj turizam u USK je i blizina NP Plitvička jezera u Hrvatskoj (30 km od USK) koja godišnje ostvaruju milion turističkih dolazaka. Prilika za razvoj prekogranične turističke ponude je prepoznata u Strategiji za razvoj prekograničnog područja gornjeg toka rijeke Une11.

11 Strategija za razvoj turizma u prekograničnom području gornjeg toka rijeke Une je rezultat projekta Una-Spring of Life, provedenog u okviru prekograničnog programa saradnje BiH i Hrvatske.


Za razvoj turizma posebno je važan Nacionalni park Una koji je jedna od najprepoznatljivijih turističkih destinacija u BiH. Broj posjetitelja NP Una je u 2012. godini bio između 25.000 i 30.000, od čega su 60% činili inostrani gosti. Turistička ponuda u sklopu NP Una obuhvaća rafting, ribolov i druge “outdoor“ aktivnosti (biciklizam, planinarenje).

Turizam ne zauzima značajnije mjesto u privredi USK. Turističkim aktivnostima je ostvareno oko 4,2 % ukupnih prihoda USK 2011. godine. Od 2008. godine vidljiv je rast prometa u djelatnosti hoteljerstva i ugostiteljstva. Promet u svim ugostiteljskim objektima na području USK je u periodu od 2008. do 2013. godine porastao za približno 27%, te je u 2012. godini iznosio 12.435.284 KM.

Grafikon 19. Kretanje prometa po vrstama ugostiteljskih objekata u USK u periodu od 2008. do 2013. godine


Turistička infrastruktura je nedovoljno razvijena. Postoji manjak sportsko-rekreacijske infrastrukture i turističke signalizacije. Smještajni kapaciteti su dijelom obnovljeni, te kvalitetom i kapacitetima djelomič-no zadovoljavaju turističku potražnju. U periodu od 2008. do 2013. godine broj ležajeva u smještajnim kapacitetima je smanjen za 45%, odnosno s 900 ležajeva u 2008. godini na 490 ležajeva u 2012. godini. Nedostatan inspekcijski nadzor nad poslovanjem ugostiteljsko-turističkih objekata otežava unaprjeđenje kvalitete turističkih proizvoda i usluga. Potreba unaprjeđenja kvalitete naročito je izražena u privatnom smještaju u domaćinstvima. Smještajni kapaciteti koji zadovoljavaju zahtijevane standarde se uglavnom nalaze u Bihaću.

18


Grafikon 20. Turistički dolasci i noćenja na području USK u periodu od 2008. do 2013. godine

Izvor: Turistička zajednica USK

Od ukupnog broja turista u USK, 79% ih odsjeda u hotelima, a ostali (21%) u drugim vrstama smještajnih objekata. Ostvareni promet od turističkih noćenja posljednjih godina bilježi rast. U 2012. godini ukupno os-tvareni promet od turističkih noćenja je iznosio 3.041.348 KM što je za 92% više u odnosu na 2008. godinu.

Grafikon 21. Turistički dolasci domaćih i stranih turista na području USK prema vrstama smještajnih objekata u 2012. godini

Izvor: Turistička zajednica USK

Od ukupnih turističkih dolazaka najviše dolazaka ostvaruju turisti iz Hrvatske (oko 18%), Slovenije (14%) i Italije (9%). Turisti iz Hrvatske su ostvarili 16,53% ukupno ostvarenih turističkih noćenja na području USK u 2012. godini, slovenski turisti 11,82% ukupnih noćenja, a turisti iz Italije 8,06%.

Razvoj turizma USK je u nadležnosti Ministarstva privrede, ali unutar ministarstva postoji značajan manjak stručnih kadrova, koji se bave unaprjeđenjem turističke ponude. U pripremi su dopune i izmjene kantonalnog Zakona o radu turističkih zajednica.

19

20


Osmišljavanje i promocija ukupne turističke ponude USK je zadaća Turističke zajednice USK, koja po-sluje od 1997. godine, te je prva turistička zajednica osnovana na području FBiH. Turističke zajednice na nivou općina ne postoje. Program razvoja turizma USK izrađen je 1998. godine. S obzirom na potencijale i stalni rast i razvoj turizma u svijetu, potrebno je provesti daljnja ispitivanja o tome kolika je i kakva je uloga turizma u budućem privrednom i društvenom razvoju USK i kako ju uspješno ostvariti.

Tabela 18. Razvojni problemi i potrebe u turizmu


Nedovoljno istražena svojstva prirodnih vrijednosti USK u funkciji turističkog razvoja

Jačati istraživanja prirodnih vrijednosti USK u funkciji turističkog razvoja

Slaba zastupljenost kulturno-historijske baštine u turističkoj ponudi USK

Jačati zastupljenost kulturno-historijske baštine u turističkoj ponudi USK

Nedovoljna iskorištenost blizine NP Plitvička jezera u povećanju broja turističkih posjeta u USK

Jačati iskorištenost blizine NP Plitvička jezera u povećanju broja turističkih posjeta u USK

Nizak udio prihoda od turizma u privredi USK Jačati udio prihoda od turizma u privredi USK

Nerazvijena turistička infrastruktura i signalizacija Unaprijediti razvijenost turističke infrastrukture i signalizacije

Manjak inspekcijskog nadzora nad poslovanjem ugostiteljsko-turističkih objekata

Jačati inspekcijski nadzor nad poslovanjem ugostiteljsko-turističkih objekata

Manjak stručnih kadrova u turizmu Jačati zapošljavanje stručnih kadrova u turizmu

3.4. analiza uvoza i izvoza

Vanjskotrgovinski bilans USK, kao i FBiH, karakterizira deficit kojeg uzrokuje veći rast uvoza od izvo-za. Saldo vanjskotrgovinskog bilansa u protekle četiri godine varira oko 88 miliona KM. Privreda USK u vanjskotrgovinskim aktivnostima FBiH ima mali udio. U 2012. godini USK je učestvovao s 2,92% u ukupnom uvozu roba u FBiH, te s 3,53% u ostvarenom robnom izvozu.

Tabela 19. Robni izvoz i uvoz na području USK u periodu od 2009. do 2013. godine

2009. 2010. 2011. 2012.

Izvoz 158.913.829 184.232.883 195.972.729 192.982.000

Uvoz 246.107.010 260.726.143 284.469.752 282.136.000

Saldo VTB -87.193.181 -76.493.530 -88.496.996 -89.154.000

Pokrivenost uvoza izvozom (%) 64,57 70,66 68,89 68,40

Izvor:USK, 2013.

U strukturi ostvarenog izvoza, približno 80% izvoza s područja USK su činile robe iz djelatnosti pre-rađivačke industrije, i to proizvodi iz metaloprerađivačke i drvne industrije. Sve ostale djelatnosti su učestvovale u ukupnom izvozu s približno 20%. Prisutno je usporavanje rasta izvoznih aktivnosti što je


posljedica uticaja globalne ekonomske krize, otežanog pristupa izvorima financiranja, te poteškoća u naplati dospjelih potraživanja. Procjenjuje se da izvoznih poduzeća na području USK ima 66, od čega je oko polovica registrirana na području općine Cazin.

Tabela 20. Najznačajniji izvoznici na području USK

Naziv poduzeća Djelatnost Vrsta proizvoda/usluga koje se izvoze

RIZ KARJINA d.o.o. Ribarstvo Gotovi proizvodi

ENERGO TUŠ Trgovina Oprema

BIHAĆKA PIVOVARA Prerađivačka industrija Pivo, voda, Orangina

URIJE - GP d.o.o. Proizvidnja elemenata od plast.masa Kasete za igličaste štampače Olivetti

BRZI d.o.o. Proizvodnja rezane građe Bukovi elementi, daska

Izvor: USK, 2013.

4. pregled Stanja I kretanja na tržIštU rada

4.1. zaposlenost

Starosna struktura stanovništva USK nije se bitno mijenjala tokom posljednjih nekoliko godina. U 2012. godini, oko 70% ukupnog stanovištva USK je pripadalo starosnoj grupi radno sposobnog stanovništva (15-64 godine), a udio aktivnog stanovništva u radno sposobnom stanovništvu je 38%.

U 2012. godini je u FBiH zabilježen pad zaposlenosti za 0,77%. Broj zaposlenih osoba u USK u 2012. godini je bio 31.683 osobe što je za 2,8 % manje u odnosu na 2011. godinu. Na području USK je u 2012. godini evidentirano 201.319 radno sposobnih osoba ili 12,53% ukupno radno sposobnog stanovništva u FBiH. Stepen zaposlenosti radno sposobnog stanovništva i stepen zaposlenosti aktivnog stanovništva u 2012. godini su niži u USK u odnosu na sve ostale kantone u FBiH. Stepen zaposlenosti radno sposob-nog stanovništva u 2012. godini je iznosio 15,7% što je znatno niže u odnosu na prosjek FBiH (27,2%). Stepen zaposlenosti aktivnog stanovništva u 2012. godini je bio 41,5% što je za približno 12% manje u odnosu na FBiH.


Grafikon 22. Usporedba stope zaposlenosti aktivnog stanovništva po kantonima FBiH u 2012. godini

Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja, 2013.

Stopa zaposlenosti je uglavnom odraz zapošljavanja u javnom i državnom sektoru, a ne odraz poduzet-ničkih aktivnosti. Strategija za povećanje zaposlenosti u USK je izrađena 2008. godine s ciljem definiranja i provođenja mjera kojima bi se povećala zaposlenost na području kantona, međutim Vlada USK taj dokument nije usvojila.

Grafikon 23. Kretanje broja zaposlenih i nezaposlenih osoba u USK u periodu od 2009. do 2013. godine


21

22


Prosječna stopa zaposlenosti USK u periodu od 2009. do 2013. godine je u opadanju (45,8% 2009. godine do 41,5,% 2012. godine, što je za oko 13,5% manje u odnosu na prosječnu stopu zaposlenosti FBiH u navedenom periodu (55%).

Podaci o zaposlenosti ne odražavaju stvarno stanje, jer ne uzimaju u obzir velik broj zaposlenih s područja USK u inostranstvu. Uvid u odnos ponude i potražnje na tržištu rada daje “Istraživanje tržišta rada”, koje se provodi na nivou USK jednom godišnje i čije provođenje je zakonska obveza JU Službe za zapošljavanje USK. Od ukupnog broja prijavljenih potreba za radnicima u augustu 2013. (281), najveća potražnja je bila za kvalificiranim radnicima (109 ili približno 40%) i radnom snagom srednje stručne spreme (oko 30%).

Procjena broja zaposlenih lica s područja USK u inostranstvu nije provedena. Procjenjuje se da se u inostranstvo najviše iseljavaju radnici tehničkih deficitarnih zanimanja. Praćenje podataka o broju za-poslenih lica u inostranstvu otežava preklapanje nadležnosti i poslova između federalnog, kantonalnog i općinskog nivoa upravljanja. Na području FBiH postoji između 180.000 i 200.000 lica koje rade “na crno“12. Na području USK se ne provodi kontinuiran i redovan inspekcijski nadzor rada “na crno”. Postoji potreba jačanja saradnje općinskih i kantonalnih inspekcijskih službi i JU Službe za zapošljavanje USK. Postoji problem razvrstavanja udjela “sive ekonomije“ prema djelatnostima. Poljoprivrednim proizvođa-čima se dodjeljuju poticaji iz kantonalnog budžeta, a istovremeno su evidentirani kao nezaposlena lica, te po toj osnovi primaju naknadu za zdravstveno osiguranje. U poljoprivredi se primjenjuje netranspa-rentan knjigovodstveni sistem, koji otežava evidenciju broja zaposlenih. Postoji potreba jačanja saradnje između USK i općina u vezi dostavljanja podataka o broju i iznosu dodjeljenih poticaja u poljoprivredi.

Grafikon 24. Kretanje stope zaposlenosti FBiH i USK u periodu od 2009. do 2013. godine


12 podaci Svjetske banke.

23


U 2012. godini na području USK preko polovine ukupnog broja zaposlenih osoba je bilo zaposleno u sektorima trgovine (20,26%), prerađivačke industrije (14,71%), obrazovanja (13,32%) i javne uprave (10,50%).

Prema stepenu obrazovanja, u ukupnom broju zaposlenih u USK najzastupljenije su osobe sa srednjom stručnom spremom (46,57%), zatim s visokom ili višom stručnom spremom (28,56%), dok ostatak čini niže obrazovana radna snaga (24,87%). Najveći udio zaposlenih s visokom, odnosno višom stručnom spremom na području USK imaju općine Bihać (34, 94%), Cazin (18,44%) i Velika Kladuša (14,82%). U strukturi zaposlenih visokoobrazovanih lica dominiraju diplomirani ekonomisti (oko 25%), profesori raznih smjerova (14%), diplomirani inženjeri elektrotehnike (12%) i diplomirani pravnici (12%).

Grafikon 25. Zaposleni po stepenu stručnog obrazovanja u USK u martu 2012. godine

Izvor: USK, 2013.

Iznos prosječne neto plate na području USK je u periodu od 2008. do 2013. godine porastao za 5%. Prosječna neto plata na području USK u 2012. godini iznosila je 775,84 KM što je za 6,5% manje od prosječne neto plate na nivou FBiH (829,92KM). Prosječna neto plata u USK manja je za više od 50 % potrošačke korpe za četveročlanu porodicu koja je u FBiH 2012. godine iznosila oko 1770 KM. Najviše prosječne neto plate u 2012. godini ostvarene su u djelatnostima proizvodnje i snabdijevanja električnom energijom, plinom i vodom (1.152KM), državne uprave i odbrane i obveznog socijalnog osiguranja (1.123 KM), te zdravstvenog i socijalnog rada (1.023 KM).

Najniža prosječna neto plata u 2012. godini zabilježena je u sektoru ugostiteljstva (428 KM), građevi-narstva (438 KM), i trgovine i popravka motornih vozila (502 KM).

2

18,6%

10,0%

46,6%

4,4%

2,2% 10,5%

1,4%

6,4% VSS

VŠ

SSS

NSS

VKV

KV

PKV

NKV


Grafikon 26. Iznos prosječne neto plate u USK po djelatnostima u 2012. godini

Izvor: USK, 2013.

25


4.2. nezaposlenost

Nezaposlenost je jedan od najvećih problema privrede USK i jedan od glavnih razloga emigracijskih tokova stanovništva. Broj nezaposlenih osoba se u USK, kao i na području čitave BiH, rapidno povećavao od pojave ekonomske krize u 2009. godini. U periodu od 2009. godine do 2013. godine, zabilježen je porast registrirane nezaposlenosti na nivou BiH, te federalnom i kantonalnom nivou.

Grafikon 27. Kretanje registrirane nezaposlenosti na području USK u periodu od 2009. do 2013. godine

Izvor: Federalni zavod za statistiku BiH, Vijeće Ministara Bosne i Hercegovine, Direkcija za ekonomsko planiranje, 2013.

Broj nezaposlenih osoba na području USK je 2012. godine iznosio 44.734 čime je udio USK u ukupnom broju registriranih nezaposlenih osoba u FBiH bio 11,7%, odnosno 8,12% u broju registriranih nezapo-slenih osoba u BiH. Najveći udio u ukupnom broju nezaposlenih osoba u USK u 2012. godini zabilježen je u općinama Cazin (23,08%), Bihać (22,46%) i Velika Kladuša (17,52%). Za vođenje evidencije broja nezaposlenih osoba na području USK nije uspostavljen adekvatan informacijski sistem.

Grafikon 28. Udio nezaposlenih lica u općinama USK u 2012. godini

Izvor: Unsko- sanki kanton u brojkama, Federalni zavod za statistiku, 2013.

26

3

22,46%

10,97%

2,53% 8,04% 23,09%

5,64%

9,74%

17,53%

Bihać

B.Krupa

B.Petrovac

Bužim

Cazin

Ključ

S.Most

V.Kladuša


Grafikon 29. Omjer nezaposlenih žena i muškaraca po općinama u USK

Izvor: Unsko- sanski kanton u brojkama, Federalni zavod za statistiku, 2012.

Stopa registrirane nezaposlenosti u USK u 2012. godini je bila 58,5%, te je prema tom pokazatelju USK na vodećem mjestu svih kantona u sastavu FBiH.

Grafikon 30. Usporedba stope nezaposlenosti u kantonima FBiH u 2012. godini

Izvor: Federalni zavod za programiranje razvoja, 2013.

28

29


Prema obrazovnoj strukturi nezaposlenih osoba, najveći udio čini nisko obrazovana radna snaga (kva-lificirani i nekvalificirani radnici), koja u ukupnom broju nezaposlenih osoba učestvujue s oko 70%. U strukturi nezaposlenih kvalificiranih radnika dominiraju prodavači, automehaničari i krojači (28% uku-pnog broja nezaposlene nisko obrazovane radne snage), dok najveći udio nezaposlenih polukvalificiranih radnika čine zidari i tesari (4% ukupno nezaposlene nisko obrazovane radne snage).

Visokoobrazovano nezaposleno stanovništvo čini 4,78% ukupno nezaposlenih osoba na području USK, što je znatno manje od njihovog udjela u ukupno nezaposlenim osobama na nivou FBiH (oko 18%). U kvalifikacionoj strukturi visokoobrazovanih nezaposlenih osoba dominiraju diplomirani ekonomisti (26%), profesori raznih smjerova (20%) i diplomirani pravnici (14%). Postoji potreba usklađivanja pro-grama visokoobrazovnih institucija s potrebama tržišta rada.

Grafikon 31. Kvalifikaciona struktura nezaposlenih lica na području USK u augustu 2013. godine

Izvor: JU Služba za zapošljavanje USK, 2013.

Nezaposlene osobe u USK su raspoređene podjednako po svim starosnim grupama. Oko 30% ukupnog broja svih nezaposlenih pripada starosnoj grupi između 20 i 29 godina, a najmanje je nezaposlenih u dobi između 15 i 19, te 55 i više godina (oko 15%).

4

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

3500

4000

4500

5000

VSS VŠS SSS NSS VKV KV PK NKV

Bihać

B.Krupa

B.Petrovac

Bužim

Cazin

Ključ

S.Most

V.Kladuša


Grafikon 32. Starosna struktura nezaposlenih osoba na području USK za juli 2013. godine

Izvor: JU Služba za zapošljavanje USK, 2013.

Nezaposlenost na području USK ima obilježja strukturne nezaposlenosti, jer se javlja kao posljedica neusklađenosti ponude i potražnje radne snage. Srednje stručne škole ne obrazuju kadrove u skladu s potrebama tržišta rada. Postojeća radna snaga nije dovoljno educirana za korištenje savremenih tehnolo-gija zbog čega je otežano privlačenje ulagača na područje USK u svim sektorima. Prisutna je nedovoljna saradnja škola i privrednika, pa izostaju programi stručne prakse za učenike. Postoji potreba izrade analize o stručnim profilima radne snage, koji su potrebni na tržištu rada USK, kao i potreba jačanja saradnje s poslodavcima.

JU Služba za zapošljavanje USK ima ulogu posredovanja na tržištu rada između poslodavaca i nezapo-slenih osoba. Programi aktivne politike zapošljavanja na području USK se provode posredstvom Fede-ralnog ministarstva rada i socijalne politike, Federalnog Zavoda za zapošljavanje Sarajevo i PIU SESER. JU Služba za zapošljavanje USK vlastitim sredstvima financira provođenje programa prekvalifikacije nekvalificiranih lica za proizvodna zanimanja metalske i građevinske struke. JU Služba za zapošljavanje USK raspolaže nedovoljnim financijskim sredstvima, te ima visok udio dugovanja nastala po osnovi isplate obveznih doprinosa za zdravstvenu zaštitu nezaposlenih osoba i naknadu za nezaposlenost de-mobilisanih boraca. Na nivou općina su uspostavljeni općinski zavodi za zapošljavanje čiji su financij-ski, kadrovski i tehnički kapaciteti nedovoljni. Saradnja JU Služba za zapošljavanje USK i obrazovnih institucija je uspostavljena kroz programe profesionalne orijentacije i karijernog savjetovanja učenika osnovnih i srednjih škola, te studenata na fakultetima Univerziteta u Bihaću. Saradnja nije dala odgo-varajuće rezultate u oblasti usklađivanja potreba tržišta rada i upisnih politika obrazovnih ustanova.

U sklopu JU Služba za zapošljavanje USK-Bihać djeluje Centar za stručno osposobljavanje i edukaciju nezaposlenih osoba kao prvi takav centar na području FBiH.

5

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

3500

15-19 20-24 25-29 30-34 35-39 40-44 45-49 50-54 55-59 60 i više

VSS

VŠS

SSS

NSS

VKV

KV

PKV

NKV


Većina nezaposlenih čeka na posao znatno duže od jedne godine što upućuje na to da je na području USK prisutan problem dugoročne nezaposlenosti. U strukturi nezaposlenih osoba s obzirom na dužinu čekanja na zaposlenje, oko 70% je onih koji čekaju duže od 48 mjeseci.

U strukturi nezaposlenih raste udio teže zapošljivih grupa (npr. mladi bez radnog iskustva, nekvalificirani radnici) s tendencijom daljnjeg rasta zbog slabe razvijenosti dodatnih oblika obrazovanja i prekvalifi-kacija koji bi povećali konkurentnost ovih grupa na tržištu rada. Prema stopi nezaposlenosti mladih osoba (15-24 godine), USK je na prvom mjestu u FBiH. Sufinanciranje programa poticanja aktivne politike zapošljavanja teže zapošljivih osoba provodi Federalni Zavod za zapošljavanje. Za programe su-financiranja zapošljavanja mladih bez iskustva (Program 400+), zapošljavanja i samozapošljavanja žena, mladih poduzetnika, povratnika i Roma je u 2012. godini uloženo 705.158,65 KM i zaposleno ukupno 173 osobe. To je 30% manje sredstava izdvojenih u 2011. godini u kojoj su posredstvom tih programa zaposlene 254 osobe.

U pripremi je uspostava saradnje JU Službe za zapošljavanje USK i industrijskih proizvođača u vezi izrade programa obuke kadrova u industriji za primjenu savremenih tehnologija. Provođenje programa zavisi o dostupnim financijskim sredstvima. JU Služba za zapošljavanje USK je, u saradnji s općinama USK, započela proces izrade baze podataka o potrebama radne snage u industriji kojoj je cilj osigurati uvid u realno stanje i izraditi plan informiranja i educiranja.

4.3. penzioneri

Ukupan broj penzionera krajem 2012. godine je na području USK iznosio 20.769 ili 7,2% ukupnog broja stanovnika USK. Udio broja penzionera na području USK u ukupnom broju penzionera na području FBiH je u 2012. godini bio 6,35%. Najveći broj penzionera, odnosno 37,8% njihovog ukupnog broja, živi u Bihaću, Cazinu (15,73%) i Velikoj Kladuši (12,58%).

Budžetska izdvajanja za isplate penzija se smanjuju. U 2012. godini je ukupno za penzije iz budžeta USK isplaćeno 6.781.929,23 KM ili 0,17% manje nego 2011. godine. U 2012. godini je u USK isplaćeno 5,57% svih penzija u FBiH. Iznos prosječne penzije se smanjuje. U 2012. godini je prosječna penzija u USK iznosila 325,54 KM što je 7,43% manje nego u 2011. godini. Prosječna penzija u USK viša je od prosjeka FBiH (372,21 KM u 2012.). Prema vrsti penzije, u 2012. godini se 43,24% ukupno isplaćenih penzija odnosilo na starosne penzije, 22,24% je isplaćeno za invalidske, a 34,52% za porodične penzije.


Tabela 21. Razvojni problemi i potrebe u vezi tržišta rada


USK ima najnižu stopu zaposlenosti i najvišu stopu nezaposlenosti od svih kantona u FBiH

Intenzivirati mjere aktivne politike zapošljavanja (programi, poticaji, planovi, strategije za jačanje zapošljavanja)

Nije usvojena strategija za jačanje politike zapošljavanja na nivou USKDovršiti proces izrade i usvajanja kantonalne strategije za jačanje

politike zapošljavanja na području USK

Pojava strukturne nezaposlenosti kao posljedica neusklađenosti programa obrazovnih institucija i potreba tržišta rada

Jačati povezivanje, saradnju i usklađenost programa obrazovnih institucija s potrebama tržišta rada

Preklapanje nadležnosti i nekoordinirana saradnja između Federalnog i kantonalnog zavoda za zapošljavanje u vođenju evidencije o

nezaposlenosti i radnoj snazi zaposlenoj “na crno“ i u inostranstvu

Intenzivirati i provoditi mjere jačanja saradnje između Federalnog i kantonalnog zavoda za zapošljavanje u svrhu transparentnog

vođenja evidencije o broju nezaposlenih/zaposlenih

Visok udio niskoobrazovane radne snage u ukupnom broju nezaposlenih osoba

Uspostaviti i provoditi programe za jačanje kompetencija, i vještina niskoobrazovane radne snage

Nedovoljni kapaciteti (tehnički, ljudski, financijski) i saradnja između općinskih službi za zapošljavanje i JU Službe za zapošljavanje USK

Jačati kapacitete kantonalne i općinskih službi za zapošljavanje i unaprijediti njihovu saradnju

Nedovoljna saradnja službi za zapošljavanje i obrazovnog i privrednog sektora

Jačati saradnju službi za zapošljavanje i obrazovnog i privrednog sektora

Nedovoljna osposobljenost stručne radne snage u industriji u primjeni novih tehnologija

Razviti i provoditi programe obuke i osposobljavanja stručne radne snage u industriji

Visok udio mladih u ukupnom broju nezaposlenih osoba u USKIzraditi prijedlog mjera i programa za poticanje zapošljavanja i

samozapošljavanja mladih nezaposlenih osoba

Izražena dugoročna nezaposlenostRazvijati i poticati programe za jačanje kompetencija i zapošljivosti

nezaposlenih osoba

5. drUštvene djelatnoStI

5.1. obrazovanje

Ustav Bosne i Hercegovine garantira svim našim građanima pravo na obrazovanje, ali je vođenje obrazov-ne politike u nadležnosti entiteta, odnosno kantona. Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine utvrđeno je da je stvaranje obrazovne politike, uključujući donošenje propisa o obrazovanju i osiguranje obrazovanja u isključivoj nadležnosti kantona. Ovakva zakonska regulativa predstavlja značajnu prepreku uspostavi jedinstvenog odgojno-obrazovnog sistema i provođenju neophodnih reformi u ovoj oblasti, a direktno se odražava i na činjenicu da obrazovno zakonodavstvo Bosne i Hercegovine ni do danas nije u potpunosti zaokruženo. Iako je tokom posljednjih nekoliko godina Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine usvojila okvirne zakone za sve nivoe obrazovanja (hronološkim redom: Okvirni zakon o osnovnom i srednjem obrazovanju – 2003. godine, Okvirni zakon o visokom obrazovanju – 2007. godine, Okvirni zakon o predškolskom obrazovanju - 2007. godine, Okvirni zakon o srednjem stručnom obrazovanju – 2008. godine, kao i Zakon o Agenciji za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje – 2007. godine),


još uvijek nisu doneseni svi kantonalni zakoni koji proizlaze iz okvirnih. U Unsko-sanskom kantonu doneseni su slijedeći zakoni:

• Zakon o osnovnom i općem srednjem odgoju i obrazovanju (2004. godine)• Zakon o visokom obrazovanju (2009. godine)• Zakon o Univerzitetu u Bihaću (2009. godine)• Zakon o predškolskom odgoju i obrazovanju (2010. godine) – ali je njegova primjena odgođena do

ispunjenja uvjeta za prijenos osnivačkih prava i obaveza s Kantona na općine• Zakon o srednjem obrazovanju (2012. godine)• Zakon o obrazovanju odraslih (2013. godine)

Institucije za praćenje i kontrolu kvalitete obrazovanja su Agencija za predškolsko, osnovno i srednje obrazovanje Bosne i Hercegovine, pedagoški zavodi, a inspekcijski nadzor osigurava Ministarstvo ob-razovanja, nauke, kulture i sporta. Potrebno je unaprjeđenje sistema vrednovanja i normi kvalitete u školstvu. Obrazovni sistem u USK uglavnom se financira iz kantonalnog budžeta uz minimalnu zastu-pljenost ostalih izvora financiranja. Od 2009. godine iz kantonalnog budžeta su povećana izdvajanja za predškolsko i osnovnoškolsko obrazovanje. U 2011. godini je za te svrhe izdvojeno približno 10% više sredstava nego 2009. godine. Istovremeno su izdvajanja za srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje u periodu od 2009. do 2011. godine u blagom porastu, a u 2012. godini su neznatno smanjena.

Iako već godinama ulažemo mnogo sredstava i svih drugih raspoloživih resursa u reformu obrazovanja, ona je i dalje spora i neefikasna, jer još uvijek nisu uspostavljenji standardi kvaliteta, niti procedure za njihovu uspostavu i praćenje na svim nivoima odgoja i obrazovanja.

5.1.1 Predškolski odgoj

Zakon na nivou BiH nalaže da predškolska djeca u godini pred polazak u školu moraju pohađati neki oblik predškolskog odgoja, ali taj se program na nivou USK ne provodi zbog činjenice da Zakon o predškolskom odgoju, koji je Skupština Unsko-sanskog kantona usvojila 2010. godine još nije stupio na snagu. Upravljanje sistemom predškolskog odgoja je otežano, jer ovlaštenja nad upravljanjem nisu prenesena na lokalni nivo. Ulaganja iz kantonalnog budžeta u predškolski odgoj stagniraju, iako broj upisane vrtićke djece raste.

Na području USK radi 8 javnih i 6 privatnih predškolskih ustanove. U školskoj godini 2011./2012. u predškolske ustanove bilo je uključeno ukupno 1055 djece (934 u javnim dječjim vrtićima i 140 u pri-vatnim). Broj djece u predškolskim ustanovama kontinuirano raste unazad nekoliko godina.


Grafikon 33. Kretanje broja djece u javnim ustanovama predškolskog odgoja u periodu od 2008. do 2012. godine

Izvor: USK, 2013.

Ustanove predškolskog odgoja obuhvataju dječje vrtiće, koji postoje u svim općinama USK. Broj djece upisane u predškolske ustanove na području USK raste, ali broj zaposlenih se ne povećava (96 zaposle-nih, od čega 81 u javnim dječjim vrtićima i 15 u privatnim). U ustanovama predškolskog odgoja postoji manjak stručnog kadra za brigu o djeci s posebnim potrebama.

5.1.2. Osnovnoškolsko obrazovanje

Osnovno obrazovanje u USK je obavezno za svu djecu uzrasta 6-15 godina. U osnovnim školama na području USK nastava se izvodi po nastavnom planu i programu za devetogodišnje osnovnoškolsko obrazovanje. Ukupan broj osnovnoškolskih ustanova na području USK je 49 (47 javnih i 2 privatne). U okviru javnih osnovnih škola djeluje 180 područnih škola. Mnogi školski objekti su dotrajali, jer su izgrađeni prije trideset i više godina, te ne ispunjavaju potrebne pedagoške standarde, niti raspolažu dovoljnom opremom poput informatičke opreme, biblioteka i uvjeta za pružanje nastave djeci s poseb-nim potrebama. Mnogim školama nedostaju i sportske dvorane, kao što su škole u Bužimu i Bosanskoj Krupi gdje su u toku pripreme za izgradnju sportskih dvorana.

32


Grafikon 34. Kretanje broja djece u javnim osnovnim školama u periodu od 2008. do 2012.godine

Izvor: USK, 2013.

Broj učenika upisanih u osnovne škole prati smanjenje nataliteta, te je u periodu između 2008. i 2012. godine smanjen za 11,5% - od 30.755 na 27.193 djece. U ruralnim dijelovima je prisutno kontinuirano smanjenje broja učenika, što je posljedica niskog nataliteta i iseljavanja stanovništva. Broj učenika u područnim školama je u periodu od 2008. do 2013. godine smanjen za 9,77%, pa kapaciteti tih škola ostaju nepopunjeni. Istovremeno se smanjio i broj studenata upisanih na fakultete, i to za 9,11%, dok je broj učenika upisanih u srednje škole porastao za 6,82%.

Ključni problemi u osnovnoškolskom obrazovanju su manjak financijskih sredstava za obrazovni sistem i neprovođenje sistema usavršavanja nastavnika u skladu sa savremenim pedagoškim metodama rada. Postoji velik broj školskih objekata u ruralnim sredinama, u kojima se smanjuje broj djece, a istovre-meno su gradske škole prekapacitirane. Sistem obrazovanja ne zastupa ravnopravno sve grupe djece. Osnovne škole nedovoljno su pripremljene za djecu sa posebnim potrebama (zbog fizičkih ograničenja pristupa djeci sa posebnim potrebama), ali i za rad sa djecom sa problemima u razvoju, za manjinske grupe djece i za rad sa posebno talentiranom djecom. Nastavnici još uvijek nisu dovoljno osposobljeni za uvažavanje individualnih potreba djece. Također, nedovoljno je razvijeno partnerstvo s roditeljima, tj. oni su nedovoljno uključeni u aktivnosti škole.

5.1.3. Srednjoškolsko obrazovanje

Ustanove srednjoškolskog obrazovanja na području USK su opće gimnazije, umjetničke i religijske škole, četverogodišnje tehničke škole, trogodišnje stručne škole, te programi obrazovanja odraslih. Veliki je interes za trogodišnjim stručnim programima (npr. zidar, tesar), iako nema potreba za ovim zanimanjima na tržištu rada u USK, pa učenici nakon školovanja odlaze na rad u inostranstvo (Hrvatska, Slovenija

33


i Austrija). Trenutno u USK ima 20 srednjih škola kojima je osnivač Skupština USK, jedna privatna gimnazija, jedan privatni koledž i jedna vjerska škola.

Grafikon 35. Kretanje broja djece u javnim srednjim školama u periodu od 2008. do 2013. godine

Izvor: USK, Federalni zavod za programiranje razvoja, 2013.

U školskoj godini 2012./13. u srednje škole upisano je 12.734 učenika što je 16,70% više od broja učenika u 2008. godine, čime je zaustavljen kontinuirani pad broja učenika upisanih u srednje škole koji traje od 2004. godine.

U strukturi zvanja i zanimanja srednjoškolaca gotovo četvrtina ih upisuje gimnazije, što je mali udio u odnosu na evropski prosjek. U četverogodišnje tehničke i srodne škole upisuje se 45% učenika, a u trogodišnje stručne škole upisuje se oko 25% učenika. Najviše učenika obrazuje se za mašinstvo i obradu metala. U školskoj godini 2012./13. u sistemu srednjih škola zaposleno je 888 nastavnika.

Većina srednjih škola izgrađena je prije tridesetak godina. Objekti koji su u ratu razrušeni su obnovljeni većinom uz pomoć donacija. Od infrastrukturnih zahvata naglašena je potreba izrade i provođenja pro-grama energetske učinkovitosti, te osiguravanje pristupa osobama sa posebnim potrebama.

Vezano uz opremu problem je nekvalitetne i nedovoljne opreme (posebno kompjutera), te manjka pro-stora za izvođenje nastave.

Reforma srednjoškolskog obrazovanja je započeta, no njezin tok usporava manjak financijskih sredstava za obrazovanje. Prioritet Vlade USK je provođenje cjelokupne reforme obrazovnog sistema u skladu s potrebama tržišta rada. Značajan iskorak je donošenje Zakona o obrazovanju odraslih (2013.) s ciljem omogućavanja programa prekvalifikacije, poticanja vlastitih poduzetničkih projekata i samozapošlja-vanja. U srednjim školama provode se programi za obrazovanje odraslih. U nekoliko srednjih škola se djelomično provode programi poduzetništva.

34


Tabela 22. Broj učenika u srednjim školama na području USK krajem školske godine 2010./2011.

Vrsta škole OdjeljenjaUčenici

Ukupno Učenice Završili školu

Gimnazije 110 2.637 1.715 608

Tehničke i srodne škole 186 4.494 2.268 1881

Stručne i strukovne škole 120 2.651 869 -

Umjetničke škole 8 81 35 14

Vjerske škole 10 238 116 47

Ukupno: 434 10.101 5.003 2.550


5.1.4. Visokoškolsko obrazovanje

Visokoškolsko obrazovanje se od 1997. godine provodi na Univerzitetu u Bihaću u čijem sastavu se nalaze Ekonomski, Biotehnički, Pedagoški, Islamski pedagoški, Pravni i Tehnički fakultet, te Visoka zdravstvena škola. Na Univerzitetu je zaposlen manji broj stalnih predavača, pa nastavu uglavnom provode vanjski saradnici s drugih fakulteta. Broj upisanih studenata na Univerzitetu u Bihaću je u opadanju, pa je u akademskoj godini 2011./2012. upisano 5,7% studenata manje nego godinu ranije. Pružanje visokoškol-skog obrazovanja zasniva se na kriterijima za akreditaciju koje je uspostavila Agencija za razvoj visokog obrazovanja i osiguranja kvalitete BiH, međutim niti jedan postupak akreditacije u BiH nije završen zbog neusklađene zakonske regulative na nivou BiH, FBiH i kantona.

Grafikon 36. Kretanje broja studenata na javnim fakultetima u periodu od 2008. do 2012. godine

Izvor: USK

35


Od 2006. godini u Bosanskoj Krupi posluje i privatna visokoškolska ustanova Koledž za industrijski i poslovni menadžment. Na koledžu za industrijski i poslovni menadžment u Bosanskoj Krupi je u aka-demskoj godini 2011./2012. bilo ukupno upisano 130 studenata.

Studentski dom na području USK nije izgrađen, a ne postoji niti studentska menza.

Kantonalno Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta dodjeljuje stipendije redovnim studentima dodiplomskog studija s područja USK. Godišnje se iz kantonalnog budžeta izdvaja 150.000 KM za sti-pendiranje 150 studenata. Stipendiranje učenika osnovnih i srednjih škola s područja USK se ne provodi.

Tabela 23. Broj upisanih studenata na fakultete Univerziteta u Bihaću u akademskim godinama 2010./2011. i 2011./2012.

Upisani studenti 2010./2011. Upisani studenti 2011./2012.

Od toga redovni Od toga redovni

Ukupno Žene Ukupno Žene Ukupno Žene Ukupno Žene

Tehnički 820 243 741 227 832 257 756 238

Ekonomski 807 507 587 385 797 516 546 362

Pravni 604 377 427 282 570 364 392 260

Biotehnički 447 226 447 226 490 255 490 255

Pedagoški 1.166 886 892 686 967 727 756 563

Visoka zdravstvena škola

675 477 327 208 557 410 310 210

Islamski pedagoški fakultet

213 70 77 37 245 102 73 42

Ukupno Univerzitet bihać 4.732 2.796 3.498 2.052 4.458 2.631 3.323 1.930


Kantonalni Zakon o naučno-istraživačkom radu je u proceduri donošenja. U visokoobrazovnim usta-novama postoji nedostatak prostora za izvođenje nastave, pa se koriste prostorije vojnih objekata. Po-trebno je osigurati financijska sredstva za izgradnju dodatnog prostora za izvođenje nastave. Mogućnost korištenja financijskih sredstava iz drugih izvora osim kantonalnog budžeta onemogućuju neriješeni imovinsko-pravni odnosi.


Tabela 24. Razvojni problemi i potrebe u području obrazovanja


Dotrajalost objekata odgojno-obrazovnih institucija i manjak opreme za kvalitetno izvođenje nastave

Obnoviti objekte odgojno-obrazovnih ustanova i usmjeriti ulaganja u poboljšanje njihove opremljenosti za izvođenje nastave (laboratoriji,

kompjuteri, biblioteke, sportske dvorane)

Nesrazmjer broja i opterećenja područnih škola u ruralnim sredinama USK i gradskih škola

Razraditi plan racionalizacije i prenamjene područnih škola (spajanje, korištenje prostora za druge svrhe) i rasterećenja gradskih škola

Neefikasna i nedovoljna ulaganja u poboljšanje kvalitete obrazovnog sistema

Usmjeriti sredstva iz budžeta USK za jačanje kvalitete obrazovnog sistema

Obrazovni programi nisu usklađeni s potrebama tržišta radaIzraditi prijedlog mjera za usklađivanje obrazovnih programa s

potrebama tržišta rada

Diskriminatoran pristup u pružanju obrazovnih usluga djeci s posebnim potrebama, marginalnim grupama djece i posebno

talentiranoj djeci

Jačati ravnopravnost u pružanju obrazovnih usluga s obzirom na posebne potrebe djece, talentiranost i pripadnost marginalnim

grupama

Neprovođenje programa za usavršavanje i unapređenje kompetencija i vještina nastavnog kadra

Razviti i provoditi programe za usavršavanje i jačanje kompetencija i vještina nastavnog kadra

Nedovoljna uključenost roditelja u oblikovanje i provođenje odgojno-obrazovnih programa

Uključiti roditelje u oblikovanje i provođenje odgojno-obrazovnih programa

Manjak programa za doškolovanje i prekvalifikaciju odraslih osoba i cjeloživotno učenje

Razraditi i poticati provođenje programa za doškolovanje i prekvalifikaciju odraslih osoba i programa za cjeloživotno obrazovanje

Nije usvojen kantonalni Zakon o naučno-istraživačkom raduDovršiti izradu i usvajanje kantonalnog Zakona o naučno-

istraživačkom radu

Iseljavanje strukovno specijaliziranih radnika u inostranstvoIzraditi i provoditi mjere za zadržavanje strukovno specijaliziranih

kadrova u USK

Neodogovarajući sistem vrednovanja (akreditacije) visokoškolskih ustanova

Uspostaviti jasan i transparentan sistem kriterija za akreditaciju visokoškolskih ustanova s ciljem jačanja kvalitete visokoobrazovnog

sistema

5.2. kultura i sport

Kantonalne javne ustanove u području kulture su JU Muzej USK, JU Arhiv USK, JU Kantonalna i univer-zitetska biblioteka, JU Zavod za zaštitu kulturnog naslijeđa, JU Spomen biblioteka “Skender Kulenović”, te kantonalni mediji: JU Radio televizija USK i JP Unsko–sanske novine “Krajina”.

Upravljanje javnim kulturnim politikama i kulturnim ustanovama na području USK je predmet Strate-gije u kulturi koja je u procesu izrade. Ciljevi ovog strateškog dokumenta su modernizacija upravljanja kulturom, mobilnost umjetnosti i umjetnika, te jačanje potencijala USK za razvoj kulturnih industrija.

Prihodi kantonalnih javnih ustanova u kulturu ostvaruju se uglavnom iz budžeta kantona, budžeta općina, te iz ostalih izvora poput donacija i sl. U periodu od 2008. do 2012. godine budžeti ustanova u kulturi na području USK su smanjeni za oko 30%, uglavnom usljed smanjenja izdvajanja iz budžeta


USK. Manjak financijskih sredstava i nedovoljno zaposlenih u sistemu glavni su uzroci nedovoljne za-stupljenosti kulturno-historijske baštine u ukupnom razvoju USK.

Tokom godine u Unsko-sanskom kantonu održavaju se kulturne manifestacije od kojih su najznačajnije:

• Likovna kolonija Krušnica, • Međunarodna smotra folklora, • Kulturno-sportska manifestacija Slobodarski dani Općine Bosanska Krupa, • Književni susreti Stazama djetinjstva, • Međunarodna Smotra narodnih igara,• Smotra folklora Ključ,• Festival duhovne muzike Ključ,• Kladuški dani kulture, • Festival rodoljubive zavičajne narodne muzike, • Krajiški teferič, • Književne manifestacije Dani Skendera Kulenovića u Bosanskom Petrovcu.

Područje USK bogato je kulturno-historijskim naslijeđem, koje je zabilježeno u Registru dobara kultur-nog naslijeđa JU Zavoda za zaštitu kulturnog naslijeđa. Ukupno je 50 nacionalnih spomenika od kojih je veliki broj u postupcima restauracije i sanacije poput arheoloških istraživanja na Konaku, istraživanja kamenih monolita na području Dobrog Sela, sanacije Kapetanove kule u Bihaću, Starog grada u Bosan-skoj Krupi i Ostrovici i sl.

Sportske aktivnosti na području USK odvijaju se djelovanjem sportskih udruženja i klubova udruženih u Sportski savez USK. Zakon o sportu USK iz 2000. godine uređuje potrebe i interese društva u spor-tu, a usvojena je i Strategija razvoja sporta USK do 2015. godine. Sportski savez USK je osnovan 1995. godine, a čine ga osam općinskih Sportskih saveza (Bihać, Cazin, Bosanska Krupa, Sanski Most, Ključ, Velika Kladuša, Bužim i Bosanski Petrovac), deset granskih-strukovnih Saveza (nogometni, košarkaški, odbojkaški, karate, šahovski, stonoteniski, rukometni, kickboxing, taekwan-do, judo), Savez za sport i rekreaciju invalida USK i Društvo pedagoga tjelesnog odgoja USK.

Na području USK su zastupljene 32 sportske grane s preko 8.000 registrovanih sportaša, koji su u sistemu takmičenja, okupljeni u 241 takmičarsku ekipu. Na općinskom nivo takmičenja takmiče se 33 sportske ekipe, kantonalnom 103, u II saveznoj ligi FBiH 45 ekipa, I savezna liga FBiH 52 i Premijer ligi BiH 3 ekipe.

Ukupni kapaciteti sportskih objekata na području USK obuhvaćaju 249 zatvorenih i otvorenih sportskih terena ukupne površine 413.770 m2. Postoji 61 sportska dvorana ukupne površine 20.030 m2. Korištenje školskih dvorana za potrebe sporta je otežano, jer su loše opremljene, te bez sportske opreme i rekvizita.

U sportu nedostaju osposobljeni kadrovi. Stručni kadar obuhvaća 218 osoba, od čega 69 ima zvanje trenera, a 14 zvanje višeg trenera. Na Pedagoškom fakultetu u Bihaću postoji Odsjek za tjelesni odgoj i sport, a u srednja Medicinska škola u Bihaću provodi edukaciju fizioterapeuta.


Najznačajnije sportske manifestacije u Unsko-sanskom kantonu su:

• Dan grada Bihaća 26. februara,• Dan rijeke Une 17. maja (Bihaćko ljeto), • Una-regate, • Izbor sportiste i sportske ekipe grada Bihaća,• Tradicionalni kick boxing turnir “Bihać Open”,• Tradicionalni bodybuilding turnir “Bihać Open”,• Konjički memorijal “Mustafa Vuković”, • Tradicionalni memorijalni odbojkaški turnir, • Biciklistički maraton Bihać-Srebrenica,• Konjički memorijal “Alija Izetbegović”,• Novogodišnji turnir u šahu.

Tabela 25. Razvojni problemi i potrebe u kulturi i sportu


Nedovoljna financijska ulaganja u razvoj kulture i sporta na području USK

Jačati ulaganja za potrebe u kulturi i sportu na području USK

Nezavršeni postupci restauracije spomenika kulture (npr. arheoloških lokaliteta)

Završiti postupak restauracije spomenika kulture

Manjak broja stručnih kadrova u kulturi i nedovoljna educiranost postojećih kadrova

Poticati zapošljavanje stručnih kadrova u kulturi i ulagati u usavršavanje postojećih kadrova

Nedovršena Strategija u kulturi Dovršiti proces izrade i usvojiti Strategiju u kulturi

Manjak stručnih kadrova u sportu Jačati zapošljavanje stručnih kadrova u sportu

Nedostatak sportskih terena, igrališta, dvorana i rekvizita za aktivnosti sportskih klubova i rekreativce

Usmjeriti ulaganja u izgradnju i obnovu sportskih objekata i oprem-ljenost potrebnim rekvizitima

5.3. zdravstvo i socijalna skrb

5.3.1. Zdravstvo

Sistem zdravstvene zaštite u domeni je USK, a na nivou Federacije BiH donose se strateške smjernice. Strateški plan za reformu zdravstvenog sistema FBiH 2008.-2018. godine usvojen je 2007. godine s ci-ljem uspostave integrirane zdravstvene zaštite, kontrole kvalitete i potrošnje uz odgovorno upravljanje resursima u zdravstvu. Usluge zdravstvene zaštite koje se pružaju na području USK obuhvaćaju primar-nu, sekundarnu i tercijarnu zdravstvenu zaštitu. Primarna zdravstvena zaštita pruža se u ambulantama


domova zdravlja i područnim ambulantama porodične medicine. U kantonu djeluje 8 domova zdravlja sa 42 ambulante porodične medicine. Sekundarna zdravstvena zaštita na području USK se provodi dje-lomično u domovima zdravlja koji pružaju konzultativno-specijalističke, dijagnostičke, stomatološke i laboratorijske usluge, u privatnim ordinacijama specijalističke medicine i u okviru Kantonalne bolnice Dr. Irfan Ljubijankić u Bihaću i Opće bolnice Sanski Most. Bolnice pružaju sekundarnu i dio tercijarne zdravstvene zaštite putem sljedećih grupa djelatnosti: dijagnostika, bolničko liječenje, konsultativno-specijalistička zdravstvena zaštita i ostale usluge.

Tabela 26. Osnovni pokazatelji zdravstvene zaštite u EU, FBiH i USK

EU FBiH USK

Broj stanovnika po doktoru medicine 369 1640 3062

Broj stanovnika po doktoru stomatologije 1985 4298 5874

Broj postelja na 1000 stanovnika 6,6 3,7 3

Broj bolnica na 100.000 stanovnika 2,8 1 0,7

Izvor: Strategija zdravstvene zaštite FBiH, 2011.

Kantonalna bolnica Dr. Irfan Ljubijankić je oštećena požarom u ljeto 2013. godine, a raspolagala je sa s 84.000 m2 površine u nekoliko zgrada s bolničkim odjelima koji imaju 680 kreveta. Opća bolnica je u Sanskom Mostu, a čine je četiri odjela: kirurški, pedijatrijski, ginekološki i interni, koji raspolažu sa 60 kreveta.

Opremljenost bolnica na području USK nije usklađena s standardima EU-a. Financijske poteškoće uzrok su nedovoljne materijalno-tehničke opremljenosti većine domova zdravlja i područnih ambulanti po-rodične medicine, nedovoljnog broja educiranih zdravstvenih radnika i česte fluktuacije liječnika. Broj kreveta i opremljenost ustanova zdravstvene zaštite ne zadovoljava potrebe.

Na području USK postoji ukupno 47 privatnih ordinacija specijalističke medicine, od kojih 33 radi izvan punog radnog vremena. Postoje i 34 privatne stomatološke ordinacije, tri privatna zubotehnička laboratorija i osam specijaliziranih poliklinika.

Vodeći uzroci smrtnosti na području USK su bolesti krvožilnog sistema. Tokom 2011. godine od možda-nog je udara preminulo 379 osoba ili 17,7 umrlih osoba, 309 od arteroskleroze (14,4,% ), 168 od srčane slabosti (7,9%), 5,7% od ostalih oboljenja srca (5,7). Na nivou FBiH od moždanog udara iste godine umrlo je 1984 osobe (9,8% ukupno umrlih 2011), kardionoipatija 8,5%, srčani zastoj 8,0%, infarkt 6,7%. Provođenje preventivnih programa za rano otkrivanje bolesti, kao i osviještenosti stanovništva o važnosti brige za zdravlje, su na niskom nivou.

U 2011. godini u USK je bilo 77.000 zdravstveno neosiguranih osoba što je 22,8% svih osoba bez zdrav-stvenog osiguranja u FBiH i prema tome je USK na prvom mjestu svih kantona u FBiH. Djeca starosti do


15 godina imaju pravo na zdravstvenu zaštitu preko roditelja-osiguranika, a ukoliko nastavljaju redovno školovanje, pravo na zdravstvenu zaštitu ostvaruju do najkasnije 26 godina.

Pri utvrđivanju ličnog učešća osiguranika u korištenju zdravstvene zaštite uzimaju se u obzir socijalne prilike i obim raspoloživih sredstava. Socijalno ugrožena lica, lica nesposobna za rad i bez sredstava za život, obvezno su osigurana na zdravstvenu zaštitu u obimu utvrđenom za članove porodice osiguranika. Za lica koja primaju stalnu novčanu pomoć i koja su smještena u ustanove socijalne zaštite, obveznik uplate doprinosa za obvezno zdravstveno osiguranje je Zavod za socijalnu zaštitu.

5.3.2. Socijalna skrb i zaštita

Socijalna skrb i zaštita provode se putem centara za socijalni rad čiji su osnivači općine USK koje finan-ciraju njihov rad. Ne postoji sistem praćenja kvalitete sistema socijalne skrbi. Pojedina socijalna prava se financiraju iz budžeta kantonalnog Ministarstva zdravstva i socijalne politike i budžeta federalnog Ministarstva rada i socijalne politike.

Broj centara za socijalni rad se nije mijenjao u posljednjih nekoliko godina, pa svaka općina ima po jedan centar za socijalni rad (ukupno 8 centara). Centri za socijalni rad obavljaju poslove iz područja socijalne skrbi i zaštite djece, smještaja punoljetnih osoba i djece u ustanove socijalne zaštite i udomi-teljske porodice, te pružaju korisnicima usluge u obliku novčane i druge materijalne pomoći.

Broj korisnika svih oblika socijalne pomoći je u periodu od 2008. do 2012. godine smanjen za oko 30%, te je u 2011. godini iznosio 1.019. Porastao je samo broj korisnika jednokratnih novčanih pomoći (za 12%) i broj osoba smještenih u ustanove socijalne zaštite (za 14%).


Grafikon 37. Oblici socijalne pomoći u USK u periodu od 2008. do 2012. godine

Izvor: JU Centar za socijalni rad Bihać

U sistemu socijalne zaštite postoji manjak financijskh sredstava u odnosu na potrebe, pa se pojedini oblici socijalne zaštite predviđeni kantonalnim i federalnim zakonskim propisima o socijalnoj zaštiti ne provode (npr. isplate dječjeg doplatka, jednokratna pomoć za opremu novorođenog djeteta itd.). Prihodi centara za socijalni rad su od 2008. do 2012. godine smanjeni za 17,6% pri čemu su u učešću u prihodima značajno smanjena izdvajanja iz općinskih budžeta (za oko 8%), a povećana izdvajanja iz kantonalnog budžeta (za oko 2%) i drugih izvora (za oko 6%).

36


Grafikon 38. Učešće općina, USK i drugih izvora u ukupnim prihodima centara za socijalni rad u USK, 2011. godine

Izvor: JU Centar za socijalni rad, USK

U području socijalne zaštite postoji i manjak stručnih kadrova. Broj zaposlenih u osam centara za so-cijalni rad na području USK je u periodu od 2008. do 2013. smanjen za približno 12%. Najveći udio u ukupnom broju zaposlenih čine socijalni radnici, koji čine oko 30% ukupnog broja zaposlenih u cen-trima za socijalni rad. Najmanji broj u ukupnom broju zaposlenih u centrima za socijalni rad se odnosi na defektologe, pedagoge i psihologe koji su u 2012. godini činili svega 9% ukupnog broja zaposlenih.

Grafikon 39. Kretanje broja zaposlenih u centrima za socijalni rad u USK u periodu od 2008. do 2013. godine


37

38


U oblasti socijalne zaštite i zdravstva na području USK djeluje i oko 150 udruženja koja djeluju volonter-ski s ciljem poboljšanja položaja i uslova života socijalno ugroženih građana. Oblici pomoći koje pružaju ova udruženja su psihološka i materijalna pomoć, te informativno-edukativne aktivnosti o ostvarenju prava iz područja socijalne skrbi i zaštite. Najistaknutija volonterska organizacija, koja pruža socijalnu pomoć na području USK je Crveni krst, koji od 2001. godine provodi Program kućne njege starih i iznemoglih osoba starijih od 65 godina. Crveni krst pruža i pomoć u nabavci ortopedskih pomagala i invalidskih kolica za najugroženije stanovnike USK, bavi se aktivnostima jačanja svijesti o važnosti zdravlja i provodi akcije dobrovoljnog darivanja krvi.

Broj intervencija socijalne zaštite ima tendenciju rasta. Broj obrađenih slučajeva u centrima socijalne zašti-te u 2012. godini je iznosio 61.811, što je znatno više nego u 2008. godini kad je obrađeno 20.673 slučajeva. Vidljiv je rast obrađenih slučajeva vezanih za žene (za oko 31,8% u odnosu na 2008.), te pad obrađenih slučajeva koji se odnose na djecu (za oko 16%). Broj intervencija socijalne zaštite je u periodu 2008. do 2013. godine porastao za 5,13%, od čega se 78% intervencija odnosilo na odrasle osobe, a 22% na djecu.

Grafikon 40. Broj intervencija socijalne zaštite i skrbi na području USK od 2007. do 2013. godine


39


Grafikon 41. Broj intervencija socijalne zaštite i skrbi na području USK od 2007. do 2013. godine po spolu


Prosječni mjesečni iznos stalne novčane pomoći je između 50 i 75 KM. Na području USK postoji manjak domova za stare i iznemogle, te ustanova za duševne bolesnike, ovisnike i maloljetne prijestupnike, pa se smještaju u ustanove za tu svrhu izvan USK. U svim općinama u sistemu USK, osim Bužima, postoje i objekti JU Socijalna pedagoška životna zajednica namijenjene smještaju djece bez roditeljskog staranja. Javnu ustanovu Socijalnu pedagošku zajednicu je osnovala Skupština USK s ciljem zbrinjavanja djece bez roditeljskog staranja. Kapaciteti objekata te ustanove su uglavnom popunjeni i nedovoljni u odnosu na potrebe, pa se djeca s područja USK smještaju u druge ustanove u čitavoj FBiH.

U 2011. godini je u USK bilo 672 djece koja se ubrajaju u ranjive grupe. U odnosu na 2008. godinu broj djece iz ranjivih grupa je smanjen za oko 43%. U strukturi ranjivih grupa prevladavaju djeca čiji je ra-zvoj ometen porodičnim problemima (61% ukupnog broja djece u ranjivim grupe u 2011. godini). Po zastupljenosti slijede odgojno zanemarena i zapuštena djeca (38% ukupnog broja), a ostatak čine djeca bez roditeljskog staranja i djeca s mentalnim i fizičkim smetnjama (1%).

40


Tabela 27. Razvojni problemi i potrebe u području zdravstva i socijalne skrbi


Nedovoljna ulaganja za potrebe u sistemu zdravstva i socijalne zaštitePravovremeno planirati i jačati izdvajanja za poboljšanje kvalitete

zdravstvenih usluga i usluga socijalne zaštite

Nepostojanje sistema praćenja kvalitete u pružanju usluga socijalne zaštite

Uspostaviti i sistematski provoditi praćenje kvalitete u pružanju usluga socijalne zaštite

Nedovoljna materijalno-tehnička opremljenost zdravstvenih ustanova (manjak broja kreveta i opreme)

Poboljšati materijalno-tehničku opremljenost zdravstvenih ustanova

Niska svijest o zdravlju i nepostojanje preventivnih programa u sistemu zdravstvene zaštite

Razviti programe za promoviranje važnosti zdravlja i preventivne programe u sistemu zdravstvene zaštite

Visok stepen smrtnosti od bolesti krvožilnog sistema i malignih oboljenja

Razviti i provoditi programe prevencije od oboljenja krvožilnog sistema i malignih oboljenja

Velik broj zdravstveno neosiguranih osoba (najveći u FBiH) Povećati broj zdravstveno osiguranih osoba

Manjak stručnih kadrova u ustanovama socijalne zaštite (posebno psihologa, defektologa i pedagoga)

Jačati zapošljavanje stručnih kadrova u ustanovama socijalne skrbi

Nedostatak svijesti o značaju porodice i porodičnog života kao temelja društva

Razvijati i provoditi programe namijenjene jačanju svijesti o porodici i očuvanju porodičnog života

Rast broja intervencija socijalne zaštite, posebno nad ženamaIzraditi i provoditi programe sprječavanja porodičnog nasilja i nasilja

nad ženama

Manjak domova za stara i nemoćna lica, te ustanova za zbrinjavanje duševnih bolesnika, ovisnika i djece bez roditeljskog staranja

Osigurati dodatne kapacitete za zbrinjavanje starih i nemoćnih lica, duševnih bolesnika, ovisnika i djece bez roditeljskog staranja


5.4. Stanovanje

U 2011. godini na području USK je evidentirano ukupno 76.392 stambenih jedinica, od čega je 47,42% individualnih stanova u kućama, a preostalih 52,57% stanova u objektima kolektivnog stanovanja. U periodu od 2008. do 2012. godine ukupan stambeni fond se povećao za 46,95%, te zadovoljava trenutne potrebe stanovništva.

Tabela 28. Stambeni fond na području USK u periodu od 2008. do 2012. godine

Općina

Vrsta

Individualni stanovi u kućama Stanovi u objektima kolektivnog stanovanja

2008. 2009. 2010. 2011. 2008. 2009. 2010. 2011.

Bihać 3.936 3.936 3.936 3.936

Cazin

B.Krupa 8.255 8.267 8.386 8.500 634 646 654 654

B.Petrovac 3.804 3.804 3.804 3.804 466 468 468 468

Bužim

S.Most 13.480 13.520 13.571 13.607 1.983 2.253 2.420 2.483

V.Kladuša 12.035 1.062

Ključ 6.740 6.765 6.778 6.782 1.003 1.003 1.003 1.046

USk: 24.024 24.089 24.153 36.228 27.960 28.025 28.089 40.164

Izvor: USK, 2013.

5.5. organizacije civilnog društva

Na području USK aktivno djeluje 69 organizacija civilnog društva, od čega je gotovo 60% registrirano u području kulture, a ostatak (40%) se odnosi na udruženja mladih. Budžetska izdvajanja za organizacije civilnog društva rastu. U 2011. godini je kantonalno Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta za potrebe organizacija civilnog društva iz budžeta izdvojilo 127.600 KM dok je u 2005. godini za te svrhe izdvojeno tek 32.500 KM. Izdvajanja iz općinskih budžeta za potrebe organizacija civilnog društva su u periodu od 2008. do 2012. godine porasla za oko 40%, te su u 2011. godini iznosila 393.500,00 KM. Broj članova svih registriranih organizacija civilnog društva na području USK iznosi oko 11. 50013.

13 podatak Službe za razvoj, poduzetništvo i evropske integracije.


5.6. Socijalna, imovinska i lična sigurnost građana

5.6.1. Krivična djela i stepen otkrivenosti

Broj krivičnih prijava na području USK je u opadanju, te je njihov broj 2012. godine smanjen za 15,27% u odnosu na 2011. godinu. S obzirom na starost izvršitelja, u strukturi krivičnih prijava raste udio ma-loljetnih izvršitelja (2012. je bio za 12% veći nego 2011. godine). Broj optužbi je u porastu, te je 2012. njihov broj bio za oko 9% veći nego 2011. godine. U 2012. godini je, u odnosu na 2011., povećan broj optuženih punoljetnih i maloljetnih osoba. Broj optuženih punoljetnih osoba je bio 1.654, što je 7,4% više nego 2011. godine, a broj optuženih maloljetnih osoba 86 ili gotovo 51% više nego 2011. godine.

5.6.2. Struktura kriminaliteta

Prema vrsti krivičnog djela, više od dvije trećine krivičnih prijava u 2012. godini i oko 70% optužbi se odnosi na štetu počinjenu protiv imovine, okoliša i kršenje javnog reda i javnog saobraćaja.

Grafikon 42. Krivične prijave i optužbe punoljetnih i maloljetnih izvršitelja u USK prema krivičnom djelu u 2012. godini


41


6. javna InfraStrUktUra

6.1. Saobraćajna infrastruktura

Jedan od osnovnih preduslova za razvoj USK je razvoj saobraćajne infrastrukture. Saobraćajni sistem mora svrsishodno razvojno i ekonomski povezati sva područja USK s FBiH i BiH, spojiti USK s evrop-skim tranzitnim koridorima, te pružati dobre uslove za efikasan i siguran prijevoz ljudi, roba i dobara.

6.1.1. Cestovni saobraćaj

S ukupno 22.600 km javnih puteva, odnosno gustinom mreže od 45 km/1000 m2 površine i 5,70 km/1000 stanovnika, što je 2,5 – 4 puta manje nego u zemljama zapadne Evrope, putna mreža BiH spada u slabo razvijene putne mreže u Evropi (gustoća putne mreže u Hrvatskoj je oko 29 km/1000 stanovnika).

USK je najudaljeniji kanton od centra BiH, te mora osigurati izgradnju moderne saobraćajnice, brze ceste, od granice s Republikom Hrvatskom, preko Bihaća, kao budućeg regionalnog centra, prema Sara-jevu. Osim toga, treba tražiti izlaz prema Zapadnoj Evropi preko savremenih saobraćajnica u Republici Hrvatskoj, koje su izgrađene i grade se u neposrednoj blizini granice USK, kao što je Treća razvojna os. Ona treba da poveže Sloveniju, Hrvatsku i BiH, preko Novog Mesta, Karlovca i Bihaća. Time bi se ostvarile dobre veze s autoputevima u Republici Hrvatskoj koje čine dio evropske mreže puteva (E 65 i E 71) i koje nastavljaju saobraćajne tokove iz Beča i Budimpešte. Preko budućeg autoputa Zagreb-Si-sak-Kostajnica-Dvor na Uni, izgradnjom nove dionice magistralnog puta M14 poboljšale bi se veze s drugim entitetom.

Strateški dokumenti za razvoj i održavanje javnih puteva nisu usvojeni ni na jednom nivou vlasti u BiH.

Postojeću mrežu javnih puteva USK čine magistralni, regionalni i lokalni putevi, te saobraćajnice u nase-ljima i gradovima. Nadležnost nad upravljanjem putevima podijeljena je između federalnog, kantonalnog i općinskih nivoa. Upravljanje magistralnim putevima provodi JP Ceste FBiH, regionalnim putevima JU Direkcija regionalnih cesta USK, a lokalnim cestama i saobraćajnicama u naseljima i gradovima nadležni općinski ili gradski organi. Ostale ceste su nerazvrstane ili nekategorisane.


Slika 3. Mreža putnih pravaca na području USK

Izvor: Direkcija za ceste USK Bihać, 2013.

Grafikon 43. Dužina putnih pravaca na području USK


42

Topusko

Karlovac

SlunjCetingrad

GLINA

401

40

0a

62.0

0

0.00

25.00

3.50

11

401

VELIKA KLADUŠA

4.2 14

Grahovo

Vrnograč

5

10

403b

5

5

Vidovska

Šturlić

Crnaja

12

401a6.00

0.003Radića Most19.50

1740

0

Todorovo 23401

BUŽIM

7

4.2

0.00Skokovi

7

D.Koprivna

Konjodor

4

8

Tržac

Tržačkaraštela

Ćehići

40310 Ćoralići

0.00

CAZIN

4

19.00

17

0.00

0.00

0.00

10.8

0

11

403aGata

E 59

8

8

Kamenica

5

BOS.KRUPA0.00

67

Otoka

11

0.00

14

Ljusina

0.00402 Stijena

9

401b

20.50

4.2

11

19.30

0.0019.30BIHAĆ

Srbljani

22

12

0.00

6

403a

14

11

3

8

9

36.10

SkočajRipač

Gudavac Arapuša0.00

LAPAC

Užljebić

LAPAC

E59

8.52

11

0.00

Una

8Zavalje

UNA

22

14

Dubovsko

11

14

53

Orašac

40

84

08

408b

8

12

13

6

8

3Prkosi

Kulen Vakuf27.75

LAPAC

DOLJANI

Martin Brod

408a

21

0.00

Krnjeuša

Vrtoče Korčanica

Krnja jela

2222

E761

E 761

5

5

5

14.2

15

Jelašinovci

Lušci Palanka31.00

0.00

103

408b

Oštrelj

11

21

6

19

407a

407a

407

405

405

410

410

410

410a

8

12

9

3

25

8

SANSKI MOST

KLJUÈ98.89

0.00

0.00

35.00

10

Lanište

Sanica

3

6

12

Velagići

G.Bravsko

31

34

8

Srnetica

Pasjak

10.30

66.73

38.50

14.10

0.00

39

Sanica

Stari MajdanG.Kamengrad

D.KamengradMiljevci

25 3

406

404

55

Benakovac

D.Dubovik

Budimlić JapraJohovica

G.Agići

Ljubija

13

404a

D.Agići

7

2

16404

12

26.00

0.00

0.00

67.48

0.00

0.00

6 9475a

Rakovac13

9

SvodnaSANA

GLINA

15

Dobrljin

11

BOS.NOVI

Čitluk

Bos.Kostajnica

Karan

8

475

22.00

0.00

11

6

14

6

26.70

Dragotinja

16

4

2

0.00

6

Tukovi

61

15

19.20

3.00

15

15

405

Unac

Guvno

59.00BOS.PETROVAC

17

16

0.00

12.50

Rakovica

KARLOVAC

Sana

Sana SARAJEVO

Pudin Han

O.Luka

0.00 64.00

0.00

Milin Birt

Vrhpolje

Kamičak

D.Sokolovo

0.00

PRIJEDOR

11

8

14.2

3.60

Una

MAGISTRALNE I REGIONALNE CESTEUNSKO-SANSKOG KANTONA

Legenda:-magistralni putevi- :

-željeznička pruga-državna granica-granica kantona

regionalni puteviasfaltmakadam

-pružni prelaz

-benzinska pumpa

Handanagići

tuneli


Sve značajniji javni putevi na području USK su izgrađene prije 20–30 godina. Kolovozne konstrukcije su dotrajale, tehnički elementi cesta ne zadovoljavaju kriterije koji osiguravaju bezbjedno odvijanje saobraćaja, vertikalna saobraćajna signalizacija i oprema puteva su dotrajale i nedovoljne, obnavljanje horizontalne signalizacije se ne vrši redovno na svim putevima, neuređene su raskrsnice i priključci. Veliki broj puteva je u lošem stanju, bez obzira na to što se u zadnjih par godina dosta ulagalo u rekon-strukciju, rehabilitaciju i modernizaciju puteva.

Glavni saobraćajni tokovi se odvijaju kroz gradske centre (Bihać, Bosanska Krupa, Velika Kladuša, Ključ, Bužim). Nedostaju savremene obilaznice gradskih središta, a pješački saobraćaj je neuređen.

Od posebnog značaja za USK su magistralni putevi:

• M 5: Granica s RH – Bihać – Ključ – Jajce, koja pripada mreži evropskih puteva (E 761), te kojom se ostvaruje veza sa glavnim centrom FBiH, odnosno BiH, koridorom Vc i Republikom Hrvatskom,

• M 4.2: Granica s RH – Velika Kladuša – Cazin Srbljani, kojom se ostvaruje veza kantona s Republi-kom Hrvatskom,

• M 14: Bihać – Bosanska Krupa – Bosanska Otoka – linija entiteta, veza kantona sa drugim entitetom,• M 15: Ključ – Sanski Most – linija entiteta, veza kantona sa drugim entitetom,

Najznačajniji regionalni saobraćajni pravci su: R 401 Bosanska Otoka – Bužim – Velika Kladuša – granica s RH, R 405 Gudavac – Sanski Most – linija entiteta i R 402 Ljusina – Gnjilavac.

Jedan od šest evropskih puteva, koja je dio saobraćajnog pravca E59 i koja prolazi kroz BiH, je na po-dručju USK-a. To je putni pravac M 11: Ripač – Užljebić (granični prijelaz s RH).


Tabela 29. Veličina saobraćaja na magistralnim i regionalnim cestama USK

Lokacija brojila Naziv putaProsječni godišnji dnevni saobraćaj

2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

Ostrožac M 4.2 4 303 4 523 4 286 4 097 5 011

Cazin M 4.2 14 700

Skokovi M 4.2 2 812 2 844 2 841 2 732

V. Kladuša M 4.2 561 755 1 040

Izačić M 5 3 137 3 355 3 164 3 133 2 975

Kamenica M 5 7 429

Ripač M 5 3 501 3 567 3 543 3 353 3 298

Vrtoče M 5 1 726 1 927 1713 1 857

Klenovac M 5 1 970

Kostela M 14 6 652 7 210 6 570 6 805 5 908

Bos. Krupa M 14 1 594 1 670 1 612 1 948 1 755

Ljusina M 14 4 528 7 189 5 370

Kolunić M 14.2 785 820 762 924 666

Brdari M 5 4 679 3 507 3 314

Tomina M 15 2 689 2 549 2 533

Pudin Han R 410a (M 15) 2233 2087 2056 2 050


Općine unutar USK su međusobno povezane javnim prijevozom u čiju svrhu se koriste autobusi. Javni prijevoz je otežan i usporen zbog zastarjelosti autobusa.

Zastarjeli vozni park umanjuje sigurnost gradskog saobraćaja, te predstavlja izvor emisija onečišćujućih tvari u zrak. Od ukupnog broja registriranih cestovnih motornih vozila u 2011. godini, oko 54% ih je bilo staro 15 godina i više. Gustoća motornih vozila na 1000 stanovnika iznosi 54.

Tabela 30. Registrirana cestovna motorna i priključna vozila na području USK u 2012. godini, prema starosti vozila

Starost vozila (godine)

Putnička vozila Autobusi Teretna vozila Motocikli Kombinirana Ostala vozila Ukupno

do 1 227 1 46 28 6 2 310

1-2 395 1 80 34 8 6 524

3-5 1354 2 337365 310 24 15 2042

6-10 7229 35 946 284 42 39 8575

11-15 12707 62 1394 259 37 62 14521

15 i više 24259 103 2359 359 202 749 28031

Izvor: RAUSK, 2013.


Sigurnost u gradskom saobraćaju narušena je zbog nedovoljnog broja trotoara, te neuređenosti posto-jećih trotoara, pa je potrebna njihova dogradnja i sanacija.

Planirana je i izgradnja mreže biciklističkih staza. Lokacija na kojoj je planirano uređenje i označavanje biciklističke staze je stara Velagićka cesta u općini Ključ koja prolazi trasom Ključ-Velagići-Donji Vojići, a gradnja biciklističke staze u dužini od 30 km planirana je i na trasi uskotračne pruge Lanište-Gornji Budelj-Gornja Sanica-Sanica Ravan-Donja Sanica-Tuneli-Vrhpolje-Sanski Most. U planu je i uređenje kraćih biciklističkih staza za rekreaciju duž vodotoka rijeka Sane i Sanice.

6.1.2. Željeznički saobraćaj

U SFRJ Unska pruga je bila jedna od najfrekventnijih, te su preko nje luke Splita, Šibenika i Zadra imale brzu vezu s unutrašnjosti i specijalizirale su se za pojedine vrste tereta.

Unska pruga, kao dio željezničke pruge Zagreb – Split, prolazi kroz BiH, uz granicu s Republikom Hr-vatskom - Bosanski Novi – Bihać – granični prijelaz (pravac Knin) u dužini od 138 km, od kojih je na području USK 99,84 km. Udaljenost Splita i Zagreba Unskom prugom iznosi 400 kilometara. Unska pruga u potpunosti je elektrificirana do Splita 1987. godine, ali su prateći objekti i elektrifikacija znatno oštećeni tokom ratnih godina, a njihova rekonstrukcija nije provedena.

Lička pruga je oko 100 kilometara duža, i nekvalitetnija, iako su u zadnjih petnaest godina uložena sredstva u njenu sanaciju.

6.1.3. Zračni saobraćaj

Na području USK postoje dva objekta zračnog saobraćaja, vojni aerodrom Željava na granici s Repu-blikom Hrvatskom, te aerodrom Ćoralići sa šljunčanom pistom od 1200 m i pratećim objektima. U Mohovljanima, u općini Laktaši, na udaljenosti 23 km od Banja Luke, nalazi se najbliži civilni aerodrom, kojim se osigurava zračni prijevoz robe i ljudi.

Sportski aerodrom Golubić se nalazi 4 km jugoistočno od Bihaća, na Golubićkom polju između rijeke Une i brda Debeljača. Lokacija aerodroma povezana je cestovnim pravcem Bihać-Golubić. U njegovom sastavu se nalaze travnate manevarske površine, poletno-sletna staza dužine 1200 m, hangari, te mini-malna infrastruktura za avione na parceli površine 28 ha. Uglavnom se koristi povremeno za slijetanje i polijetanje malih turističkih aviona. Postoji potreba za obnovom i rekonstrukcijom infrastrukture za sportsko-rekreacijski zračni saobraćaj.

Najbliži međunarodni aerodromi su aerodorom Pleso kraj Zagreba, udaljena od USK 212 km, te aero-dorom Sarajevo cestovne udaljenosti 285 km od Bihaća.


6.2 energetska infrastruktura

Elektrodistributivni objekti na području USK su dio jedinstvenog elektroenergetskog sistema BiH, a djelatnost prijenosa i distribucije električne energije do krajnjih potrošača obavlja Javno poduzeće Elek-trodistribucija Bihać.

Ukupni elektroenergetski kapaciteti na području USK su 8,5 MW, a električna energija se osigurava putem HE Krušnica (0,5 MW) i HE Una-Kostela (8 MW). Na području USK prisutan je značajan nei-skorišten hidroenergetski potencijal, te su u toku aktivnosti na izradi potrebne dokumentacije za izgrad-nju dodatnih hidroelektrana. Izrađene su studije za iskorištavanje vodnog potencijala putem izgradnje mini-hidroelektrana.

Količine proizvedene električne energije opadaju dok potrošnja raste. U 2011. proizvedeno je 35,13 Gwh električne energije ili za 21,43% manje u odnosu na 2009. godinu dok je potrošnja iznosila 155,27 Gwh ili za 1,09% više u odnosu na 2009. godinu.

Elektroenergetska infrastruktura sačinjena je od nadzemne dalekovodne mreže i podzemnih kablova. Napajanje električnom energijom osigurava se putem četiri izvora: dalekovod 220 KV Prijedor – Bihać, dalekovod 110 KV Donji Lapac- Kulen Vakuf – Bihać, te Kulen Vakuf – Bosanski Petrovac-Ključ – Sanski Most, dalekovod 110 KV Drvar – Bos. Petrovac i dalekovod 110 KV Prijedor – Sanski Most.

Prosječna pokrivenost domaćinstava mrežom električne energije je oko 90%, ali u pojedinim općinama gdje nisu izgrađene trafostanice (npr. Bužim) česti su prekidi snabdijevanja električnom energijom. Za vri-jeme rata u Bosni i Hercegovini prijenosna i distributivna elektromreža pretrpjela je znatna oštećenja, a na pojedinim mjestima je potpuno uništena. Dio postojeće elektroenergetske mreže je preopterećen, dotrajao i neispravan što izaziva tehničke kvarove, a komercijalni gubici se javljaju zbog zlouporabe i neovlaštenog korištenja električne energije. Nepouzdanost opskrbe električnom energijom javlja se i zbog zastarjelosti zračne niskonaponske mreže, koja je izvedena na drvenim stupovima i vodovima od užeta, pa je potrebna njena rekonstrukcija i modernizacija. U poslijeratnim godinama izgrađen je velik broj novih elektroener-getskih objekata (trafostanica, dalekovoda i niskonaponske mreže), te su povećana ulaganja u pokrivenost naselja i općina javnom rasvjetom s ciljem elektrifikacije prognaničkih naselja i povratka stanovništva izbjeglog tokom rata. Procjenjuje se da je oko 65% stanovništva pokriveno sistemom javne rasvjete.

6.3. telekomunikacije

Sistem telekomunikacijske infrastrukture je obnovljen i u funkciji. Uspostavljen je optički prijenosni sistem Bihać-Cazin-Velika Kladuša. Telekomunikacijske veze su kvalitetne i pouzdane, uz povremene prekide signala koji se javljaju uglavnom u ruralnim sredinama.


Telekomunikacijski sistem na području USK čine sistemi fiksne i mobilne telefonije. Broj fiksnih pri-ključaka je u opadanju, pa je 2011. godine bio gotovo 15% manji nego godinu ranije. Istovremeno, broj korisnika mobilne telefonije značajno raste, te se od 2005. do 2011. povećao za 55,21%. Pokrivenost USK signalom mobilnih mreža je 91%, s povremenim prekidima signala.

Od 2005. do 2012. godine zabilježen je i velik rast broja korisnika Interneta, pa se u tom periodu njihov broj povećao za više nego dvostruko, te je na području USK u 2011. godine evidentirano ukupno 17.355 internetskih priključaka. Povremeno se javljaju prekidi brze internetske veze zbog još uvijek nepovezanog glavnog optičkog kabla s mrežom u Sarajevu.

Tabela 31. Razvojni problemi i potrebe u području saobraćaja i elektroenergetske infrastrukture


Nedovoljno i neredovno održavani putni pravciUspostaviti i provoditi sistem redovnog i kvalitetnog održavanja

putnih pravaca

Nedovoljna signalizacija uličnih gradskih mreža Poboljšati signalizaciju uličnih gradskih mreža

Manjak zaobilaznih putnih pravaca i preopterećenost gradskih saobraćajnica

Izraditi planove rasterećenja gradske saobračajne mreže i izgradnje zaobilaznih putnih pravaca

Nezadovoljavajući nivo sigurnosti u cestovnom saobraćaju Unaprijediti sigurnost u cestovnom saobraćaju

Nedovoljno razvijen biciklistički saobraćajJačati ulaganja u izgradnju biciklističkih staza i promociju

biciklističkog saobraćaja

Zastarjelost željezničke infrastrukture Modernizirati željezničku infrastrukturu

Oštećena i uništena infrastruktura za sportsko-rekreacijski zračni saobraćaj

Obnoviti infrastrukturu za sportsko-rekreacijski zračni saobraćaj

Dotrajalost i preopterećenost elektroenergetske mreže Planirati i jačati ulaganja u rekonstrukciju elektroenergetske mreže

Gubici električne energije zbog zloupotreba i krađa Sistematski provoditi nadzor nad korištenjem električne energije

7. zaštIta okolIša I koMUnalna InfraStrUktUra

Sastavni dio integrirane Strategije razvoja Unsko-sanskog kantona je Strategija razvoja komunalnih djelatnosti Unsko-sanskog kantona čija je izrada obaveza proizašla iz Zakona o komunalnim djelatno-stim (“Službeni glasnik USK“ broj: 4/11, 11/11 i 13/12).

7.1. praćenje stanja okoliša, informacijski sistem okoliša, planiranje zaštite okoliša

Sistem kontinuiranog i sistematskog praćenja stanja okolišnih komponenti na području USK još uvi-jek nije uspostavljen. Podaci o stanju pojedinih okolišnih komponenti postoje, ali njihovo korištenje je otežano, jer se mjerenja ne provode kontinuirano i sistematiski. Poređenje podataka je otežano, jer


metodologija praćenja i mjerenja nije usklađena s metodologijom Evropskog ureda za statistiku (Euro-stat). Mjerne stanice za praćenje kvalitete zraka ne postoje. Za područje svake općine uspostavljene su općinske zone sanitarne zaštite izvorišta vode za piće, ali se ne provode ostale mjere zaštite kvalitete po-vršinskih i podzemnih voda. Ocjena kvalitete pojedinih komponenti okoliša donosi na osnovu procjena.

Pitanja zaštite okoliša su u nadležnosti entiteta u Bosni i Hercegovini, iako na državnom nivou pri Mini-starstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa postoji odjel za zaštitu okoliša. Ustavom FBiH je politika zaštite čovjekove okoline je u zajedničkoj nadležnosti Federacije BiH i kantona, tako da su neke nadlež-nosti sa federalnog nivoa prenešene na kantonalni nivo kao što je to slučaj sa upravljanjem otpadom.

Entiteti su 2003. godine usvojili Akcioni plan zaštite okoliša za BiH, tzv. NEAP (National Environmental Action Plan). Cilj NEAP-a je identifikacija kratkoročnih i dugoročnih prioritetnih aktivnosti i stvaranje osnove za pripremu dugoročne strategije zaštite okoliša u skladu sa privrednim i ekonomskim razvojem BiH i njenim društveno-političkim uređenjem.

Strategija zaštite okoliša FBiH je usvojena za periodu 2008 – 2018, te se sastoji od 4 komponente: Federal-na strategija zaštite prirode, Federalna strategija zaštite zraka, Federalna strategija upravljanja otpadom i Federalna strategija upravljanja vodama. Sastavni dio Strategije zaštite okoliša FBiH je i Akcijski plan zaštite okoliša. Od planske dokumentacije nižeg ranga je Federalni plan upravljanja otpadom usvojen je za period 2012-2017, te je u okviru zaštite životne sredine u sektoru upravljanja otpadom dostignut najveći napredak u približavanju pravnom naslijeđu EU-a u području zaštite okoliša.

Posebni zakonski propisi kojima se definira zaštita okoliša na nivou FBiH su većinom usvojeni 2003. godine i poznati su kao tzv. set okolišnih zakona, te čine osnovu za izradu planske dokumentacije iz po-dručja zaštite okoliša na nivou USK.14Fond za zaštitu okoliša na nivou Federacije BiH je osnovan 2003. godine kao tijelo koje ima zadaću financijski podržavati projekte iz područja zaštite okoliša.

Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša do sada je donijelo dio zakona i većinu podzakonskih akata vezanih za zaštitu pojedinih okolišnih komponenti, kao što je Zakon o komunalnim djelatnostima, Zakon o upravljanju otpadom i Zakon o zaštiti od buke.

14 I - zakon o zaštiti okoliša (“Službene novine Federacije BiH“ broj: 33/03, 38/09); pripremanje kantonalnog plana zaštite okoliša (član 49. zakona) - proces je u toku,

II - zakon o zaštiti prirode (“Službene novine Federacije BiH“ broj: 33/03); pripremanje kantonalnog plana zaštite prirode (član 18. zakona); pripremanje prijedloga za proglašenje zaštićenog pejzaža i spomenika prirode – po potrebi (član 30. zakona),

III- zakon o zaštiti zraka (“Službene novine Federacije BiH“ broj: 33/03); pripremanje kantonalnog plana zaštite kvaliteta zraka (član 4. zakona),

IV- zakon o upravljanju otpadom (“Službene novine Federacije BiH“ broj: 33/03, 72/09); pripremanje kantonalnog plana upravljanja otpadom (član 9. zakona) - proces je u toku, pripremanje kantonalnog zakona o upravljanju otpadom (član 9., član 10. zakona)- donesen,

V- zakon o fondu za zaštitu okoliša (“Službene novine Federacije BiH“ broj: 33/03) VI- zakon o vodama (“Službene novine Federacije BiH“ broj: 70/06); zakon o vodama Unsko-sanskog kantona donesen


Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša je 2013. godine pokrenulo proceduru izra-de Plana zaštite okoliša USK koji treba biti gotov do kraja 2014. godine. U završnoj fazi je izrada Plana upravljanja otpadom USK čije se usvajanje očekuje u drugoj polovini 2014. godine. Planirana je izrada Plana zaštite prirode i Plana zaštite kvalitete zraka USK.

Održivo upravljanje otpadom jedan je od prioriteta Ministarstva za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša iz razloga što su postojeća općinska odlagališta otpada ne sanitarna, ugrožavaju izvore vode za piće i predstavljaju direktnu opasnost po život i zdravlje svih građana Unsko-sanskog kantona, ugroža-vaju okoliš, uglavnom su iskorištena sa stanovišta popunjenosti i nijedno ne posjeduje potrebnu dozvolu za rad. Nadalje, pored ovih odlagališta veliki je broj divljih deponija koje nastaju skoro svakodnevno.

Očekivanja građana Unsko-sanskog kantona, ali i međunarodni okolišni standardi na čiju se primjenu obavezala Bosna i Hercegovina čine snažan poticaj na kojem će se graditi odnos prema životnoj sredini i zdravlju stanovnika Unsko-sanskog kantona.

U tom smislu razvoj Unsko-sanskog kantona ne može biti na štetu zdravlja njegovih stanovnika i njiho-vog prava na očuvanu životnu sredinu. Stoga Unsko-sanski kanton i pored niza barijera koje su najvećim dijelom financijske prirode, ima ambiciju da svoje djelovanje u najvećoj mogućoj mjeri, i u okviru svojih nadležnosti, uskladi sa standardima okolinske zaštite europskih zemalja.

Stanje životne sredine u cjelini, a naročito vode, zraka, te zelenih i javnih površina uopće, u značajnoj mjeri je određeno djelovanjem sistema komunalnih djelatnosti i kvalitetom komunalne infrastrukture. U tom smslu pod komunalnnim djelatnostima podrazumijeva se pružanje komunalnih usluga od in-teresa za fizička i pravna lica, te finansiranje komunalnih djelatnosti, izgradnja, korištenje, upravljanje i održavanje objekata i uređaja komunalne infrastrukture kao cjelovitog sistema na području općina i Kantona. Budući da pokazatelji socio – ekonomske analize, koja je prethodila izradi dokumenta Strate-gija razvoja Unsko-sanskog kantona u oblasti komunalnih djelatnosti i komunalne infrastrukture nisu zadovoljavajući, podrška njihovom razvoju postaje nezaobilazno strateško opredjeljenje Unsko-sanskog kantona i regije Bihać.

Obavljanje komunalnih djelatnosti treba da se zasniva na načelima trajnosti i kontinuiranosti u obav-ljanju komunalnih djelatnosti, kvaliteti u pružanju komunalnih usluga koje podrazumijevaju tehničku, zdravstvenu i higijensku ispravnost u skladu sa propisanim standardima i normativima izvršenja ko-munalne usluge,održavanju komunalnih objekata i uređaja kako bi bila u stanju stalne funkcionalne sposobnosti, politici cijena komunalnih proizvoda i usluga kojima se obezbjeđuje samoodrživost. Prin-cip da korisnik komunalne usluge plaća ekonomsku cijenu dobijene usluge treba da pored toga što će osigurati održivi razvoj komunalnih djelatnosti, teba da obezbijedi mjere za očuvanje i zaštitu okoline, kao i javnost i transparentnost rada davaoca komunalnih usluga.


7.2. Upravljanje otpadom

U sektoru upravljanja otpadom postignuta je najveća usklađenost zakonodavstva Federacije Bosne i Hercegovine s pravnim naslijeđem EU-a. Na federalnom niovu način upravljanja otpadom definiran je Zakonom o upravljanju otpadom (2009.), a na nivou kantona je to Zakon o upravljanju otpadom (2012.) i Zakon o komunalnim djelatnostima (2011.).

Federalni plan upravljanja otpadom izrađen je i usvojen za period od 2012. do 2017. godine, a po uzoru na njega u 2011. godini pokrenut je postupak izrade Plana upravljanja otpadom USK za period od 2014. do 2019. godine. Plan upravljanja otpadom je provedbeni planski dokument kojim se uređuju uslovi za planiranje upravljanja otpadom na području USK i njegovih općina, a završetak izrade dokumenta planiran je u 2014. godini.

Održivo upravljanje otpadom jedan je od glavnih prioriteta Ministarstva za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK.

Razvojnim kreditnim sporazumom potpisanim 2002. godine između BiH i Međunarodne asocijacije za razvoj (International Development Association-IDA) započeo je Projekat upravljanja čvrstim otpadom u Bosni i Hercegovini. Zbog nepovjerenja zainteresiranih strana proces nije išao planiranom dinamikom, tako da do 2010. godine nije usvojena zakonska regulativa, niti planska dokumentacija, a lokacija za regionalno sanitarno odlagalište otpada nije određena.

Tokom 2010. godine su općine i Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK dobili značajnu podršku i pomoć međunarodnog donatora Švicarske agencije za razvoj i saradnju, za unaprje-đenje sistema upravljanja otpadom na području USK koja se ogledala u provođenju brojnih aktivnosti.

Delegacija Evropske unije u BiH je s Ministarstvom vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH u 2011. godine započela provođenje projekta “Izrada studije izvodljivosti za odabir regionalnih sanitarnih de-ponija u Bosni i Hercegovini”. Rezultat ovog projekta za Unsko-sanski kanton je izrađeni dokument Studija izvodljivosti za Regionalnu sanitarnu deponiju USK – regija Bihać, koja sa Dodatakom Studje čini jedinstven dokument.

Veliki napredak po ovom pitanju postignut je u prvoj ponovini 2014. godine kada su Općinsko vijeće Općine Bihać, Vlada i Skupština Unsko-sanskog kantona donijele Odluke o usvajanju lokacije za regi-onalnu sanitarnu deponiju na području Općine Bihać, rejon Karanovac, te istovremeno usvojile gore spomenutu Studiju izvodljivosti za Regionalnu sanitarnu deponiju USK – regija Bihać, sa Dodatkom studije. Na ovaj način stvorili su se uvjeti za dalje aktivnosti po pitanju nastavka projekta izgradnje re-gionalne sanitarne deponije.


Cilj izrade Plana upravljanja otpadom USK je uspostaviti integralni sistem upravljanja otpadom i doprini-jeti zaštiti okoliša i poboljšanju kvalitete življenja na području USK. Plan će, uz federalni Plan upravljanju otpadom, biti osnova za izradu općinskih planova za upravljanje otpadom.

Prosječna pokrivenost stanovništva organiziranim prikupljanjem i odvozom otpada na području USK je 75%, a udaljeni ruralni dijelovi uglavnom nisu pokriveni organiziranim skupljanjem otpada. Sakupljanje i odvoz komunalnog otpada je u nadležnosti javnih komunalnih poduzeća čiji su osnivači općine USK.

Zbrinjavanje ostalih vrsta otpada (ambalažni, industrijski, građevinski, medicinski, opasni, elektronički, animalni i ostale vrste) su u nadležnosti Federacije BiH iako je Kanton poduzeo neke aktivnosti i po pitanju unapređenja zbrinjavanja i ovih vrsta otpada na način da je za potrebe zbrinjavanja medicinskog otpada izradio Vodič za izradu planova upravljanja medicinskim otpadom.

Obzirom da su postojeća općinska odlagališta otpada nesanitarna, ugrožavaju izvore vode za piće i pred-stavljaju direktnu opasnost po život i zdravlje svih građana Unsko-sanskog kantona, te između ostalog nijedno ne posjeduje potrebnu dozvolu za rad, općine Bihać, Bosanski Petrovac, Ključ, Sanski Most i Velika Kladuša su izradile Plan prilagođavanja postojećih odlagališta dok općine Bosanska Krupa, Bužim i Cazin koje koriste jednu zajedničku deponiju su u procesu izrade ovog planskog dokumenta.

Uz postojeća nesanitarna odlagališta otpada, veliki je broj divljih deponija, koje nastaju svakodnevno i koje su stalna prijetnja zagađenju vode, zemljišta i zraka i zdravlje ljudi i životinja. Postoji urgentna potreba uspostavljanja Regionalne sanitarne deponije kako bi se uspostavio sistem održivog upravljanja otpadom na području USK.

Sistem uvođenja održivog upravljanja otpadom na području USK ima intenciju da se provodi na regio-nalnom nivou kojeg čini regija Bihać u čijem sastavu je osam općina USK i općina Drvar iz Livanjskog kantona. U tu svrhu na području regije Bihać, kao zajednički regionalni operater za upravljanje otpadom, djeluje Javno poduzeće Centar upravljanja otpadom “REG DEP“ d.o.o. Bihać u većinskom vlasništvu općina (95%), dok preostalih 5% je u vlasništvu Kantona.

Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša je s općinama, javnim komunalnim po-duzećima, Resursnim centrom za vode i okoliš “Una Consulting“ i uz podršku Švicarske agencije za saradnju i razvoj provelo nekoliko projekata za unaprjeđenje sektora upravljanja otpadom na području regije Bihać. Projekat “Prikupljanje podataka o sastavu i količinama otpada” je kroz metode prikuplja-nja, sortiranja, analiziranja i evidentiranja komunalnog otpada dao tačne i objektivne podatke o svim vrstama i količinama otpada koji proizvode građani i privredna društva. U projektu “Prikupljanje poda-taka o sistemu i količinama komunalnog otpada“ evidentirano je da se u ukupnoj količini prikupljenog komunalnog otpada nalazi oko 31% biološkog otpada. Iz tog razloga razvijen je projekat pod nazivom “Uvođenje kompostiranja bio-otpada na području USK i općine Drvar“ koji se provodio 2013. godine,


te nastavio 2014, a koji ima za cilj smanjenje bio-otpada u ukupnoj količini komunalnog otpada na po-dručju svih općina i isti ima intenciju da se implementira više godina za redom.

U toku su brojni projekti koji trebaju doprinijeti uspostavljanju cjelokupnog sistema upravljanja otpadom na području USK.

Projekat “Kampanja uključivanja javnosti i građana u proces upravljanja otpadom“ kroz rad s djecom iz vrtića i škola, mjesnim zajednicama i nevladinim organizacijama treba upoznati građane sa principima održivog integralnog upravljanja otpadom na području regije Bihać. Namjera je da se građani upoznaju sa selektiranjem, ponovnom upotrebom i načinima smanjenja otpada koje će se u budućnosti odlagati kao neiskoristivo na regionalnu deponiju. Jedna od aktivnosti ovog projekta je EKO-kviz organizovan za građane i djecu školskog uzrasta s područja regije Bihać sa svrhom sticanja znanja iz oblasti zaštite okoliša, komunalnih djelatnosti i zaštite voda. I ovaj projekat je planiran da se u kontinuitetu provodi svake godine.

Završen je projekat “Jačanje kapaciteta putem uvođenja GIS metodologije rada“ koja za cilj ima unapre-đenje tehničkih i ljudskih kapaciteta Ministarstva za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK kako bi bilo efikasnije u pogledu pružanja usluga javnom i privatnom sektoru, i na taj način doprinijelo boljoj implementaciji zakona, jačanju administrativnih kapaciteta za bolju povezanost sa nižim i višim nivoima vlasti, te stvaranju uslova za praćenje i implementaciju programa i projekata iz sektora zaštite okoliša i prostornog uređenja. Uspostavljanjem GIS-a ostvarit će se racionalizacija, integracija i optimi-zacija odlučivanja u dva sektora unutar Ministarstva i to sektoru okoliša i sektoru prostornog planiranja kroz proces korištenja informaciono - komunikacionih tehnologija, prvenstveno geografskog informa-cionog sistema i baza podataka, kao i učinkovitija razmjena podataka unutar kantonalnih institucija i općinskih organa nadležnih za ova dva sektora. Integracijom podataka u jedinstveni GIS stvorit će se pretpostavke za kvalitetnije upravljanje okolišem i prostorom, donošenje odluka, provođenje zakona i propisa iz ove dvije oblasti. Jedinstveni sistem će također unaprijediti koordinaciju i komunikaciju svih zainteresiranih strana, obavezujući ih na dostavljanje i razmjenu podataka unutar jedinstvenog sistema.

Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša nastoji podići svijest građana i javnosti o važnosti zaštite okoliša aktivnostima kao što su: Let’s do it očistimo BiH za jedan dan, obilježavanjem svjetski značajnih datuma iz oblasti zaštite okoliša, učešćem na eko sajmovima i sličnim aktivnostima.

7.3. Upravljanje vodama i otpadnim vodama

Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH donosi zakonske propise i strateške doku-mente u vezi upravljanja vodama na području FBiH. U 2012. godini usvojena je federalna Strategija upravljanja vodama za periodu od 2010. do 2022. godine kao krovni planski dokument koji daje smjerni-ce razvoja vodnog upravljanja i očuvanja stanja voda i vodnih ekosistema. Na području USK, upravljanje


razvojnom politikom vodnih resursa, koordiniranje praćenja stanja u vodnom sektoru i stručno-upravne poslove iz oblasti vodoprivrede obavlja Odsjek za upravljanje vodama u sklopu kantonalnog Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva.

Području USK pripadaju vodni i termomineralni izvori, koji imaju potencijal za višenamjensko kori-štenje. Prosječni godišnji interni prinos obnovljivih vodnih resursa po osobi u općini Bihać je pet puta veći od svjetskog prosjeka15.

Rijeka Una je najznačajniji vodotok na području USK koji odvodi površinske i podzemne vode u Crno-morski sliv. Ukupna dužina vodotoka rijeke Une na području USK je 80 km. Una je rijeka visokog ste-pena bioraznovrsnosti, endemskih i reliktnih vrsta, sedrenih barijera, te po hidromorfološkoj očuvanosti predstavlja rijetkost u evropskim i svjetskim okvirima. Veći dio podsliva rijeke Une (19.800 ha) stavljen je pod zaštitu kao prirodno područje od posebnog značaja za FBiH. Prema vodnom bogatstvu značajne su i desne i lijeve pritoke Une (Unac kod Martin Broda, Krušnica kod Bosanske Krupe, Sana kod Novog Grada i Klokot kod Bihaća) koje osiguravaju vodosnabdijevanje stanovništva USK. Ove rijeke odlikuju se karstnim i planinskim obilježjima, protiču kroz predjele netaknute prirode, te su bogate autohtonim vrstama riba (lipljen, pastrmka, šaran, amur). Iz rijeke Klokot se za područje općine Bihać zahvata voda za potrebe javnog vodosnabdijevanja. Klokot izvire 5 km od Bihaća, protiče gradom, te se nakon 4,5 km toka ulijeva u Unu. Nalazi se na kontaktu vapnenačkih stijena s nepropusnim miocenskim naslagama, te je karakterizira jak izvor i sporiji tok. Kapacitet izvora Klokot je od 4 m3/s, do nekoliko desetaka m3/s s prosječnom temperaturom vode između 8 i 10 °C.

Najpoznatiji izvori mineralnih, termalnih i termomineralnih voda na području USK se nalaze na loka-litetima Tomina Ilidža kod Sanskog Mosta, Ćukovska mineralna voda i izvor Gata kod Bihaća.

Termomineralni izvor ljekovite vode Gata pripada općini Bihać i nalazi se 15 km od grada Bihaća, te 25 km od Cazina. Osamdesetih godina 20. vijeka ispitana su zdravstvena svojstva gatskih voda, te je utvr-đeno da sadrže natrijum, kalcijum, sulfatne i hidrokarbonatne vode. Temperatura vode kreće se između 32 i 38 °C, a mineralnost od 1328 do 1492 mg/l. Izvor Gata raspolaže količinom vode od 130 l/sec.

Svojstva izvora termalnih voda nisu dovoljno istražena u hidrološkom, geološkom, fizikalno-kemijskom, bakteriološkom i energetskom smislu, što otežava njihovo adekvatno korištenje.

Velik broj čistih površinskih vodotoka i podzemnih akumulacija osigurava dovoljne količine pitke vode za stanovništvo USK. Vodotoci USK pripadaju slivnom području rijeke Save. Veličina slivne površine ovih vodotoka na području FBiH je 742 km2. Hidrološka promatranja i podaci su nepouzdani, pa se radi o hidrološki slabo izučenom području.

15 Strateški plan za vode i okolišnu sanitaciju, Bihać, 2007.


Slika 4. Podsliv rijeke Une

Izvor: Strategija upravljanja vodama FBiH 2010.-2022.

Na 7 hidrometeoroloških stanica se periodično vrši ispitivanje kvalitete površinskih vodotoka. Analiza se provodi na osnovu pet parametara četiri puta godišnje, ali ne postoje sumarni godišnji podaci. Ri-bolovna udruženja provode analizu kvalitete površinskih voda svake dvije godine. Procjenjuje se da je većina površinskih vodotoka I., odnosno II. kategorije kvalitete.

Okvirna direktiva o vodama EU-a je prenesena u federalni Zakon o vodama čije su izmjene i dopune u toku . Stepen rizika od poplava na području USK se ocijenjuje niskim. Federalni Zakon o vodama je bio osnova za izradu Strategije upravljanja vodama FBiH koja je usvojena 2012. godine za periodu od 2010. do 2022. godine.

Unsko-sanski kanton je 2011. godine usvojio Zakon o vodama kojim se uređuje način upravljanja voda-ma, vodnim dobrima i vodnim objektima na području Unsko-sanskog kantona koji su prema federal-nom Zakonu o vodama u nadležnosti kantona. Upravljanje vodama obuhvata: zaštitu voda, korištenje voda, zaštitu od štetnog djelovanja voda i uređenje vodotoka i drugih voda, te se uređuje vlasništvo nad vodnim dobrima i vodnim objektima, nadležnosti, ovlaštenja i obaveze kantona, općina, pravnih lica i građana u upravljanju vodnim dobrima i vodnim objektima na području kantona. U toku je izrada Plana upravljanja otpadnim vodama USK koji treba biti završen u toku 2014. godine.


Zakonom o komunalnim djelatnostima koji je također usvojen 2011. godine propisuje se način snabdi-jevanja pitkom vodom i odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda.

Javna komunalna poduzeća na nivou općina obavljaju djelatnosti zahvaćanja, pročišćavanja i distribucije pitke vode, te poslove zbrinjavanja otpadnih voda. Sistem vodosnabdijevanja i kanalizacijske mreže je dotrajao i samo djelomično obnovljen i rekonstruiran.

Prosječni gubici vode u periodu od 2005. do 2011. godine su iznosili 57,43% što predstavlja jedan od najvećih problema u sistemu upravljanja vodama na području USK. U 2011. godini je 53% ukupnog stanovništva USK bilo pokriveno sistemom snabdijevanja vode iz javnih vodovoda, ali postoje znatna odstupanja tako da pojedine općine imaju znatno veću pokrivenost stanovništva javnim sistemom vo-dosnabdijevanja u odnosu na kantonalni prosjek, a druge više nego dvostruko nižu.

Kanalizacijski sistem uglavnom obuhvaća samo urbane gradske dijelove, a pročišćavanje otpadnih voda se ne provodi, pa se one direktno ispuštaju u vodotoke. Direktno ispuštanje komunalnih i industrijskih otpadnih voda u vodotoke predstavlja najveći problem u području politike upravljanja vodama USK. Postojeća kanalizacijska mreža je zastarjela, pa je potrebna njena obnova. U 2011. godini je oko 15% domaćinstava s područja USK imalo priključak na kanalizacijsku mrežu, a ostatak stanovništva je bio priključen na septičke jame i kanale. Na području općine Bihać čak 75% stanovništva koristi septičke jame. Septičke jame u prigradskim naseljima i ruralnim sredinama nisu propisno izgrađene, a mnoge od njih ne zadovoljavaju minimalne tehničke standarde. Zastarjelost i nepotpuna izgrađenost kanalizacijske mreže, te direktno ispuštanje otpadnih voda bez pročišćavanja ugrožavaju kvalitetu površinskih i pod-zemnih vodnih tokova. U većini općina USK u toku su aktivnosti usmjerene prema obnovi i proširenju kanalizacijske mreže, te uvođenju pročistača otpadnih voda (Bosanska Krupa, Velika Kladuša, Cazin, Sanski Most, Bihać). Na području Bihaća je započeo projekt izgradnje pročistača otpadnih voda. Većina ostalih općina ima izrađenu dokumentaciju za izgradnju postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda, te zaključen ugovor s Evropskom investicijskom bankom o financiranju njihove izgradnje.

Na području općina Bihać, Bužim i Cazin pokrenut je proces izgradnje decentraliziranih sistema uprav-ljanja otpadnim vodama primjenom bioloških metoda koje su ekološki prihvatljive i ne uništavaju pri-rodni krajolik.

7.4. zrak

Zaštita zraka definirana je Zakonom o zaštiti zraka FBiH (Sl. novine FBiH, 33/03). U zakon su transponi-rane odredbe EU IPPC direktive čime su postavljeni uslovi za izdavanje okolišnih dozvola industrijskim postrojenjima. Na području USK, okolišne dozvole izdaje od 2008. godine Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoline. U 2008. godini izdano je 26 okolišnih dozvola, a u 2012. je izdano novim i postojećim poduzećima 46 okolišnih dozvola.


Federalna strategija zaštite zraka usvojena je za desetogodišnji period kao dio Federalne strategije zaštite okoliša. Izrada i usvajanje kantonalnog plana zaštite zraka planirana je za 2014. godinu.

Egzaktnih pokazatelja o koncentraciji onečišćujućih tvari u zraku na području USK nema, jer nisu us-postavljene mjerne stanice za kontinuirano praćenje kvalitete zraka. Postoji potreba za uspostavljanjem jedne mjerne stanice u zoni najveće emisije onečišćujućih tvari.

Procjenjuje se da je kvaliteta zraka zadovoljavajuća, uz periodična onečišćenja zraka koja ne prelaze granice dozvoljenih vrijednosti onečišćujućih tvari.

Od stacionarnih izvora onečišćenja zraka važno je spomenuti sumpordioksid iz industrijskih postrojenja, koji je bio glavni uzrok onečišćenja u prijeratnim godinama. Mjerenje nivoa sumpordioksida u zraku provodilo se u prijeratnim godinama na području općine Bihać. Stagnacijom industrijske proizvodnje i zatvaranjem industrijskih postrojenja koncentracija sumpordioksida u zraku značajno je smanjena. U 2011. godini je na području USK poslovalo 51 industrijsko postrojenje s okolišnom dozvolom.

Zavod za javno zdravstvo provodi mikrobiološka ispitivanja zraka u poduzećima čija je djelatnost proi-zvodnja medicinskih materijala. Najveći onečišćivači zraka iz stacionarnih izvora su pojedinačna ložišta u domaćinstvima koja onečišćuju zrak tokom zimskih mjeseci izgaranjem pogonskih goriva drveta i ugljena. Centralna toplana koja bi smanjila negativan uticaj na kvalitetu zraka iz pojedinačnih ložišta ne postoji. Procjenjuje se da kvalitetu zraka narušava prašina iz oko 100 kamenoloma, kao i velik broj ilegalnih odlagališta otpada, ali ispitivanje njihovog uticaja na kvalitetu zraka se ne provodi.

Od mobilnih izvora onečišćenja zraka najzastupljenije su emisije onečišćujućih tvari iz putnih mo-tornih vozila.

7.5. šume

Jedinstvenost pejzaža USK čini šumsko bogatstvo kraških, submediteranskih i kontinentalnih šumskih područja, koje predstavljaju prirodnu, pejzažnu, ekološku, ekonomsku i turističku vrijednost ovog područja.

Šume su, uz vodno bogatstvo, najveći prirodni resurs USK. U ratnom i neposrednom postratnom periodu došlo je do degradacije šumskih površina, ali su zadržale prirodnu strukturu i visok stepen bioraznovr-snosti. Sistem zaštite šuma od požara nije uspostavljen.

Ukupna površina pod šumama iznosi 190.880 ha, od čega se na visoke šume odnosi 85.899 ha, 86.234 ha na niske šumske zajednice, a na goleti 18.747 ha površine. Prosječno, šume pokrivaju približno 47% ukupne površine teritorija USK. Rastu šuma doprinose povoljni edafski i orografski faktori. Dominantne


šumske zajednice su bukva, jela, smrča i hrast kitnjak.Na području općine Cazin nalazi se stanište pi-tomog kestena koje površinom od 2000 ha predstavlja najveće stanište te šumske zajednice u Bosni i Hercegovini, a sa susjednim općinama Bosanska Krupa i Bužim čine jedan od većih bazena pitomog kestena i van granica Bosne i Hercegovine.

U 2012. godini izvršeni su radovi na uzgajanju šuma na 3.396,85 ha novih površina, a obuhvatili su po-slove pripreme zemljišta za pošumljavanje i prirodnu obnovu, te njege šumskih kultura. U 2012. godini ukupno je pošumljeno 235,60 ha novih površina.

Skupština Unsko-sanskog kantona je osnovala Šumsko privredno društvo “Unsko-sanske šume“ sa sje-dištem u Bosanskoj Krupi radi ostvarivanja posebnog državnog i općeg interesa u upravljanju državnim šumama i šumskim zemljištem na teritoriju Unsko-sanskog kantona kao što su: lov, stupičarenje (traper-stvo) i briga o divljči uključujući i odgovarajuće usluge, zatim uzgoj i zaštitu šuma, iskorištavanje šuma, šumarske usluge i proizvodnja proizvoda od drveta i druge usluge poput trgovine na malo proizvodima od drva, pluta i pruća.

7.6. zaštićeni dijelovi prirode

Zakonski okvir iz područja zaštićenih dijelova prirode čini federalni Zakon o zaštiti prirode (Službene novine FBiH, 33/03). U toku je revizija zakona, te je u 2012. godini izrađen nacrt novog federalnog Zakona o zaštiti prirode. Za upravljanje zaštićenim dijelovima prirode na području USK nadležno je Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoline. Zakon o zaštiti prirode na kantonalnom nivou nije izrađen.

Sistem praćenja, prikupljanja, obrade i analize podataka o korištenju zaštićenih dijelova prirode uspo-stavljen je na federalnom nivou 2003. godine (Pravilnik o uspostavljanju i upravljanju informacijskim sistemom za zaštitu prirode i vršenje monitoring, Službene novine FBiH 33/03).

Zaštićenim prirodnim područjima ne upravlja se u skladu sa naučnim ekološkim praksama. Spomenici prirode nedovoljno su istraženi (npr. Grbića pećina, pećina Suvaja, Kerkezova pećina i Jama oko).

Nacionalni park Una, uspostavljen 2008. godine, je jedini nacionalni park na području FBiH, te se cijelom površinom (19.800 ha) proteže teritorijem USK, odnosno općinom Bihać. NP Una obuhvaća područje kanjonskog dijela gornjeg toka rijeke Une uzvodno od Lohova, područje kanjonskog dijela donjeg toka rijeke Unac od njenog ušća u Unu uzvodno od Drvarskog polja, te međuprostor između Une i Unca. Upravljanje NP Una provodi Javno poduzeće NP Una koje provodi mjere zaštite i održavanja izvornih prirodnih vrijednosti parka, osigurava neometano odvijanje prirodnih procesa i održivo korištenje pri-rodnih dobara, te nadzire provođenje mjera zaštite prirode unutar parka.


Zaštita, upravljanje i korištenje prirodnih resursa Nacionalnog parka Una regulirano je Zakonom o Nacionalnom parku Una (Službene novine Federacije Bosne i Hercegovine, br. 44/08). Plan upravljanja Nacionalnim parkom Una usvojen je 2011. godine za desetogodišnji period s ciljem definiranja smjernica za uspostavljanje dugoročne zaštite i održivo upravljanje bioraznovrsnošću, te prirodnim i kulturnim resursima unutar parka. U Nacionalnom parku uspostavljena su područja stroge i usmjerene zaštite i područje usmjerenog razvoja. Režimu stroge i usmjerene zaštite pripada 13 500 ha parka, a unutar režima usmjerenog razvoja nalazi se 6 300 ha njegove površine.

Dio NP Una, kojeg čini sedreno područje rijeke Une u Martin Brodu na području općine Bihać, progla-šeno je geološkim spomenikom prirode. Na području USK postoje i strogi prirodni rezervati, specijalni geološki rezervati, rezervati prirodnih predjela, te geološki i geomorfološki spomenici prirode. Kategoriji strogih prirodnih rezervata pripadaju prašuma Lom na planini Klekovača i prašuma Plješevica na istoi-menoj planini u općini Bihać. Prašuma Lom pripada općini Bosanski Petrovac, a njena ukupna površina iznosi 297, 7 ha. Od ukupne površine, 82% prašume čine šumske zajednice bukve, jele i smreke, a na višim nadmorskim visinama prevladavaju šumske zajednice subalpske bukove šume. Pećina Hrustovača u mjestu Vrhpolje u općini Sanski Most zaštićena je kao specijalni geološki rezervat. Suvajsko međugor-je na području općine Bosanska Krupa, površine 50 ha, je rezervat prirodnih predjela, a uglavnom ga čine šume i pašnjaci. Zaštićenim spomenicima prirode pripadaju i Martinbrodski slapovi, Štrbački buk, Troslap, Dvoslap, Ripački slap i Kostelski slapovi.

7.7. buka

Zakonom o zaštiti od buke (Službeni glasnik USK br. 3/13) propisuje se dozvoljeni nivo buke, utvrđuju mjere zaštite od buke i način mjerenja buke, te nadzor nad nivom buke na području USK. Zakon je do-nesen u skladu sa Zakonom o zaštiti buke na federalnom nivou (Sl. novine FBiH, br. 110/12). U praksi se mjerenja buke ne provode, pa ne postoje egzaktni podaci o izvorima i nivou buke. Izvještavanje o nivou buke na području kantona se ne provodi. Registar onečišćivača bukom nije izrađen.

Prema procjeni, najznačajniji uzročnici buke su putna motorna vozila, te kamenolomi. Prema kantonalnom Zakonu o zaštiti od buke, mjerenje nivoa buke u kamenolomima preduslov je dobivanja okolišne dozvole.

Zakonska obveza općinskih i kantonalnih organa uprave nadležnih za prostorno planiranje je izraditi karte buke do 2016. godine, te ih ažurirati svake tri godine.


Tabela 32. Razvojni problemi i potrebe u području zaštite okoliša


Nema sistemskog i kontinuiranog praćenja kvalitete pojedinih okolišnih komponenti

Razviti sistem kontinuiranog praćenja kvalitete pojedinačnih okolišnih komponenti i registar onečišćivača

Statistički podaci iz područja zaštite okoliša nisu usklađeni s metodologijom EUROSTAT-a

Uskladiti sistem prikupljanja i obrade podataka s metodologijom EUROSTAT-a

Nedostaje fizička infrastruktura za praćenje kvalitete pojedinih okolišnih komponenti

Definirati vrstu i broj potrebnih mjernih jedinica (za praćenje kvalitete zraka, površinskih i podzemnih voda, mjerenje buke), planirati

financijska sredstva za nabavu i institucionalna rješenja za mjerenje, izvještavanje i nadzor

Nedostatak saradnje svih učesnika u području zaštite okoliša (organizacije civilnog društva, struka, politika)

Unaprijediti i jačati saradnju u području upravljanja politikom zaštite okoliša

Prostorni plan na nivou USK nije usvojen Nastaviti proces izrade i usvajanja Prostornog plana USK

Kantonalni plan zaštite okoliša i plan zaštite okolišnih komponenti nije usvojen

Dovršiti proces izrade i usvajanja plana zaštite okoliša i plan zaštite okolišnih sastavnica

Dotrajalost mreže vodosnabdijevanja i kanalizacijske mreže Provoditi rekonstrukciju i modernizaciju vodosnabdijevanja i

kanalizacijske mreže

Nizak stepen pokrivenosti stanovništva snabdijevanja pitke vode i priključenosti na kanalizacijsku mrežu

Kontrolirati kvalitetu vode iz lokalnih vodovoda, te poštivanje minimalnih tehničkih standarda za septičke jame

Kvaliteta vode iz lokalnih vodovoda nije pod nadzorom, septičke jame u prigradskim naseljima i ruralnim sredinama nisu propisno izgrađene

Uvesti sistem pročišćavanja otpadnih voda prije ispuštanja u vodotoke

Otpadne vode se bez pročišćavanja ispuštaju u vodotokeUsvojiti plan upravljanja otpadom na kantonalnom nivou i donijeti

općinske planove upravljanja otpadom i sanacije divljih odlagališta, izgraditi regionalni sanitarnog deponija

Velik broj ilegalnih odlagališta otpada i neizgrađenost zajedničkog regionalne sanitarne deponije

Izgraditi regionalnu sanitarnu deponiju

Pomiješanost komunalnog i ostalih vrsta otpadaRaditi na kreiranju uslova za organizirano prikupljanje i zbrinjavanje

ostalih vrsta otpada (medicinskog, animalnog, ambalažnog, elektronskog, građevinskog, industrijskog, opasnog i drugih vrsta)

Nisu izrađene karte buke Izraditi karte buke

Nije uspostavljen sistem zaštite šuma od požara Uspostaviti sistem zaštite šuma od požara

8. Upravljanje razvojeM

Vlada Unsko-sanskog kantona je izvršni organ vlastiu kantonu. Vlada donosi uredbe, odluke, rješenja i za-ključke u skladu sa Ustavom Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, Unsko-sanskog kantona, zakonima i drugim propisima. Vladu potvrđuje Skupština USK. Na čelu Vlade je Premijer, a u sistemu je još 9 ministara. Ministri su odgovorni za zastupanje i provođenje stavova i zaključaka Vlade u poslovima koje im ona povjeri. Devet je ministarstava: Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Ministarstvo finansi-ja, Ministarstvo privrede, Ministarstvo za pitanja boraca i ratnih vojnih invalida, Ministarstvo zdravstva i


socijalne politike, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Preko tih ministarstava oblikuje se i provodi razvojna politika Unsko-Sanskog kantona.

Uz izuzetak saradnje ministara na sastancima Vlade, saradnja u oblikovanju i provođenju razvojne poli-tike – predlaganju, provođenju razvojnih inicijativa i strateških planova, te praćenju njihovog provođenja – između pojedinih tijela na operativnom nivou nije zadovoljavajuća.

Saradnja sa Federacijom BiH u vezi sa razvojnim problemima i potrebama nije u potpunosti koordini-rana. Dijelom se zasniva na jednosmjernoj dostavi statističkih podataka i informacija od kantona prema Federaciji BiH i na definiranje strateških razvojnih planova na nivou Federacije (i opći i sektorski) koji ne prate usklađivanje i ostvarivanje istih sa problemima i potrebama kantona.

U sastavu kantona je 8 općina. Četiri općine imaju svoje razvojne dokumente iz 2010. godine, a u četiri općine izrade razvojnih strategija su u toku. Proces strateškog planiranja trenutno je djelomično usklađen na nivou kantona i na nivou 4 općine za koje se rade strateški razvojni planovi. Nastavak koordinacije u planiranju i definiranju prioriteta, te praćenju provođenja trebala bi biti jedna od zadaća JU Razvojne agencije Unsko-sanskog kantona (RAUSK). ILDP trenutno potpomaže proces.

Uz strateške razvojne planove na nivou pojedinih sektora u kantonu, te planove razvoja općina, jedan od značajnih dokumenata za upravljanje razvojem su i prostorni planovi. Prostorni plan Unsko-sanskog kantona je u procesu izrade.

Razvojna agencija Unsko-sanskog kantona – RAUSK

JU Razvojna agencija Unsko-sanskog kantona (RAUSK) osnovana je Odlukom o osnivanju Javne usta-nove Razvojna agencija Unsko-sanskog kantona, donesenom na 18. sjednici Skupštine USK održanoj 19. januara 2012. godine.16 Razvojna agencija USK je osnovana u cilju pridonošenja privrednom rastu i razvoju USK, u skladu s načelima održivog razvoja, stvaranjem uslova koji će omogućavati jačanje konkurentnosti i realizaciju vlastitih razvojnih potencijala, te u cilju osiguranja podrške slabije razvije-nim područjima za povećanje i optimalno korištenjenjihovog razvojnog potencijala. Zadaci RAUSK su:

• identifikacija novih razvojnih mogućnosti,• definiranje regionalne strategije,• obavljanje aktivnosti regionalnog marketinga,• pomaganje i usmjeravanje razvoja malih, srednjih i velikih poduzetnika kroz edukaciju i poslovno

savjetovanje, upravljanje projektima,• privlačenje stranih direktnih ulaganja (FDI – Foreign Direct Investment),• sudjelovanje u programima financijske pomoći Evropske unije,

16 I na osnovu Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o osnivanju javne ustanove razvojna agencija Unsko-sanskog kantona, koja je donesena na 21. sjednici održanoj 28.03.2012. godine.


• uspostavljanje poslovnih zona i inkubatora, poslovnih, inovacijskih i tehnoloških parkova, itd.• razvoj ruralnih područja i turizma,• istraživanje tržišta i ispitivanje javnog mijenja,• izgradnja i razvoj financijskih institucija i financijskih mjera podrške razvoju poduzetništva,• uspostavljanje saradnje s domaćim i međunarodnim ustanovama s ciljem regionalnog razvoja i

jačanja konkurentnosti domaćeg poduzetništva.

RAUSK nastoji jačati svoje kapacitete i pozicionirati se kao ključna institucija za kooridinaciju uprav-ljanja razvojem u USK. Za takav obim posla nedostaju sredstva i zaposlenici, te znanja za upravljanje razvojem. Pomaci su u prepoznavanju potrebe za koordicnacijskom međusektrosktorskih razvojnih inicijativa, povezivanje razvojnog planiranja sa prostornim planovima, te horizontalnom saradnjom kroz povezivanje i zajednički rad općina na važnim razvojnim pitanjima. Također, pripremaju se odgovarajući alati, posebno IT sistem za upravljanje razvojem, te povezivanje projektnog i budžetskog financiranja.

9. analIza bUdžeta USk

U 2011. godini su planirani prihodi budžeta USK iznosili 197.068.000 KM ili 0,086% više nego u 2010. godini. Do kraja 2011. prikupljeno je 174.566.000 KM ukupnih budžetskih prihoda, što je 11,41% manje u odnosu na planirane prihode te godine.

Grafikon 44. Ukupni planirani i ostvareni prihodi kantonalnog budžeta (u 000 KM)

Izvor: USK, 2013. godina

U strukturi prihoda kantonalnog budžeta prevladavaju poreski prihodi čije učešće u ukupnim budžet-skim prihodima raste. U 2012. godini ukupni poreski prihodi u budžetu USK su iznosili 139.205.000

43


KM ili 87,45% ukupnih budžetskih prihoda USK. U 2012. godini je ostvareno za 6,36% manje poreskih prihoda nego u 2011. godini. Ostatak prihoda budžeta USK čine neporeski prihodi koji su u 2012. godini iznosili 19.984.000 KM ili 12,55% ukupnih budžetskih prihoda.

Grafikon 45. Kretanje poreskih i neporeskih prihoda u budžetu USK u periodu od 2008. do 2013. godine (u 000 KM)

Izvor: USK

Kretanje budžetskih rashoda i izdataka u periodu 2008. do 2013. godine pokazuje prosječno smanjenje za oko 10%.

44


Tabela 33. Kretanje ukupnih budžetskih rashoda i izdataka po aktivnostima u periodu od 2008. do 2012. godine

Ekonomski i funkconalni kodUkupni rashodi i izdaci

2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

0100 – Aktivnosti općih javnih službi 19.456.960 12.724.967 10.170.298 10.986.757 11.012.972

0200 – Aktivnosti obrane 489.841 580.342 301.067 385.735 345.800

0300 – Aktivnosti javnog reda i sigurnosti 45.216.743 42.143.406 43.697.865 46.989.191 46.042.858

0400 – Aktivnosti obrazovanja 93.218.592 81.704.509 87.777.905 92.486.514 88.437.400

0500 – Aktivnosti zdravstva 14.733.490 10.654.237 12.176.911 11.533.002 12.117.107

0600 – Aktivnosti socijalnog osiguranja 7.666.649 5.511.120 7.132.352 6.886.709 6.939.179

0700 – Stambeno-komunalne aktivnosti 742.141 374.434 436.526 605.915 1.387.312

0800 – Kulturne, rekreacione i religijske aktivnosti

1.098.596 1.293.413 1.036.647 1.129.766 988.116

0900 – Aktivnosti vezane za energiju i gorivo

0 0 0 0 0

1000 – Aktivnosti vezane za poljoprivredu 5.931.580 5.302.487 6.627.883 9.868.940 7.599.177

1100 – Aktivnosti rudarstva i mineralnih resursa, proizvodnje i graditeljstva

0 0 0 0 0

1200 – Aktivnosti prometa i komunikacije 5.551.573 8.993.044 6.627.599 0 0

1300 – Ostale ekonomske aktivnosti 1.716.613 496.389 578.983 746.733 1.605.471

1400 – Raskodi koji nisu klasificirani po glavnim grupama

0 0 0 0 0

Ukupno: 195.822.778 169.778.348 176.564.036 181.619.262 176.466.392

Izvor: USK, 2013.


Grafikon 46. Rashodi budžeta po kategorijama u periodu od 2008. do 2012. godine (u KM)

Izvor: USK, 2013. godine

U periodu od 2008. do 2012. godine rashodi budžeta za plate i doprinose zaposlenicima kontinuirano rastu za oko 10%, te 2012. godine čine više od 71% budžeta. Tekući transferi zauzimaju kontinuirano 16% budžeta, a kapitalni transferi su smanjeni s 5% 2008. godine na manje od 1% budžeta 2012. godine.

Grafikon 47. Struktura budžeta USK 2012. godine

Izvor: USK, 2012

Dug kantona FBiH obuhvaća kreditnu zaduženost općina, gradova i izvanbudžetskih korisnika kod unutrašnjih i vanjskih kreditora. Stanje kreditne zaduženosti svih kantona FBiH iznosi 273,05 miliona KM, od čega se na unutrašnji dug, odnosno zaduženost kod domaćih komercijalnih banaka, odnosi 65,81

6

0

50000000

100000000

150000000

200000000

250000000

2008 2009 2010 2011 2012

Izdaci za otplate dugova

Nabavka stalnih sredstava

Izdaci za kamate

Kapitalni transferi

Tekući transferi i dr

Izdaci za materijal, sit inv i usluge

7

64% 7%

10%

16%

0% 0% 2% 1%

Plaće i naknade zaposlenih

Doprinosi poslodavca

Izdaci za materijal, sit inv i usluge

Tekući transferi i dr

Kapitalni transferi

Izdaci za kamate

Nabavka stalnih sredstava

Izdaci za otplate dugova


milion KM, a na vanjski 207,24 miliona KM17. Unutrašnji dug USK je u 2012. godini iznosio približno 17,3 milion KM, što je oko 26,29% ukupnog unutrašnjeg duga svih kantona FBiH.

Tabela 34. Kretanje unutrašnjeg duga, odnosno zaduženja općina, kantona i izvanbudžetskih fondova USK u periodu od 2008. do 2013. godine (u 000 KM)

GodinaUnutrašnji dug

Glavnica Kamate

2008. 5.543.153,25 1.303.358,68

2009. 17.328.744,40 1.028.659,82

2010. 17.233.853,48 1.716.636,11

2011. 17.029.153,56 1.268.073,39

2012. 16.413.830,52 882.045,97

Izvor: USK

17 podaci federalnog Ministarstva Finansija, obuhvaćaju kreditnu zaduženost na dan 30.06.2012.

111II – SWOt anaLIza

IISWot analIza

Metodom SWOT analize (analiza snaga, slabosti, mogućnosti i prijetnji) utvrđeni su unutrašnji i vanjski faktori, koji pozitivno ili negativno utiču na razvoj USK.

Snage USK predstavljaju one faktore koji ukazuju na pozitivna stanja unutar kantona poput povoljnog ge-ografskog položaja, očuvane prirodne i kulturne baštine, bogatstva voda i šuma, tradicije u industrijskoj proizvodnji, postojeće zdravstvene, obrazovne, kulturne i sportske infrastrukture, razvijenih društvenih djelatnosti i aktivnog civilnog društva u nekim sektorima (briga za djecu, borba protiv malignih bolesti). Slabosti su oni faktori ekonomije, okoline i društva koji onemogućavaju razvoj ili slabe razvojne šanse. Njih USK treba bitno umanjiti ili ih nastojati ograničiti u potpunosti. Osnovne slabosti koje usporavaju i ograničavaju razvoj USK su loša poslovna klima i izostanak aktivne podrške poduzetnicima. Postojeći ljudski resursi, prirodni resursi (šume, vode i mineralne sirovine), te kulturno – historijska baština se nedovoljno koriste za potrebe razvoja. Iako su doneseni zakoni uglavnom usuglašeni sa pravnim nasli-jeđem Evropske unije oni se ne provode (posebno u području zaštite okoliša). Obrazovni sistem čeka ozbiljne reforme kako bi se uskladio sa potrebama i kretanjima na tržištu rada. Slabost na koju može uticati USK je nedovoljna briga za mlade i za starije osobe, kao i za osobe s posebnim potrebama.

Vanjski faktori koji utiču na razvoj USK mogu biti ili pokretač ili prepreka razvoju. Rastući interes u okruženju za organsku hranu, resurse za kulturni, eko, ruralni i vitality turizam razvojna su prilika za koju postoje nedovoljno iskorišteni resursi u USK. Također, prilika za razvoj su i sredstva fondova EU-a posebno za prekograničnu saradnju sa Hrvatskom kao novom članicom za što postoji tradicija i interes za jačanjem saradnje u zajedničkom korištenju kulturne baštine, očuvanju okoliša, poticanju poduzet-ništva i saradnji civilnog sektora.

Prijetnje za razvoj USK su neusklađenost zakona i procedura, te obimna birokracija na različitim nivoima vlasti u FBiH, odlazak mladih obrazovanih kadrova van granica USK, narušavanje okoliša djelovanjima izvan USK, te daljnja recesija i kriza u okruženju.


Tabela 35. SWOT analiza

Snage Slabosti

Dobar geografski položaj (na pravcu osnovnih koridora Zapadna Evropa - Mediteran - Bliski Istok, izvrsno povezan sa Hrvatskom i time Zapadnom Evropom, te sa Sarajevom i ostatkom BiH)

Prirodni resursi – bogatstvo voda i šuma (kanton sa najviše vode)

Čista, nezagađena priroda

NP Una, sa prirodnim ljepotama pogodnim za razvoj turizma

Dobro organizirana priprema za postavljanje i implementaciju „vodne“ infrastrukture

Doneseni zakoni na kantonalnom nivou sa aspekta zaštite okoliša

Industrijska tradicija

Tržište rada – jeftinija radna snaga

Financijski potencijal radnika na radu u inostranstvu i penzionera s inostranim penzijama

Jeftinija radna snaga u odnosu na EU i zemlje u okruženju

Infrastruktura za razvoj ljudskih resursa (za osnovno i srednje školstvo, univerzitet)

Infrastruktura za zdravstvo (Kantonalna bolnica), kulturu (ustanove) , sport (sportski objekti)

Socijalna, imovinska, lična sigurnost građana

Dobri uslovi za kvalitetno stanovanje (čist zrak, čist okoliš – Una i druge rijeke, parkovi)

Komunalna infrastruktura (postoji vodovodna instalacija, električne instalacije, telekomunikacije, komunalne službe)

Brojne nevladine organizacije–postoje udruženja koja pokrivaju određene oblasti (zlostavljanje djece, borba protiv raka i dr.)

Bogato kulturno-historijsko naslijeđe

Neiskorišteni prirodni resursi kao razvojni potencijal /vodni, šumski

Nepostojanje podataka i evidencije o zraku (kvalitet)

Loša implementacija većine zakonskih propisa o zaštiti okoliša

Nisu doneseni strateški dokumenti za razvoj USK, a planovi se donose samo na godišnjem nivou

Nerazvijena saobraćajna infrastruktura i povezanost (loše stanje saobraćajne infrastrukture)

Neriješen sistem zbrinjavanja oborinskih voda

Neodgovarajuće zbrinjavanje otpada

Visoka stopa nezaposlenosti

Nerazvijen sektor malih i srednjih poduzeća

Nedovoljan institucionalni okvir i poticaji za razvoj poduzetništva

Loša poslovna klima

Neiskorištenost financijskih i ljudskih potencijala dijaspore i penzionera koji su radili u inostranstvu

Administrativne prepreke

Zastoj investicija (stranih i domaćih posebno investicija u proizvodnju)

Usitnjeni poljoprivredni posjedi

Slaba turistička infrastruktura

Nezadovoljavajuća promocija postojećih turističkih i ostalih potencijala

Neiskorišteno kulturno-turističko naslijeđe zbog nepostojanja elemenata turističkih sadržaja i promocije istih

Politička nestabilnost

Velik udio sive ekonomije

Neusklađenost obrazovnog sistema i tržišta rada

Hiperprodukcija kadrova koji nisu konkurentni na tržištu rada (slaba zapošljivost), a na drugoj strani nedovoljno adekvatnih kadrova u određenim industrijskim granama

Inertnost sistema obrazovanja i zdravstva za restrukturiranje

Nedostatak ustanova socijalne zaštite – briga o starima, nemoćnima, duševnim bolesnicima

Nedovoljno poticajna politika za mladeNeinformiranost i nezainteresiranost građana u procesu EU integracija i ostalih procesa, kao i kreiranja politika koje su bitne za razvoja USK

Nedovoljna koordinacija u upravljanju razvojem

113II – SWOt anaLIza

Prilike Prijetnje

Dinamični razvoj selektivnih oblika (ruralni, sportski, eko, vitality i dr.) turizma

Rast potražnje za proizvodima eko i integralne poljoprivrede (zdrava hrana, organski proizvodi)

Korištenje fondova EU-a i drugih međunarodnih financijskih izvora za razvoj USK

Ulazak Hrvatske u EU i programi prekogranične saradnje (stvaranje prekograničnih klastera, pogodnost kompanijama da presele svoja postrojenja u USK, odnosno izvan granica EU-a)

Potencijal dinamičnog razvoja turizma u prekograničnoj regiji Hrvatske-Plitvička jezera

Mogućnost saobraćajnog povezivanja sa drugim regijama (III razvojna OS)

Poticaji razvoju civilnog društva (međunarodne organizacije i fondovi)

Samoizolacija i izolacija, jer BiH nije u EU

Ulazak HR u EU

Destimulativna porezna i carinska politika

Birokratske procedure (na različitim nivoima vlasti)

Neusklađenost nivoa vlasti kod donošenja odluka (ceste, hidrocentrale i dr.)

Isključenost iz Nacionalne saobraćajne strategije (Koridor 5C)

Odlazak mladih obrazovanih kadrova van granica BiH

Narušavanje okoliša djelovanjima izvan USK

Nedovoljna svijest građana o značaju očuvanja prirode i okoliša

Narušavanje zdravlja ljudi i ugroženost biljnih i životinjskih vrsta djelovanjima izvan USK

Recesija i kriza u okruženju

Odljev kapitala zbog nemogućnosti investicija


III vIzIja, StrateškI CIljevI I prIorItetI

1. vIzIja razvoja UnSko-SanSkog kantona

Definiranje vizije razvoja Unsko-sanskog kantona odražava stratešku namjeru, dubinu i širinu strateške promjene, koje stanovništvo želi u periodu od 2014. do 2020. godine. Vizija je karakteristična baš za tu sredinu – sažima prirodne ljepote i bogatu kulturnu baštinu na pragu Evropske unije, umjerenu klimu, očuvane prirodne resurse (obilje vode i šume), poljoprivredno zemljište pogodno za organski uzgoj voća i povrća, tradicionalne industrije zasnovane na raspoloživim resursima (rudarstvo, drvna, prehrambena industrija) i vrijedne ljude.

vIzIja razvoja USk

UnSko-SanSkI kanton je eUro-regIja – SMaragd boSne I HerCegovIne, podrUČje Ugodnog žIvota teMeljenog na

ravnoMjernoM održIvoM razvojU

2. StrateškI CIljevI I prIorItetI

Strateška platforma razvoja USK kompletira se kroz šest strateških ciljeva, koji osiguravaju sinergijske efekte između ekonomije, okoliša i društva. Oni imaju prepoznatljiva sektorska težišta, ali su istovremeno integralni i povezujući.

Šest je ključnih strateških ciljeva razvoja USK:

• Razviti konkurentnu privredu i dostići nivo prosjeka ekonomskog razvoja FBiH• Izgraditi infrastrukturu za poboljšanje kvalitete života stanovnika• Unaprijediti zaštitu okoliša i očuvanje prirode • Razvijati ljudske resurse i unaprijediti tržište rada • Osigurati visok nivo socijalne sigurnosti i zaštite • Unaprjeđenje upravljanja razvojem.

115III – VIzIja, StrateškI CILjeVI I prIOrItetI

Prvi strateški cilj razvoja USK koji će doprinijeti ostvarenju postavljene vizije je razviti konkurentnu privredu i dostići nivo prosjeka ekonomskog razvoja FBiH. Vlada USK je planirala izradu sektorske strategije razvoja male privrede, ali obzirom na činjenicu da pojam male privrede predstavlja integral-ni dio cjelokupne kantonalne privrede, jer 95% poduzeća u Unsko-sanskom kanotnu pripada mikro i malim poduzećima, što spada u kategoriju male privrede. Dakle, prvo strateški cilj zajedno sa siocio-ekonomskim pokazateljima, potrebama, ciljevima i mjerama se podudara sa potrebama male privrede kao sastavnog dijela 95% cjelokupne privrede u Unsko-sanskom kantonu.

Za razvoj Unsko-sanskog kantona bitno je sistemski poticati i jačati konkurentnost poduzetnika i pri-vrede u cjelini, svim raspoloživim lokalnim sredstvima i korištenjem mogućnosti koje pružaju donatori prisutni u regiji i EU programi. Polazeći od toga da je konkurentnost skup faktora, javnih politika i institucija koje kompleksno utiču na nivo produktivnosti, odnosno na kvalitetu poslovnog sektora i poslovnog okruženja, za USK, imajući u vidu resurse kojima raspolaže ključna su sljedeća područja konkurentnosti: infrastruktura, institucije, obrazovanje i savjetodavna podrška, efikasnost tržišta rada i financijski poticaji, te inovativnost.

Ova područja obuhvaćena su u 6 prioriteta kojima se ostvaruje prvi strateški cilj razvoja USK: kreirati efikasan sistem poticaja za razvoj poduzetništva, razviti poljoprivredu na tržišnim osnovama, razviti tu-rizam, smanjiti (identificirati i spriječiti) sivu ekonomiju, razviti industrije s većom dodanom vrijednosti zasnovanom na tehnološkom razvoju i inovacijama, te poboljšati održivo upravljanje privrednim razvojem.

Tabela 36. Usklađenost Strateškog cilja br.1 sa strateškim dokumentima višeg nivoa

USKLAĐENOST SA STRATEŠKIM DOKUMENTIMA VIŠEG NIVOA

Strategija razvoja USK , 2014.- 2020. Strategija razvoja BiH, 2010.-2020. Evropa 2020

Strateški cilj br.1 Strateški ciljevi Strateški ciljevi

Razviti konkurentnu privredu i dostići nivo prosjeka ekonomskog razvoja FBiH

Konkurentnost Pametan rast

Indikatori praćenja napretka u ostvarenju ovog cilja su:

• Ekonomski rast na nivou ekonomskog prosjeka FBiH • BDP per capita na nivou prosjeka FBiH (12.500 KM)• Stopa zaposlenosti na nivou prosjeka FBiH • Okrupnjavanje i umrežavanje u poljoprivredi (30%) • Smanjenje zaposlenosti u sivoj ekonomiji (20%)

Drugi strateški cilj razvoja USK je izgraditi infrastrukturu za poboljšanje kvalitete života stanovnika. Poboljšanje i izgradnja infrastrukture strateški je važno za buduću sveukupnu razvijenost USK i pove-zivanje u regiji i šire. Ponajprije se to odnosi na stvaranje prostornih, privrednih i društvenih uslova za


život i rad kroz daljnju izgradnju komunalne infrastrukture, izgradnju i poboljšanje saobraćajne mreže, te posebno provođenje mjera energetske efikasnosti, a sve na načelima održivog razvoja.

Ovaj strateški cilj razrađen je kroz 3 prioriteta: razviti kvalitetnu komunalnu infrastrukturu (do stepena prihvatljivosti za evropske standarde), razviti saobraćajnu infrastrukturu (modernizirati transportne kapacitete, racionalizirati njihovo korištenje) i poboljšati povezanost sa nacionalnim i regionalnim cen-trima, te razviti i jačati primjenu energetske efikasnosti (javni i privatni sektor, te građani) uz potenciranje korištenja obnovljivih izvora energije.

Tabela 37.Usklađenost Strateškog cilja br.2 sa strateškim dokumentima višeg nivoa


Strategija razvoja USK , 2014.- 2020.Strategija razvoja BiH,

2010.-2020.Evropa 2020

Strateški cilj br 2. Strateški ciljevi Strateški ciljevi

Izgraditi infrastrukturu za poboljšanje kvalitete života stanovnika (koja zadovoljava

potrebe društva)

KonkurentnostOdrživi rast i razvoj

Održivi rast

Indikatori praćenja napretka u ostvarenju drugog strateškog cilja su:

• Porast željezničkog transporta – transport robe za 20% (mil tona/km)• Broj korisnika interneta porastao za 30%.

Unaprijediti zaštitu okoliša i očuvanje prirode treći je strateški cilj razvoja USK koji će doprinijeti oču-vanju prirodnih ljepota smaragda Bosne i Hercegovine i ostvarenju održivog razvoja. Zakonodavstvo zaštite okoliša je u znatnoj mjeri usklađeno sa pravnim naslijeđem Evropske unije – posebno u području upravljanja otpadom, no ključno je uložiti napore za nastavak ovog procesa. Također, potrebno je uvesti kontinuirano planiranje upravljanja okolišem, te uvesti nove sisteme upravljanja otpadom, vodama i zaštitom od buke. Očuvano zemljište, voda i zrak, te raznovrsnost biljnih i životinjskih vrsta razvojni su resurs USK. Kontinuirano senzibiliziranje, uključivanje i informiranje javnosti o okolišnim temama korak su ka očuvanju okoliša za generacije koje dolaze.

Treći strateški cilj ostvariti će se kroz sljedeće prioritete: usklađivanje zakonodavstva sa EU legislativom za održivo korištenje resursa, osiguranje efikasnih instrumenata implementacije mjera zaštite okoliša, razvijanje ljudskih resursa za zaštitu okoliša i očuvanje prirode, uključenost javnosti u okolišne teme.





2010.-2020.Evropa 2020

Strateški cilj br. 3 Strateški ciljevi Strateški ciljevi

Unaprijediti zaštitu okoliša i očuvanje prirode Održivi rast i razvoj Održivi rast

Indikatori praćenja napretka u ostvarenju trećeg strateškog cilja su:

• Potpuna usklađenost okolišnih zakona sa pravnim naslijeđem EU-a (100%)• Pokrivenost USK komunalnom infrastrukturom (organizirano prikupljanje otpada, vodovod i od-

vodnja) najmanje 75%• Porast raspoložive električne energije iz obnovljivih izvora za 40%

Razvijati ljudske resurse i unaprijediti tržište rada četvrti je strateški cilj razvoja USK. Područje ugod-nog življenja iz vizije razvoja USK moguće je ostvariti ukoliko se postigne značajna zaposlenost stanov-ništva. Težnje ka ostvarenju pune zaposlenosti ostvarive su kroz strukturne reforme obrazovnog sistema, kontinuirano praćenje potreba poslodavaca, programe prekvalificiranja, doškolovanja i usavršavanja, osposobljavanje radne snage za rad sa savremenim tehnologijama. Pritom ne treba zanemariti suzbijanje sive ekonomije i zaposlenosti izvan sistema.

U Unsko-sanskom kantonu ovaj strateški cilj će se ostvariti kroz pet prioriteta: razviti sistem za povezi-vanje i usklađivanje ponude i potražnje na tržištu rada, razviti programe prekvalifikacije, ojačati i razvijati cjeloživotno učenje, poboljšati rad službi za zapošljavanje, te poticati zapošljavanje visokoobrazovnog kadra u privredi i povećanje mobilnosti kadrova između privrede i istraživačko-obrazovnih institucija.

Tabela 39. Usklađenost Strateškog cilja br.4 sa strateškim dokumentima višeg nivoa



2010.-2020.Evropa 2020


Razvijati ljudske resurse i unaprijediti tržište rada

KonkurentnostZaposlenost

Pametan rast

Indikatori praćenja napretka u ostvarenju četvrtog strateškog cilja su:

• Stopa zaposlenosti po spolu (muškarci/žene) ujednačena • Broj visokoobrazovanih kadrova direktno sa fakulteta zaposlenih u privredu USK potastao za 20% • Cjeloživotna obuka dostupna svima


• Odljev mozgova zaustavljen

Peti strateški cilj razvoja USK je osigurati visok nivo socijalne sigurnosti i zaštite. Polazeći od općeg sveukupnog cilja društveno-ekonomskog razvoja, poboljšanje blagostanja i uslova života ljudi, ovaj stra-teški cilj razvoja određuje glavne pravce i aktivnosti koje treba poduzimati da bi se ostvarilo povećanje kvalitete življenja stanovništva i sada i u budućnosti. Naglasak je na aktivnostima koje trebaju pomoći građanima da se osjećaju sigurno, te da zdravo žive u duhovom i fizičkom pogledu. Potrebno je osigurati dobre uslove za sport i rekreaciju, uslove za zadovoljenje kulturnih potreba stanovništva, dobru socijalnu i zdravstvenu zaštitu starijim osobama i onima s posebnim potrebama, te brigu o djeci.

Ovaj strateški cilj ima 6 razvojnih prioriteta: unaprijediti socijalnu zaštitu, jačati kapacitete institucija za socijalnu i zdravstvenu zaštitu, poticati i razvijati sportske aktivnosti, očuvati i održivo koristiti kulturnu baštinu, pripremiti i provesti cjelokupnu reformu obrazovnog sistema, poticati solidarnost, društvenu i moralnu odgovornost građana za javno dobro.




2010.-2020.Evropa 2020


Osigurati visok nivo socijalne sigurnosti i zaštite (javna svijest i poticanje društvene

odgovornosti)

Socijalna uključenostStrategija socijalnog uključivanja BiH

Strategija razvoja zdravstva BiHUključujući rast

Indikatori praćenja napretka u ostvarenju petog strateškog cilja su:

• Pokrivenost zdravstvenim osiguranjem (100%)• Dostupnost socijalne zaštite (100%) • Građani sportski i rekterativno aktivni (40%)

Šesti strateški cilj je unaprjeđenjeupravljanja razvojem. Cilj jeusmjeren na stvaranje partnerstva općina i ministarstava, te ostalih javnih institucija kroz saradnju i zajedničko djelovanje u planiranju i provođe-nju razvoja. Prioriteti su jačanje kapaciteta za upravljanje na svim nivoima i jačanje Razvojne agencije Unsko-sanskog kantona – RAUSK na vertikalnoj i horizontalnoj koordinaciji razvojnih aktivnosti.

Indikator praćenja napretka u ostvarenju šestog strateškog cilja je:

• Indeks razvijenosti USK na nivou FBiH prosjeka


Definirani strateški ciljevi razvoja USK uklapaju se u hijerarhijski više sisteme planirane kroz Strategiju razvoja Bosne i Hercegovine u periodu 2010-2020. Strategiju socijalnog uključivanja (2010.) i Strateški razvojni dokument Evropa 2020.

Svi ciljevi razvoja USK nalaze svoje osnove i u Strategiji razvoja Federacije BiH 2010-2020. U ovom dokumentu su kao ključni izazovi razvoja navedeni (ne)održivost ekonomskog rasta i ugroženost kon-vergencije prema EU. Strategija navodi nekoliko faktora na kojima treba zasnivati razvoj: prirodni resursi (voda, hidroenergija, mineralne sirovine i šume), poljoprivredno zemljište i stanovništvo (radna snaga). Okvirni strateški ciljevi razvoja FBiH su: stabilni makroekonomski okvir (posebno fiskalna održivost i razvoj financijskog sektora), konkurentnost (kroz klastere, kompetentnu radnu snagu, izvoz i energetsku infrastrukturu), efikasan javni sektor (prema EU standardima), zaposlenost (kroz podršku poduzetništvu i razvoj malih i srednjih poduzeća), održivi rast (kroz ruralni razvoj, ekologiju i energetsku efikasnost), te socijalnu uključivost. Obuhvat predloženih ciljeva razvoja podrazumijeva ostvarivanje prethodno usvojenih strateških dokumenta na nivou FBiH posebno postojećih sektorskih strategija i ostalih planova i programa. Održivi rast temeljni je okvir koji podržava i Srednjoročna startegija razvoja poljoprivred-nog sektora u Federaciji BiH za preiod 2014 -2018. Posljednji cilj razvoja BiH posebno je obrađen u dokumentu “Strategija socijalnog uključivanja BiH“ gdje su postavljeni ciljevi čijim će se ostvarivanjem stvoriti uslovi za poboljšanja u socijalnoj politici, obrazovanju, zdravstvenoj zaštiti, položaju porodice sa djecom, te položaju osoba sa posebnim potrebama.

Strateški ciljevi razvoja USK u skladu su i s evropskim planskim okvirom izraženim u dokumentu Evropa 2020, kojim se EU opredijelila za pametni, održivi i uključivi rast. Pametni rast je u skladu s težnjama USK za povezivanjem obrazovanja sa tržištem rada, stvaranjem konkurentnog ekonomskog razvoja i pozitivnog poslovnog okruženja kroz provođenje i povezivanje prirodnih i kulturnih resursa, te tradi-cionalne industrije. Održivi rast naglašen je već u viziji razvoja USK i dodatno preciziran kroz strateške ciljeve kroz težnje za poboljšanjem kvalitete života i zaštitu okoliša i očuvanje prirode.


Tabela 41. Strateški ciljevi i prioriteti

STRATEŠKI CILJEVI PRIORITETI

razviti konkurentnu privredu i dostići nivo prosjeka ekonomskog razvoja fbiH

Kreirati efikasan operativni okvir za razvoj poduzetništva

Razviti poljoprivredu na tržišnim osnovama

Razviti turizam

Smanjiti sivu ekonomiju

Razviti industrije s većom dodanom vrijednosti zasnovane na tehnološkom razvoju i inovacijama

Poboljšati upravljanje privrednim razvojem

Izgraditi infrastrukturu za poboljšanje kvalitete života stanovnika

Razviti kvalitetnu komunalnu infrastrukturu (do nivoa prihvatljivosti za evropske standarde)

Razviti saobraćajnu infrastrukturu (modernizirati transportne kapacitete, racionalizirati njihovo korištenje) i poboljšati povezanost

sa nacionalnim i regionalnim centrima

Razviti i jačati primjenu energetske efikasnosti i korištenje obnovljivih izvora energije

Unaprijediti zaštitu okoliša i očuvanje prirode

Pratiti i efikasno provoditi zakonodavstvo u skladu s EU legislativom za održivo korištenje resursa

Osigurati efikasne instrumente implementacije mjera zaštite okoliša i očuvanja prirode

Razviti ljudske resurse za zaštitu okoliša i očuvanje prirode

Osigurati uključenost javnosti u aktivnosti zaštite okoliša i očuvanja prirode

Izgraditi komunalnu infrastrukturu za poboljšanje kvalitete života stanovnika

razvijati ljudske resurse i unaprijediti tržište rada

Razviti sistem za povezivanje i usklađivanje ponude i potražnje na tržištu rada

Razviti programe prekvalifikacije

Ojačati i razvijati cjeloživotno učenje

Poboljšati rad službi za zapošljavanje

Poticati zapošljavanje visoko obrazovnog kadra u privredi i povećanje mobilnosti kadrova između privrede i istraživačko- obrazovnih

institucija

Uspostaviti i jačati provođenje sistema vrednovanja kvalitete obrazovnih programa

osigurati visok nivo socijalne sigurnosti i zaštite (javna svijest i poticanje društvene odgovornosti)

Unaprijediti socijalnu zaštitu

Jačati kapacitete institucija za socijalnu i zdravstvenu zaštitu

Poticati i razvijati sportske aktivnosti

Očuvati i održivo koristiti kulturnu baštinu

Pripremiti i provesti cjelokupnu reformu obrazovnog sistema

Poticati solidarnost, društvenu i moralnu odgovornost građana za javno dobro

Unaprjeđenje upravljanja razvojem Unaprjeđenje znanja i vještina za upravljanjem razvojem

121prILOg I – prOgraMSkI OkVIr

prograMSkI okvIr

StrateškI CIlj 1:

razvItI konkUrentnU prIvredU I doStIĆI nIvo proSjeka ekonoMSkog razvoja fbiH


STRATEŠKI CILJ 1. Razviti konkurentnu privredu i dostići nivo prosjeka ekonomskog razvoja FBiH

PRIORITET 1.1. Kreirati efikasan sistem poticaja za razvoj poduzetništva

MJERA 1.1.1.Razvoj poduzetničke infrastrukture

CILJ MJEREPoboljšati uslove poslovanja poduzetnika i privlačenje ulaganja u privredu i osigurati podršku razvoju poduzetništva.

SADRŽAJ

1. Razvoj mreže poduzetničkih potpornih institucija • Analiza ključnih potreba poduzetnika za uslugama potpornih institucija• Definiranje ciljane mreže potpornih institucija (poslovni inkubatori, centri za poduzetništvo

itd.)• Priprema projektnih prijedloga za osnivanje i rad novih potpornih institucija, te jačanje kapa-

citeta postojećih potpornih institucija• Definiranje obrazovnih i savjetodavnih programa za poduzetnike• (Su)financiranje i provođenje obrazovnih i savjetodavnih programa2. Poslovne zone • Analiza uspješnosti postojećih zona, te definiranje prioritetnih zona;• Poboljšanje kvalitete upravljanja zonama kroz obuku i bolju koordinaciju;• Izrada programa korištenja napuštenih vojnih objekta i objekata propalih poduzeća

REZULTAT

• Utvrđene potrebe poduzetnika za podršku razvoju njihovog poslovanja i povećanje konkurentnosti

• Ojačani i poboljšani kapaciteti potpornih institucija, stvorene nove i poboljšane postojeće institucije (poslovni i tehnološki centri, inkubatori), za razvoj konkurentnog poduzetništva

• Definirani i pripremljeni obrazovni i savjetnički programi za poduzetnike koji odgovaraju nji-hovim potrebama za razvoj poslovanja i povećanje konkurentnosti

• Ocjenjivanje uspješnosti planiranja i poslovanja poslovnih zona• Izvršene pripreme (programi, mjere, projekti ) za korištenje napuštenih vojnih objekta i ob-

jekata propalih poduzeća i opremanje poslovnih zona• Provedeni trening programi za poboljšanje upravljanja zonama

RAZVOJNI EFEKATDobro infrastrukturno i poslovno okružje čini USK poduzetnički poželjnim područjem, privlači poduzetnike i investitore, doprinosi povećanju konkurentnosti i povećanju zaposlenosti, posebno mladih ljudi.

INDIKATORI ZA PRAĆENJE OSTVARENJA MJERE

• Broj i vrste programa potpornih institucija • Broj i vrste poduzetnika korisnika potpornih institucija • Broj novozaposlenih kod poduzetnika • Broj programa razvoja poslovnih zona (posebno napuštenih vojnih objekta i objekata propalih

poduzeća)• Broj i vrsta poduzeća u poduzetničkim zonama • Broj novozaposlenih u poduzetničkim zonama

NOSIOCIObrtnička komora USK, Privredna komora USK, općine kantona – službe za razvoj, Ministarstvo privrede USK

KORISNICI Poduzetnici, obrtnici, zadruge, slobodne profesije, investitori, nezaposleni

OKVIRNA FINANCIJSKA SREDSTVA I IZVORI

Iznos: 7.000.000 KM Budžet USK: 5.000.000 KMOstali izvori (donacije i sl.): 2.000.000 KM

PERIOD PROVOĐENJA MJERE 2014.-2020.



PRIORITET 1.1. Kreirati efikasan sistem poticaja za razvoj poduzetništva

MJERA 1.1.2.Poboljšati financijsko okruženje za poduzetnike

CILJ MJEREStvoriti i razvijati kvalitetnu financijsku podršku poduzetnicama, brz i efikasan pristup finan-ciranju, posebno za poticanje konkurentnosti i izvoza.

SADRŽAJ

• Analiza sadašnjeg financijskog okruženja • Definiranje novih oblika financijskih instrumenta podrške USK poduzetnicima (subvencije,

garancijski fond, mjera za poboljšanje suradnje s poslovnim bankama i ostalim financijskim institucijama)

• Utvrđivanje mjera za efikasnije korištenje državnih programa financiranja poduzetništva • Informiranje i educiranje poduzetnika za korištenje financijske podrške posebno za korištenje

grantova iz EU fondova i drugih izvora • Uspostava analitičkog sistema za ocjenu zadovoljstva poduzetnika i ocjenu efikasnosti

dodijeljenih poticaja• Organizacija pomoći poduzetnicima u dobijanju grantova i drugih poticaja kroz EU fondove

REZULTAT

• Ocjena efikasnosti dosadašnjeg načina financiranja poduzetništva • Predložene mjere za poboljšanje financiranja i za veću efikasnost korištenja poticaja za

poduzetništvo • Uspostava sistema za praćenje efekta poticaja • Informirani i obrazovani poduzetnici za pripremu projekata za EU fondove• Povećanje konkurentnosti i izvoza na osnovu korištenja poticajnih mjera

RAZVOJNI EFEKAT Povećanje konkurentnosti poduzetnika, porast izvoza proizvoda i usluga i povećanje zaposlenosti.


• Vrste, iznosi i namjena korištenih poticaja• Broj novozaposlenih kod poduzetnika koji su koristili potpore• Broj informiranih i osposobljenih poduzetnika za korištenje EU fondova i drugih izvora i broj

pripremljenih projekta

NOSIOCIObrtnička komora USK, Privredna komora USK, općine kantona – službe za razvoj, Ministarstvo privrede, RAUSK

KORISNICI Poduzetnici, obrtnici, zadruge, slobodne profesije


Iznos: 7.000.000 KM Budžet USK: 5.000.000 KMOstali izvori: 2.000.000 KM

PERIOD PROVOĐENJA MJERE 2014. – 2017.


PRIORITET 1.2. Razviti poljoprivredu na tržišnim osnovama

MJERA 1.2.1. Urediti sistem korištenja i evidencije zemljišta

CILJ MJEREUrediti zemljišne knjige, uskladiti ih sa katastrom i stanjem na terenu, te omogućiti korištenje zemljišta za poljoprivredu, te za druge poduzetničke projekte i investicije.


SADRŽAJ

• Uređenje zemljišnih knjiga• Usklađivanje zemljišnih knjiga sa katastrom i stanjem na terenu • Izrada registra državnog poljoprivrednog zemljišta • Uslovi za jednostavnije i brže rješavanje imovinsko-pravnih odnosa • Poboljšani uslovi i pogodnosti za ulaganje u poljoprivredu i druge poduzetničke projekte i lakši

promet nekretninama

REZULTATUređene zemljišne knjige i registar državnog zemljišta kao bitna osnova za efikasnije i uspješnije korištenje zemljišta za poljoprivredu i druge ekonomske aktivnosti.

RAZVOJNI EFEKAT Rast poljoprivredne proizvodnje, porast investicija, porast zapošljavanja, razvoj ruralnih sredina.


• % uređenih zemljišnih knjiga i usklađenih s katastrom• Izrađen registar poljoprivrednog zemljišta• Broj riješenih imovinsko-pravnih odnosa• Broj novih poljoprivrednih proizvođača i količina poljoprivredne proizvodnje• Broj i iznos novih investicija

NOSIOCIVlada USK, Katastar, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva USK, općinske poljoprivredne službe

KORISNICI Poljoprivredni proizvođači, poduzetnici, lokalne zajednice, stanovništvo ruralnog područja


Iznos: 2.500.000,00 KMBudžet USK: 1.000.000 KMOstali izvori: 1.500.000 KM




MJERA 1.2.2. Poticati povećanje produktivnosti poljoprivredne proizvodnje i prerađivačkih kapaciteta

CILJ MJERE Povećati konkurentnost i profitabilnost poljoprivredno-prehrambene proizvodnje.

SADRŽAJ

• Informiranje, upoznavanje i edukacija poljoprivrednika i poduzetnika o prednostima i mogućnostima profitabilnijih načina proizvodnje (u voćarstvu, povrtlarstvu, proizvodnji ljekovitog bilja, ekološkoj i integriranoj poljoprivredi, stočarstvu ), te preradi poljoprivrednih proizvoda

• Financijska, stručna i organizacijska podrška za širenje postojećih uspješnih načina poljo-privredne proizvodnje ( povrtlarstvu, voćarstvu i stočarstvu )

• Poticanje novih načina proizvodnje i novih proizvoda (ekološka proizvodnja i dr.) kroz sufinan-ciranje; nabavka opreme za preradu, skladištenje i dr. subvencionirane kreditne linije

• Uspostava savjetodavne stručne poljoprivredne službe • Stručna podrška pri uvođenju i provođenjui evropskih standarda (HACCAP), dobra poljo-

privredna praksa; • Poticanje boljeg korištenja šumskog potencijala, razvoj novih djelatnosti• Poticanje proizvođača na veće i kontinuirano korištenje znanja, vještina i tehnologija • Razvoj marketinga, stvaranje i korištenje brenda za proizvode s područja USK


REZULTAT

• Utvrđeni i mapirani potencijali za razvoj novih načina proizvodnje i novih proizvoda• Poboljšana informiranost i educiranost poljoprivrednih proizvođača i prerađivača • Dodjeljivanje financijskih sredstava za poticanje novih načina proizvodnje i nabavku opreme• Brze i dostupne usluge savjetodavne stručne poljoprivredna službe poljoprivrednicima • Porast broj proizvoda u skladu s EU standardima • Povećan broj proizvođača i porast ekološke i integrirane proizvodnje • Efikasna saradnja proizvođača i prerađivača sa naučnim institucijama• Poboljšan marketing i uvedeni brendovi proizvoda

RAZVOJNI EFEKATPovećanje prihoda i životnog standarda proizvođača i prerađivača, zapošljavanje mladih, sman-jeni odlazak mladih iz ruralnih područja.


• Broj informiranih i educiranih poljoprivrednika• Broj korisnika financijske i stručne poljoprivredne službe • Količina proizvoda, posebno novih proizvoda• Broj proizvođača i prerađivača, posebno ekoloških proizvoda• Broj novozaposlenih (posebno mladih) • Broj brendova poljoprivredno-prehrambenih proizvoda

NOSIOCIMinistarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva USK, općinske poljoprivredne službe, Poljoprivredni zavod USK i Veterinarski zavod USK

KORISNICIPoljoprivredna gazdinstva, obrti, trgovačka društva, zadruge, udruženja, odnosno fizička i pravna lica, mladi poljoprivrednici i vlasnici nekretnina u ruralnom području, žene


Iznos: 500.000 KMBudžet USK: 200.000 KMOstali izvori: 300.000 KM

PERIOD PROVOĐENJA MJERE 2014. - 2017.



MJERA1.2.3. Vrednovati i poboljšati sistem dodjele poljoprivrednih subvencija poljoprivrednim proizvođačima

CILJ MJERE Mjeriti efikasnost poljoprivrednih subvencija, njihov uticaj na rast i razvoj sektora.

SADRŽAJ

• Analizirati sve do sada dijeljene subvencije (vrste i iznose) i namjenu • Mjeriti efekte subvencija na kretanja ekonomskih pokazatelja u sektoru (produktivnost, za-

poslenost i sl.)• Predložiti promjene u sistemu subvencija radi povećanja produktivnosti i konkurentnosti

proizvodnje • Implementirati novi sistem subvencija uz stalno praćene i vrednovanje rezultata i učinaka

REZULTATNovi sistem (vrste i visine) subvencija u poljoprivredi zasnovan na racionalnosti, efikasnosti, efektivnosti i održivosti.

RAZVOJNI EFEKAT Razvoj poljoprivrede, porast zapošljavanja.


• Ocjene efikasnosti subvencija u poljoprivredi i doprinosa razvoju poljoprivrede • Definirani novi sustav subvencija s procjenom doprinosa povećanja produktivnosti i

konkurentnosti proizvodnje • Proveden novi sistem subvencija i ocjena uspješnosti • Kvantitativne promjene u poljoprivrednoj proizvodnji i promjene u produktivnosti i

zaposlenosti


NOSIOCI Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva USK, općinske poljoprivredne službe

KORISNICI Poljoprivredni proizvođači, stanovništvo ruralnog područja






MJERA 1.2.4. Poticati udruživanje poljoprivrednih proizvođača i prerađivača

CILJ MJEREPoboljšati položaj i razvojne mogućnosti poljoprivrednih proizvođača jačanjem proizvodnog, razvojnog, marketinškog i investicijskog udruživanja.

SADRŽAJ

• Edukacija o prednostima udruživanja poljoprivrednih proizvođača i prerađivača u području nabave, prodaje i promocije (zadruge, komore, savezi, klasteri itd.)

• Studijska putovanja radi upoznavanja primjera dobre poljoprivredne prakse• Sufinanciranje osnivanja/registracije i djelovanja udruženja u poljoprivredi i preradi • Pomoć pri sticanju upravljačkih znanja i vještina za vođenje i upravljanje udruženja • Sufinanciranje nabavke repromaterijala za udruženja u poljoprivredi i preradi• Podrška osnivanju i radu tržnih mjesta (agrocentar)

REZULTAT

• Informirani i educirani poljoprivrednih proizvođača i prerađivača o značenju prednostima udruživanja

• Osposobljenost osoba za vođenje organizacijskih poslova i upravljanje razvojem udruženja• Izrađen program za sufinanciranje osnivanja i rada udruženja • Pokrenuta nova udruženja i uspješna proizvodna i razvojna povezanost poljoprivrednih

proizvođača i prerađivača

RAZVOJNI EFEKATBolji položaj poljoprivrednih malih proizvođača i prerađivača na tržištu, veća sigurnost proizvod-nje i prerade, bolji pristup financiranju i tehnologijama, što omogućuje povećanje proizvodnje i razvoj ruralnih područja.


• Broj informiranih i educiranih poljoprivrednih proizvođača i prerađivača • Broj osposobljenih voditelja i menadžera za poslovanje udruženja • Broj i vrsta novih udruženja (zadruge, komore, savezi, klasteri itd.)• Broj članova udruženja • Broj projekta pokrenutih i ostvarenih od udruženja i doprinos povećanju poljoprivredne proiz-

vodnje i preradi

NOSIOCIMinistarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva USK, općinske poljoprivredne službe, Poljoprivredni zavod USK i Veterinarski zavod USK

KORISNICIPoljoprivredni proizvođači, prerađivači, poljoprivredna gazdinstva, obrti, zadruge, udruženja, odnosno fizička i pravna lica.






PRIORITET 1.3. Razviti turizam

MJERA 1.3.1. Poticati jačanje ljudskih resursa i izgradnju infrastrukture za razvoj turizma

CILJ MJEREKonkurentna turistička ponuda područja USK zasnova na sistemskom podizanju nivoa znanja, vještina i obrazovanja aktera u turizmu i modernoj turističkoj infrastrukturi.

SADRŽAJ

• Edukacija i trening za podizanje kvalitete turističkih usluga svih radnika u turizmu • Unaprjeđenje oblika i metoda edukacije i treninga, dopune tradicionalnih znanja i vještina

novim u skladu promjenama u turističkoj potražnji• Informiranje i educiranje lokalnog stanovništva za učešće u razvoju turizma • Uspostava „incoming“ turističke agencije• Izgradnja biciklističke staza, šetališta, vidikovca, planinarskih staza, saobraćajna infrastruktura• Izgradnja smještajnih i ugostiteljskih kapaciteta visoke kvalitete (kuće, apartmani, sobe, kam-

povi; ugostiteljski objekti sa ponudom autohtonih jela)• Izgradnja turističke signalizacije kantona

REZULTATObrazovani i osposobljeni radnici u turizmu i kvalitetna turistička infrastruktura kao osnova za razvoj turizma.

RAZVOJNI EFEKAT

• Povećana konkurentnost turizma i djelatnosti vezanih za turizam • Porast zaposlenosti• Otvaranje novih djelatnosti (u oblasti informacione tehnologije)• Povećanje turističkog prometa


• Broj turista i ostvarenih noćenja• Broj novozaposlenih u turizmu • Broj educiranih i osposobljenih radnika u turizmu• Broj i vrsta i kapaciteti novih smještajnih kapaciteta• Vrste i kapaciteti izgrađene turističke infrastrukture (km staza- pješačkih biciklističkih, plani-

narskih, broj vidikovaca i dr.)

NOSIOCITuristička zajednica USK, Ministarstvo privrede USK, općine, turističke agencije, sportska udruženja

KORISNICI Poljoprivredna gazdinstva, agencije, obrtnici, poduzetnici


Iznos: 2.050.000 KMBudžet USK: 510.000 KMOstali izvori: 1.540.000 KM




PRIORITET 1.3. Razviti turizam

MJERA 1.3.2. Promocija turizma USK kao turističke destinacije, regionalno i prekogranično povezivanje

CILJ MJERE

Pozicionirati USK na turističkom tržištu kao destinaciju zasnovanu na lokalnim potencijalima i resursima, te prekograničnoj saradnji (Plitvička jezera i Lika u RH) i optimalno koristiti sve uslove USK za razvoj turizma kroz organizacijske povezivanje i operativno umrežavanje svih interesnih strana.

SADRŽAJ

• Poticanje zajedničke promocije čitavog područja USK kao turističke destinacije zasnovane na svim lokalnim resursima i atrakcijama (prirodnim, kulturnim, tradicionalnim običajima i dr.)

• Izrada programa za povećanje učešća posebnih oblika turizma (rekreativni, ruralni, lovni, zdravstveni, eko, vjerski)

• Povezivanje i umrežavanje javnih institucija i privatnih interesnih strana (agencije, turistička poduzeća, ugostiteljski objekti i sl.) radi poboljšanja turističke ponude

• Izrada promotivnih materijala i akcija (mrežnih stranica, publikacija, sajmova)• Jačanje saradnje između turističkih radnika i lokalnih zajednica pri planiranju, pripremi i

provođenju zajedničkih turističkih projekata • Jačanje prekogranične saradnje s Hrvatskom i sposobnosti zajedničke pripreme za korištenje

svih dostupnih domaćih financijskih izvora (lokalnih i kantonalnih, te državnog budžeta) i zajedničko apliciranje turističkih infrastrukturnih projekata za financiranje iz fondova EU-a i izvora

REZULTATPrisutnost i prepoznatljivost USK kao turističke destinacije, brendiranje turističke destinacije USK, prekogranična povezanost i viša kvaliteta turističkih proizvoda i usluga

RAZVOJNI EFEKAT

• Povećanje konkurentnosti turizma • Povećanje zaposlenosti• Povećanje prihoda lokalnih zajednica • Razvoj novih proizvoda i usluga • Poboljšanje života u ruralnim područjima


• Broj umreženih aktera u turizmu (hotelijerstvo, ugostiteljstvo, proizvodnja hrane i pića, usluge u sportu, kulturi i dr.) za razvoj turističke destinacije USK

• Broj integriranih zajedničkih programa za razvoj turističke destinacije USK • Broj turista i struktura njihove potrošnje • Broj programa prekogranične saradnje

NOSIOCI Ministarstvo privrede USK, Turistička zajednica USK, RAUSK

KORISNICIMikro i mala poduzeća, odnosno pravna i fizička lica, poljoprivredna gazdinstva, strukovne orga-nizacije i potporne institucije, žene, mladi, nezaposleni, tijela i organizacije lokalne samouprave, organizacije civilnog društva






PRIORITET 1.4. Smanjiti sivu ekonomiju

MJERA 1.4.1. Suzbijati sivu ekonomiju i jačati antikorupcijske mjere

CILJ MJERE Suzbijanje sive ekonomije.

SADRŽAJ

• Analiza stanja sive ekonomije• Smanjenje poreza i obaveza poslodavaca• Marketinška promocija smanjivanja sive ekonomije• Sistem mjera za poticanje izlaska poduzetnika iz sive ekonomije• Sistem mjera za destimulaciju sive ekonomije• Uvođenje antikorupcijskih mjera

REZULTAT Smanjenje učešća sive ekonomije.

RAZVOJNI EFEKAT

• Veći broj registriranih poduzeća• Veći broj zaposlenih, smanjenje broja nezaposlenih• Smanjenje broja korisnika sredstava za zapošljavanje• Povećan prihod budžeta (kanton, općina)


• Povećan broj registriranih poduzeća za 10%• Povećan broj zaposlenih za 5 %• Smanjenje broja nezaposlenih za 5%• Svijest građana povećana za 10%

NOSIOCIMinistarstvo financija USK, Kantonalna uprava za inspekcijske poslove, Porezna uprava, Zavod za zapošljavanje USK

KORISNICI Poduzetnici, Zavod za zapošljavanje USK, Obrtnička komora USK, Privredna komora USK





PRIORITET1.5. Razviti industrije s većom dodanom vrijednosti zasnovane na tehnološkom razvoju i inovacijama

MJERA 1.5.1. Povezati industriju sa istraživačkim centrima

CILJ MJERE Dobiti proizvod s većom tržišnom vrijednošću.

SADRŽAJ

• Istraživanje ponude i potražnje• Formiranje tehnoloških parkova, inkubatora, centara• Uspostavljanje saradnje sektora industrije sa naučnim institucijama (Mašinski fakultet,

Biotehnički fakultet, Ekonomski fakultet) i institucijama za razvoj• Edukacije svih u procesu proizvodnje, od radnika do menadžmenta• Uvođenje nove tehnologije i standarda

REZULTAT Dobijen proizvod visoke kvalitete zasnovan na tehnološkom razvoju i inovacijama

RAZVOJNI EFEKAT Kvalitetnija ponuda, veća konkurentnost na tržištu



• Povećana prodaja proizvoda za 10%• Povećani prihodi poslodavcima, naučnim institucijama i institutima, budžetima za 10%

NOSIOCIObrtnička komora USK i Privredna komora USK, poslodavci, naučne i obrazovne institucije - Mašinski fakultet, Biotehnički fakultet, Ekonomski fakultet

KORISNICI Poslodavci, naučno-obrazovne institucije i njihovi zaposleni i krajnji korisnici - kupci





PRIORITET1.5. Razviti industrije s većom dodanom vrijednosti zasnovane na tehnološkom razvoju i inovacijama

MJERA 1.5.2. Stvoriti i razvijati ulagačku klimu

CILJ MJEREUspješno promovirati područja, djelatnosti, javne subjekte i privrednike koji su spremni za nova ulaganja, te promovirati ulaganja u USK.

SADRŽAJ

• Izraditi sveobuhvatnu analizu o mogućnostima ulaganja u privredu USK• Objediniti sve važne informacije za potencijalne ulagače • Educirati kadrove za rad sa potencijalnim investitorima • Priprema dokumentacije za projekte za koje se traže ulagači• Koordinacija rada institucija u USK koja bi olakšala rad investitorima• Izraditi zakonsku osnovu za omogućavanje provođenja strateških investicija

REZULTAT Stvorena pozitivna ulagačka klima u USK i pripremljena ponuda ulagačkih projekata

RAZVOJNI EFEKATPrivredni rast, nova zapošljavanja, rast standarda stanovništva, porast konkurentnosti, razvoj USK.


• Izrađena analiza mogućnosti ulaganja u privredu USK• Pripremljena ponudbena dokumentacija za investitore• Broj novih ulaganja u USK• Broj novih zaposlenih osoba

NOSIOCI RAUSK, Ministarstvo privrede USK, Obrtnička komora USK , Privredna komora USK, općine USK

KORISNICI Privrednici – potencijalni investitori






PRIORITET 1.6. Poboljšati upravljanje privrednim razvojem

MJERA 1.6.1. Okončati privatizaciju

CILJ MJERE Poboljšati upravljanje privrednim razvojem.

SADRŽAJ

• Analiza stanja privrednih subjekata, koji su obuhvaćeni zakonom o privatizaciji poduzeća• Donošenje novog zakona o privrednim poduzećima• Donošenje novog zakona o stečaju i likvidaciji• Sredstva ostvarena u procesu privatizacije staviti u funkciju razvoja privrede• Poboljšati pravnu regulativu za efikasnije vođenje stečaja i rad stečajnih upravnika• Okončana privatizacija i aktivirana privredna društva uz pomoć sredstava od privatizacije

REZULTAT Okončana privatizacija i aktivirana privredna društva uz pomoć sredstava od privatizacije.

RAZVOJNI EFEKATRiješen status zatečenih radnika, stavljanje u funkciju infrastrukturnih objekata, povećan broj aktivnih proizvodnih subjekata, povećanje zapošljavanja, povećanje prihoda, povoljan ambijent za razvoj privrede


• Broj aktiviranih društva uz pomoć sredstava od privatizacije• Broj završenih stečaja i poduzeća s nastavkom obavljanja privredne djelatnosti• Broj radnika sa riješenim statusom• Broj novootvorenih poduzeća • Broj novozaposlenih radnika

NOSIOCIMinistarstvo privrede USK, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva USK, Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoline USK, Agencija za privatizaciju USK, lokalne zajednice, Federalno min. poljoprivrede, industrije, energetike

KORISNICI Svi nosioci u mjerama


Iznos: 3.000.000 KMBudžet USK: 1.000.000 KMOstali izvori: 2.000.000 KM



StrateškI CIlj 2:

IzgradItI InfraStrUktUrU za poboljšanje kvalItete žIvota StanovnIka


STRATEŠKI CILJ 2. Izgraditi infrastrukturu za poboljšanje kvalitete života stanovnika

PRIORITET2.1. Razviti kvalitetnu komunalnu infrastrukturu (do stepena prihvatljivosti za evropske standarde)

MJERA 2.1.2. Izgraditi i unaprijediti sistem vodosnabdijevanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda

CILJ MJERECilj mjere je osigurati trajno snabdijevanje kvalitetne vode i zdravstveno ispravne vode za piće na području USK.

SADRŽAJ

• Izrada i provođenje Plana upravljanja vodama za USK• Izrada i provođenje Programa nadzora kvalitete vode iz lokalnih vodovoda • Izrada i provođenje plana rekonstrukcije postojećih sistema• Izgradnja nove vodovodne mreže i popravljanje stanja postojeće• Priprema i provođenje programa izgradnje kanalizacijske mreže i uređaja za pročišćavanje

otpadnih voda

REZULTAT

• Uvedena kontrola kvalitete vode iz lokalnih vodovoda• Rekonstruirani postojeći vodovodni sistem• Proširena vodovodna mreža i popravljeno stanje postojeće• Zaštita podzemnih i površinskih voda i povećanje kvalitete života stanovnika USK

RAZVOJNI EFEKATProvođenje mjere osigurava zaštitu podzemnih i površinskih voda, širenje javnog vodosnabdi-jevanja, osiguranje zdravstveno ispravne vode za piće stanovništvu i povećanje kvalitete života stanovnika USK.


• % pokrivenosti stanovništva USK snabdjevenijem vodom• Dužina novoizgrađene mreže vodosnabdijevanja• Broj novoizgrađenih građevina vodosnabdijevanja u sistemu• Dužina rekonstruirane vodovodne mreže • Broj provedenih analiza kvalitete vode• Broj izgrađenih sistema javne odvodnje• Dužina sistema javne odvodnje

NOSIOCIMinistarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoline USK, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva USK, poduzeća za vodosnabdijevanje, općine

KORISNICI Stanovnici USK


Iznos: 45.000.000 KMBudžet USK: 10.000.000 KM Ostali izvori: 35.000.000 KM



PRIORITET2.1. Razviti kvalitetnu komunalnu infrastrukturu (do stepena prihvatljivosti za evropske standarde)

MJERA 2.1.3. Unaprijediti sistem upravljanja otpadom

CILJ MJERE Donošenje planskih dokumenata za integrirano upravljanje otpadom i njihovo provođenje.


SADRŽAJ

• Dovršetak i provođenje Plana upravljanja otpadom za USK,• Izrada planova upravljanja otpadom na nivou općina • Provođenje mjera upravljanja otpadom• Odluka i realizacija Regionalnog centra za upravljanje otpadom• Sanacija nesanitarnih deponija i divljih odlagališta• Kontinuirano podizanje svijesti javnosti putem informiranja, edukacije i promocije o upravl-

janju otpadom

REZULTATOsigurani planski dokumenti za unaprjeđivanje sistema upravljanja otpadom, realizirano region-alno odlagalište.

RAZVOJNI EFEKAT Osigurana podloga za upravljanje otpadom u skladu sa EU standardima.


• Količina otpada koji se koji se deponuje na deponiji• Pokrivenost USK organiziranim prikupljanjem otpada• Dovršen plan upravljanja otpadom USK• Izrađeni planovi upravljanja otpadom na nivou općina• Izgrađen Regionalni centar za upravljanje otpadom• Broj saniranih divljih / nesanitarnih odlagališta• Broj informacijskih kampanja i edukacija za građane

NOSIOCI Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK, općine

KORISNICI Stanovnici USK






PRIORITET 2.2. Razviti saobraćajnu infrastrukturu

MJERA 2.2.1. Poboljšati povezanost sa državnim, kantonalnim i entitetskim centrima

CILJ MJEREPoboljšati transportne mogućnosti, odnosno osigurati bolju i bržu saobraćajnu vezu sa centrom FBiH, BiH i regionom.

SADRŽAJIzraditi projektnu dokumentaciju (građevinske projekte i elaborate eksproprijacije)Osigurati sredstvaIzgraditi brzu cestu granica RH – Bihać – gr. kantona

REZULTATOsiguranje brze saobraćajne veze USK sa Sarajevom, koridorom V C i uvezivanje u cjelokupni saobraćajni sistem BiH.

RAZVOJNI EFEKATPribližavanje kantona federalnom i državnom centru, poboljšanje mogućnosti za privredni razvoj, angažiranje lokalnih privrednih subjekata


Donešeni strateški dokumentiUređena projektna dokumentacijaOsiguran dio sredstava za početak realizacije projekataDužina izgrađene dionice ceste

NOSIOCIJU Direkcija reg. cesta USK-a, JP „Ceste FBiH“, Ministarstvo prometa i komunikacija FBiH, Ministarstvo privrede USK, općine

KORISNICI Privredni subjekti, turisti, studenti, đaci, svi građani






MJERA 2.2.2. Izgradnja i održavanje putne infrastrukture

CILJ MJERE Poboljšati saobraćajni sistem u gradovima i naseljenim mjestima izgradnjom obilaznica.

SADRŽAJ

• Izraditi strategiju razvoja i održavanja regionalnih puteva• Izraditi projektnu dokumentaciju• Riješiti imovinske odnose vezano uz zemljište• Osigurati sredstva iz više izvora• Izgraditi putnu infrastrukturu• Održavati putnu infrastrukturu

REZULTATModernizacija saobraćaja, poboljšanje sigurnosti odvijanja saobraćaja, poboljšanje transportnih veza unutar kantona, razvoj privrede.

RAZVOJNI EFEKATPoboljšanje i ubrzanje teretnog transporta, smanjenje zagađenja zraka u naseljima, poboljšanje mogućnosti razvoja turizma, povećanje sigurnosti odvijanja saobraćaja, nove investicije u saobraćajnu infrastrukturu koje angažiraju lokalne kapacitete (zapošljavanje).



• Donešeni strateški dokumenti• Usvojena projektna i ostala dokumentacija• Osigurana financijska sredstva• Dužina rekonstruiranih puteva• Broj saobraćajnih nesreća

NOSIOCI JU Direkcija reg. cesta USK-a, Ministarstvo privrede USK-a, općine

KORISNICI Privredni subjekti, turisti, građani USK






MJERA 2.2.3. Izgradnja i održavanje željezničke infrastrukture

CILJ MJEREPoboljšati transportne mogućnosti i saobraćajne veze USK sa RS i RH, olakšati poslovanje privred-nih subjekata.

SADRŽAJ

• Izrada analiza postojećeg stanja, mogućnosti ulaganja na području kantona i FBiH• Osigurati saradnju sa Vladom RH i RS vezano za željeznice RH i RS, mogućnosti ulaganja u

rekonstrukciju • Elektrifikacija Unske pruge

REZULTATPovećanje i pojeftinjenje transporta ljudi, roba i drugih dobara, smanjenje preopterećenja putne infrastrukture.

RAZVOJNI EFEKAT Povećanje ulaganja na području USK, razvoj svih grana privrede, povećanje broja zaposlenih.


• Iznos osiguranih sredstava• Broj izgrađenih (u ratu devastiranih) objekata• Dužina dionica koje se mogu pustiti u promet• Broj putnika • Veličina teretnog prometa

NOSIOCIVlada USK, Ministarstvo privrede USK, Ministarstvo prometa i komunikacija FBiH , Vlada FBiH, Željeznice FBiH

KORISNICI Privredni subjekti (rudnik gipsa K. Vakuf, šume USK), turisti, studenti, đaci


Iznos: 27.000.000Budžet USK: 1.000.000Ostali izvori: 26.000.000





MJERA 2.2.4.Obnova i izgradnja infrastrukture za sportsko-rekreativni zračni saobraćaj u funkciji turizma

CILJ MJERE Obnova postojeće infrastrukture i stavljanje u funkciju razvoja USK.

SADRŽAJ

• Analiza postojećeg stanja i potrebnih ulaganja u infrastrukturu za nesmetano odvijanje zračnog saobraćaja

• Analiza potreba i potencijalnih korisnika aerodroma • Priprema tehničke dokumentacije• Provedba projekta rekonstrukcije • Priprema korisničkih programa i sadržaja

REZULTAT Postojeća infrastruktura za zračni saobraćaj u funkciji i razvijeni novi korisnički sadržaji.

RAZVOJNI EFEKAT Doprinos zdravlju stanovništva, mogući doprinos razvoju privrede.


• Pripremljena analiza stanja infrastrukture i analiza potreba USK• Pripremljena projektna dokumentacija • Prikupljena financijska sredstva za realizaciju projekta• Porast broja učesnika u zračnom saobraćaju (sportsko-rekreacijske i ostale namjene)

NOSIOCIVlada USK, sportsko-rekreativna društva, privrednici, vatrogasna organizacija, Ministarstvo privrede USK

KORISNICI Sportaši i rekreativci – letači, vatrogasci, privrednici i svi ostali sudionici u zračnom saobraćaju


Iznos: 7.000.000 KMBudžet USK: 1000.000 KMOstali izvori : 6.000.000 KM



PRIORITET2.3. Razviti i jačati primjenu energetske efikasnosti (javni i privatni sektor, te građani) i korištenje obnovljivih izvora energije

MJERA 2.3.1. Uspostaviti sistem primjene mjera energetske efikasnosti

CILJ MJEREUnaprijediti energetsku efikasnost objekata koje koristi javni sektor i koji su u vlasništvu javnih institucija.

SADRŽAJ

• Analizirati potrebe i definirati mjere energetske efikasnosti u javnom i privatnom sektoru• Definirati listu prioritetnih projekata • Educirati stručnjake za provođenje mjera energetske efikasnosti• Pripremiti projektnu dokumentaciju• Prikupiti sredstva za provođenje mjera energetske učinkovitosti• Provesti mjere energetske učinkovitosti• Uvesti sistem za kontinuirano praćenje energetske efikasnosti (EMIS) • Vrednovati učinke provedenih mjera• Informirati stanovništvo o značaju prevedenih mjera

REZULTATUvedene mjere energetske učinkovitosti i povećanje energetske efikasnosti u javnom i privatnom sektoru.


RAZVOJNI EFEKATPovećanje kvalitete života kroz očuvanje okoliša i smanjivanje troškova energije, te nove poduzetničke mogućnosti.


• Smanjenje potrošnje klasičnih izvora energije • Broj prioritetnih projekata koji su implementirani• Broj objekata u javnom sektoru koji su uspostavili sistem za praćenje energetske efikasnosti

(EMIS)• Broj educiranih stručnjaka• Broj informiranih stanovnika

NOSIOCIJavne ustanove, Vlada USK, Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK, općine

KORISNICI Poduzeća i građani





PRIORITET2.3. Razviti i jačati primjenu energetske efikasnosti (javni i privatni sektor, te građani) i korištenje obnovljivih izvora energije

MJERA 2.3.2. Unaprijediti korištenje obnovljivih izvora energije

CILJ MJEREStvoriti preduslove za uštede u korištenju fosilnih izvora energije, te očuvanje okoliša kroz sman-jenu emisiju štetnih tvari nastalih izgaranjem ugljena i nafte.

SADRŽAJ

• Provesti analizu mogućnosti korištenja obnovljivih izvora energije • Analiza mogućnosti uvođenja stimulacije za gradnju sistema i korištenje obnovljivih izvora

energije• Poticanje gradnje sistema za proizvodnju energije iz OIE• Informiranje stanovništva o obnovljivim izvorima energije

REZULTAT Povećanje potrošnje energije iz obnovljivih izvora.

RAZVOJNI EFEKATPovećanje kvalitete života kroz očuvanje okoliša, smanjivanje troškova energije i stvaranje novih poduzetničkih mogućnosti.


• Učešće obnovljivih izvora energiji u ukupnoj potrošnji• Količina energije iz obnovljivih izvora• Emisije CO2

NOSIOCIUnsko-sanske šume, Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva USK i Ministarstvo privrede USK, Elektrodistribucija Bihać, općine, poduzetnici

KORISNICI Stanovnici USK, poduzetnici


Iznos: 5.000.000 KMBudžet USK:700.000 KMOstali izvori: 4.300.000 KM



StrateškI CIlj 3:

UnaprIjedItI zaštItU okolIša I oČUvanje prIrode


STRATEŠKI CILJ 3. Unaprijediti zaštitu okoliša i očuvanje prirode

PRIORITET3.1. Pratiti i efikasno provoditi zakonodavstvo u skladu s EU legislativom za održivo korištenje resursa

MJERA 3.1.1. Uskladiti zakonodavni, planski i institucionalni okvir za zaštitu okoliša i očuvanje prirode

CILJ MJERE Obezbjeđenje uslova za implementaciju zakona usklađenih sa evropskom regulativom.

SADRŽAJ

• Analiza postojećeg zakonodavstva• Iniciranje donošenja i izmjene postojećih• Izrada strateške planske dokumentacije • Izrada prostornog plana USK• Uspostaviti Centar za okoliš i energetsku efikasnost• Jačanje institucija u sistemu • Istražiti mogućnost prebacivanja sektora voda u sektor okoliša• Praćenje implementacije strategija

REZULTAT Osigurani temelji za provođenje mjera zaštite okoliša i prirode.

RAZVOJNI EFEKATUređena zakonska legislativa, koja otvara mogućnost za nesmetanu implementaciju svih oblasti razvoja.


• Broj podzakonskih akata• Donesena strategija zaštite okoliša i prirode• Donesen prostorni plan USK• Osnovan Centar za okoliš i energetsku efikasnost• Povećanje stepena implementacije zakona (periodično)• Povećana učinkovitost aktivnosti u sektoru zaštite okoliša

NOSIOCIMinistarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK, općine, Ministarstvo poljo-privrede, vodoprivrede i šumarstva USK, Ministarstvo privrede USK, NVO, privatni sektor

KORISNICI Javni i privatni sektor, NVO




STRATEŠKI CILJ 3. Unaprijediti zaštitu okoliša i očuvan je prirode

PRIORITET 3.2. Osigurati efikasne instrumente implementacije mjera zaštite okoliša i očuvanja prirode

MJERA3.2.1.Uspostaviti informacijski sistem za praćenje stanja okoliša (voda, zrak, buka, otpad, zemljište, biološka raznovrsnost)

CILJ MJERE Efikasno upravljanje okolišem USK, omogućavanje monitoringa stanja komponenti okoliša.

SADRŽAJ

• Prikupiti sve informacije o okolišu• Uspostaviti bazu zagađivača prema EUROSTATU • Edukacija zaposlenih • Osigurati opremu za prikupljanje informacija • Osigurati kontinuirano prikupljanje informacija• Osigurati praćenje stanja okoliša• Osigurati dostupnost informacija široj javnosti


REZULTAT Formiran informacijski sistem o okolišu.

RAZVOJNI EFEKATKontinuirano praćenje stanja okoliša, kvalitetna baza podataka, osiguranje podloge za provođenje mjera zaštite i informirana javnost o stanju okoliša.


• Broj tijela uključenih u prikupljanje informacija o okolišu• Nabavljena oprema za prikupljanje informacija • Broj obavljenih monitoringa• Broj upita/odgovora za informacije

NOSIOCIMinistarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK, općine, NVO, privatni sektor, NP Una, zavodi, obrazovne institucije, mediji, Privredna komora USK

KORISNICI Svi važni akteri





PRIORITET 3.2. Osigurati efikasne instrumente implementacije mjera zaštite okoliša i očuvanja prirode

MJERA3.2.2.Pripremiti projekte zaštite okoliša i očuvanja prirode za financiranje iz domaćih i međunarodnih izvora

CILJ MJERE Spremnost za apliciranje prema domaćim i međunarodnim institucijama.

SADRŽAJ

• Prikupiti projektne ideje i obraditi ih• Napraviti bazu projekata• Staviti iste on-line (web site)• Stvoriti uslove da se ista redovno ažurira• Educirati zaposlene za rad na međunarodnim projektima

REZULTAT Uspostavljena baza podataka i stavljena zainteresiranim stranama na raspolaganje.

RAZVOJNI EFEKATOlakšano apliciranje prema domaćim i međunarodnim donatorima i stvorena mogućnost za stvaranje partnerstva.


• Broj projekata• Broj projekata koji su implementirani• Broj zaposlenih educiranih za rad na međunarodnim projektima • Broj projekata na web stranici

NOSIOCIMinistarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva USK, općine, ostale javne institucije, Privredna komora USK

KORISNICI Stanovništvo USK






PRIORITET 3.3. Razviti ljudske resurse za zaštitu okoliša i očuvanje prirode

MJERA 3.3.1. Osposobiti ljudske resurse za strateško planiranje u području zaštite okoliša i prirode

CILJ MJEREStvoreni ljudski resursi osposobljeni za pripremu i provođenje programa i projekata ekonomske održivosti u oblasti okoliša.

SADRŽAJ

• Utvrditi ciljne grupe i okvirni broj onih koje treba educirati• Definirati – izabrati način osposobljavanja ciljnih grupa• Provesti proceduru izbora agencija koja će provoditi edukaciju• Pristupiti edukacijama po ciljnim grupama• Uključiti obrazovne institucije u sve procese

REZULTATPostojanje dovoljnog broja osposobljenih za pripremu i provođenje projekata u oblasti okoliša i uključenje istih u te procese i aktivnosti.

RAZVOJNI EFEKAT Kvalitetni okolišni projekti se kontinuirano izrađuju i provode.


• Definirane ciljne grupe• Utvrđeno kojom metodom će se obuka provoditi• Provedena procedura izbora aktera edukacija• Provedena edukacija u zadanom vremenskom okviru (broj edukacija)• Obrazovne institucije uključene u proceduru

NOSIOCIMinistarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK, općine i Ministarstvo obra-zovanja, nauke, kulture i sporta USK, mediji, NVO-i, Privredna komora USK

KORISNICI Javne institucije, privredni subjekti, NVO-i





PRIORITET 3.4. Osigurati uključenost javnosti u aktivnosti zaštite okoliša i očuvanja prirode

MJERA 3.4.1. Informirati, educirati građane, privrednike i službenike o značaju očuvanja okoliša i prirode

CILJ MJEREPodići svijest o značaju očuvanja okoliša i prirode primjenom različitih metoda ovisno o ciljnim grupama.

SADRŽAJ

• Utvrditi način i metoda za sistemski pristup informiranju o educiranju ciljnih grupa• Usvojiti zajednički pristup provođenju aktivnosti i educiranja na nivou kantona • Odrediti aktere i usvojiti vremenski okvir aktivnosti • Obezbjediti tehničku komponentu i ljudske kapacitete za provođenje aktivnosti

REZULTATUspostavljen sistem informiranja i edukacije građana, privrednika, službenika na nivou kantona i započela edukacija i ostvaren kontinuitet u informiranju.

RAZVOJNI EFEKATBroj građana, privrednika, službenika koji su informirani i educirani o značaju zaštite okoliša je povećan za 20% za izabrani vremenski rok i svoja znanja i informacije koriste svakodnevno.



• Izabrana metoda informiranja i educiranja• Usvojene procedure i postupci• Informirani akteri, stvorene obaveze i utvrđen vremenski okvir• Obezbjeđeni tehnički uslovi i ljudski kapaciteti

NOSIOCIMinistarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK, mediji po izboru, ostala minis-tarstva, NVO, javna poduzeća, Privredna komora USK

KORISNICI Zaposleni u upravi, privredni subjekti, udruženja građana, NVO-e, učenici


Iznos: 50.000 KMBudžet USK:20.000 KMOstali izvori: 30.000 KM


CILJ Izgraditi komunalnu infrastrukturu za poboljšanje kvalitete života stanovnika

MJERARazviti kvalitetnu komunalnu infrastrukturu upravljanja otpadom do nivoa prihvatljivosti za evropske standarde

CILJ MJERE Unaprijediti postojeći sistem upravljanja otpadom

SADRŽAJ

• Dovršetak i provođenje Plana upravljanja otpadom za USK• Izrada planova upravljanja otpadom na nivou općina • Odluka i realizacija Regionalnog centra za upravljanje otpadom• Izrada studijsko – projektne dokumentacije za Regionalni centar za upravljanje otpadom• Sanacija nesanitarnih deponija i divljih odlagališta• Tehničko i institucionalno jačanje kapaciteta Ministarstva GPUZO, JKP-a i JP REG DEP• Kontinuirano podizanje svijesti javnosti putem informiranja, edukacije i promocije o upravl-

janju otpadom

REZULTATUspostavljen efikasan sistem zbrinjavanja otpada koji garantuje potpunu zaštitu okoliša i razvoj USK na principima održivog razvoja

RAZVOJNI EFEKAT Osigurana podloga za upravljanje otpadom u skladu sa EU standardima


• Količina otpada koji se koji se odlaže na deponiji• Pokrivenost USK organiziranim prikupljanjem otpada• Dovršen plan upravljanja otpadom USK• Izrađeni planovi upravljanja otpadom na nivou općina• Izgrađen Regionalni centar za upravljanje otpadom• Broj saniranih divljih / nesanitarnih odlagališta• Broj novih reciklažnih dvorišta i eko-otoka• Broj i vrsta nabavljene tehničke opremljenosti JKP-a• Broj informacijskih kampanja i edukacija za građane

NOSIOCIMinistarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK, općine, ostale općinske i kan-tonalne institucije, JKP-I i JP REG DEP






CILJ Izgraditi komunalnu infrastrukturu za poboljšanje kvalitete života stanovnika

MJERARazviti kvalitetnu komunalnu infrastrukturu vodosnabdijevanja, odvodnje i prečišćavanja otpad-nih voda do nivoa prihvatljivosti za evropske standarde

CILJ MJERE Unapređenje kvalitete vršenja komunalnih djelatnosti sa aspekta individualne i zajedničke ko-munalne potrošnje

SADRŽAJ

• Izrada i provođenje Plana upravljanja vodama za USK• Izrada i provođenje Programa nadzora kvalitete vode iz lokalnih vodovoda • Izrada i provođenje plana rekonstrukcije postojećih sistema• Izgradnja nove vodovodne mreže i sanacija stanja postojeće• Priprema programa i projekata za zbrinjavanja otpadnih voda• Priprema programa i projekata za ostale sastavnice komunalnih djelatnosti

REZULTAT

• Uspostavljen efikasan sistem pružanja komunalnih usluga građanima koji garantuje potpunu zaštitu okoliša i razvoj USK na principima održivog razvoja

• Uvedena kontrola kvalitete vode iz lokalnih vodovoda • Rekonstruirani postojeći vodovodni sistem• Proširena vodovodna mreža i sanirano postojeće stanje • Zaštita podzemnih i površinskih voda i povećanje kvalitete života stanovnika USK

RAZVOJNI EFEKATVoda za piće zdravstveno ispravna dostupna svim građanima, povećanje kvalitete života stanovnika USK, zaštita podzemnih i površinskih voda


• Broj donesenih pojedinačnih planova za pojedine sastavnice komunalnih djelatnosti i otpada• Broj oboljenja prouzrokovanih koji uzrok imaju u zagađenom okolišu• % pokrivenosti stanovništva USK vodoopskrbnim sistemom• Dužina novoizgrađene mreže vodosnabdijevanja• Broj novoizgrađenih građevina vodosnabdijevanja u sistemu• Dužina rekonstruirane vodovodne mreže • Broj provedenih analiza kvalitete vode• Broj izgrađenih sistema javne odvodnje• Dužina sistema javne odvodnje

NOSIOCIMinistarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva USK, općine, ostale općinske i kantonalne institucije






StrateškI CIlj 4:

razvIjatI ljUdSke reSUrSe I UnaprIjedItI tržIšte rada


STRATEŠKI CILJ 4. Razvijati ljudske resurse i unaprijediti tržište rada

PRIORITET 4.1. Razviti sistem za povezivanje i usklađivanje ponude i potražnje na tržištu rada

MJERA 4.1.1. Uskladiti obrazovne programe s potrebama tržišta rada

CILJ MJERE Kadrovi koji zadovoljavaju potrebe tržišta rada.

SADRŽAJ

• Stvaranje zakonskih okvira• Pratiti, analizirati i usklađivati potrebe za radnom snagom• Uspostaviti institucionalnu vezu privrednika, zavoda za zapošljavanje i kreatora obrazovnih

politika• Informirati roditelje i djecu o zanimanjima koja su tražena na tržištu rada• Uskladiti planove upisa u srednje škole i visokoškolske ustanove s potrebama tržišta rada

REZULTAT Radna snaga obrazovana u skladu s potrebama tržišta rada.

RAZVOJNI EFEKAT Povećanje zaposlenosti i zapošljivosti, povećanje konkurentnosti.


• Broj novih obrazovnih programa• Broj polaznika• Broj zaposlenih polaznika programa• Statistički podaci o novozaposlenima

NOSIOCIMinistarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK, Privredna komora USK, Zavod za zapošljavanje USK, Obrtnička komora USK, škole, druge obrazovne institucije, privrednici, učenici i studenti, roditelji

KORISNICI Privrednici, učenici, studenti, nezaposleni, javne ustanove i javna poduzeća





PRIORITET 4.1. Razviti sistem za povezivanje i usklađivanje ponude i potražnje na tržištu rada

MJERA 4.1.2. Razviti i provoditi programe zapošljavanja i samozapošljavanja

CILJ MJEREUnaprjeđenje znanja i vještina građana koji se nalaze ili tek pristupanju tržištu rada sa ciljem dugoročnog smanjenja nezaposlenosti.

SADRŽAJ

• Stipendirati učenike strukovnih škola, koji upisuju deficitarna zanimanja• Podržavati programe profesionalnog usmjeravanja i savjetovanja• Podržavati upotrebu IT tehnologija i e-obrazovanja• Poticati aktivnosti koje pridonose zapošljavanju (cjeloživotno obrazovanja, prekvalificiranje za

novo zanimanje, samozapošljavanje mladih, volonterstvo)• Razraditi i intenzivirati provođenje aktivnosti na suzbijanju sive ekonomije

REZULTATNovo zapošljavanje.

RAZVOJNI EFEKAT Pokretljiva radna snaga usklađena sa potrebama na tržištu rada.



Broj novih razvijenih programa zapošljavanjaBroj provedenih programa zapošljavanja

NOSIOCI• Zavod za zapošljavanje USK, Ministarstvo privrede USK, odgojno-obrazovne ustanove (srednje

škole, fakulteti), Privredna komora / Udruženja obrtnika, lokalna samouprava, poslodavci

KORISNICI Odgojno-obrazovne ustanove (potencijalni provoditelji programa), nezaposleni na tržištu rada





PRIORITET 4.2. Razviti programe prekvalifikacije

MJERA 4.2.1. Kreirati programe prekvalifikacije i dokvalifikacije

CILJ MJERE Osobe koje su stekle kvalifikacije u skladu s potrebama tržišta rada.

SADRŽAJ

• Pratiti, analizirati i usklađivati potrebe za radnom snagom• Osmisliti i kreirati kvalitetne programe prekvalifikacije• Informisati ciljne grupe (nezaposleni) o potrebama tržišta rada i programima prekvalifikacije• Akreditirati i certificirati programe prekvalifikacije različitih pružalaca usluga

REZULTAT Prekvalificirani kadrovi za potrebe tržišta rada.

RAZVOJNI EFEKAT Povećanje zaposlenosti i zapošljivosti, te konkurentnosti na tržištu rada.


• Broj novih programa prekvalifikacije• Broj polaznika programa prekvalifikacije• Broj zaposlenih prekvalificiranih osoba• Broj pružalaca usluga prekvalifikacije

NOSIOCIMinistarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK, Privredna komora USK, Zavodi za zapošljavanje, privreda, pružaoci usluga prekvalifikacije

KORISNICI Nezaposlene osobe, privrednici, javne ustanove, obrazovne ustanove


Iznos: 700.000 KMBudžet: 200.000 KMOstali izvori: 500.000 KM




PRIORITET 4.3. Ojačati i razvijati cjeloživotno učenje

MJERA 4.3.1. Unaprijediti i razvijati cjeloživotno učenje

CILJ MJERE Efikasno i provedivo cjeloživotno učenje.

SADRŽAJ

• Uvođenje privatnog sektora s akreditacijom• Priznavanje neformalnog obrazovanja• Podizanje kvaliteta na visoki standard• Podizanje svijesti ljudi o značaju i važnosti cjeloživotnog obrazovanja• Osmisliti i promovirati programe cjeloživotnog obrazovanja za osobe s minimumom obra-

zovanja ili bez obrazovanja

REZULTAT Razvijeno cjeloživotno učenje.

RAZVOJNI EFEKAT Povećano zapošljavanje i zapošljivost, te pokretljivost radne snage.


• Anketiranje poslodavaca• Broj formalnih i neformalnih programa• Broj osoba uključenih u programe• Broj osoba iz marginaliziranih grupa uključenih u sistem

NOSIOCIMinistarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK, javne organizacije i privatni sektor, Zavod za zapošljavanje USK

KORISNICI Neobrazovane i obrazovane osobe, privrednici i javne ustanove


Iznos: 400.000 KMBudžet: 200.000 KMOstali izvori: 200.000 KM



PRIORITET 4.4. Poboljšati rad službi za zapošljavanje

MJERA 4.4.1. Jačati kapacitete službi za zapošljavanje

CILJ MJERE Uspostaviti efikasnu službu za zapošljavanje.

SADRŽAJ

• Jačati edukacijske programe za unaprjeđenje znanja i sposobnosti zaposlenika službi • Povećati broj zaposlenika i efikasnost rada• Uskladiti metodologiju prikupljanja podataka s EUROSTAT-om• Usmjeriti se prema korisnicima usluga• Provoditi edukativne programe

REZULTAT Efikasna služba za zapošljavanje.

RAZVOJNI EFEKATOsposobljeni i konkurentni kadrovi, smanjenje nezaposlenosti, sprečavanje iseljavanja stanovništva, povećanje konkurentnosti.


• Broj edukacijskih programa za zaposlenike službi za zapošljavanje• Povećanja efikasnost rada službi mjerenja brojem zaposlenih• Broj novih baza podataka usporedivih sa zemljama okruženja


NOSIOCISlužbe za zapošljavanje, općine, Ministarstvo rada, privrede, Privredna komora USK, obrtničke komore

KORISNICI Zaposlenici službi za zapošljavanje, nezaposlene osobe


Iznos: 300.000 KMBudžet USK: 100.000 KM Ostali izvori: 200.000 KM



PRIORITET 4.4. Poboljšati rad službi za zapošljavanje

MJERA 4.4.2. Uskladiti poticajne politike sa potrebama zapošljavanja

CILJ MJEREIskoristiti postojeće politike poticanja poduzetništva i za novo zapošljavanje kroz sinergiju učinaka. Svrha mjere je osiguranje poticanja zapošljavanja.

SADRŽAJ

• Analizirati sve poticajne programe različitih tijela (objediniti bazu izvora korisnika i očekivanih učinaka, te vrednovati dosadašnje rezultate / efekte)

• Analizirati efekte poticajnih politika u odnosu na zapošljavanje, identificirati prednosti i nedostatke dosadašnjeg rada i postojeće praznike

• Pripremiti integrirani prijedlog mjera poticajne politike u potpunosti usklađen sa potrebama zapošljavanja

REZULTAT Osigurani dodatni izvori za financiranje novog zapošljavanja.

RAZVOJNI EFEKATPostignut sinergijski efekt postojećih programa poticanja poduzetništva uz poticanje zapošljavanja.


• Broj postojećih poticajnih programa usklađenih sa potrebama zapošljavanja• Broj korisnika ovih programa koji su se sami zaposlili ili poduzetnici koji su nekog zaposlili• Broj novozaposlenih osoba kroz usklađene poticajne programe

NOSIOCISlužba za zapošljavanje USK. Partneri u provođenju: postojeći nositelji poticajnih programa – RAUSK, Ministarstvo privrede USK, Privredna komora USK

KORISNICIPoduzetnici – korisnici poduzetničkih programa, građani – korisnici programa za samozapošljavanje


Iznos:430.000 KMBudžet USK: 80.000 KMOstali izvori: 350.000 KM




PRIORITET4.5. Poticati zapošljavanje visoko-obrazovanog kadra u privredi i povećanje mobilnosti kadrova između privrede i istraživačko-obrazovnih institucija

MJERA 4.5.1. Poticati zapošljavanje visoko-obrazovanih kadrova u privredi

CILJ MJERE Zapošljavanje mladih obrazovanih stručnjaka u privredi USK.

SADRŽAJ

• Uskladiti programe visokoškolskih ustanova/fakulteta sa potrebama privrede• Uspostaviti saradnju i međusobno informiranje privrede sa studentima i obrazovnim djelat-

nicima od samih početaka studiranja (kroz otvorene dane univerziteta i sajmove zanimanja sa predstavljanjem potreba poduzetnika – potencijalnih poslodavaca kroz organizirane radne prakse studenata)

• Osmisliti i ponuditi stipendiranje visokoobrazovanih kadrova ili od same privrede ili kroz javne izvore financiranja

REZULTAT Visokoobrazovani kadrovi zapošljavaju se u privrednim subjektima USK.

RAZVOJNI EFEKATJavno financirano visoko obrazovanje omogućava visokoškolovane kadrove, koji svojim radom doprinose daljem razvoju kantona.


• Broj visokoobrazovanih kadrova zaposlenih u privredi USK• Broj ovih obrazovnih programa na fakultetima usklađenih sa potrebama privrede• Broj stipendiranih studenata sa osiguranim zaposlenjem u privredi

NOSIOCIMinistarstvo privrede USK, fakulteti, Privredna komora USK, privrednici/poduzetnici, Zavod za zapošljavanje USK

KORISNICI Studenti





PRIORITET4.5. Poticati zapošljavanje visokoobrazovanog kadra u privredi i povećanje mobilnosti kadrova između privrede i istraživačko-obrazovnih institucija

MJERA4.5.2. Osigurati povećanje mobilnosti kadrova između privrede i istraživačko-obrazovnih institucija

CILJ MJEREOstvarivanje razvoja zasnovanog na znanju i inovacijama. Ova mjera omogućava saradnju znanosti i istraživanja i privrede, korištenje novih dostignuća, financiranje inovacija.

SADRŽAJ

• Snažno povezivanje privrede i istraživačke zajednice – razmjena znanja, informacija i saradnje• Korištenje novih naučnih dostignuća za razvoj privrede• Korištenje istraživačkih resursa za istraživanje i razvoj privrede• Korištenje menadžerskih znanja za upravljanje naučnim sistemima – poticanje ciljanih

istraživanja za potrebe privrednih subjekata• Daljnja naučna ili specijalistička edukacija visokoobrazovnih kadrova na fakultetima

REZULTATPovezana privreda i istraživačka zajednica, te mobilnost kadrova osigurava sinergijske učinke na razvoj USK.


RAZVOJNI EFEKATDugoročno saradnja privrede i istraživačke zajednice doprinosi razvoju i primjeni novih znanja i rezultata istraživanja za razvoj i prosperitet građana USK.


• Broj ostvarenih saradnji privrede i fakulteta• Broj visokoobrazovanih zaposlenika iz privrede koji se nastavljaju educirati• Broj inovacija nastalih saradnjom nauke/istraživača i privrede• Broj naučnih radnika koji su nastavili karijere u privredi

NOSIOCIFakulteti i privrednici, Ministarstvo privrede USK, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK, Privredna komora USK

KORISNICI Stručnjaci (u privredi i u znanosti/istraživanjima)




STRATEŠKI CILJ 4.Razvijati ljudske resurse i unaprijediti tržište rada

PRIORITET 4.6. Uspostaviti i jačati proođenje sistema vrednovanja kvalitetnih obrazovnih programa

MJERA 4.6.1. Staviti u funkciju sistem vrednovanja obrazovnih programa

CILJ MJERE Veliki broj visoko standardiziranih, kvalitetnih obrazovnih programa.

SADRŽAJ

• Uspostava tijela za vrednovanje i verificiranje obrazovnih programa u okvirima postojećih institucija / struktura

• Definirani jasni normativi i standardi za vrednovanje obrazovnih programa• Promocija visoko standardiziranih obrazovnih programa

REZULTAT Osiguranje najboljih kadrova na radnim mjestima.

RAZVOJNI EFEKAT Povećanje efektivnosti i rezultata.


• Broj certificiranih agencija• Kvaliteta i unificiranost standarda• Broj promocijskih kampanja za visoko standardizirane obrazovne programe

NOSIOCI Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK, Pedagoški zavod USK

KORISNICI Učenici, studenti, poslodavci, društvo


Iznos: 700.000 KM Budžet USK: 350.000 KM Ostali izvori: 350.000 KM



StrateškI CIlj 5:

oSIgUratI vISok nIvo SoCIjalne SIgUrnoStI I zaštIte


STRATEŠKI CILJ5. Osigurati visok nivo socijalne sigurnosti i zaštite (javna svijest i poticanje društvene odgovornosti)

PRIORITET 5.1. Unaprijediti socijalnu zaštitu

MJERA5.1.1. Osigurati uslove za pružanje socijalne pomoći starim, iznemoglim i socijalno ugroženim grupama

CILJ MJERE Starim i iznemoglim osobama osiguran minimum socijalne sigurnosti.

SADRŽAJ

• Usklađivanje zakonskih propisa• Propisivanje jasnih kriterija za ostvarivanje prava• Kroz edukacije animirati članove porodice na izvršavanje zakonskih obaveza• Informirati ciljne grupe• Aktivirati nevladin sektor

REZULTAT Povećan broj osoba kojima je osiguran minimum socijalne zaštite i sigurnosti.

RAZVOJNI EFEKAT Veća socijalna sigurnost, racionalno trošenje budžetskih sredstava.


• Broj usklađenih zakonskih propisa• Broj i vrsta kriterija za ostvarivanje prava• Broj održanih radionica• Broj osoba kojima je osiguran minimum socijalne pomoći• Broj NVO-a uključen u rješavanje pitanja socijalne sigurnosti

NOSIOCI Ministarstvo zdravstva i socijalne politike USK, Centri za socijalni rad

KORISNICI Stare i iznemogle osobe, porodice, NVO-i


Iznos: 250.000 KMBudžet USK: 100.000 KMOstali izvori: 150.000 KMProračun općine/grada: 100.000,00NVO: 50.000,00




MJERA 5.1.2. Osigurati pomoć djeci s teškoćama u razvoju

CILJ MJEREPovećanje kvalitete života djece s posebnim potrebama u porodici, odgojno-obrazovnom sistemu i široj zajednici. Kvalitetna i pravovremena podrška djeci s posebnim potrebama i njihovim poro-dicama za život u zajednici.

SADRŽAJ

• Poticanje socijalizacije djece s teškoćama u razvoju u ranoj fazi života• Provođenje edukacija u odgojno-obrazovnim ustanovama za rad sa djecom s posebnim

potrebama• Osigurati odgovarajući broj stručnih osoba za rad sa djecom s posebnim potrebama u odgoj-

no-obrazovnih ustanovama• Pripremati djecu s posebnim potrebama za samostalan život

REZULTAT Prilagođavanje odgojno-obrazovnih institucija i programa djeci s posebnim potrebama.


RAZVOJNI EFEKAT Rast kvalitete života djece sa posebnim potrebama.


• Broj razvijenih programa• Broj djece uključenih u programe• Broj edukacija i informativnog materijala

NOSIOCIMinistarstvo zdravstva i socijalne politike USK, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK, Centri za socijalni rad u općinama, odgojno-obrazovne institucije, jedinice lokalne samou-prave, nevladine organizacije (NVO – npr. Crveni krst), JU Socijalna pedagoška zajednica USK

KORISNICI Djeca sa posebnim potrebama






MJERA 5.1.3. Osigurati pomoć marginaliziranim grupama društva

CILJ MJEREPotpuno integrirati marginalizirane grupe društva i ukidanje diskriminacije. Svrha mjere je osigurati potpuno uživanje svih ljudskih prava i temeljnih sloboda marginaliziranim skupinama u društvu.

SADRŽAJ

• Osigurati različite oblike izvaninstitucijske podrške marginaliziranim grupama• Osigurati mehanizme zaštite od diskriminacije u obrazovanju, zapošljavanju• Osigurati zdravstvenu zaštitu• Educirati zaposlenike javnih službi za kvalitetniji rad s marginaliziranim skupinama• Pripremiti osnove za razvoj socijalnog poduzetništva

REZULTATUnaprjeđenje kvalitete života marginaliziranih grupa uključivanjem u društveni život i otklanjan-jem svih oblika diskriminacije.

RAZVOJNI EFEKAT Organiziran jednak pristup pravima, objektima, servisima i uslugama za marginalizirane grupe.


• Vrste i broj projekata/programa za uključivanje marginaliziranih grupa• Broj korisnika programa • Broj educiranih javnih djelatnika za rad sa marginalnim skupinama

NOSIOCIMinistarstvo zdravstva i socijalne politike USKPartneri: Ministarstvo obrazovanja USK, Centri za socijalni rad u općinama, JLS (općine), odgojno-obrazovne ustanove, poslodavci, nevladine organizacije

KORISNICI Marginalizirane grupe stanovništva


Iznos: 2.500.000 KMBudžet USK:2.000.000 KMOstali izvori : 500.000 KM




PRIORITET 5.2. Jačati kapacitete institucija za socijalnu i zdravstvenu zaštitu

MJERA 5.2.1. Osigurati infrastrukturnu podršku za rad institucija za zdravstvenu zaštitu

CILJ MJERE Obnoviti i opremiti savremene zdravstvene ustanove i institucije.

SADRŽAJ

• Analiza stanja infrastrukture i opreme institucija u zdravstvu • Izrada projektne dokumentacije • Osiguranje financijskih sredstva za ulaganja u zdravstvenu infrastrukturu• Izgradnja, obnova i opremanje institucija u zdravstvu• Osiguranje „zelenih“ bolnica i domova zdravlja• Edukacija medicinskih kadrova • Provoditi mjere energetske efikasnosti

REZULTAT Osigurati visok stepen zdravstvene zaštite stanovnika USK.

RAZVOJNI EFEKAT Osiguranje zdravlja i kvalitete života stanovništva.


• Broj obnovljenih institucija u zdravstvu u skladu sa potrebama stanovništva USK• Broj opremljenih institucija u zdravstvu u skladu sa potrebama stanovništva USK• Educiran medicinski kadar• Broj certifikata energetske efikasnosti

NOSIOCIMinistarstvo zdravstva i socijalne politike USK, Kantonalna bolnica “Dr. Irfan Ljubijankić” Bihać, domovi zdravlja

KORISNICI Svi građani USK, svi posjetitelji


Iznos: 10.000.000 KM Budžet USK: 2.000.000 KM Ostali izvori: 8.000.000 KM



PRIORITET 5.2. Jačati kapacitete institucija za socijalnu i zdravstvenu zaštitu

MJERA 5.2.2. Edukacija djelatnika u sistemu socijalne i zdravstvene zaštite

CILJ MJERE Educirane osobe koje mogu odgovoriti potrebama procesa rada i zahtjevima tražioca usluga.

SADRŽAJOsmišljavanje programa za edukaciju djelatnikaAnketiranje primaoca usluga Efekti na poslodavce u financijskom smislu

REZULTAT Stručni i osposobljeni kadrovi koji odgovaraju potrebama.

RAZVOJNI EFEKAT

• Bolje usluge i kvaliteta• Zadovoljniji korisnici i poslodavci• Ekonomičnost i efikasnost • Jeftinije usluge



• Broj programa za djelatnike• Broj anketa i rezultati• Ekonomske uštede za poslodavca i pružatelja usluga

NOSIOCIMinistarstvo zdravstva i socijalne politike USK, Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK, nadležne agencije – ovlaštene za edukaciju

KORISNICI Korisnici socijalnih i zdravstvenih usluga





PRIORITET 5.3. Poticati i razvijati sportske aktivnosti

MJERA 5.3.1. Razvijanje sportske kulture

CILJ MJEREUključiti u sportske aktivnosti što veći broj građana sve životne dobi i građana sa posebnim potre-bama. Ovom mjerom će se unaprijediti kvalitete života kroz dobro fizičko zdravlje, te jačati ugled vrhunskog sporta.

SADRŽAJ

• Razraditi sportske programe prema potrebama i zahtjevima/mogućnostima stanovništva• Poticati amaterizam u sportu i uključiti što veći broj građana• Obrazovati kvalitetne trenere• Osigurati dostupnost informacije o sportskoj ponudi• Osiguravanje sportskih događaja lokalnog i međunarodnog karaktera• Razvijati kulturu navijanja

REZULTATPodignuta svijest javnosti o važnosti sporta kao aktivnom korištenju slobodnog vremena, porast turističke ponude USK kroz nove sportske događaje

RAZVOJNI EFEKATStvorene zdrave navike, zdravi način života i viša kvaliteta života građanima, posebno djeci i mladima.


• Broj djece i mladih uključenih u sportske aktivnosti• Broj aktivnih/profesionalnih sportaša• Broj starijih osoba uključenih u organizirani sport• Broj sportskih manifestacija

NOSIOCIMinistarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK, sportska društva, odgojno-obrazovne ustanove, općine

KORISNICI Svi građani






PRIORITET 5.3. Poticati i razvijati sportske aktivnosti

MJERA 5.3.2. Razvoj sportske infrastrukture

CILJ MJERE Izgrađeni odbojkaški tereni na otvorenom u svim općinama USK (betonski i pješčani).

SADRŽAJ

• Usaglašavanje dinamike izgradnje i financijske konstrukcije• Priprema dokumentacije o lokacijama za izgradnju / obnovu sportskih terena i dvorana• Priprema dokumentacije o standardima u općinama, načinu i izgledu terena• Izbor izvođača radova• Izgradnja sportskih terena u općinama USK• Izgradnja sportskih dvorana u općinama USK• Odabir odgovornih za upravljanje, brigu i korištenje sportskih terena i dvorana

REZULTAT Izgrađeno 8 terena na otvorenom u općinama USK (betonskih i pješčanih).

RAZVOJNI EFEKAT Prostor za sport i rekreaciju građana USK, te kvalitetniji i zdraviji život.


• Prikupljena dokumentacija o lokacijama za izgradnju• Prikupljena dokumentacija o standardima, načinu i izgledu terena• Izvođači radova i dinamika izgradnje• 8 betonskih terena za odbojku na otvorenom u općinama USK• 8 terena na pijesku za odbojku• Klubovi i općine dobili na korištenje i brigu terene• Sportaši i rekreativci korisnici terena

NOSIOCIMinistarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK, Sportski savez USK i općina USK, općine USK, sportski klubovi iz USK

KORISNICI Mladi, sportaši, odbojkaši, turisti


Iznos: 300.000 KMBudžet USK: 100.000 KMOstali izvori: 200.000 KM proračun općina: 120.000budžet FBiH: 60.000,00 KM



PRIORITET 5.4. Očuvati i održivo koristiti kulturno i prirodno naslijeđe

MJERA 5.4.1. Očuvati i održivo koristiti pokretno i nepokretno kulturno naslijeđe

CILJ MJEREObnova i održivo korištenje kulturnog naslijeđa, afirmiranje kulturno-historijskog identiteta kroz integraciju u obrazovne i privredne aktivnosti. Mjera se provodi radi zaštite i očuvanja kulturnog naslijeđa kao dijela identiteta USK.


SADRŽAJ

• Utvrditi potrebe za obnovom kulturnog i historijskog naslijeđa• Utvrditi prioritete za obnovu• Izrada projektno-tehničke dokumentacije• Pripremiti projekte obnove za financiranje iz domaćih i inostranih izvora• Utvrditi partnerski odnos s javnim sektorom, privatnim sektorom i nevladinim udruženjima u

obnovi kulturnog naslijeđa• Provođenje infrastrukturnih projekata u kulturi• Promovirati kulturno naslijeđe za potrebe turizma i edukacije

REZULTAT Očuvanje, obnova i održivo korištenje kulturnog naslijeđa.

RAZVOJNI EFEKAT Očuvana i zanimljivo prezentirano kulturno naslijeđe doprinos je razvoju USK.


• Broj pripremljenih projekata• Broj obrazovnih i/ili turističkih ponuda zasnovanih na kulturnom naslijeđu

NOSIOCIMinistarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK, Javne ustanove nadležne za kulturno naslijeđe, privatni sektor, turistički sektor, obrazovni sektor, NVO

KORISNICI Građani, turisti


Iznos: 5.000.000 KMBudžet USK: 1.250.000 KM Ostali izvori: 3.750.000 KM




MJERA 5.4.2. Poticati prekograničnu, međukantonalnu i međuregionalnu saradnju institucija u kulturi

CILJ MJEREIzraditi što veći broj projekata u području kulture na osnovu saradnje institucija iz različitih zemlja i među kantonima.

SADRŽAJ

• Analiza postojećeg stanja vezano za prekograničnu i međukantonalnu saradnju u području kulture

• Apliciranje zajedničkih projekata na međunarodne izvore financiranja• Organiziranje novih zajedničkih kulturno-umjetničkih događanja, izložbi• Razmjena znanja i iskustava zaposlenih u kulturi

REZULTAT Razvijanje multikulturalnosti i očuvanje kulturnog naslijeđa.

RAZVOJNI EFEKAT Očuvanje kulturnog naslijeđa uz njeno održivo korištenje.


• Povećanje broja novih zajedničkih kulturno-umjetničkih programa• Broj novih zajedničkih projekata na očuvanju kulturnog naslijeđa• Broj zajedničkih radionica za usavršavanje znanja i vještina, te razmjenu iskustava zaposlenih

u kulturi

NOSIOCIMinistarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta USK, javne ustanove nadležne za kulturu,Turistička zajednica USK, obrazovne ustanove, NVO-i u kulturi, općine

KORISNICI Stanovništvo, turisti







MJERA 5.4.3. Očuvati i održivo koristiti prirodno naslijeđe

CILJ MJEREZaštita i očuvanje visokog stepena bioraznovrsnosti na području u USK i uključivanje zaštite prirode u druge sektorske politike.

SADRŽAJ

• Inventarizirani biološku raznovrsnost • Uspostaviti bazu podataka o biološkoj raznovrsnosti• Izraditi mjere zaštite i održivog korištenja prirode• Utvrditi partnerski odnos s javnim sektorom, privatnim sektorom i nevladinim udruženjima u

očuvanju prirode • Izraditi planove upravljanja zaštićenim područjima • Promovirati prirodne ljepote i bioraznovrsnost za potrebe turizma i edukacije

REZULTAT Operativni i institucionalni okvir za zaštitu i održivo korištenje prirodne baštine.

RAZVOJNI EFEKAT Očuvanje visokog stepena bioraznovrsnosti za ostvarivanje održivog razvoja.


• Uspostavljen sistem praćenja bioraznovrsnosti u USK• Provedene mjere zaštite• Broj izrađenih planova upravljanja • Broj obrazovnih i/ili turističkih ponuda zasnovanih na prirodnom naslijeđu

NOSIOCIMinistarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša USK, zaštićena područja (NP Una) lokalna samouprava, javne ustanove za zaštitu prirode, NVO

KORISNICI Građani, privrednici, turisti





PRIORITET 5.5. Pripremiti i provesti cjelokupnu reformu obrazovnog sistema

MJERA 5.5.1. Nastaviti provoditi reformu novog obrazovnog sistema

CILJ MJEREPovezati kvalitetu i kapacitete odgojno-obrazovnih ustanova i programa, te efikasno upravljanje resursima. Osigurati uslove za kvalitetno obrazovanje za sve, raznovrsnost programa za djecu i roditelje.

SADRŽAJ

• Izraditi plan za unaprjeđenje mreže osnovnih i srednjih škola• Razviti programe za djecu sa diferenciranim potrebama (nadarena djeca i djeca sa

poteškoćama)• Omogućiti usklađenost obrazovnih programa s potrebama tržišta rada• Omogućiti donošenje propisa u području USK za transparentno utvrđivanje koordinacije

odgojno-obrazovnih procesa• Jačati uključivanje roditelja u rad škola• Izraditi poticaje za individualni pristup učenicima u nastavi • Omogućiti zadržavanje stručnih kadrova• Dovršiti i usvojiti zakon o naučno-istraživačkom radu


REZULTATPodignut nivo kvalitete ponude programa za djecu i roditelje u skladu sa iskazanim interesima i potrebama i lakše zapošljavanje nakon školovanja.

RAZVOJNI EFEKATStvorene pretpostavke za cjelokupni razvoj djeteta u skladu sa njegovim mogućnostima i interesima.


• Broj novih obrazovnih programa za djecu sa diferenciranim potrebama• Broj novih obrazovnih programa usklađenih sa potrebama tržišta rada• Pripremljeni i usvojeni relevantni propisi i zakoni• Broj edukacija za usavršavanje nastavnika• Broj roditelja uključenih u rad škola• Uspjesi djece na takmičenjima

NOSIOCIMinistarstvo obrazovanja, nauke , kulture i sporta USK, Partneri: odgojno-obrazovne ustanove, općine

KORISNICI Djeca i roditelji, poslodavci





PRIORITET 5.5. Pripremiti i provesti cjelokupnu reformu obrazovnog sistema

MJERA 5.5.2. Obnoviti i izgraditi i opremiti odgojno-obrazovne objekte

CILJ MJERE Obnoviti postojeće objekte i izgraditi nove u skladu sa potrebama društva.

SADRŽAJ

• Obnoviti opremu u obrazovnim ustanovama• Izraditi plan obnove škola i identificirati iznose financiranja • Opremiti škole sportskim dvoranama• Riješiti imovinsko-pravne odnose školskih objekata• Izgraditi studentski kampus u Bihaću• Provoditi mjere energetske efikasnost

REZULTAT Osiguran prostor u školama „po mjeri djeteta – prostor koji odgaja“.

RAZVOJNI EFEKAT Stvorene pretpostavke za kvalitetno, sigurno i ugodno školovanje.


• Broj obnovljenih i opremljenih odgojno-obrazovnih ustanova• Broj novih odgojno-obrazovnih ustanova• Broj novih sportskih dvorana u školama• Broj riješenih imovinsko-pravnih pitanja vlasništva u školama• Broj potrebnih energetskih certificiranja

NOSIOCIMinistarstvo obrazovanja, nauke , kulture i sporta USK, Partneri: odgojno-obrazovne ustanove , općine

KORISNICI Djeca, roditelji i stručni i nastavni kadar odgojno-obrazovnih ustanova






PRIORITET 5.6. Poticati solidarnost, društvenu i moralnu odgovornost građana za javno dobro

MJERA 5.6.1. Poticati saradnju među nevladinim sektorom za humanitarni rad

CILJ MJERE Promocija i podizanje javne svijesti i poticanje društvene odgovornosti za humanitarni rad.

SADRŽAJ

• Formiranje inicijativnog tima iz javnog i privatnog sektora• Prikupljanje podataka i formiranje baze podataka o organizacijama, institucijama i

udruženjima koje se bave humanitarnim i socijalnim radom• Formiranje osnivačke koordinacije sa predstavnicima svih općina• Kreiranje poslovnika o radu i programima rada koordinacije• Organiziranje javnih manifestacija, humanitarnih akcija, edukacija mladih i drugih građana,

poticanje volonterstva

REZULTAT Svi resursi na kantonu za humanitarno djelovanje u sistemu koordinacije.

RAZVOJNI EFEKAT Veći broj građana uključen u humanitarne akcije na području kantona.


• Formiran inicijativni tim• Baza podataka o organizacijama, institucijama i udruženjima koja se bave humanitarnim

radom• Formirana koordinacija sa predstavnicima svih općina USK• Poslovnik o radu i program rada koordinacije• Javne manifestacije i humanitarne akcije• Edukativne radionice – učesnici

NOSIOCI Ministarstvo zdravstva i socijalne zaštite USK, Ministarstvo pravosuđa USK, Centri za socijalni rad, nevladine organizacije koje se bave humanitarnim radom i marginaliziranim grupama

KORISNICI Građani u stanju socijalne potrebe


Iznos: 180.000 KM Budžet USK: 120.000 KMOstali izvori: 60.000 KM



StrateškI CIlj 6:

UnaprjeĐenje Upravljanja razvojeM


STRATEŠKI CILJ 6. Unaprjeđenje upravljanja razvojem

PRIORITET 6.1. Unaprjeđenje znanja i vještina za upravljanje razvojem

MJERA6.1.1. Uspostaviti integriran i sinhroniziran sistem horizontalnog i vertikalnog strateškog plani-ranja i upravljanja razvojem u USK

CILJ MJERE Povećanje kvalitete planiranja i provođenja razvojnih programa.

SADRŽAJ

• Jačati kapacitete Vlade USK i njenih ministarstava za strateško planiranje i implementaciju razvojnih planova

• Jačati RAUSK za oblikovanje razvojnih politika, strateško planiranje i provođenje strategija• Integrirati strateške planske dokumente, koji nedostaju, te godišnje akcione planove • Jačati međusektorsku razvojnu saradnju• Jačati međuopćinsku razvojnu saradnju• Jačati vertikalnu razvojnu saradnju (Federacija BiH, USK, općine) • Osigurati javnu vidljivost statističkih podataka i analiza vezanih uz razvoj USK, te donešenih

strategija • Razviti praćenje i vrednovanje provođenja strategija • Povezati strateško i budžetsko planiranje u jedinstveni okvir

REZULTAT Pojačani kapaciteti za strateško planiranje na svim nivoima.

RAZVOJNI EFEKAT Doprinos boljem korištenju razvojnih resursa – povećanju konkurentnosti i održivom razvoju.


• Broj educiranog kadra za strateško planiranje i upravljanje• Broj donesenih i javno objavljenih (web) strateških dokumenata • Broj pokazatelja procedura za mjerenje rezultata ostvarivanja strategija• Broj vertikalnih koordinacija na temu razvoja• Broj međuopćinskih koordinacija• Povezano razvojno i proračunsko planiranje

NOSIOCI RAUSK, Vlada USK i njena ministarstva , općine

KORISNICI Javni sektor, NVO, privreda, građani


Iznos: 100.000 KMBudžet USK 20.000 KMOstali izvori: 80.000 KM



STRATEŠKI CILJ 6. Unaprjeđenje upravljanja razvojem

PRIORITET 6.1. Unaprjeđenje znanja i vještina za upravljanje razvojem

MJERA6.1.2. Stvoriti preduslove za pripremu projekata i povlačenje sredstava iz EU fondova i drugih međunarodnih izvora

CILJ MJEREPovećanje kapaciteta kantonalnih institucija za pripremu i prijavljivanje projekata na EU fondove i ostale izvore financiranja.

SADRŽAJ

• Uspostava sistema za jače prijavljivanje projekata • Edukacija službenika za pripremu i provođenje projekata• Izrada baze projektnih ideja• Praćenje i vrednovanje prijavljenih i odobrenih projekata

REZULTAT Pojačani kapaciteti za pripremu i provođenje donatorskih projekata.

RAZVOJNI EFEKAT Doprinos boljem korištenju razvojnih resursa – povećanju konkurentnosti i održivom razvoju.


• Broj educiranog kadra za pisanje projektnih prijava• Broj prijavljenih projekta• Iznos prikupljenih sredstva po projektima • Broj uspješno završenih projekata

NOSIOCI RAUSK, Vlada USK i njena ministarstva, ostale javne institucije, općine

KORISNICI Javni sektor, NVO, privreda, građani


Iznos: 1.000.000 KMIzvor: 350.000 KMOstali izvori: 650.000 KM



IndIkatIvnI fInanCIjSkI okvIr

Provođenje Strategije razvoja Unsko-sanskog kantona za period 2014 - 2020 planirano je ostvarivanjem 50 mjera ukupne financijske vrijednosti 235.938.000 konvertibilnih maraka. Financijski okvir za pro-vođenje mjera napravljen je u saradnji sa Ministarstvom financija USK, te je usklađen sa sredstvima planiranim u budžetu Unsko-sanskog kantona za sljedeće trogodišnje plansko razdoblje. 30 % ukupnih planiranih sredstava osigurati će se iz budžeta Unsko-sanskog kantona, a 70% ukupnih sredstva osigurati će se iz ostalih izvora (federalni budžet, općinski budžet, međunarodni izvori financiranja).

Slika 1. Udio budžetskih sredstava u ukupnom planiranim sredstvima za provođenje mjera

Najviše financijskih sredstava – 116.500.000 KM ili 64,3% predviđeno je za provođenje mjera u okviru strateškog cilja 2: Izgraditi infrastrukturu za poboljšanje kvalitete života stanovnika. Sredstva planirana za provođenje ostalih mjera su u rasponu od 19,5% za peti cilj i 13% za prvi cilj, te su iznosi za financi-ranje mjera za ostala tri cilja svi manji od 7% ukupnog planiranog financijskog okvira.

Tabela 1: Pregled financijsh sredstava za ostvarenje strateških ciljeva

STRATEŠKI CILJ SREDSTVA KM

Razviti konkurentnu privredu i dostići nivo prosjeka ekonomskog razvoja FBiH

23650000

Izgraditi infrastrukturu za poboljšanje kvalitete života stanovnika 116500000

Unaprijediti zaštitu okoliša i očuvanje prirode 55610000

Razvijati ljudske resurse i unaprijediti tržište rada 3730000

Osigurati visoki nivo socijalne sigurnosti i zaštite 35348000

Unaprjeđenje upravljanja razvojem 1100000

1


Slika 2. Pregled financijskih sredstava za ostvarenje strateških ciljeva

Nositelji provođenja planiranih mjera su ministarstva USK: Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Ministarstvo zdravstva i socijalne zaštite, Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša, Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Ministarstvo privrede i Ministarstvo financija. Najznačajnije vrijednosti mjera su u nadležnosti Ministarstva privrede (34,2%) i Ministarstva za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša (42,8%)

Slika 3. Financijska vrijednost mjera u nadležnosti pojedinih ministarstava USK

2. Izgraditi infrastrukturu za poboljšanje kvalitete života stanovnika

3. Unaprijediti zaštitu okoliša i očuvanje prirode

4. Razvijati ljudske resurse i unaprijediti tržište rada

5. Osigurati visoki nivo socijalne sigurnosti i zaštite

6. Unapređenje upravljanja razvojem

Ministarstvo privrede

Ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva

Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta

Ministarstvo zdravstva i socijalne zaštite

Ministarstvo za građenje, prostorno uređenje i zaštitu okoliša

Ministartvo financija


Tabela 2. Indikativni financijski i terminski okvir po mjerama

Mjera 2014 2015 2016 2017 2018 2019 2020 Ukupni iznos

Strateški cilj: 1. Razviti konkurentnu privredu i dostići nivo prosjeka ekonomskog razvoja FBiHPrioritet: 1.1. Kreirati efikasan sistem poticaja za razvoj poduzetništva

1.1.1. Razvoj poduzetničke infrastrukture 7.000.000

1.1.2. Poboljšati financijsko okruženje za poduzetnike 7.000.000

Prioritet: 1.2. Razviti poljoprivredu na tržišnim osnovama

1.2.1. Urediti sistem korištenja i evidencije zemljišta 2.500.000

1.2.2. Poticati povećanje produktivnosti poljoprivredne proizvodnje i prerađivačkih kapaciteta

500.000

1.2.3. Vrednovati i poboljšati sistem dodjele poljoprivrednih subvencija poljoprivrednim proizvođačima

100.000

1.2.4. Poticati udruživanje poljoprivrednih proizvođača i prerađivača 500.000

Prioritet: 1.3. Razviti turističku infrastrukturu

1.3.1. Poticati jačanje ljudskih resursa i izgradnju infrastrukture za razvoj turizma

2.050.000

1.3.2. Promocija turizma USK kao turističke destinacije, regionalno i prekogranično povezivanje

350.000

Prioritet: 1.4. Smanjiti sivu ekonomiju

1.4.1. Suzbijati sivu ekonomiju i jačati antikorupcijske mjere 150.000

Prioritet: 1.5. Razviti industrije s većom dodanom vrijednosti zasnovane na tehnološkom razvoju i inovacijama

1.5.1. Povezati industriju sa istraživačkim centrima 400.000

1.5.2. Stvoriti i razvijati ulagačku klimu 100.000

Prioritet: 1.6. Poboljšati upravljanje privrednim razvojem

1.6.1. Okončati privatizaciju 3.000.000

Ukupno Cilj 1 23.650.000

Strateški cilj 2: Izgraditi infrastrukturu za poboljšanje kvalitete života stanovnika

Prioritet: 2.1. Razviti kvalitetnu komunalnu infrastrukturu (do stepena prihvatljivosti za evropske standarde)

2.1.1. Unaprijediti sistem upravljanja komunalnom infrastrukturom 500.000

2.1.2. Izgraditi i unaprijediti sistem vodosnabdijevanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda

45.000.000

2.1.3. Unaprijediti sistem upravljanja otpadom 10.000.000

Prioritet: 2.2. Razviti saobraćajnu infrastrukturu

2.2.1. Poboljšati povezanost sa državnim, kantonalnim entitetskim centrima

5.000.000

2.2.2. Izgradnja i održavanje putne infrastrukture 6.000.000

2.2.3. Izgradnja i održavanje željezničke infrastrukture 27.000.000

2.2.4.Obnova i izgradnja infrastrukture za sportsko-rekreacijski zračni saobraćaj u funkciji turizma

7.000.000

Prioritet: 2.3. Razviti i jačati primjenu energetske efikasnosti (javni i privatni sektor, te građanstvo) i korištenje obnovljivih izvora energije

2.3.1. Uspostaviti sistem primjene mjera energetske efikasnosti 11.000.000

2.3.2. Unaprijediti korištenje obnovljivih izvora energije 5.000.000



Strateški cilj 3: Unaprijediti zaštitu okoliša i očuvanje prirode

Prioritet: 3.1. Pratiti i efikasno provoditi zakonodavstvo u skladu s EU legislativom za održivo korištenje resursa

3.1.1. Uskladiti zakonodavni, planski i institucionalni okvir za zaštitu okoliša i očuvanje prirode

100.000

Prioritet: 3.2. Osigurati efikasne instrumente implementacije mjera zaštite okoliša i očuvanja prirode

3.2.1.Uspostaviti informacijski sistem za praćenje stanja okoliša (voda, zrak, buka, otpad, zemljište, biološka raznovrsnost)

250.000

3.2.2.Pripremiti projekte zaštite okoliša i očuvanja prirode za financiranje iz domaćih i međunarodnih izvora

160.000

Prioritet: 3.3. Razviti ljudske resurse za zaštitu okoliša i očuvanje prirode

3.3.1. Osposobiti ljudske resurse za strateško planiranje u području zaštite okoliša i prirode

50.000

Prioritet: 3.4. Osigurati uključenost javnosti u aktivnosti zaštite okoliša i očuvanja prirode

3.4.1. Informirati, educirati građane, privrednike i službenike o značaju očuvanja okoliša i prirode

50.000

3.5. Razviti kvalitetnu komunalnu infrastrukturu upravljanja otpadom do nivoa prihvatljivosti za evropske standarde

10.000.000

3.6. Razviti kvalitetnu infrastrukturu vodosnabdjevanja, odvodnje i prečišćavanja otpadnih voda do nivoa prihvatljivosti za evropske standarde

45.000.000


Strateški cilj 4: razvijati ljudske resurse i unaprijediti tržište rada

Prioritet: 4.1. Razvijati sistem za povezivanje i usklađivanje ponude i potražnje

4.1.1. Uskladiti obrazovne programe s potrebama tržišta rada 200.000

4.1.2. Razviti i provoditi programe zapošljavanja i samozapošljavanja 700.000

Prioritet: 4.2. Razviti programe prekvalifikacije

4.2.1. Kreirati programe prekvalifikacije i dokvalifikacije 700.000

Prioritet: 4.3. Ojačati i razvijati cjeloživotno učenje

4.3.1. Unaprijediti i razvijati cjeloživotno učenje 400.000

Prioritet: 4.4. Poboljšati rad službi za zapošljavanje

4.4.1. Jačati kapacitete službi za zapošljavanje 300.000

4.4.2. Uskladiti poticajne politike sa potrebama zapošljavanja 430.000

Prioritet: 4.5. Poticati zapošljavanje visokoobrazovanog kadra u privredi i povećanje mobilnosti kadrova između privrede i istraživačko-obrazovnih institucija

4.5.1. Poticati zapošljavanje visoko-obrazovanih kadrova u privredi 50.000

4.5.2. Osigurati povećanje mobilnosti kadrova između privrede i istraživačko-obrazovnih institucija

250.000

Prioritet: 4.6. Uspostaviti i jačati provođenje sistema vrednovanja kvalitetnih obrazovnih programa

4.6.1. Staviti u funkciju sistem vrednovanja obrazovnih programa 700.000


Strateški cilj 5: osigurati visok nivo socijalne sigurnosti i zaštite

Prioritet: 5.1. Unaprijediti socijalnu zaštitu

5.1.1. Osigurati uslove za pružanje socijalne pomoći starim, iznemoglim i socijalno ugroženim grupama

250.000

5.1.2. Osigurati pomoć djeci s teškoćama u razvoju 450.000


5.1.3. Osigurati pomoć marginaliziranim skupinama društva 2.500.000

Prioritet: 5.2. Jačati kapacitete institucija za socijalnu i zdravstvenu zaštitu

5.2.1. Osigurati infrastrukturnu podršku za rad institucija za zdravstvenu zaštitu

10.000.000

5.2.2. Edukacija kadra u sistemu socijalne i zdravstvene zaštite 60.000

Prioritet: 5.3. Poticati i razvijati sportske aktivnosti

5.3.1. Razvijanje sportske kulture 700.000

5.3.2. Razvoj sportske infrastrukture 300.000

Prioritet: 5.4. Očuvati i održivo koristiti kulturno i prirodno naslijeđe

5.4.1. Očuvati i održivo koristiti pokretno i nepokretno kulturno naslijeđe

5.000.000

5.4.2. Poticati prekograničnu, međukantonalnu i međuregionalnu saradnju institucija u kulturi

300.000

5.4.3. Očuvati i održivo koristiti prirodno naslijeđe 400.000

Prioritet: 5.5. Pripremiti i provesti cjelokupnu reformu obrazovnog sistema

5.5.1. Nastaviti provoditi reformu novog obrazovnog sistema 200.000

5.5.2. Obnoviti i izgraditi i opremiti odgojno-obrazovne objekte 14.000.000

Prioritet: 5.6. Poticati solidarnost, društvenu i moralnu odgovornost građana za javno dobro

5.6.1. Poticati saradnju među nevladinim sektorom za humanitarni rad 180.000


Strateški cilj 6: Unaprjeđenje upravljanja razvojem

Prioritet: 6.1. Unapređenje znanja i vještina za upravljanje razvojem

6.1.1. Uspostaviti integriran i sinhroniziran sistem horizontalnog i vertikalnog strateškog planiranja i upravljanja razvojem u USK

100.000

6.1.2. Stvoriti preduslove za pripremu projekata i povlačenje sredstava iz EU fondova i drugih međunarodnih izvora

1.000.000



Tabe

la 3

. Ind

ikat

ivni

fina

ncijs

ki o

kvir

po o

pera

tivni

m c

iljev

ima

Prior

itet

2014

2015

2016

2017

2018

2019

2020

Finan

cijsk

i ok

vir

Stra

tešk

i cilj

: 1. r

azvi

ti ko

nkur

entn

u pr

ivre

du i d

ostić

i niv

o pr

osje

ka ek

onom

skog

razv

oja f

biH

1.1.

Kreir

ati e

fikas

an si

stem

potic

aja za

razv

oj po

duze

tništ

va2.

607.

142,

92.

607.

142,

92.

607.

142,

92.

607.

142,

985

7.14

2,9

857.

142,

985

7.14

2,9

14.0

00.0

00

1.2.

Raz

viti p

oljop

rivre

du na

tržiš

nim

osno

vam

a 62

1.42

933

5.71

433

5.71

433

5.71

485

.714

85.7

1485

.714

3.60

0.00

0

1.3.

Raz

viti t

uriza

m

858.

472,

1585

8.47

2,15

858.

472,

1585

8.47

2,15

683.

333,

4068

3.33

3,40

2.40

0.00

0

1.4.

Sman

jiti s

ivu ek

onom

iju21

.428

,621

.428

,621

.428

,621

.428

,621

.428

,621

.428

,621

.428

,615

0.00

0

1.5.

Raz

viti in

dustr

ije s

većo

m do

dano

m vr

ijedn

osti

zas-

nova

ne na

tehn

ološ

kom

razv

oju i i

nova

cijam

a12

5.00

012

5.00

012

5.00

012

5.00

050

0.00

0

Prior

itet:

1.6.

Pobo

ljšat

i upr

avlja

nje p

rivre

dnim

razv

ojem

750.

000

750.

000

750.

000

750.

000

3.

000.

000

Ukup

no

23.6

50.0

00

Stra

tešk

i cilj

2: I

zgra

diti

infra

stru

ktur

u za

pob

oljša

nje k

valit

ete ž

ivot

a sta

novn

ika

Prior

itet:

2.1.

Raz

viti k

valit

etnu

kom

unaln

u inf

rastr

uktu

ru

(do s

tepe

na pr

ihva

tljivo

sti za

evro

pske

stan

dard

e)7.

857.

142,

97.

940.

476,

27.

940.

476,

27.

940.

476,

27.

940.

476,

27.

940.

476,

27.

940.

476,

255

.500

.000

Prior

itet:

2.2.

Raz

viti s

aobr

aćajn

u inf

rastr

uktu

ru6.

428.

571,

56.

428.

571,

56.

428.

571,

56.

428.

571,

56.

428.

571,

56.

428.

571,

56.

428.

571,

545

.000

.000

Prior

itet:

2.3.

Raz

viti i

jačat

i prim

jenu e

nerg

etsk

e efik

as-

nosti

(jav

ni i p

rivat

ni se

ktor

, te g

rađa

nstv

o) i k

orišt

enje

obno

vljivi

h izv

ora e

nerg

ije4.

571.

374,

904.

571.

374,

904.

571.

374,

904.

571.

374,

904.

571.

374,

904.

571.

374,

904.

571.

374,

9016

.000

.000

Ukup

no

116.

500.

000

Stra

tešk

i cilj

3: U

napr

ijedi

ti za

štitu

oko

liša i

oču

vanj

e prir

ode

Prior

itet:

3.1.

Prat

iti i e

fikas

no pr

ovod

iti za

kono

davs

tvo u

sk

ladu s

EU le

gisla

tivom

za od

rživo

koriš

tenj

e res

ursa

33.3

33,3

33.3

33,3

33.3

33,3

100.

000

Prior

itet:

3.2.

Osig

urat

i efik

asne

instr

umen

te im

plem

ent-

acije

mjer

a zaš

tite o

koliš

a i oč

uvan

ja pr

irode

115.

833,

311

5.83

3,3

115.

833,

362

.500

410.

000

Prior

itet:

3.3.

Raz

viti lj

udsk

e res

urse

za za

štitu

okol

iša i

očuv

anje

priro

de16

.666

,716

.666

,716

.666

,750

.000

Prior

itet:

3.4.

Osig

urat

i uklj

učen

ost j

avno

sti u

aktiv

nosti

za

štite

okol

iša i o

čuva

nja p

rirod

e25

.000

25.0

0050

.000

Ukup

no

610.

000


Stra

tešk

i cilj

4: r

azvi

jati

ljuds

ke re

surs

e i u

napr

ijedi

ti tr

žište

rada

Prior

itet:

4.1.

Raz

vijat

i sist

em za

pove

zivan

je i

uskla

điva

nje p

onud

e i po

tražn

je16

.666

6,6

16.6

666,

616

.666

6,6

100.

000

100.

000

100.

000

100.

000

900.

000

Prior

itet:

4.2.

Raz

viti p

rogr

ame p

rekv

alifik

acije

100.

000

100.

000

100.

000

100.

000

100.

000

100.

000

100.

000

700.

000

Prior

itet:

4.3.

Ojač

ati i

razv

ijati

cjelož

ivotn

o uče

nje

100.

000

100.

000

100.

000

100.

000

400.

000

Prior

itet:

4.4.

Pobo

ljšat

i rad

služ

bi za

zapo

šljav

anje

161.

428,

616

1.42

8,6

161.

428,

661

.428

,661

.428

,661

.428

,661

.428

,673

0.00

0

Prior

itet:

4.5.

Potic

ati z

apoš

ljava

nje v

isoko

obra

zova

nog

kadr

a u pr

ivred

i i po

veća

nje m

obiln

osti

kadr

ova i

zmeđ

u pr

ivred

e i is

traživ

ačko

-obr

azov

nih i

nstit

ucija

42.8

57,2

42.8

57,2

42.8

57,2

42.8

57,2

42.8

57,2

42.8

57,2

42.8

57,2

300.

000

Prior

itet:

4.6.

Usp

osta

viti i

jačat

i pro

vođe

nje s

istem

a vre

d-no

vanj

a kva

litet

nih o

braz

ovni

h pro

gram

a10

0.00

010

0.00

010

0.00

010

0.00

010

0.00

010

0.00

010

0.00

070

0.00

0

Ukup

no

3.73

0.00

0

Stra

tešk

i cilj

5: o

sigur

ati v

isok n

ivo

socij

alne

sigu

rnos

ti i z

aštit

e

Prior

itet:

5.1.

Una

prije

diti

socij

alnu z

aštit

u50

4.76

1,9

504.

761,

950

4.76

1,9

421.

428,

642

1.42

8,6

421.

428,

642

1.42

8,6

3.20

0.00

0

Prior

itet:

5.2.

Jača

ti ka

pacit

ete i

nstit

ucija

za so

cijaln

u i

zdra

vstv

enu z

aštit

u2.

897.

143,

02.

897.

143,

02.

897.

143,

02.

857.

143,

02.

857.

143,

02.

857.

143,

02.

857.

143,

010

.060

.000

Prior

itet:

5.3.

Potic

ati i

razv

ijati

spor

tske a

ktivn

osti

142.

857,

214

2.85

7,2

142.

857,

214

2.85

7,2

142.

857,

214

2.85

7,2

142.

857,

21.

000.

000

Prior

itet:

5.4.

Oču

vati

i odr

živo k

orist

iti ku

lturn

o i pr

irod-

no na

slijeđ

e82

8.57

1,5

828.

571,

582

8.57

1,5

828.

571,

582

8.57

1,5

828.

571,

582

8.57

1,5

5.70

0.00

0

Prior

itet:

5.5.

Prip

rem

iti i p

rove

sti cj

eloku

pnu r

efor

mu

obra

zovn

og si

stem

a2.

028.

571,

52.

028.

571,

52.

028.

571,

52.

028.

571,

52.

028.

571,

52.

028.

571,

52.

028.

571,

514

.200

.000

Prior

itet:

5.6.

Potic

ati s

olid

arno

st, dr

uštv

enu i

mor

alnu

odgo

vorn

ost g

rađa

na za

javn

o odb

or25

.714

,325

.714

,325

.714

,325

.714

,325

.714

,325

.714

,325

.714

,318

0.00

0

Ukup

no

34.3

40.0

00

Stra

tešk

i cilj

6: U

napr

jeđe

nje u

prav

ljanj

a raz

voje

m

Prior

itet:

6.1.

Una

prjeđ

enje

znan

ja i v

ještin

a za u

prav

l-jan

je ra

zvoje

m17

6.19

0,5

176.

190,

517

6.19

0,5

142.

857,

214

2.85

7,2

142.

857,

214

2.85

7,2

1.10

0.00

0

Ukup

no

1.10

0.00

0

Prior

itet

2014

2015

2016

2017

2018

2019

2020

Finan

cijsk

i ok

vir


InStItUCIonalnI I organIzaCIjSkI okvIr za provoĐenje Mjera I praĆenje provoĐenja Mjera

Koordinacija izrade, provođenje i praćenje provođenja Strategije razvoja USK

Koordinator pripreme i provedbe Strategije razvoja USK je Razvojna agencija USK. RAUSK će pritom sarađivati sa svim relevantnim akterima - Vladom USK, ministarstvima, općinama u USK i nevladinim sektorom, te Vladom FBiH i njezinim tijelima.

Osnovni zakonodavni okvir, koji omogućava djelovanje RAUSK kao koordinacijskog tijela za planiranje i upravljanje razvojem USK su: Zakon o strateškom planiranju FBiH (u pripremi), Uredba o uspostavi koordinacionog mehanizma za upravljanje i koordinaciju sredstava za razvoj u FBiH, Zakon o Vladi USK, Odluka o osnivanju RAUSK i Odluka o pokretanju procesa izrade strateškog plana razvoja USK za period 2014 – 2020.

Osnovni poslovi koje će obavljati RAUSK vezani uz planiranje i provođenje razvojnih aktivnosti su:

• koordinacija u procesu pripreme/ažuriranja/implementacije strategije razvoja USK; • koordinaciju procesa monitoringa, evaluacije i izvještavanja o realizaciji strategije razvoja kantona

u skladu sa utvrđenim sistemom indikatora i vođenje javno dostupne baze podataka za praćenje implementacije strateških dokumenata kantona;

• učešće u izradi sektorskih strategija kantona, strategija razvoja jedinica lokalne samouprave u sastavu kantona i Strategije razvoja Federacije BIH;

• koordinacija poslova u procesu identifikacije, formulacije i utvrđivanja prioritetnih programa i pro-jekata u kantonu na osnovu metodologije koju utvrdi Ministarstvo financija FBIH; koordinacija razrade i implementacije projekata identificiranih u strategiji razvoja kantona u saradnji sa nadlež-nim kantonalnim ministarstvima, susjednim kantonima i jedinicama lokalne samouprave u sastavu kantona, a koji doprinose realizaciji razvojnih prioriteta;

• korištenje elektronskih IP obrazaca i on-line pristup aplikaciji PIMIS (sistem za upravljanje, pripremu i izradu programa javnih investicija);

• dostavljanje prioritetnih programa i projekata za DCU (jedinica za upravljanje i koordinaciju u MFFBiH) u cilju pripreme federalnog programa javnih investicija;

• osiguravanje usklađenosti budžetskog planiranja i programa javnih investicija sa razvojnim priori-tetima definisanim u usvojenim strateškim dokumentima;

• suradnja sa organizacionim jedinicama uspostavljenim u federalnim, kantonalnim ministarstvima i općinama;

• poslove iz oblasti planiranja i upravljanja razvojem u procesu evropskih integracija; • izvještavanje javnosti u procesima planiranja, programiranja i implementacije, monitoringa, evalu-

acije i izvještavanja.


Praćenje provođenja Strategije

Praćenje provođenja Strategije razvoja USK i izvještavanje Vlade USK, Skupštine USK i šire javnosti o ostvarenim rezultatima bitni su dio poslovanja RAUSK. Pratiti će se projekti pripremljeni za financiranje i oni koji su u fazi provođenja. Izvještavanje o rezultatima biti će periodično – svakih 6 mjeseci. Uz broj aktivnih projekata i financijske iznose, pratiti će se i ostvarivanje pojedinih strategijom predviđenih mjera prema predviđenim rezultatima, kao i njihov razvojni efekt kroz indikatore navedene u tablici u nastavku.


Tabe

la 4

. Rez

ulta

ti i i

ndik

ator

i

Mjer

aRe

zulta

tIn

dika

tori

Stra

tešk

i cilj

: 1. r

azvi

ti ko

nkur

entn

u pr

ivre

du i d

ostić

i niv

o pr

osje

ka ek

onom

skog

razv

oja f

biH

Prior

itet:

1.1.

Kreir

ati e

fikas

an si

stem

potic

aja za

razv

oj po

duze

tništ

va

1.1.

1. R

azvo

j pod

uzet

ničk

e inf

rastr

uktu

re•

Razv

ijena

podu

zetn

ička

infra

struk

tura

•

Broj

i vrst

e pro

gram

a pot

porn

ih in

stitu

cija

•Br

oj i v

rste p

oduz

etni

ka ko

risni

ka po

tpor

nih i

nstit

ucija

•

Broj

novo

zapo

sleni

h kod

podu

zetn

ika

•Br

oj pr

ogra

ma r

azvo

ja po

slovn

ih zo

na (p

oseb

no na

pušte

nih v

ojnih

objek

ta i o

bjek

ata p

ropa

lih po

duze

ća)

•Br

oj i v

rsta p

oduz

eća u

poslo

vnim

zona

ma

•Br

oj no

voza

posle

nih u

poslo

vnim

zona

ma

1.1.

2. Po

boljš

ati fi

nanc

ijsko

okru

ženj

e za

podu

zetn

ike•

Uved

ene m

jere z

a pob

oljša

nje

finan

ciran

ja po

duze

tnika

, in

form

irani

podu

zetn

ici

i usp

osta

vljen

siste

m za

pr

aćen

je ef

ekat

a pot

icaja

•Po

veća

nje k

onku

rent

nosti

i izv

oza n

a osn

ovu k

orišt

enja

potic

ajnih

mjer

a

•Vr

ste, iz

nosi

i nam

jena k

orišt

enih

potic

aja•

Broj

novo

zapo

sleni

h kod

podu

zetn

ika ko

ji su k

orist

ili po

tpor

e•

Broj

info

rmira

nih i

ospo

sobl

jenih

podu

zetn

ika za

koriš

tenj

e EU

fond

ova i

drug

ih iz

vora

i bro

j prip

rem

ljeni

h pro

jekta

Prior

itet:

1.2.

Raz

viti p

oljop

rivre

du na

tržiš

nim

osno

vam

a

1.2.

1. U

redi

ti sis

tem

koriš

tenj

a i ev

iden

cije

zem

ljišta

•Ur

eđen

e zem

ljišn

e knj

ige i

re

gista

r drža

vnog

zem

ljišta

za

poljo

privr

edu i

drug

e ek

onom

ske a

ktivn

osti.

•%

uređ

enih

zem

ljišn

ih kn

jiga i

uskla

đeni

h s ka

tastr

om•

Izrađ

en re

gista

r pol

jopriv

redn

og ze

mlji

šta•

Broj

riješ

enih

imov

insk

o-pr

avni

h odn

osa

•Br

oj no

vih po

ljopr

ivred

nih p

roizv

ođač

a i ko

ličin

a pol

jopriv

redn

e pro

izvod

nje

•Br

oj i iz

nos n

ovih

inve

sticij

a

1.2.

2. Po

ticat

i pov

ećan

je pr

oduk

tivno

sti

poljo

privr

edne

proiz

vodn

je i p

rera

điva

čkih

ka

pacit

eta

•Po

veća

n bro

j pro

izvođ

ača i

po

rast

ekol

oške

i int

egrir

ane

proiz

vodn

je •

Pobo

ljšan

mar

ketin

g i

uved

eni b

rend

ovi p

roizv

oda

•Br

oj in

form

irani

h i ed

ucira

nih p

oljop

rivre

dnika

•Br

oj ko

risni

ka fi

nanc

ijske

i stru

čne p

oljop

rivre

dne s

lužb

e •

Količ

ina p

roizv

oda p

oseb

no no

vih pr

oizvo

da•

Broj

proiz

vođa

ča i p

rera

điva

ča, p

oseb

no ek

ološ

kih pr

oizvo

da•

Broj

novo

zapo

sleni

h (po

sebn

o mlad

ih)

•Br

oj br

endo

va po

ljopr

ivred

no-p

rehr

ambe

nih p

roizv

oda

1.2.

3. Vr

edno

vati

i pob

oljša

ti sis

tem

dodj

ele

poljo

privr

edni

h sub

venc

ija po

ljopr

ivred

nim

pr

oizvo

đačim

a

•No

vi sis

tem

subv

encij

a u

poljo

privr

edi z

asno

van n

a ra

ciona

lnos

ti, efi

kasn

osti,

ef

ektiv

nosti

i odr

živos

ti

•Oc

jene e

fikas

nosti

subv

encij

a u po

ljopr

ivred

i i do

prin

osa r

azvo

ju po

ljopr

ivred

e •

Defin

irani

novi

siste

m su

bven

cija s

proc

jenom

dopr

inos

a pov

ećan

ja pr

oduk

tivno

sti i k

onku

rent

nosti

proiz

vodn

je •

Prov

eden

novi

siste

m su

bven

cija i

ocjen

a usp

ješno

sti

•Kv

antit

ativn

e pro

mjen

e u po

ljopr

ivred

noj p

roizv

odnj

i i pr

omjen

e u pr

oduk

tivno

sti i z

apos

lenos

ti


1.2.

4. Po

ticat

i udr

uživa

nje p

oljop

rivre

dnih

pr

oizvo

đača

i pre

rađi

vača

•Po

kren

uta n

ova u

druž

enja

i usp

ješna

proiz

vodn

a i r

azvo

jna p

ovez

anos

t po

ljopr

ivred

nih p

roizv

ođač

a i

prer

ađiva

ča

•Br

oj in

form

irani

h i ed

ucira

nih p

oljop

rivre

dnih

proiz

vođa

ča i p

rera

điva

ča

•Br

oj os

poso

bljen

ih vo

dite

lja i m

enad

žera

za po

slova

nje u

druž

enja

•Br

oj i v

rsta n

ovih

udru

ženj

a (za

drug

e, ko

mor

e, sa

vezi,

klas

teri

itd.)

•Br

oj čla

nova

udru

ženj

a •

Broj

proje

kta p

okre

nutih

i ostv

aren

ih od

udru

ženj

a i do

prin

os po

veća

nju p

oljop

rivre

dne p

roizv

odnj

e i pr

erad

i

Prior

itet:

1.3.

Raz

viti t

urist

ičku i

nfra

struk

turu

1.3.

1. Po

ticat

i jača

nje l

juds

kih re

sursa

i izg

radn

ju

infra

struk

ture

za ra

zvoj

turiz

ma

•Ob

razo

vani

i osp

osob

ljeni

ra

dnici

u tu

rizm

u i kv

alite

tna

turis

tička

infra

struk

tura

kao

osno

va za

razv

oj tu

rizm

a

•Br

oj tu

rista

i ostv

aren

ih no

ćenj

a•

Broj

novo

zapo

sleni

h u tu

rizm

u •

Broj

educ

irani

h i os

poso

bljen

ih ra

dnika

u tu

rizm

u•

Broji

vrsta

i kap

acite

ti no

vih sm

ješta

jnih

kapa

citet

a•

Vrste

i kap

acite

ti izg

rađe

ne tu

ristič

ke in

frastr

uktu

re (k

m st

aza-

pješ

ačkih

bicik

listič

kih, p

lanin

arsk

ih, b

roj v

idiko

vaca

i d

r.)

1.3.

2. Pr

omoc

ija tu

rizm

a USK

kao t

urist

ičke

desti

nacij

e, re

gion

alno i

prek

ogra

ničn

o pov

eziva

nje

•Pr

isutn

ost i

prep

ozna

tljivo

st US

K kao

turis

tičke

de

stina

cije b

rend

iranj

e tu

ristič

ke de

stina

cije U

SK,

prek

ogra

ničn

a pov

ezan

ost

i viša

kvali

teta

turis

tičkih

pr

oizvo

da i u

sluga

•Br

oj um

reže

nih a

kter

a u tu

rizm

u (ho

telij

erstv

o, ug

ostit

eljstv

o, pr

oizvo

dnja

hran

e i pi

ća, u

sluge

u sp

ortu

, kul

turi

i dr

.) za

razv

oj tu

ristič

ke de

stina

cije U

SK•

Broj

inte

grira

nih z

ajedn

ičkih

prog

ram

a za r

azvo

j tur

ističk

e des

tinac

ije U

SK

•Br

oj tu

rista

i stru

ktur

a njih

ove p

otro

šnje

•Br

oj pr

ogra

ma p

reko

gran

ične s

arad

nje

Prior

itet:

1.4.

Sman

jiti s

ivu ek

onom

iju

1.4.

1. Su

zbija

ti siv

u eko

nom

iju i j

ačat

i an

tikor

upcij

ske m

jere

•Sm

anjen

je uč

ešća

sive

ek

onom

ije•

Pove

ćan b

roj r

egist

riran

ih po

duze

ća za

10%

•Po

veća

n bro

j zap

oslen

ih za

5 %

•Sm

anjen

je br

oja ne

zapo

sleni

h za 5

%•

Svije

st gr

ađan

a pov

ećan

a za 1

0%

Prior

itet:

1.5.

Raz

viti in

dustr

ije s

većo

m do

dano

m vr

ijedn

osti

zasn

ovan

e na t

ehno

lošk

om ra

zvoju

i ino

vacij

ama

1.5.

1. Po

veza

ti in

dustr

iju sa

istra

živač

kim ce

ntrim

a•

Dobi

ven p

roizv

od vi

soke

kv

alite

te za

snov

an na

te

hnol

oško

m ra

zvoju

i in

ovac

ijam

a

•Ob

rtničk

a kom

ora U

SK i P

rivre

dna k

omor

a USK

, pos

loda

vci, n

aučn

e i ob

razo

vne i

nstit

ucije

(Maš

insk

i i Bi

oteh

ničk

i fa

kulte

t, Ek

onom

ski f

akul

tet)

1.5.

2. St

vorit

i i ra

zvija

ti ul

agač

ku kl

imu

•St

vore

na po

zitiva

n ulag

ačka

kli

ma u

USK

i prip

rem

ljena

po

nuda

ulag

ačkih

proje

kata

•Izr

ađen

a ana

liza m

oguć

nosti

ulag

anja

u priv

redu

USK

•Pr

ipre

mlje

na po

nudb

ena d

okum

enta

cija z

a inv

estit

ore

•Br

oj no

vih ul

agan

ja u U

SK•

Broj

novih

zapo

sleni

h oso

ba

Mjer

aRe

zulta

tIn

dika

tori


Prior

itet:

1.6.

Pobo

ljšat

i upr

avlja

nje p

rivre

dnim

razv

ojem

1.6.

1. O

konč

ati p

rivat

izacij

u•

Okon

čana

priva

tizac

ija i

aktiv

irana

privr

edna

druš

tva

uz po

moć

sred

stava

od

priva

tizac

ije

•Br

oj ak

tivira

nih d

ruštv

a uz p

omoć

sred

stava

od pr

ivatiz

acije

•Br

oj za

vrše

nih s

teča

ja i p

oduz

eća s

nasta

vkom

obav

ljanj

a priv

redn

e djel

atno

sti•

Broj

radn

ika sa

riješ

enim

stat

usom

•Br

oj no

voot

vore

nih p

oduz

eća

•Br

oj no

voza

posle

nih r

adni

ka

Stra

tešk

i cilj

2: I

zgra

diti

infra

stru

ktur

u za

pob

oljša

nje k

valit

ete ž

ivot

a sta

novn

ika

Prior

itet:

2.1.

Raz

viti k

valit

etnu

kom

unaln

u inf

rastr

uktu

ru (d

o stu

pnja

prih

vatlj

ivosti

za eu

rops

ke st

anda

rde)

2.1.

1. U

napr

ijedi

ti sis

tem

upra

vljan

ja ko

mun

alnom

in

frastr

uktu

rom

•

Uskla

đeni

razv

oj ko

mun

alnih

dj

elatn

osti

na za

dovo

ljstv

o ko

risni

ka

•Us

vojen

a stra

tegi

ja ko

mun

alnih

djela

tnos

ti•

Broj

proje

kata

u ba

zi pr

ojeka

ta•

Broj

prov

eden

ih pr

ojeka

ta

2.1.

2. Iz

grad

iti i u

napr

ijedi

ti sis

tem

vo

dosn

abdi

jevan

ja, od

vodn

je i p

ročiš

ćava

nja

otpa

dnih

voda

•Uv

eden

a kon

trola

kvali

tete

vo

de iz

loka

lnih

vodo

voda

•Re

kons

truira

ni po

stojeć

i vo

dovo

dni s

istem

•Pr

ošire

na vo

dovo

dna m

reža

i po

prav

ljeno

stan

je po

stojeć

e•

Zašti

ta po

dzem

nih i

po

vršin

skih

voda

i pov

ećan

je kv

alite

te ži

vota

stan

ovni

ka

USK

•%

pokr

iveno

sti st

anov

ništv

a USK

snab

djev

enije

m vo

dom

•Du

žina n

ovoiz

građ

ene m

reže

vodo

snab

dijev

anja

•Br

oj no

voizg

rađe

nih g

rađe

vina v

odos

nabd

ijeva

nja u

siste

mu

•Du

ljina

reko

nstru

irane

vodo

vodn

e mre

že

•Br

oj pr

oved

enih

anali

za kv

alite

te vo

de•

Broj

izgra

đeni

h sist

ema j

avne

odvo

dnje

•Du

žina s

istem

a jav

ne od

vodn

je

2.1.

3. U

napr

ijedi

ti sis

tem

upra

vljan

ja ot

pado

m•

Osig

uran

i plan

ski d

okum

enti

za un

apre

điva

nje s

istem

a up

ravlj

anja

otpa

dom

, re

alizir

ano r

egion

alno

odlag

alište

.

•Ko

ličin

a otp

ada k

oji se

koji s

e dep

onira

na de

poni

ji•

Pokr

iveno

st US

K org

anizi

rani

m pr

ikupl

janjem

otpa

da•

Dovr

šen p

lan up

ravlj

anja

otpa

dom

USK

•Izr

ađen

i plan

ovi u

prav

ljanj

a otp

adom

na no

vu op

ćina

•Izg

rađe

n Reg

ionaln

i cen

tar z

a upr

avlja

nje o

tpad

om•

Broj

sani

rani

h divl

jih /

nesa

nita

rnih

odlag

ališta

•Br

oj in

form

acijs

kih ka

mpa

nja i

eduk

acija

za gr

ađan

e

Prior

itet:

2.2.

Raz

viti s

aobr

aćajn

u inf

rastr

uktu

ru

2.2.

1. Po

boljš

ati p

ovez

anos

t sa d

ržavn

im,

kant

onaln

im en

titet

skim

cent

rima

•Os

igur

ana b

rza sa

obra

ćajn

a ve

za U

SK sa

Sara

jevom

, ko

ridor

om V

C i uv

eziva

nje u

cje

loku

pnim

saob

raća

jnim

sis

tem

om B

iH

•Do

neše

ni st

rate

ški d

okum

enti

•Ur

eđen

a pro

jektn

a dok

umen

tacij

a•

Osig

uran

dio s

reds

tava

za po

četa

k rea

lizac

ije pr

ojeka

ta•

Dužin

a izg

rađe

ne di

onice

ceste

Mjer

aRe

zulta

tIn

dika

tori


2.2.

2. Iz

grad

nja i

održa

vanj

e put

ne in

frastr

uktu

re•

Mod

erni

zacij

a sao

brać

aja,

pobo

ljšan

je sig

urno

sti

odvij

anja

saob

raća

ja,

pobo

ljšan

je tra

nspo

rtnih

ve

za un

utar

kant

ona,

razv

oj pr

ivred

e.

•Do

nese

ni st

rate

ški d

okum

enti

•Us

vojen

a pro

jektn

a i os

tala

doku

men

tacij

a•

Osig

uran

a fina

ncijs

ka sr

edstv

a•

Dužin

a rek

onstr

uira

nih c

esta

•Br

oj pr

omet

nih n

esre

ća

2.2.

3. Iz

grad

nja i

održa

vanj

e želj

ezni

čke

infra

struk

ture

•Po

veća

nje i

pojef

tinjen

je tra

nspo

rta lju

di, r

oba i

drug

ih

doba

ra•

Sman

jenje

preo

pter

ećen

ja ce

stovn

e inf

rastr

uktu

re

•Izn

os os

igur

anih

sred

stava

•Br

oj izg

rađe

nih (

u rat

u dev

astir

anih

) obj

ekat

a•

Dužin

a dion

ica ko

je se

mog

u pus

titi u

prom

et•

Broj

putn

ika

•Ve

ličin

a ter

etno

g pro

met

a

2.2.

4.Ob

nova

i izg

radn

ja in

frastr

uktu

re za

spor

tsko-

rekr

eacij

ski z

račn

i sao

brać

aj u f

unkc

iji tu

rizm

a•

Posto

jeća i

nfra

struk

tura

za

zračn

i sao

brać

aj u f

unkc

iji i r

azvij

eni n

ovi k

orisn

ički

sadr

žaji

•Pr

ipre

mlje

na an

aliza

stan

ja in

frastr

uktu

re i a

naliz

a pot

reba

USK

•Pr

ipre

mlje

na pr

ojekt

na do

kum

enta

cija

•Pr

ikupl

jena fi

nanc

ijska

sred

stva z

a rea

lizac

iju pr

ojekt

a•

Pora

st br

oja uč

esni

ka u

zračn

om sa

obra

ćaju

(spo

rtsko

-rekr

eacij

ske i

osta

le na

mjen

e)

Prior

itet:

2.3.

Raz

viti i

jačat

i prim

jenu e

nerg

etsk

e efik

asno

sti (j

avni

i priv

atni

sekt

or, t

e gra

đans

tvo)

i kor

išten

je ob

novlj

ivih i

zvor

a ene

rgije

2.3.

1. U

spos

tavit

i sist

em pr

imjen

e mjer

a en

erge

tske e

fikas

nosti

•

Uved

ene m

jere e

nerg

etsk

e efi

kasn

osti

i pov

ećan

je en

erge

tske e

fikas

nosti

u jav

nom

i priv

atno

m se

ktor

u.

•Sm

anjen

je po

trošn

je kla

sični

h izv

ora e

nerg

ije

•Br

oj pr

iorite

tnih

proje

kata

koji s

u im

plem

entir

ani

•Br

oj ob

jekat

a u ja

vnom

sekt

oru k

oji su

uspo

stavil

i sist

em za

prać

enje

ener

getsk

e efik

asno

sti (E

MIS)

•Br

oj ed

ucira

nih s

tručn

jaka

•Br

oj in

form

irani

h sta

novn

ika

2.3.

2. U

napr

ijedi

ti ko

rište

nje o

bnov

ljivih

izvo

ra

ener

gije

•Po

veća

nje p

otro

šnje

ener

gije

iz ob

novlj

ivih i

zvor

a. •

Udio

obno

vljivi

h izv

ora e

nerg

iji u u

kupn

oj po

trošn

ji•

Količ

ina e

nerg

ije iz

obno

vljivi

h izv

ora

•Em

isije

CO2

Stra

tešk

i cilj

3: U

napr

ijedi

ti za

štitu

oko

liša i

oču

vanj

e prir

ode

Prior

itet:

3.1.

Prat

iti i e

fikas

no pr

ovod

iti za

kono

davs

tvo u

sklad

u s EU

legi

slativ

om za

održi

vo ko

rište

nje r

esur

sa

3.1.

1. U

sklad

iti za

kono

davn

i, plan

ski i

insti

tucio

naln

i okv

ir za

zašti

tu ok

oliša

i oču

vanj

e pr

irode

•Os

igur

ani t

emelj

e za

prov

ođen

je m

jera z

aštit

e ok

oliša

i prir

ode

•Br

oj po

dzak

onsk

ih ak

ata

•Do

neše

na st

rate

gija

zašti

te ok

oliša

i prir

ode

•Do

neše

n pro

storn

i plan

USK

•Os

nova

n Cen

tar z

a oko

liš i e

nerg

etsk

u učin

kovit

ost

•Po

veća

nje s

tepe

na im

plem

enta

cije z

akon

a (pe

riodi

čno)

•Po

veća

na efi

kasn

ost a

ktivn

osti

u sek

toru

zašti

te ok

oliša

Mjer

aRe

zulta

tIn

dika

tori


Prior

itet:

3.2.

Osig

urat

i efik

asne

instr

umen

te im

plem

enta

cije m

jera z

aštit

e oko

liša i

očuv

anja

priro

de

3.2.

1.Us

posta

viti in

form

acijs

ki sis

tem

za pr

aćen

je sta

nja o

koliš

a (vo

da, z

rak,

buka

, otp

ad, z

emlji

šte,

biol

oška

razn

ovrsn

ost)

•Fo

rmira

n inf

orm

acijs

ki sis

tem

o o

koliš

u•

Broj

tijela

uklju

čeni

h u pr

ikupl

janje

info

rmac

ija o

okol

išu•

Naba

vljen

a opr

ema z

a prik

uplja

nje i

nfor

mac

ija

•Br

oj ob

avlje

nih m

onito

ringa

•Br

oj up

ita/o

dgov

ora z

a inf

orm

acije

3.2.

2.Pr

ipre

miti

proje

kte z

aštit

e oko

liša i

očuv

anja

priro

de za

fina

ncira

nje i

z dom

aćih

i međ

unar

odni

h izv

ora

•Us

posta

vljen

a baz

a pod

atak

a i s

tavlj

ena z

ainte

resir

anim

str

anam

a na r

aspo

lagan

je

•Br

oj pr

ojeka

ta•

Broj

proje

kata

koji s

u im

plem

entir

ani

•Br

oj ka

drov

a edu

ciran

ih za

rad n

a međ

unar

odni

m pr

ojekt

ima

•Br

oj pr

ojeka

ta na

web

stra

nici

Prior

itet:

3.3.

Raz

viti lj

udsk

e res

urse

za za

štitu

okol

iša i o

čuva

nje p

rirod

e

3.3.

1. O

spos

obiti

ljuds

ke re

surse

za st

rate

ško

plan

iranj

e u po

druč

ju za

štite

okol

iša i p

rirod

e•

Posto

janje

dovo

ljnog

broja

os

poso

bljen

ih za

prip

rem

u i

prov

edbu

proje

kata

u ob

lasti

okol

iša i u

ključ

enje

istih

u te

pr

oces

e i ak

tivno

sti

•De

finira

ne ci

ljne g

rupe

•Ut

vrđe

no ko

jom m

etod

om će

se ob

uka p

rovo

diti

•Pr

oved

ena p

roce

dura

izbo

ra ak

tera

eduk

acija

•Pr

oved

ena e

duka

cija u

zada

nom

vrem

ensk

om ok

viru (

broj

eduk

acija

)•

Obra

zovn

e ins

tituc

ije uk

ljuče

ne u

proc

edur

u

Prior

itet:

3.4.

Osig

urat

i uklj

učen

ost j

avno

sti u

aktiv

nosti

zašti

te ok

oliša

i oču

vanj

a prir

ode

3.4.

1. In

form

irati,

educ

irati

građ

ane,

privr

edni

ke i

služb

enike

o zn

ačaju

očuv

anja

okol

iša i p

rirod

e •

Uspo

stavlj

en si

stem

in

form

iranj

a i ed

ukac

ije

građ

ana,

privr

edni

ka,

služb

enika

na ni

vou k

anto

na i

zapo

čela

eduk

acija

i ostv

aren

ko

ntin

uite

t u in

form

iranj

u

•Iza

bran

met

oda i

nfor

mira

nja i

educ

iranj

a•

Usvo

jene p

roce

dure

i pos

tupc

i•

Info

rmira

ni ak

teri,

stvo

rene

obav

eze i

utvr

đen v

rem

ensk

i okv

ir•

Obez

bijeđ

eni t

ehni

čki u

slovi

i ljud

ski k

apac

iteti

3.5.

Raz

viti k

valit

etnu

kom

unaln

u inf

rastr

uktu

ru

upra

vljan

ja ot

pado

m do

nivo

a prih

vatlj

ivosti

za

evro

pske

stan

dard

e

•Us

posta

vljen

efika

san s

istem

zb

rinjav

anja

otpa

da ko

ji ga

rant

uje p

otpu

nu za

štitu

ok

oliša

i raz

voj U

SK na

pr

incip

ima o

drživ

og ra

zvoja

•Ko

ličin

a otp

ada k

oji se

koji s

e odl

aže n

a dep

oniji

•Po

krive

nost

USK o

rgan

izira

nim

priku

pljan

jem ot

pada

•Do

vrše

n plan

upra

vljan

ja ot

pado

m U

SK•

Izrađ

eni p

lanov

i upr

avlja

nja o

tpad

om na

nivo

u opć

ina

•Izg

rađe

n Reg

ionaln

i cen

tar z

a upr

avlja

nje o

tpad

om•

Broj

sani

rani

h divl

jih /

nesa

nita

rnih

odlag

ališta

•Br

oj no

vih re

ciklaž

nih d

voriš

ta i e

ko-o

toka

•Br

oj i v

rsta n

abav

ljene

tehn

ičke o

prem

ljeno

sti JK

P-a

•Br

oj in

form

acijs

kih ka

mpa

nja i

eduk

acija

za gr

ađan

e

Mjer

aRe

zulta

tIn

dika

tori


3.6.

Raz

viti k

valit

etnu

n inf

rastr

uktu

ru

vodo

snab

djev

anja,

odvo

dnje

i pre

čišća

vanj

a ot

padn

ih vo

da do

nivo

a prih

vatlj

ivosti

za ev

rops

ke

stand

arde

•Us

posta

vljen

efika

san s

istem

pr

užan

ja ko

mun

alnih

uslu

ga

građ

anim

a koji

gara

ntuj

e po

tpun

u zaš

titu o

koliš

a i

razv

oj US

K na p

rincip

ima

održi

vog r

azvo

ja•

Uved

ena k

ontro

la kv

alite

te

vode

iz lo

kaln

ih vo

dovo

da

•Re

kons

truira

ni po

stojeć

i vo

dovo

dni s

istem

•Pr

ošire

na vo

dovo

dna m

reža

i sa

nira

no po

stojeć

e sta

nje

•Za

štita

podz

emni

h i

povr

šinsk

ih vo

da i p

oveć

anje

kvali

tete

živo

ta st

anov

nika

US

K

•Br

oj do

nese

nih p

ojedi

načn

ih pl

anov

a za p

ojedi

ne sa

stavn

ice ko

mun

alnih

djela

tnos

ti i o

tpad

a•

Broj

obol

jenja

prou

zroko

vani

h koji

uzro

k im

aju u

zaga

đeno

m ok

olišu

•%

pokr

iveno

sti st

anov

ništv

a USK

vodo

opsk

rbni

m si

stem

om•

Dužin

a nov

oizgr

ađen

e mre

že vo

dosn

abdi

jevan

ja•

Broj

novo

izgra

đeni

h gra

đevin

a vod

osna

bdije

vanj

a u si

stem

u•

Dužin

a rek

onstr

uira

ne vo

dovo

dne m

reže

•

Broj

prov

eden

ih an

aliza

kvali

tete

vode

•Br

oj izg

rađe

nih s

istem

a jav

ne od

vodn

je•

Dužin

a sist

ema j

avne

odvo

dnje

Stra

tešk

i cilj

4: r

azvi

jati

ljuds

ke re

surs

e i u

napr

ijedi

ti tr

žište

rada

Prior

itet:

4.1.

Raz

vijat

i sist

em za

pove

zivan

je i u

sklađ

ivanj

e pon

ude i

potra

žnje

4.1.

1. U

sklad

iti ob

razo

vne p

rogr

ame s

potre

bam

a trž

išta r

ada

•Ra

dna s

naga

obra

zova

na u

sklad

u s po

treba

ma t

ržišta

ra

da

•Br

oj no

vih ob

razo

vnih

prog

ram

a•

Broj

polaz

nika

•Br

oj za

posle

nih p

olaz

nika

prog

ram

a•

Stat

ističk

i pod

aci o

novo

zapo

sleni

ma

4.1.

2. R

azvit

i i pr

ovod

iti pr

ogra

me z

apoš

ljava

nja i

sa

moz

apoš

ljava

nja

•No

vo za

pošlj

avan

je•

Broj

novih

razv

ijeni

h pro

gram

a zap

ošlja

vanj

a•

Broj

prov

eden

ih pr

ogra

ma z

apoš

ljava

nja

Prior

itet:

4.2.

Raz

viti p

rogr

ame p

rekv

alifik

acije

4.2.

1. Kr

eirat

i pro

gram

e pre

kvali

fikac

ije i

dokv

alifik

acije

•Pr

ekva

lificir

ani k

adro

vi za

po

trebe

tržiš

ta ra

da•

Broj

novih

prog

ram

a pre

kvali

fikac

ije•

Broj

polaz

nika

prog

ram

a pre

kvali

fikac

ije•

Broj

zapo

sleni

h pre

kvali

ficira

nih o

soba

•Br

oj pr

užala

ca us

luga

prek

valifi

kacij

e

Prior

itet:

4.3.

Ojač

ati i

razv

ijati

cjelož

ivotn

o uče

nje

4.3.

1. U

napr

ijedi

ti i r

azvij

ati c

jelož

ivotn

o uče

nje

•Ra

zvije

no cj

eloživ

otno

učen

je•

Anke

tiran

je po

sloda

vaca

•Br

oj fo

rmaln

ih i n

efor

maln

ih pr

ogra

ma

•Br

oj os

oba u

ključ

enih

u pr

ogra

me

•Br

oj os

oba i

z mar

gina

lizira

nih g

rupa

uklju

čeni

h u si

stem

Mjer

aRe

zulta

tIn

dika

tori


Prior

itet:

4.4.

Pobo

ljšat

i rad

služ

bi za

zapo

šljav

anje

4.4.

1. Ja

čati

kapa

citet

e slu

žbi z

a zap

ošlja

vanj

e•

Efika

sna s

lužb

a za

zapo

šljav

anje

•Br

oj ed

ukac

ijskih

prog

ram

a za z

apos

lenike

služ

bi za

zapo

šljav

anje

•Po

veća

nja e

fikas

nost

rada

služ

bi m

jeren

ja br

ojem

zapo

sleni

h•

Broj

novih

baza

poda

taka

uspo

redi

vih sa

zem

ljam

a okr

užen

ja

4.4.

2. U

sklad

iti po

ticajn

e pol

itike

sa po

treba

ma

zapo

šljav

anja

•Os

igur

ani d

odat

ni iz

vori

za fi

nanc

iranj

e nov

og

zapo

šljav

anja

•Br

oj po

stojeć

ih po

ticajn

ih pr

ogra

ma u

sklađ

enih

sa po

treba

ma z

apoš

ljava

nja

•Br

oj ko

risni

ka ov

ih pr

ogra

ma k

oji su

se sa

mi z

apos

lili il

i pod

uzet

nici

koji s

u nek

og za

posli

li•

Broj

novo

zapo

sleni

h oso

ba kr

oz us

klađe

ne po

ticajn

e pro

gram

e

Prior

itet:

4.5.

Potic

ati z

apoš

ljava

nje v

isoko

obra

zova

nog k

adra

u pr

ivred

i i po

veća

nje m

obiln

osti

kadr

ova i

zmeđ

u priv

rede

i istr

aživa

čko-

obra

zovn

ih in

stitu

cija

4.5.

1. Po

ticat

i zap

ošlja

vanj

e viso

koob

razo

vani

h ka

drov

a u pr

ivred

i•

Viso

koob

razo

vani

kadr

ovi

zapo

šljav

aju se

u pr

ivred

nim

su

bjek

tima U

SK

•Br

oj vis

okoo

braz

ovan

ih ka

drov

a zap

oslen

ih u

privr

edi U

SK•

Broj

ovih

obra

zovn

ih pr

ogra

ma n

a fak

ulte

tima u

sklađ

enih

sa po

treba

ma p

rivre

de•

Broj

stipe

ndira

nih s

tude

nata

sa os

igur

anim

zapo

slenj

em u

privr

edi

4.5.

2. O

sigur

ati p

oveć

anje

mob

ilnos

ti ka

drov

a izm

eđu p

rivre

de i i

straž

ivačk

o-ob

razo

vnih

in

stitu

cija

•Po

veza

na pr

ivred

a i

istra

živač

ka za

jedni

ca, t

e m

obiln

ost k

adro

va os

igur

ava

siner

gijsk

e učin

ke na

razv

oj US

K

•Br

oj os

tvar

enih

sara

dnji p

rivre

de i f

akul

teta

•Br

oj vis

okoo

braz

ovan

ih dj

elatn

ika iz

privr

ede k

oji se

nasta

vljaju

educ

irati

•Br

oj in

ovac

ija na

stalih

sara

dnjom

nauk

e/ist

raživ

ača i

privr

ede

•Br

oj zn

anstv

enih

radn

ika, k

oji su

nasta

vili k

arije

re u

privr

edi

Prior

itet:

4.6.

Usp

osta

viti i

jačat

i pro

vedb

u sist

ema v

redn

ovan

ja kv

alite

tnih

obra

zovn

ih pr

ogra

ma

4.6.

1. St

aviti

u fu

nkcij

u sist

em vr

edno

vanj

a ob

razo

vnih

prog

ram

a•

Osig

uran

je na

jbol

jih ka

drov

a na

radn

im m

jestim

a•

Broj

certi

ficira

nih a

genc

ija•

Kvali

teta

i uni

ficira

nost

stand

arda

•Br

oj pr

omoc

ijskih

kam

panj

a za v

isoko

stan

dard

izira

ne ob

razo

vne p

rogr

ame

Stra

tešk

i cilj

5: o

sigur

ati v

isok n

ivo

socij

alne

sigu

rnos

ti i z

aštit

e

Prior

itet:

5.1.

Una

prije

diti

socij

alnu z

aštit

u

5.1.

1. O

sigur

ati u

slove

za pr

užan

je so

cijaln

e pom

oći

starim

, izne

mog

lim i s

ocija

lno u

grož

enim

grup

ama

•Po

veća

n bro

j oso

ba ko

jima j

e os

igur

an m

inim

um so

cijaln

e za

štite

i sig

urno

sti

•Br

oj us

klađe

nih z

akon

skih

prop

isa•

Broj

i vrst

a krit

erija

za os

tvar

ivanj

e pra

va•

Broj

održa

nih r

adion

ica•

Broj

osob

a koji

ma j

e osig

uran

min

imum

socij

alne p

omoć

i•

Broj

NVO-

a uklj

učen

u rje

šava

nje p

itanj

a soc

ijaln

e sig

urno

sti

5.1.

2. O

sigur

ati p

omoć

djec

i s te

škoć

ama u

razv

oju•

Prila

gođa

vanj

e odg

ojno-

obra

zovn

ih in

stitu

cija i

pr

ogra

ma d

jeci s

pose

bnim

po

treba

ma

•Br

oj ra

zvije

nih p

rogr

ama

•Br

oj dj

ece u

ključ

enih

u pr

ogra

me

•Br

oj ed

ukac

ija i i

nfor

mat

ivnog

mat

erija

la

Mjer

aRe

zulta

tIn

dika

tori


5.1.

3. O

sigur

ati p

omoć

mar

gina

lizira

nim

grup

ama

druš

tva

•Un

aprje

đenj

e kva

litet

e živo

ta

mar

gina

lizira

nih g

rupa

uk

ljučiv

anjem

u dr

uštv

eni

život

i otk

lanjan

jem sv

ih

oblik

a disk

rimin

acije

•Vr

ste i b

roj p

rojek

ata/

prog

ram

a za u

ključ

ivanj

e mar

gina

lizira

nih s

kupi

na•

Broj

koris

nika

prog

ram

a •

Broj

educ

irani

h jav

nih s

lužb

enika

za ra

d sa m

argi

naln

im gr

upam

a

Prior

itet:

5.2.

Jača

ti ka

pacit

ete i

nstit

ucija

za so

cijaln

u i zd

ravs

tven

u zaš

titu

5.2.

1. O

sigur

ati in

frastr

uktu

rnu p

odršk

u za r

ad

insti

tucij

a za z

drav

stven

u zaš

titu

•Os

igur

ati v

isok s

tepe

n zd

ravs

tven

e zaš

tite

stano

vnika

USK

.

•Br

oj ob

novlj

enih

insti

tucij

a u zd

ravs

tvu u

sklad

u sa p

otre

bam

a sta

novn

ištva

USK

•Br

oj op

rem

ljeni

h ins

tituc

ija u

zdra

vstv

u u sk

ladu s

a pot

reba

ma s

tano

vništ

va U

SK•

Educ

iran m

edici

nski

kada

r•

Broj

certi

fikat

a ene

rget

ske u

činko

vitos

ti

5.2.

2. Ed

ukac

ija ka

dra u

siste

mu s

ocija

lne i

zd

ravs

tven

e zaš

tite

•St

ručn

i i os

poso

bljen

i kad

rovi

koji o

dgov

araju

potre

bam

a•

Broj

prog

ram

a za d

jelat

nike

•Br

oj an

keta

i rez

ulta

ti•

Ekon

omsk

e ušte

de za

poslo

davc

a i pr

užat

elja u

sluga

Prior

itet:

5.3.

Potic

ati i

razv

ijati

spor

tske a

ktivn

osti

5.3.

1. R

azvij

anje

spor

tske k

ultu

re•

Podi

gnut

a svij

est j

avno

sti o

važn

osti

spor

ta ka

o akt

ivnom

ko

rište

nju s

lobo

dnog

vr

emen

a, po

rast

turis

tičke

po

nude

USK

kroz

nove

sp

ortsk

e dog

ađaje

•Br

oj dj

ece i

mlad

ih uk

ljuče

nih u

spor

tske a

ktivn

osti

•Br

oj ak

tivni

h/pr

ofes

ionaln

ih sp

orta

ša•

Broj

starij

ih os

oba u

ključ

enih

u or

gani

ziran

i spo

rt•

Broj

spor

tskih

man

ifesta

cija

5.3.

2. R

azvo

j spo

rtske

infra

struk

ture

•Ob

novlj

eni s

ports

ki te

reni

na

otvo

reno

m u

općin

ama U

SK•

Priku

pljen

a dok

umen

tacij

a o lo

kacij

ama z

a izg

radn

ju•

Priku

pljen

a dok

umen

tacij

a o st

anda

rdim

a, na

činu i

izgl

edu t

eren

a•

Anga

žiran

i izvo

đači

rado

va

Prior

itet:

5.4.

Oču

vati

i odr

živo k

orist

iti ku

lturn

o i pr

irodn

o nas

lijeđ

e

5.4.

1. O

čuva

ti i o

drživ

o kor

istiti

pokr

etno

i ne

pokr

etno

kultu

rno n

aslij

eđe

•Oč

uvan

je, ob

nova

i odr

živo

koriš

tenj

e kul

turn

og na

slijeđ

a•

Broj

prip

rem

ljeni

h pro

jekat

a•

Broj

obra

zovn

ih i/

ili tu

ristič

kih po

nuda

zasn

ovan

im na

kultu

rnom

nasli

jeđu

5.4.

2. Po

ticat

i pre

kogr

aničn

u, m

eđuk

anto

naln

u i

međ

ureg

ionaln

u sar

adnj

u ins

tituc

ija u

kultu

ri•

Razv

ijanj

e mul

tikul

tura

lnos

ti i o

čuva

nje k

ultu

rnog

na

slijeđ

a

•Po

veća

nje b

roja

novih

zajed

ničk

ih ku

lturn

o-um

jetni

čkih

prog

ram

a•

Broj

novih

zajed

ničk

ih pr

ojeka

ta na

očuv

anju

kultu

rnog

nasli

jeđa

•Br

oj za

jedni

čkih

radi

onica

za us

avrša

vanj

e zna

nja i

vješ

tina,

te ra

zmjen

u isk

usta

va dj

elatn

ika u

kultu

ri

5.4.

3. O

čuva

ti i o

drživ

o kor

istiti

priro

dno n

aslij

eđe

•Op

erat

ivni i

insti

tucio

naln

i ok

vir za

zašti

tu i o

drživ

o ko

rište

nje p

rirod

nog n

aslij

eđa

•Us

posta

vljen

siste

m pr

aćen

ja bi

oraz

novr

snos

ti u U

SK•

Prov

eden

e mjer

e zaš

tite

•Br

oj izr

ađen

ih pl

anov

a upr

avlja

nja

•Br

oj ob

razo

vnih

i/ili

turis

tičkih

ponu

da za

snov

anih

na pr

irodn

om na

slijeđ

u

Mjer

aRe

zulta

tIn

dika

tori


Prior

itet:

5.5.

Prip

rem

iti i p

rove

sti cj

eloku

pnu r

efor

mu o

braz

ovno

g sist

ema

5.5.

1. N

asta

viti p

rovo

diti

refo

rmu n

ovog

ob

razo

vnog

siste

ma

•Po

dign

ut ni

vo kv

alite

te

ponu

de pr

ogra

ma z

a dj

ecu i

rodi

telje

u sk

ladu

sa is

kaza

nim

inte

resim

a i p

otre

bam

a i la

kše

zapo

šljav

anje

nako

n šk

olov

anja

•Br

oj no

vih ob

razo

vnih

prog

ram

a za d

jecu s

a dife

renc

irani

m po

treba

ma

•Br

oj no

vih ob

razo

vnih

prog

ram

a usk

lađen

ih sa

potre

bam

a trži

šta ra

da•

Prip

rem

ljeni

i usv

ojeni

relev

antn

i pro

pisi

i zak

oni

•Br

oj ed

ukac

ija za

usav

ršava

nje n

asta

vnika

•Br

oj ro

dite

lja uk

ljuče

nih u

rad š

kola

•Us

pjes

i djec

e na t

akm

ičenj

ima

5.5.

2. O

bnov

iti i i

zgra

diti

i opr

emiti

odgo

jno-

obra

zovn

e obj

ekte

•Os

igur

an pr

osto

r u šk

olam

a „p

o mjer

i djet

eta –

pros

tor

koji o

dgaja

“

•Br

oj ob

novlj

enih

i opr

emlje

nih o

dgojn

o-ob

razo

vnih

usta

nova

•Br

oj no

vih od

gojn

o-ob

razo

vnih

usta

nova

•Br

oj no

vih sp

ortsk

ih dv

oran

a u šk

olam

a•

Broj

riješ

enih

imov

insk

o-pr

avni

h pita

nja v

lasni

štva u

škol

ama

•Br

oj do

bive

nih e

nerg

etsk

ih ce

rtific

iranj

a

Prior

itet:

5.6.

Potic

ati s

olid

arno

st, dr

uštv

enu i

mor

alnu o

dgov

orno

st gr

ađan

a za j

avno

dobr

o

5.6.

1. Po

ticat

i sar

adnj

u međ

u nev

ladin

im se

ktor

om

za hu

man

itarn

i rad

•Sv

i res

ursi

na ka

nton

u za

hum

anita

rno d

jelov

anje

u sis

tem

u koo

rdin

acije

•Fo

rmira

n ini

cijat

ivni t

im•

Baza

poda

taka

o or

gani

zacij

ama,

insti

tucij

ama i

udru

ženj

ima k

oja se

bave

hum

anita

rnim

rado

m•

Form

irana

koor

dina

cija s

a pre

dsta

vnici

ma s

vih op

ćina U

SK•

Poslo

vnik

o rad

u i pr

ogra

m ra

da ko

ordi

nacij

e•

Javn

e man

ifesta

cije i

hum

anita

rne a

kcije

•Ed

ukat

ivne r

adion

ice –

učes

nici

Stra

tešk

i cilj

6: U

napr

jeđe

nje u

prav

ljanj

a raz

voje

m

Prior

itet:

6.1.

Una

pređ

enje

znan

ja i v

ještin

a za u

prav

ljanj

e raz

vojem

6.1.

1. U

spos

tavit

i inte

grala

n i si

nhro

nizir

an si

stem

ho

rizon

taln

og i v

ertik

alnog

stra

tešk

og pl

anira

nja i

up

ravlj

anja

razv

ojem

u US

K

•Po

jačan

i kap

acite

ti za

str

ateš

ko pl

anira

nje n

a svim

ni

voim

a

•Br

oj ed

ucira

nih k

adro

va za

stra

tešk

o plan

iranj

e i up

ravlj

anje

•Br

oj do

neše

nih i

javn

o obj

avlje

nih (

web)

stra

tešk

ih do

kum

enat

a •

Broj

poka

zate

lja pr

oced

ura z

a mjer

enje

rezu

ltata

ostv

ariva

nja s

trate

gija

•Br

oj ve

rtika

lnih

koor

dina

cija n

a tem

u raz

voja

•Br

oj m

eđuo

pćin

skih

koor

dina

cija

•Po

veza

no ra

zvojn

o i bu

džet

sko p

lanira

nje

6.1.

2. St

vorit

i pre

duslo

ve za

prip

rem

u pro

jekat

a i p

ovlač

enje

sreds

tava

iz EU

fond

ova i

drug

ih

međ

unar

odni

h izv

ora

•Po

jačan

i kap

acite

ti za

pr

ipre

mu i

prov

edbu

do

nato

rskih

proje

kata

•Br

oj ed

ucira

nih k

adro

va za

pisa

nje p

rojek

tnih

prija

va•

Broj

prija

vljen

ih pr

ojekt

a•

Iznos

priku

pljen

ih sr

edstv

a po p

rojek

tima

•Br

oj us

pješ

no za

vrše

nih p

rojek

ata

Mjer

aRe

zulta

tIn

dika

tori

187prILOg II – OperatIVnI prOgraM

operatIvnI prograM za 2014-2020


broj

Mje

ra

proj

ekt

Conn

ectio

n w

ith

obje

ctiv

eSe

ktor

Hold

ers

perio

d im

plem

enta

cije

plan

irana

sred

stva

2014

2015

2016

1.1.

1.Ra

zvoj

poslo

vne

infra

struk

ture

Izrad

a pro

gram

a kor

išten

ja na

pušte

nih v

ojnih

ob

jekat

a i ob

jekat

a pro

palih

podu

zeća

Razv

iti ko

nkur

entn

u pr

ivred

u i do

stići

nivo

pr

osjek

a eko

nom

skog

ra

zvoja

FBiH

Privr

eda

Min

istar

stvo

privr

ede U

SK20

14.-2

020.

1.00

0.00

01.

000.

000

1.00

0.00

0

1.1.

2.Po

boljš

ati fi

nanc

ijsko

ok

ruže

nje z

a pod

uzet

nike

Anali

za sa

drža

ja fin

ancij

skog

okru

ženj

a za

podu

zetn

ike i s

mjer

nice

za po

boljš

anja

Razv

iti ko

nkur

entn

u pr

ivred

u i do

stići

nivo

pr

osjek

a eko

nom

skog

ra

zvoja

FBiH

Privr

eda

Min

istar

stvo

privr

ede U

SK20

14.-2

017.

1.00

0.00

01.

000.

000

1.00

0.00

0

1.2.

1.Ur

editi

siste

m ko

rište

nja i

ev

iden

cije z

emlji

štaUs

klađi

vanj

e zem

ljišn

ih kn

jiga s

a kat

astro

m i

stanj

em na

tere

nuRa

zviti

konk

uren

tnu

privr

edu i

dosti

ći ni

vo

pros

jeka e

kono

msk

og

razv

oja FB

iH

Privr

eda

Vlad

a USK

Kata

star

2014

.-202

0.35

7.14

235

7.14

235

7.14

2

1.2.

2.Po

ticat

i pov

ećan

je pr

oduk

tivno

sti

poljo

privr

edne

proiz

vodn

je i

prer

ađiva

čkih

kapa

citet

a

Finan

cijsk

a, str

učna

i org

aniza

cijsk

a pod

rška

za ši

renj

e pos

tojeć

ih us

pješ

nih n

ačin

a po

ljopr

ivred

ne pr

oizvo

dnje

(pov

rtlar

stvu,

vo

ćarst

vu i s

toča

rstvu

).Izr

ada p

rogr

ama s

ufina

ncira

nja e

kolo

ške

proiz

vodn

jePr

ojekt

potic

anja

orga

nske

poljo

privr

ede

Razv

iti ko

nkur

entn

u pr

ivred

u i do

stići

nivo

pr

osjek

a eko

nom

skog

ra

zvoja

FBiH

Privr

eda

Min

istar

stvo

poljo

privr

ede,

vodo

privr

ede i

šu

mar

stva U

SK

2014

.-201

7.12

5.00

012

5.00

012

5.00

0

1.2.

3.Vr

edno

vati

i pob

oljša

ti sis

tem

dodj

ele

poljo

privr

edni

h sub

venc

ija

poljo

privr

edni

m

proiz

vođa

čima

Prije

dlog

prom

jena u

susta

vu su

bven

cija r

adi

pove

ćanj

a pro

dukt

ivnos

ti i k

onku

rent

nosti

po

ljopr

ivred

ne pr

oizvo

dnje

Razv

iti ko

nkur

entn

u pr

ivred

u i do

stići

nivo

pr

osjek

a eko

nom

skog

ra

zvoja

FBiH

Privr

eda

Min

istar

stvo

poljo

privr

ede,

vodo

privr

ede i

šu

mar

stva U

SK

2014

.-202

0.14

.285

14.2

8514

.285

1.2.

4.Po

ticat

i udr

uživa

nje

poljo

privr

edni

h pro

izvođ

ača

i pre

rađi

vača

Osni

vanj

e i st

avlja

nje u

funk

ciju a

groc

entra

.Izg

radn

ja di

strib

utivn

ih i s

kladi

šnih

kapa

citet

a (h

ladnj

ače)

Razv

iti ko

nkur

entn

u pr

ivred

u i do

stići

nivo

pr

osjek

a eko

nom

skog

ra

zvoja

FBiH

Privr

eda

Min

istar

stvo

poljo

privr

ede,

vodo

privr

ede i

šu

mar

stva U

SK

2014

.-201

7.12

5.00

012

5.00

012

5.00

0


1.3.

1.Po

ticat

i jača

nje l

juds

kih

resu

rsa i i

zgra

dnju

in

frastr

uktu

re za

razv

oj tu

rizm

a

Uspo

stava

„inco

min

g“ tu

ristič

ke ag

encij

e.Os

mišl

javan

je i iz

grad

nja b

icikli

stičk

e sta

za,

šetn

ice, v

idiko

vca,

plan

inar

skih

staz

a, sa

obra

ćajn

e inf

rastr

uktu

reAn

aliza

potre

bnih

smješ

tajn

ih i u

gosti

teljs

kih

kapa

citet

a viso

ke kv

alite

te (k

uće,

apar

tman

i, so

be, k

ampo

vi i d

r; ug

ostit

eljsk

i obj

ekti

sa

ponu

dom

auto

hton

ih je

la)

Razv

iti ko

nkur

entn

u pr

ivred

u i do

stići

nivo

pr

osjek

a eko

nom

skog

ra

zvoja

FBiH

Privr

eda

Turis

tička

za

jedni

ca U

SK20

14.-2

019.

341.

666

341.

666

341.

666

1.3.

2.Pr

omoc

ija tu

rizm

a USK

ka

o tur

ističk

e des

tinac

ije,

regi

onaln

o i pr

ekog

rani

čno

pove

zivan

je

Prip

rem

a zaje

dničk

e pro

moc

ije či

tavo

g pod

ručja

US

K kao

turis

tičke

desti

nacij

e zas

nova

ne na

svim

lo

kaln

im re

sursi

ma i

atra

kcija

ma (

priro

dnim

, ku

lturn

im, t

radi

ciona

lnim

običa

jima i

dr.)

Razv

iti ko

nkur

entn

u pr

ivred

u i do

stići

nivo

pr

osjek

a eko

nom

skog

ra

zvoja

FBiH

Privr

eda

Min

istar

stvo

privr

ede U

SK20

14.-2

017.

87.5

0087

.500

87.5

00

1.4.

1.Su

zbija

ti siv

u eko

nom

iju i

jačat

i ant

ikoru

pcijs

ke m

jere

Anali

za st

anja

sive e

kono

mije

.An

aliza

stan

ja i p

rijed

log s

man

jenja

pore

za i

obav

eza p

oslo

dava

ca.

Razv

iti ko

nkur

entn

u pr

ivred

u i do

stići

nivo

pr

osjek

a eko

nom

skog

ra

zvoja

FBiH

Privr

eda

Min

istar

stvo

finan

cija U

SK20

14.-2

020.

21.4

2821

.428

21.4

28

1.5.

1.Po

veza

ti in

dustr

iju sa

ist

raživ

ačkim

cent

rima

Prog

ram

form

iranj

a teh

nolo

ških

park

ova,

inku

bato

ra, c

enta

ra.

Proje

kt us

posta

vljan

ja sa

radn

je se

ktor

a ind

ustri

je sa

nauč

nim

insti

tucij

ama (

Maš

insk

i fak

ulte

t, Bi

oteh

ničk

i fak

ulte

t, Ek

onom

ski f

akul

tet)

i in

stitu

cijam

a za r

azvo

j

Razv

iti ko

nkur

entn

u pr

ivred

u i do

stići

nivo

pr

osjek

a eko

nom

skog

ra

zvoja

FBiH

Privr

eda

OK i P

K ka

nton

a, na

učne

i ob

razo

vne

insti

tucij

e

2014

.-201

7.10

0.00

010

0.00

010

0.00

0

1.5.

2.St

vorit

i i ra

zvija

ti ul

agač

ku

klim

uAn

aliza

mog

ućno

sti ul

agan

ja u p

rivre

du U

SKRa

zviti

konk

uren

tnu

privr

edu i

dosti

ći ni

vo

pros

jeka e

kono

msk

og

razv

oja FB

iH

Privr

eda

RAUS

K,

Min

istar

stvo

privr

ede,

PK,

OK

2014

-201

7.25

.000

25.0

0025

.000

1.6.

1.Ok

onča

ti pr

ivatiz

aciju

Anali

za st

anja

privr

edni

h sub

jekat

a koji

su

obuh

vaće

ni za

kono

m o

priva

tizac

iji po

duze

ćaDo

noše

nje n

ovog

zako

na o

steča

ju i l

ikvid

aciji

Razv

iti ko

nkur

entn

u pr

ivred

u i do

stići

nivo

pr

osjek

a eko

nom

skog

ra

zvoja

FBiH

Privr

eda

Min

istar

stvo

privr

ede U

SK20

14.-2

017.

750.

000

750.

000

750.

000

broj

Mje

ra

proj

ekt

Conn

ectio

n w

ith

obje

ctiv

eSe

ktor

Hold

ers

perio

d im

plem

enta

cije

plan

irana

sred

stva


2.1.

1.Un

aprij

editi

siste

m

upra

vljan

ja ko

mun

alnom

in

frastr

uktu

rom

Izrad

a baz

e pro

jekat

a i do

kum

enta

cije

Izrad

a stra

tegi

je ra

zvoja

kom

unaln

ih dj

elatn

osti

Izgra

diti

infra

struk

turu

za

pobo

ljšan

je kv

alite

te

život

a sta

novn

ika

Zašti

ta

okol

išaM

inist

arstv

o za

građ

enje,

pr

osto

rno

uređ

enje

i za

štitu

okol

iša

USK

2015

.-202

0.83

.333

83.3

3383

.333

2.1.

2.Izg

radi

ti i u

napr

ijedi

ti sis

tem

vodo

snab

dijev

anja,

od

vodn

je i p

ročiš

ćava

nja

otpa

dnih

voda

Izrad

a plan

a i pr

oveđ

enja

upra

vljan

ja vo

dam

a US

KIzg

radi

ti in

frastr

uktu

ru za

po

boljš

anje

kvali

tete

živ

ota s

tano

vnika

Zašti

ta

okol

išaM

inist

arstv

o po

ljopr

ivred

e, vo

dopr

ivred

e i

šum

arstv

a USK

2014

.-202

0.6.

428.

571

6.42

8.57

16.

428.

571

2.1.

3.Un

aprij

editi

siste

m

upra

vljan

ja ot

pado

mDo

vrše

tak i

prov

ođen

je Pl

ana u

prav

ljanj

a ot

pado

m U

SKPo

diza

nje s

vijes

ti jav

nosti

pute

m in

form

iranj

a, ed

ukac

ije i p

rom

ocije

o up

ravlj

anju

otpa

dom

Izgra

diti

infra

struk

turu

za

pobo

ljšan

je kv

alite

te

život

a sta

novn

ika

Zašti

ta

okol

išaM

inist

arstv

o za

građ

enje,

pr

osto

rno

uređ

enje

i za

štitu

okol

iša

USK

2014

.-202

0.1.

428.

571

1.42

8.57

11.

428.

571

2.2.

1.Po

boljš

ati p

ovez

anos

t sa

drža

vnim

, kan

tona

lnim

en

titet

skim

cent

rima

Usva

janje

strat

egije

razv

oja sa

obra

ćajn

e in

frastr

uktu

re.

Izrad

a pro

jektn

e dok

umen

tacij

e i el

abor

ata

eksp

ropr

ijacij

e.

Izgra

diti

infra

struk

turu

za

pobo

ljšan

je kv

alite

te

život

a sta

novn

ika

Trans

port

Min

istar

stvo

prom

eta i

ko

mun

ikacij

a FB

iH,

Min

istar

stvo

privr

ede U

SK

2014

.-202

0.71

4.28

571

4.28

571

4.28

5

2.2.

2.Izg

radn

ja i o

drža

vanj

e put

ne

infra

struk

ture

Izrad

a stra

tegi

je ra

zvoja

putn

e inf

rastr

uktu

re.

Izrad

a pro

jektn

e dok

umen

tacij

e i el

abor

ata

eksp

ropr

ijacij

e, re

kons

trukc

ije ce

sta i i

zgra

dnje

obila

znica

grad

ova

Izgra

diti

infra

struk

turu

za

pobo

ljšan

je kv

alite

te

život

a sta

novn

ika

Trans

port

Min

istar

stvo

privr

ede U

SK20

14.-2

020.

857.

142

857.

142

857.

142

2.2.

3.Izg

radn

ja i o

drža

vanj

e že

ljezn

ičke i

nfra

struk

ture

Izrad

a pro

jektn

e dok

umen

tacij

e i iz

vođe

nje

rado

va na

reko

nstru

kciji

i elek

trifik

aciji

Unsk

e pr

uge

Izgra

diti

infra

struk

turu

za

pobo

ljšan

je kv

alite

te

život

a sta

novn

ika

Trans

port

Min

istar

stvo

privr

ede U

SK,

Min

istar

stvo

prom

eta i

ko

mun

ikacij

a FB

iH

2014

.-202

0.3.

857.

142

3.85

7.14

23.

857.

142

2.2.

4.Ob

nova

i izg

radn

ja in

frastr

uktu

re za

spor

tsko-

rekr

eacij

ski z

račn

i pro

met

u fu

nkcij

i tur

izma

Izrad

a pro

jektn

e dok

umen

tacij

e rek

onstr

ukcij

e po

stojeć

e inf

rastr

uktu

re za

zrač

ni pr

omet

.Izg

radi

ti in

frastr

uktu

ru za

po

boljš

anje

kvali

tete

živ

ota s

tano

vnika

Trans

port

Min

istar

stvo

privr

ede U

SK20

14.-2

020.

1.00

0.00

01.

000.

000

1.00

0.00

0

broj

Mje

ra

proj

ekt

Conn

ectio

n w

ith

obje

ctiv

eSe

ktor

Hold

ers

perio

d im

plem

enta

cije

plan

irana

sred

stva


2.3.

1.Us

posta

viti s

istem

prim

jene

mjer

a ene

rget

ske e

fikas

nosti

Izrad

a stu

dije

stanj

a ene

rget

ske e

fikas

nosti

ob

jekat

a jav

nog s

ekto

raIzr

ada A

kcion

og pl

ana z

a pod

izanj

e mjer

a en

erge

tske e

fikas

nosti

(ide

ntifi

ciran

je pr

iorite

ta i

redo

slijed

aktiv

nosti

za po

stiza

nje m

jera)

Uspo

stava

siste

ma p

raće

nja i

evalu

acije

siste

ma

prov

ođen

ja m

jera e

nerg

etsk

e efik

asno

sti

Izgra

diti

infra

struk

turu

za

pobo

ljšan

je kv

alite

te

život

a sta

novn

ika

Ener

getik

aM

inist

arstv

o za

građ

enje,

pr

osto

rno

uređ

enje

i za

štitu

okol

iša,

Min

istar

stvo

obra

zova

nja,

nauk

e, ku

lture

i s

porta

,M

inist

arstv

o un

utra

šnjih

po

slova

,M

inist

arstv

o zd

ravs

tva

i soc

ijaln

e po

litike

2014

.-202

0.1.

571.

428

1.57

1.42

81.

571.

428

2.3.

2.Un

aprij

editi

koriš

tenj

e ob

novlj

ivih i

zvor

a ene

rgije

Anali

za en

erge

tskog

pote

ncija

la iz

obno

vljivi

h izv

ora i

prip

rem

a pilo

t pos

trojen

ja

Izgra

diti

infra

struk

turu

za

pobo

ljšan

je kv

alite

te

život

a sta

novn

ika

Ener

getik

aUn

sko-

sans

ke šu

me,

Min

istar

stvo

za gr

ađen

je,

pros

torn

o ur

eđen

je i z

aš.

okol

iša U

SK

2014

.-202

0.71

4.28

571

4.28

571

4.28

5

3.1.

1.Us

kladi

ti za

kono

davn

i, pl

ansk

i i in

stitu

ciona

lni o

kvir

za za

štitu

okol

iša i o

čuva

nje

priro

de

Izrad

a (do

vrše

tak)

pros

torn

og pl

ana U

SKIzr

ada P

lana z

aštit

e oko

liša U

SKUn

aprij

editi

zašti

tu

okol

iša i o

čuva

nje

priro

de

Zašti

ta

okol

išaM

inist

arstv

o za

građ

enje,

pr

osto

rno

uređ

enje

i zaš

.ok

oliša

USK

2014

.-201

6.50

.000

50.0

0050

.000

3.2.

1.Us

posta

viti in

form

acijs

ki sis

tem

za pr

aćen

je sta

nja

okol

iša (v

oda,

zrak,

buka

, otp

ad, t

lo, bi

ološ

ka

razn

ovrsn

ost)

Uspo

stava

baze

zaga

điva

čaEd

ukac

ija up

oslen

ika za

rad n

a inf

orm

acijs

kom

su

stavu

Unap

rijed

iti za

štitu

ok

oliša

i oču

vanj

e pr

irode

Zašti

ta

okol

išaM

inist

arstv

o za

građ

enje,

pr

osto

rno

uređ

enje

i zaš

.ok

oliša

USK

2014

.-201

7.62

.500

62.5

0062

.500

broj

Mje

ra

proj

ekt

Conn

ectio

n w

ith

obje

ctiv

eSe

ktor

Hold

ers

perio

d im

plem

enta

cije

plan

irana

sred

stva


3.2.

2.Pr

ipre

miti

proje

kte z

aštit

e ok

oliša

i oču

vanj

a prir

ode

za fi

nanc

iranj

e iz d

omać

ih i

međ

unar

odni

h izv

ora

Priku

pljan

je pr

ojekt

nih i

deja

u baz

u pro

jekat

a Ed

ukac

ija up

oslen

ika za

rad n

a međ

unar

odni

m

proje

ktim

a

Unap

rijed

iti za

štitu

ok

oliša

i oču

vanj

e pr

irode

Zašti

ta

okol

išaM

inist

arstv

o za

građ

enje,

pr

osto

rno

uređ

enje

i zaš

. ok

oliša

USK

2014

.-201

6.53

.333

53.3

3353

.333

3.3.

1.Os

poso

biti

ljuds

ke re

surse

za

stra

tešk

o plan

iranj

e u

podr

učju

zašti

te ok

oliša

i pr

irode

Prov

ođen

je an

alize

potre

ba za

eduk

acijo

m u

strat

eško

m pl

anira

nju

Eduk

acija

služ

beni

ka u

sekt

oru z

aštit

e oko

liša z

a str

ateš

ko pl

anira

nje

Unap

rijed

iti za

štitu

ok

oliša

i oču

vanj

e pr

irode

Zašti

ta

okol

išaM

inist

arstv

o za

građ

enje,

pr

osto

rno

uređ

enje

i zaš

. ok

oliša

USK

2014

.-201

6.16

.666

16.6

6616

.666

3.4.

1.In

form

irati,

educ

irati

građ

ane,

privr

edni

ke,

služb

enike

, o zn

ačaju

oč

uvan

ja ok

oliša

i prir

ode

Utvr

diti

i usv

ojiti

način

, met

odu i

zajed

ničk

i pr

istup

info

rmira

nja n

a nivo

u USK

Unap

rijed

iti za

štitu

ok

oliša

i oču

vanj

e pr

irode

Zašti

ta

okol

išaM

inist

arstv

o za

građ

enje,

pr

osto

rno

uređ

enje

i zaš

. ok

oliša

USK

2014

.-201

5.25

.000

25.0

00

3.5.

Razv

iti kv

alite

tnu

kom

unaln

u inf

rastr

uktu

ru

upra

vljan

ja ot

pado

m do

ni

voa p

rihva

tljivo

sti za

ev

rops

ke st

anda

rde

Dovr

šeta

k Plan

a upr

avlja

nja o

tpad

om u

USK,

Re

aliza

cija R

egion

alnog

cent

ra za

upra

vljan

je ot

pado

m i s

anac

ija ne

sani

tarn

ih de

poni

ja i d

ivljih

od

lagali

šta

Izgra

diti

kom

unaln

u in

frastr

uktu

ru za

po

boljš

anje

kvali

tete

živ

ota s

tano

vnika

Zašti

ta

okol

išaM

inist

arstv

o za

građ

enje,

pr

osto

rno

uređ

enje

i zaš

. ok

oliša

USK

2014

.-202

0.1.

428.

571

4.00

0.00

04.

000.

000

3.6.

Razv

iti kv

alite

tnun

in

frastr

uktu

ru

vodo

snab

djev

anja,

odvo

dnje

i pre

čišća

vanj

a otp

adni

h vo

da do

nivo

a prih

vatlj

ivosti

za

evro

pske

stan

dard

e

Izrad

a i pr

ovođ

enje

Plan

a upr

avlja

nja v

odam

a u

USK,

prov

ođen

je po

stojeć

ih si

stem

a, izg

radn

ja no

ve vo

dovo

dne m

reže

i san

acija

stan

ja po

stojeć

e

Izgra

diti

kom

unaln

u in

frastr

uktu

ru za

po

boljš

anje

kvali

tete

živ

ota s

tano

vnika

Zašti

ta

okol

išaM

inist

arstv

o za

građ

enje,

pr

osto

rno

uređ

enje

i zaš

. ok

oliša

USK

2014

.-202

0.6.

428.

571

6.42

8.57

16.

428.

571

4.1.

1.Us

kladi

ti ob

razo

vne

prog

ram

e s po

treba

ma

tržišt

a rad

a

Anali

za us

klađe

nosti

plan

ova u

pisa

u sre

dnje

škol

e i vi

soko

škol

ske u

stano

ve s

potre

bam

a trž

išta r

ada i

prep

oruk

e za p

obol

jšanj

a.

Razv

ijati

ljuds

ke

resu

rse i u

napr

ijedi

ti trž

ište r

ada

Obra

zova

nje

i trži

šte ra

daM

inist

arstv

o ob

razo

vanj

a, na

uke,

kultu

re

i spo

rta U

SK

2014

.-210

6.66

.666

66.6

6666

.666

4.1.

2.Ra

zviti

i pro

vodi

ti pr

ogra

me z

apoš

ljava

nja i

sa

moz

apoš

ljava

nja

Defin

iranj

e i pr

ovođ

enje

novih

prog

ram

a pr

ofes

ionaln

og us

mjer

avan

ja i s

avjet

ovan

ja za

za

pošlj

avan

je i s

amoz

apoš

ljava

nje

Razv

ijati

ljuds

ke

resu

rse i u

napr

ijedi

ti trž

ište r

ada

Obra

zova

nje

i trži

šte ra

daZa

vod z

a za

pošlj

avan

je20

14.-2

020.

100.

000

100.

000

100.

000

broj

Mje

ra

proj

ekt

Conn

ectio

n w

ith

obje

ctiv

eSe

ktor

Hold

ers

perio

d im

plem

enta

cije

plan

irana

sred

stva


4.2.

1.Kr

eirat

i pro

gram

e pr

ekva

lifika

cije i

do

kvali

fikac

ije

Razra

da no

vih po

trebn

ih pr

ogra

ma

prek

valifi

kacij

e u sk

ladu s

a pot

reba

ma p

rivre

de i

poslo

dava

ca

Razv

ijati

ljuds

ke

resu

rse i u

napr

ijedi

ti trž

ište r

ada

Obra

zova

nje

i trži

šte ra

daM

inist

arstv

o ob

razo

vanj

a, na

uke,

kultu

re

i spo

rta U

SK

2014

.-202

0.10

0.00

010

0.00

010

0.00

0

4.3.

1.Un

aprij

editi

i raz

vijat

i cje

loživo

tno u

čenj

eOs

mišl

javan

je i p

rom

ovira

nje p

rogr

ama

cjelož

ivotn

og ob

razo

vanj

a za o

sobe

s m

inim

umom

obra

zova

nja i

li bez

obra

zova

nja.

Razv

ijati

ljuds

ke

resu

rse i u

napr

ijedi

ti trž

ište r

ada

Obra

zova

nje

i trži

šte ra

daM

inist

arstv

o ob

razo

vanj

a, na

uke,

kultu

re

i spo

rta U

SK

2014

.-201

7.10

0.00

010

0.00

010

0.00

0

4.4.

1.Ja

čati

kapa

citet

e slu

žbi z

a za

pošlj

avan

jeAn

aliza

potre

ba za

obuk

om, p

ripre

ma i

pr

ovođ

enje

treni

nga z

a djel

atni

ke

Razv

ijati

ljuds

ke

resu

rse i u

napr

ijedi

ti trž

ište r

ada

Tržišt

e rad

aZa

vod z

a za

pošlj

avan

je 20

14.-2

016.

100.

000

100.

000

100.

000

4.4.

2.Us

kladi

ti po

ticajn

e pol

itike

sa

potre

bam

a zap

ošlja

vanj

aSa

činiti

Akc

ioni p

lan za

pošlj

avan

ja u U

SK,

objed

initi

i usm

jeriti

sred

stva z

a pro

vođe

nje

prog

ram

a uz u

tvrđ

ivanj

e prio

ritet

a kro

z m

ehan

izme k

oord

inac

ije

Razv

ijati

ljuds

ke

resu

rse i u

napr

ijedi

ti trž

ište r

ada

Tržišt

e rad

aZa

vod z

a za

pošlj

avan

je20

14.-2

020.

61.4

2861

.428

61.4

28

4.5.

1.Po

ticat

i zap

ošlja

vanj

e vis

oko-

obra

zova

nih k

adro

va

u priv

redi

Orga

niza

cija o

tvor

enih

dana

unive

rzite

ta i

sajm

a zan

iman

ja sa

pred

stavlj

anjem

potre

ba

podu

zetn

ika.

Osni

vanj

e fon

dacij

e za t

alent

e.

Razv

ijati

ljuds

ke

resu

rse i u

napr

ijedi

ti trž

ište r

ada

Obra

zova

nje

Min

istar

stvo

privr

ede U

SK,

Faku

lteti

2014

.-202

0.7.

142

7.14

27.

142

4.5.

2.Os

igur

ati p

oveć

anje

mob

ilnos

ti ka

drov

a izm

eđu

privr

ede i

istra

živač

ko-

obra

zovn

ih in

stitu

cija

Iden

tificir

anje

novih

dosti

gnuć

a isk

orist

ivih u

pr

ivred

i.An

aliza

mog

ućno

sti ko

rište

nja i

straž

ivačk

ih

resu

rsa za

R&D

privr

ede.

Anali

za m

oguć

nosti

koriš

tenj

a men

adže

rskih

zn

anja

za up

ravlj

anje

znan

stven

ih si

stem

ima

– po

tican

je cil

janih

istra

živan

ja za

potre

be

privr

edni

h sub

jekat

a.

Razv

ijati

ljuds

ke

resu

rse i u

napr

ijedi

ti trž

ište r

ada

Obra

zova

nje

Faku

lteti

i pr

ivred

nici

2014

.-202

0.35

.714

35.7

1435

.714

4.6.

1.St

aviti

u fu

nkcij

u sist

em

vred

nova

nja o

braz

ovni

h pr

ogra

ma

Defin

iranj

e jas

nih n

orm

ativa

i sta

ndar

da za

vr

edno

vanj

e obr

azov

nih p

rogr

ama.

Razv

ijati

ljuds

ke

resu

rse i u

napr

ijedi

ti trž

ište r

ada

Obra

zova

nje

Peda

gošk

i za

vod U

SK20

14.-2

020.

100.

000

100.

000

100.

000

broj

Mje

ra

proj

ekt

Conn

ectio

n w

ith

obje

ctiv

eSe

ktor

Hold

ers

perio

d im

plem

enta

cije

plan

irana

sred

stva


broj

Mje

ra

proj

ekt

Conn

ectio

n w

ith

obje

ctiv

eSe

ktor

Hold

ers

perio

d im

plem

enta

cije

plan

irana

sred

stva

5.1.

1.Os

igur

ati u

slove

za pr

užan

je so

cijaln

e pom

oći s

tarim

, izn

emog

lim i s

ocija

lno

ugro

ženi

m gr

upam

a

Uspo

stava

serv

isa za

24-sa

tnu p

omoć

(Crv

eni

križ+

NGO)

Osig

urat

i viso

k nivo

so

cijaln

e sig

urno

sti i

zašti

te (j

avna

svije

st i p

otica

nje d

ruštv

ene

odgo

vorn

osti)

Socij

alna

zašti

taM

inist

arstv

o zd

ravs

tva

i soc

ijaln

e po

litike

USK

, Ce

ntri

za

socij

alni r

ad

2014

.-201

6.83

.333

83.3

3383

.333

5.1.

2.Os

igur

ati p

omoć

djec

i s

tešk

oćam

a u ra

zvoju

Orga

nizir

anje

besp

latne

savje

toda

vne p

omoć

i ro

dite

ljim

a i dj

eci (

pedi

jatri,

logo

pedi

, de

fekt

oloz

i, psih

oloz

i)

Osig

urat

i viso

k nivo

so

cijaln

e sig

urno

sti i

zašti

te (j

avna

svije

st i p

otica

nje d

ruštv

ene

odgo

vorn

osti)

Socij

alna

zašti

taM

inist

arstv

o zd

ravs

tva

i soc

ijaln

e po

litike

USK

, M

inist

arstv

o ob

razo

vanj

a, na

uke,

kultu

re

i spo

rta U

SK

2014

.-202

0.64

.285

64.2

8564

.285

5.1.

3.Os

igur

ati p

omoć

m

argi

naliz

irani

m gr

upam

a dr

uštv

a

Osni

vanj

e Cen

tra za

eduk

aciju

o uk

ljučiv

anju

m

argi

naliz

irani

h sku

pina

u dr

uštv

oOs

igur

ati v

isok n

ivo

socij

alne s

igur

nosti

i za

štite

(jav

na sv

ijest

i pot

icanj

e dru

štven

e od

govo

rnos

ti)

Socij

alna

zašti

taM

inist

arstv

o zd

ravs

tva

i soc

ijaln

e po

litike

USK

2014

.-202

0.35

7.14

235

7.14

235

7.14

2

5.2.

1.Os

igur

ati in

frastr

uktu

rnu

podr

šku z

a rad

insti

tucij

a za

zdra

vstv

enu z

aštit

u

Anali

za po

treba

i plan

obno

ve bi

haćk

e bol

nice

Osig

urat

i viso

k nivo

so

cijaln

e sig

urno

sti i

zašti

te (j

avna

svije

st i p

otica

nje d

ruštv

ene

odgo

vorn

osti)

Zdra

vstv

oM

inist

arstv

o zd

ravs

tva

i soc

ijaln

e po

litike

USK

2014

.-202

0.1.

428.

571

1.42

8.57

11.

428.

571

5.2.

2.Ed

ukac

ija za

posle

nih

u sist

emu s

ocija

lne i

zd

ravs

tven

e zaš

tite

Osig

urat

i viso

k nivo

so

cijaln

e sig

urno

sti i

zašti

te (j

avna

svije

st i p

otica

nje d

ruštv

ene

odgo

vorn

osti)

Socij

alna

zašti

ta i

zdra

vstv

o

Min

istar

stvo

zdra

vstv

a i s

ocija

lne

polit

ike U

SK

2014

.-201

6.20

.000

20.0

0020

.000

5.3.

1.Ra

zvija

nje s

ports

ke ku

lture

Izrad

a stra

tegi

je ra

zvoja

spor

tova

USK

(plan

ovi i

prog

ram

i)Os

igur

ati v

isok n

ivo

socij

alne s

igur

nosti

i za

štite

(jav

na sv

ijest

i pot

icanj

e dru

štven

e od

govo

rnos

ti)

Spor

tM

inist

arstv

o ob

razo

vanj

a, na

uke,

kultu

re

i spo

rta U

SK

2014

.-202

0.10

0.00

010

0.00

010

0.00

0


5.3.

2.Ra

zvoj

spor

tske

infra

struk

ture

Anali

za po

treba

za ob

novo

m sp

ortsk

e in

frastr

uktu

re i d

efini

ranj

e prio

ritet

nih i

nves

ticija

Osig

urat

i viso

k nivo

so

cijaln

e sig

urno

sti i

zašti

te (j

avna

svije

st i p

otica

nje d

ruštv

ene

odgo

vorn

osti)

Spor

tM

inist

arstv

o ob

razo

vanj

a, na

uke,

kultu

re

i spo

rta U

SK

2014

.-202

0.42

.857

42.8

5742

.857

5.4.

1.Oč

uvat

i i od

rživo

koris

titi

pokr

etnu

i nep

okre

tnu

kultu

rnu b

aštin

u

Stra

tegi

ja od

rživo

g kor

išten

ja i p

rom

ocije

ku

lturn

e baš

tine U

SK za

potre

be tu

rizm

a Os

igur

ati v

isok n

ivo

socij

alne s

igur

nosti

i za

štite

(jav

na sv

ijest

i pot

icanj

e dru

štven

e od

govo

rnos

ti)

Kultu

raM

inist

arstv

o ob

razo

vanj

a, na

uke,

kultu

re

i spo

rta U

SK

2014

.-202

0.71

4.28

571

4.28

571

4.28

5

5.4.

2.Po

ticat

i pre

kogr

aničn

u,

međ

ukan

tona

lnu i

m

eđur

egion

alnu s

urad

nju

insti

tucij

a u ku

lturi

Anali

za po

tenc

ijaln

ih ob

lika s

urad

nje i

pr

ovođ

enje

zajed

ničk

ih m

anife

stacij

a.Os

igur

ati v

isok n

ivo

socij

alne s

igur

nosti

i za

štite

(jav

na sv

ijest

i pot

icanj

e dru

štven

e od

govo

rnos

ti)

Kultu

raM

inist

arstv

o ob

razo

vanj

a, na

uke,

kultu

re

i spo

rta U

SK

2014

.-202

0.42

.857

42.8

5742

.857

5.4.

3.Oč

uvat

i i od

rživo

koris

titi

priro

dnu b

aštin

uIn

vent

ariza

cija b

ioraz

novr

snos

ti ka

nton

a.Os

igur

ati v

isok n

ivo

socij

alne s

igur

nosti

i za

štite

(jav

na sv

ijest

i pot

icanj

e dru

štven

e od

govo

rnos

ti)

Zašti

ta

priro

deM

inist

arstv

o za

građ

enje,

pr

osto

rno

uređ

enje

i zaš

. ok

oliša

USK

2014

.-202

0.57

.142

57.1

4257

.142

5.5.

1.Na

stavit

i pro

vodi

ti re

form

u no

vog o

braz

ovno

g sist

ema

Defin

irati

akcij

ski p

lan za

prov

ođen

je re

form

e ob

razo

vnog

siste

ma

Osig

urat

i viso

k nivo

so

cijaln

e sig

urno

sti i

zašti

te (j

avna

svije

st i p

otica

nje d

ruštv

ene

odgo

vorn

osti)

Obra

zova

nje

Min

istar

stvo

obra

zova

nja,

nauk

e, ku

lture

i s

porta

USK

2014

.-202

0.28

.517

28.5

1728

.517

5.5.

2.Ob

novit

i i izg

radi

ti i o

prem

iti

odgo

jno-

obra

zovn

e obj

ekte

Prip

rem

a dok

umen

tacij

e za i

zgra

dnju

kam

pusa

u B

ihać

u.Os

igur

ati v

isok n

ivo

socij

alne s

igur

nosti

i za

štite

(jav

na sv

ijest

i pot

icanj

e dru

štven

e od

govo

rnos

ti)

Obra

zova

nje

Min

istar

stvo

obra

zova

nja,

nauk

e, ku

lture

i s

porta

USK

2014

.-202

0.2.

000.

000

2.00

0.00

02.

000.

000

broj

Mje

ra

proj

ekt

Conn

ectio

n w

ith

obje

ctiv

eSe

ktor

Hold

ers

perio

d im

plem

enta

cije

plan

irana

sred

stva


5.6.

1.Po

ticat

i sur

adnj

u međ

u ne

vladi

nim

sekt

orom

za

hum

anita

rni r

ad

Izrad

a baz

a pod

atak

a o ne

vladi

nim

udru

ženj

ima

u USK

i for

mira

nje o

sniva

čke k

oord

inac

ijeOs

igur

ati v

isok n

ivo

socij

alne s

igur

nosti

i za

štite

(jav

na sv

ijest

i pot

icanj

e dru

štven

e od

govo

rnos

ti)

Javn

a up

rava

Min

istar

stvo

zdra

vstv

a i s

ocija

lne

zašti

te us

k

2014

.-202

0.25

.714

25.7

1425

.714

6.1.

1.Us

posta

viti in

tegr

alan

i sin

kron

izira

n sist

em

horiz

onta

lnog

i ver

tikaln

og

strat

eško

g plan

iranj

a i

upra

vljan

ja ra

zvoje

m u

USK

Izrad

a baz

e pro

jekta

u US

KUn

apre

đenj

e up

ravlj

anja

razv

ojem

Javn

a up

rava

RAUS

K20

14.-2

016.

33.3

3333

.333

33.3

33

6.1.

2.St

vorit

i pre

duslo

ve za

pr

ipre

mu p

rojek

ata i

po

vlače

nje s

reds

tava

iz

EU fo

ndov

a i dr

ugih

m

eđun

arod

nih i

zvor

a

Eduk

acija

kadr

ova u

RAUS

KUn

apre

đenj

e up

ravlj

anja

razv

ojem

Javn

a up

rava

RAUS

K20

14.-2

020.

142.

857

142.

857

142.

857

broj

Mje

ra

proj

ekt

Conn

ectio

n w

ith

obje

ctiv

eSe

ktor

Hold

ers

perio

d im

plem

enta

cije

plan

irana

sred

stva

2014 2015 2016 2018 2019 2020

VelikaKladuša

Bužim

BosanskaKrupa

Sanski Most

KljučBosanski Petrovac

Bihać

Cazin

Unsko-sanskog kantona za period 2014–2020

Vlada Unsko-sanskogkantona

FinansiraEvropska Unija

Ova publikacija je urađena uz pomoć Evropske unije. Sadržaj publikacije je isključiva odgovornost Kantonalnog odbora za razvoj Unsko-sanskog kantona i ni u kom slučaju ne predstavlja stanovišta Evropske unije. In

tegr

irana

stra

tegi

ja ra

zvoj

a Uns

ko-sa

nsko

g ka

nton

a za p

erio

d 20

14–2

020

kantonalni odbor za razvoj usk - fzzpr.gov.barazvoja+usk.pdf/96340b2e33af... · izrazi koji se...

Documents