kanton sarajevo ministarstvo za obrazovanje, nauku i...

1

KANTON SARAJEVO

Ministarstvo za obrazovanje, nauku i mlade

NASTAVNI PLAN I PROGRAM

S R E D NJ A K O L A ZA S T R U N O O B R A Z O V A NJ E

I O B U K U

Predmet: NJEMAKI JEZIK

Sarajevo, avgust 2016. godine

2

Na osnovu lana 70. Zakona o organizaciji uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine (Slubene novine Federacije BiH, broj.35/5), u

skladu sa l. 25 i 26. Zakona o osnovnom odgoju i obrazovanju (Slubene novine Kantona Sarajevo, broj: 10/04, 21/06, 26/08, 31/11, 15/13

i 1/16) i l. 35. i 36. Zakona o srednjem obrazovanju (Slubene novine Kantona Sarajevo, broj: 23/10 i 1/16), ministar za obrazovanje,

nauku i mlade Kantona Sarajevo je imenovao Komisiju za izmjenu nastavnih programa za osnovnu i srednju kolu iz predmeta

NJEMAKI JEZIK.

lanovi Komisije za srednju kolu za obrazovanje i obuku:

1. Zlata Maglajlija, prof.dr., Filozofski fakultet

2. Nela Busuladi , profesor, Srednja ekonomska kola

3

S A D R A J

strana

1. UVOD .......................................................................................................................................................................................4 - 5

2. CILJ I ZADACI ............................................................................................................................................................................6

3. NASTAVNI PROGRAM ZA SREDNJU KOLU ZA OBRAZOVANJE I NAUKU.............................................................7-32

Prvi razred .................................................................................................................................................................................7-11

Drugi razred ............................................................................................................................................................................12-16

Trei razred ............................................................................................................................................................................17-24

etvrti razred ..........................................................................................................................................................................25-32

4. INTERDISCIPLINARNI SADRAJ .........................................................................................................................................33

5. INTERKULTURALNE VJETINE ............................................................................................................................................33

6. DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE I PREPORUKE .............................................................................................33-34

7. KORELACIJA MEU PREDMETIMA .................................................................................................................................34-35

8. PROVJERAVANJE ZNANJA I OCJENJIVANJE .....................................................................................................................35

8. PROFIL I STRUNA SPREMA NASTAVNIKA ......................................................................................................................35

9. PREDLOENI UDBENICI ......................................................................................................................................................36

10. KORITENA LITERATURA .................................................................................................................................................36-37

11. NAPOMENA .................................................................................................................................................................................37

4

U V O D

Bosna i Hercegovina se ve godinama ukljuuje u evropske integracijske procese i nije daleko dan kada e postati punopravni lan Evropske

Unije. Evropska Unija je multietnika zajednica iji su opstanak i prosperitet uvjetovani viejezinou. Rezultat takvih razmiljanja je i stav

Vijea Evrope da svaki graanin Evrope mora poznavati najmanje dva strana jezika. Bosna i Hercegovina je vjekovima bila upuena na Srednju

Evropu. Nae kulturno historijske kao i privredne veze e, kao i do sada, i ubudue prvenstveno biti upuene na zemlje njemakog govornog

podruja. Znanje njemakog jezika je neophodno, kako za uspostavljanje privrednih tako i meunarodnih kontakata, naunih istraivanja,

informacija i komunikacija koje su nune u dananjem uurbanom svijetu globalnih, interkulturalnih i interdisciplinarnih dogaanja, te primjene

savremenih informacijskih i komunikacijskih tehnologija. Ne smije se zaboraviti ni to da skoro svaka naa porodica ima blie ili dalje roake u

nekoj od zemalja njemakog govornog podruja a naroito u Njemakoj, Austriji i vicarskoj to mladima olakava da se odlue da u ovim

zemljama nastave kolovanje ili potrae posao. Sve gore navedeno namee potrebu da se mladima dopusti izbor uenja njemakog jezika kao

prvog stranog jezika kako u osnovnoj koli, tako i u gimnaziji. Otkako su kablovska televizija i internet dostupni u skoro svim domainstvima,

koristei ove medije mladi proiruju svoja znanja steena u koli, te mogu da prate nastavu njemakog kao prvog stranog jezika u gimnaziji.

Ovim izmjenjenim Nastavnim planovima i programima u potpunosti su ispunjene norme Evropskog referentnog okvira unutar kojeg uenici

gimnazija, srednjih i osnovnih kola razvijaju i dostiu skup znanja i vjetina kroz postupnost uenja i savladavanja jezikog gradiva.

Pored toga to su ovim Nastavnim planovima i programima jasno definisani ishodi znanja uenja njemakog jezika jasno i precizno su

postavljeni i ciljevi uenja njemakog jezika koji se ogledavaju prije svega u osposobljavanju uenika za komunikaciju na njemakom jeziku u

usmenom i pismenom obliku o temama iz svakodnevnog ivota. Kroz nastavu stranog jezika kod uenika se razvija svijest o znaaju

viejezinosti u savremenom svijetu odnosno svijest o tome da uspjeno ovladavanje jezikim kompetencijama doprinosi afirmaciji linosti i

njenom optimalnom razvoju. Razvijajui pozitivan stav prema slinostima i razlikama u kulturama kod uenika se razvija kosmopolitski stav,

duh tolerancije, humanizma i internacionalizma. To je process u kojem se usvajaju jezike strukture na njemakom jeziku: itanje, pisanje,

vokabular, gramatika, sluanje Uenika se osposobljava za samostalno koritenje izvora znanja odnosno ovladavanje strategijama uenja

(nauiti kako uiti).

Prilikom revidiranja Nastavnih planova i programa vodilo se rauna:

o odstranjivanju suvinog gradiva iz NPiPa o smanjivanju gradiva

5

o zastupljenosti gradiva o Bosni i Hercegovini o jedinstvenom udbeniku za osnovne kole o jedinstvenom udbeniku za srednje strune kole o jedinstvenom udbeniku za gimnazije. i svakako o propisanom Evropskom referentnom okviru za strane jezike

U Nastavnom planu i programu za Njemaki jezik kao prvi strani jezik nije bilo veih promjena, kako u pogledu tematike, tako i u obradi

gramatikog gradiva. Teme su prilagoene Evropskom referentnom okviru za strane jezike i obrauju se na nain da se uvjebavaju sve jezike

vjetine ( sluanje, itanje, govor i pisanje). to se tie gramatike, nema izmjena, osim to se vie ne pridaje vanost gramatikim oblicima i

strukturama koje se ne koriste u govoru, a i u pisanju jako rijetko. Strunoj leksici je posveeno mnogo vie panje nego do sada.

U pojedinim srednjim strunim kolama za obrazovanje i nauku, nastava se izvodi prema EU VET Programu, osnosno modularnoj nastavi. Te

kole imaju fleksibilne nastavne planove, koje mogu prilagoavati, te se ne dre jedinstvenog nastavnog plana i programa, koji vrijedi za sve

srednje strune kole.

6

CILJ I ZADACI

UENJA NJEMAKOG JEZIKA

Cilj uenja njemakog jezika je osposobljavanje uenika za usmenu i pismenu komunikaciju na njemakom jeziku o razliitim temama iz

svakodnevnog ivota. Proirivanje ope kulture uenika kroz upoznavanje s nainom ivota i tradicijom zemalja u kojima se govori njemaki

jezik. Kroz uenje stranog jezika kod uenika se razvija svijest o:

- znaenju viejezinosti,

- duhu tolerancije,

- kosmopolitizmu,

- toleranciji,

- humanizmu i

- internacionalizmu

Zadaci nastave njemakog jezika su:

- razvoj sve etiri jezike vjetine,

- ovladavanje leksikom i gramatikom predvienom za ovaj nivo,

- upoznavanje sa kulturom naroda iji jezik se izuava,

- razumijevanje i potivanje drugih kultura,

- razvijanje motivacije za uenje jezika i zadovoljstva u uenju,

. razvijanje samopouzdanja i samopotivanja,

- razvijanje samostalnosti i kreativnosti,

- razvijanje samomotivacije i potrebe za kontinuiranim uenjem

- razvijanje sposobnosti upravljanja projektima

- nauiti uenike da prepoznaju vlastite jake i slabe strane

- razvijanje konstruktivnog saraivanja u aktivnostima i upotreba vjetina grupnog rada

- razvijanje sposobnosti sluanja i meusobnog uvaavanja,

- osposobljavanje uenika za samostalno koritenje razliitih izvora,

- ovladavanje razliitim metodama i strategijama uenja tipine za uenje jezika, kao to je razumijevanje smisla iz konteksta (i nauiti kako

uiti)

- ii u korak s vremenom i koristiti odgovarajuu informacionu tehnologiju kod uenja jezika,

7

NASTAVNI PROGRAM ZA PRVI STRANI JEZIK SREDNJE KOLE ZA STRUNO OBRAZOVANJE I NAUKU

PRVI RAZRED

- Teme (tematska podruja kao osnov za dalji rad)

- Funkcije i sposobnosti (usmena i pismena kompetencija)

. Aktivnosti (pomou kojih se realizuju vjetine)

. Gramatika (gramatika za dati nivo)

- Vokabular (u okviru datih tema)

NJEMAKI JEZIK

PETA GODINA UENJA NJEMAKOG JEZIKA KAO PRVOGOG STRANOG JEZIKA,

I RAZRED SREDNJIH STRUNIH KOLA

(2 asa sedmino 70 asova godinje)

CILJEVI I REZULTATI/ISHODI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA U nastavi njemakog jezika u I razredu srednjh strunih kola treba teiti potpunom dostizanju nivoa A2.1. Evropskog okvira za strane jezike.

Jezike vjetine Oekivani rezultati/ishodi uenja

Sluanje i razumijevanje Uenici uz napor razumiju nastavnikov govor

Uenici razumiju poznate rijei i osnovne fraze koje se odnose na poznate teme, poput porodice, kole i neposrednu

okolinu

Uenici razumiju uz napor izvornog govornika standardnog govora o svakodnevnim i poznatim temama sa kojima se susreu u kui, porodici, koli, tokom slobodnih aktivnosti i sl. ukoliko sugovornik govori polako i razgovjetno

Uenici razumiju uz napor njemaki jezik ,koji sluaju putem razliitih medija

Uenici razumiju uz manji napor kratka saoptenja preko telefona

Uenici prate uz manji napor i uz vizuelne efekte filmove, predviene za uenje njemakog jezika, a

snimljene na nivou A2.1. Evropskog okvira za strane jezike. sve u okviru leksike i jezikog gradiva predvienog nastavnim planom i programom

8

itanje i razumijevanje Uenici su osposobljeni za razliite vrste itanja: globalno, informativno, selektivno, detaljno i sl.

Uenici mogu prepoznati i razumjeti poznate rijei i vrlo jednostavan tekst, npr. na oglasima, plakatima ili u

katalozima

Uenici razumju krae jednostavnije tekstove i shvataju uz manji napor najvanije informacije iz kratkih novinskih

lanaka

Uenici mogu uz manji napor razumjeti natpise u prijevoznim sredstvima, na automatima, prospektima, plakatima i jelovniku

Uenici mogu prepoznati i uz manji napor razumjeti relevantnu informaciju kao to su mailovi, blogovi i sl.

Uenici mogu uz manji napor proitati i razumjeti krae pismo sve u okviru leksike i jezikog gradiva predvienog nastavnim planom i programom

Govor Uenici samostalno koriste jednostavne fraze i reenice kako bi se izrazili na njemakom jeziku, te opisali svoju

porodicu, svoje slobodno vrijeme i sl.

Uenici su osposobljeni za krae samostalno monoloko izraavanje na njemakom jeziku

Uenici su osposobljeni za krae dijaloge sa izvornim sagovornikom koji svoj govor prilagoava ovom nivou znanja uenika, te je spreman sporije govoriti, ponoviti ili preformulisati svoje reenice.

Uenici su osposobljeni odgovarati ili postavljati jednostavna pitanja o dobro poznatim temama sve u okviru leksike i jezikog gradiva predvienog nastavnim planom programom

Pisanje Uenici su osposobljeni za korektno pismeno izraavanje

Uenici su usvojili osnovnu pisanu etikeciju na datom stranom jeziku

Uenici: - mogu pisati kratke, jednostavne razglednice,

- mogu ispuniti obrazac sa linim podacima

- mogu pisati kraa pisma, mailove, blogove

- mogu odgovarati na pitanja

- znaju uz manji napor prepriavati, saimati i uporeivati krai i jednostavniji tekst

- znaju napisati osobni krai komentar

- znaju dopuniti i transformisati krai tekst, reenice i sl.

- znaju uz manji napor opisati manje dogaaje

- sve u okviru leksike i jezikog gradiva predvienog nastavnim planom i programom Znanje o jeziku Uenici svjesno stiu znanje o jeziku primjenjujui razliite strategije uenja

9

Nivo Tematika Funkcije i vjetine Aktivnosti Gramatika Vokabular

I razred

Srednja struna

kola

5. godina uenja

njemakog jezika

kao prvog stranog

jezika.

Broj asova

1 tematika

3

Broj asova

ukupno za

projekte/preze-

ntacije, poeziju,

slobodne teme

7

Broj asova

ukupno

tematike i

ostalo

70

Prijateljstvo

Ekskurzija u Be

prvi dio (dnevnik,

orijentacija u gradu,

plan grada)

Ekskurzija u Be drugi dio

(dnevnik, razglednica)

Medije (prednosti i nedostaci, medije

nekada i sada)

Sport i dijelovi tijela (rekordi,

takmienja,

zdravlje i bolesti)

Uenici e moi da:

- izraze usmeno i

pismeno svoj stav i

miljenje u vezi sa datim

temama dajui

argumente za i protiv

- opiu (usmeno i

pismeno) osobe,

predmete, mjesta,

osjeanja, aktivnost...

- porede ljude,

aktivnosti, predmete...

- postavljaju pitanja i

daju odgovore na lina

pitanja, kao i pitanja u

vezi sa miljenjem

drugih

- piu komentare,

mailove, blogove, krae

eseje, ...

- trae krae informacije

na internetu, u

asopisima , literaturi...

- govore (i piu) o

pozitivnim i negativnim

stranama neega u okviru

date teme

- intervjuiu svog

druga/drugaricu na

osnovu ega znaju

napisati kratak izvjetaj

- rade zajedniki na

izradi projekta ...

RECEPCIJA

a) SLUANJE I

RAZUMIJEVANJE:

Uenici e sluati

izgovoreni tekst i

reagirati:

Postavljanjem pitanja

davanjem kratkih i duih odgovora

uoavanjem ope i posebne

informacije

spajanjem pitanja i odgovarajuih

odgovora, te spajanjem

stubaca

predvianjem sadraja teksta

popunjavanjem praznina i tabela

biljeenjem kljunih rijei i izraza

rjeavanjem zadataka: tano/netano,

zadataka: viestrukog

izbora

b) ITANJE I

RAZUMIJEVANJE Uenici e itati krae i

due tekstove u sebi ili

naglas i reagirati:

uoavanjem ope ili posebne

informacije

predvianjem sadraja ili sutine

Uenici e

PONAVLJATI:

Imenice: rod, broj, pade

Zamjenice: . line

. pokazne

- upitne

- prisvojne

- neodreene

Glagoli: - pomoni

- pravilni

- nepravilni

- modalni

. povratni

- sa razdvojivim

prefiksom

- sa nerazdvojivim

prefiksom

- na ieren

Glagolska vremena:

- prezent

- perfekt

- futur

Veznici: - weil, wenn, dass

Negacija: - nicht, kein

Uenici e NAUITI:

Pridjevi:

Uenici e uiti ili

ponavljati vokabular

koji se odnosi na date

teme:

Prijateljstvo

vokabular vezan za

opis osoba, karakter

prijatelja, izgled,

hobi, slobodno

vrijeme npr. Die

Freizeit, sich

unterhalten, sich auf

jemanden verlassen,

vertrauen, ehrlich,

itd.

Ekskurzija u Be vokabular neophodan

za opis grada,

znamenitosti u

posjeenom gradu,

zatim vokabular kojim

opisujemo put i

orijentaciju u vremenu

i prostoru ili nekom

nepoznatom gradu,

npr. Pnktlich, der

Stadtbummel, die

Donauinsel, saukalt,

pennen, die Ampel,

das Tagebuch,

geradeaus, die

Kreuzung, sauer, der

Schlssel, die

Postkarte,

10

teksta

prepriavanjem dijelova teksta ili cijelog

kraeg teksta

ueem u kraim dijalozima

pridruivanjem podnaslova

dijelovima teksta

odgovaranjem na postavljena pitanja,

dopunjavanjem teksta, tabela

spajanjem reenica

rjeavanjem - zadataka: tano/netano

- zadataka:

viestrukog izbora

PRODUKCIJA:

a) GOVOR

Uenici e:

uestvovati u jednostavnim:

- razgovorima,

- diskusijama

igrati uloge

recitovati pripremati i

prezentirati krae dijaloge

izraavati miljenje u vezi sa datom

temom

prepriavati krau priu, tekst

ili dogaaj ...

odrati usmenu prezentaciju koja se

- poreenja sa als i wie

Glagoli: - sa dativom

- sa akuzativom

Glagolsko vrijeme:

- preterit /Prteritum

von haben, sein und

Modalverben

- imperativ

Prijedlozi: - u akuzativu

- u dativu

- u akuzativu i dativu

Veznici: - denn, aber, und

- da, wenn, als

Mediji vokabular potreban

za opis medijskog

znaaja u drutvu i u

svakodnevnom

ivotu, npr.

Fernsehen, das

Programm, die

Spielfilme, die

Computerspiele, das

Handy, der

Mobilfunk,

ausgeben, ausleihen,

Brieffreunde itd.

Sport i

dijelovi tijela vokabular neophodan

za opis sportova,

dijelova tijela, te

vokabular koji

izraava opte stanje

osobe, bolest i sl. npr.

Bundesjugendspiele,

Sportabzeichen, fit,

Weitspringen,

Hochspringen, die

Mindestleistung, die

Medaille, mitmachen,

der Hals, der

Daumen, Kopfweh i

td.

11

zasniva na prethodno

obraenoj temi...

b) PISANJE

Uenici e:

pisati: - pisma, mailove,

blogove, krae eseje,

diktate ...

pisati: - krae prie

pisati:

- kljune rijei

i izraze,

- krae opise osoba,

dogaaja i doivljaja

dopunjavati: - izostavljene rijei,

dijelove reenice ili cijele

reenice, itd.

ispravljati greke

konstruirati reenice od niza zadatih

rijei

Projekti/prezenta

cije:Uenici

dodatno istrauju

teme i oblasti koje

se obrauju na

asu, te ih izlau

ostalim uenicima

u vidu prezentacije,

Uenici rade

najmanje dvije

prezentacije tokom

kolske godine.

Film: Uenici gledaju najmanje

jedan njemaki film u

toku jedne kolske godine

prikladan za njihov uzrast

uz obradu istog.

Preporuka1:

Uz temu Putovanja

uenici prave i

prezentiraju turistiki

vodi jedne od drava po

linom izboru

Preporuka2: Tekstove za

itanje i sluanje iz

udbenika povremeno

zamijeniti aktualnim i

zanimljivijim.

Preporuka3:

Rjenici (vokabulari)

Preporuka 4: Koristiti

strunu literaturu

Napomena: Navedena

leksika je samo

prijedlog mogue

leksike. Ne smije se

shvatiti kao obavezan

leksiki minimum

12

DRUGI RAZRED






NJEMAKI JEZIK

ESTA GODINA UENJA NJEMAKOG JEZIKA KAO PRVOG STRANOG JEZIKA,

II RAZRED SREDNJIH STRUNIH I KOLA


CILJEVI I REZULTATI/ISHODI ODGOJNO-OBRAZOVNOG RADA

U nastavi njemakog jezika u II razredu srednjih strunih kola treba teiti potpunom dostizanju nivoa A2.2. Evropskog okvira za strane jezike.


Sluanje i razumijevanje

Uenici uz manji napor razumiju nastavnikov govor

Uenici razumiju uz manji napor izvornog govornika standardnog govora o svakodnevnim i poznatim temama sa kojima se susreu u kui, porodici, koli, tokom slobodnih aktivnosti i sl. ukoliko je sagovornik spreman prilagoditi

svoj govor ueniku

Uenici razumiju uz manji napor njemaki jezik ,koji sluaju putem razliitih medija

Uenici razumiju kratka saoptenja preko telefona

Uenici prate uz manji napor i uz vizuelne efekte filmove, predviene za uenje njemakog jezika, a snimljene na nivou A2 Evropskog okvira za strane jezike.

Uenici mogu razumjeti fraze i najee koritene rijei iz podruja od neposrednog linog interesa.

Uenici mogu razumjeti injenice o poznatim temama, o svakodnevnom ivotu, ope poruke

sve u okviru leksike i jezikog gradiva predvienog nastavnim planom i programom

13

itanje i razumijevanje

Uenici su osposobljen za razliite vrste itanja: globalno, informativno, selektivno, detaljno i sl.

Uenici razumju krae i jednostavne tekstove i shvataju najvanije informacije iz kratkih novinskih lanaka.

Uenici mogu razumjeti natpise u prijevoznim sredstvima, na automatima, prospektima, plakatima, voznim redovima i jelovniku

Uenici mogu razumjeti krae i jednostavnije opise dogaaja, osjeanja i elja u linim pismima, mailovima, blogovima

Uenici mogu razumjeti injenice u kraim i jednostavnijim tekstovima o temama koje ih zanimaju

Uenici mogu letimino itati jednostavnije tekstove kako bi locirali eljenu informaciju, te uradili odreeni zadatak


Govor

Uenici mogu komunicirati u jednostavnim i uobiajenim situacijama, koristei jednostavne fraze i reenice kako bi se

izrazili na njemakom jeziku, te opisali svoju porodicu, svoje slobodno vrijeme, svoje ivotne uvjete, aktivnosti i sl.

Uenici su osposobljeni za krae i jednostavnije samostalno monoloko izraavanje na njemakom jeziku

Uenici su osposobljeni za krae i jednostavnije dijaloge sa izvornim sagovornikom koji svoj govor prilagoava ovom nivou znanja uenika, te im po potrebi pomogne da se izraze

Uenici su osposobljeni odgovarati ili postavljati jednostavnija pitanja o poznatim temama

Uenici su u stanju da vode krae i jednostavnije diskusije uz prethodne pripreme

Uenici mogu , jo uvijek uz vei napor, povezivati reenice tako da mogu diskutovati o svojim planovima, eljama, te

kratko obrazloiti svoje stavove na odreene teme


Pisanje

Uenici su osposobljeni za korektno pismeno izraavanje


Uenici:

- mogu pisati razglednice sa neto vie kreativnosti,

- mogu ispuniti obrazac sa linim podacima

- mogu pisati kraa pisma, pisma zahvale, mailove, blogove, biljeke, pozivnice i poruke

- znaju prepriavati, saimati i uporeivati krai i jednostavniji tekst, koji im je ve poznat

- znaju napisati osobni krai komentar

- znaju dopuniti i transformisati krai tekst, reenice i sl.

- znaju uz manji napor opisati dogaaje


Znanje o jeziku Uenici svjesno stiu znanje o jeziku primjenjujui razliite strategije uenja

14

Nivo Tematika Funkcije I vjetine Aktivnosti Gramatika Vokabular

II razred

Srednje strune i

strune tehnike

kole

6. godina uenja

njemakog jezika

kao prvog stranog

jezika

Broj asova

1 tematika

3

Broj asova

ukupno za

projekte/

prezentacije,

poeziju, film,

slobodne teme

7

Broj asova

ukupno

3 modula sa

tematika i

ostalo

70

Odjea

Hrana

Zabava I

urke

Stanovanje

Deparac

Tipino njemak

i!

Uenici e moi da:

- izraze usmeno i

pismeno svoj stav i

miljenje u vezi sa

datim temama dajui


- opiu (usmeno i

pismeno) ta oblae u

kolu i u slobodno

vrijeme promjene...

- porede ljude,

aktivnosti, mjesta,

gradove, mjesta za

zabavu i urke...

- postavljaju pitanja i

daju odgovore na lina

pitanja, kao i pitanja u

vezi sa miljenjem

drugih

- piu komentare,

mailove,

blogove, eseje,

- trae informacije na

internetu, u

asopisima ,

literaturi...

- govore (i piu) o

pozitivnim i

negativnim stranama

neega u okviru date

teme

- intervjuiu svog

druga/drugaricu na

osnovu ega znaju

napisati izvjetaj

RECEPCIJA

a) SLUANJE I

RAZUMIJEVANJE:

Uenici e sluati

izgovoreni tekst i

reagirati:

-Postavljanjem pitanja

-davanjem kratkih i

duih jednostavnih

odgovora

-uoavanjem ope i

posebne informacije

-spajanjem pitanja i

dgovarajuih odgovora,

te spajanjem stubaca

-predvianjem sadraja

teksta

- popunjavanjem

praznina i tabela

-biljeenjem kljunih

rijei i izraza

- rjeavanjem zadataka:

tano/netano,


izbora

b) ITANJE I

RAZUMIJEVANJE

Uenici e itati krae i

due tekstove u sebi ili

naglas i reagirati:

-uoavanjem ope ili

posebne informacije

-predvianjem sadraja

ili sutine teksta

U enic i e

PONAVLJATI:

Imenice:

rod, broj, pade

Zamjenice:

. line

. pokazne - upitne - prisvojne

Pridjevi:

- poreenja sa als i wie

Glagoli

Glagolska vremena: - prezent - perfekt - futur - preterit /Prteritum vonhaben, sein und Modalverben - imperativ

Prijedlozi

sa akuzativom i dativom

Veznici

- weil, dass, wenn - denn, aber, und,

U enic i e

N AU ITI :

Imenice:

- vlastita imena u

genitivu

Zamjenice:

- neodreene /

Indefinitpronomen:

Pridjevi:

- pridjevska deklinacija

Uenici e uiti ili

ponavljati vokabular koji se

odnosi na date teme:

Odjea proireniji vokabular

neophodan za opis odjevnih

predmeta, naina na koji se

mladi odjevaju, vokabular

kojim emo izraziti razne

modne stilove, npr. Die

Strumpfhose, die Farben,

einkaufen, die Kleidung,

billig, die Blusen, der Stiefel,

tragen, itd.

Hrana (namirnice, obroci, jela, pia, mjere),

proireniji vokabular,

npr. die Lebensmittel (Pl) das

Gericht, die Paprika, der

Apfelsaft, das Ma, markiert,

besorgen, das Kilo, die Kiste,

die Packung, Restaurants, die

Bratwurst, beliebt, das

Gemuse itd.

Zabava i urke

Vokabular koji je potreban da bi

se opisala urka ili neka zabava

za omladinu, vokabular koji

izraava raspoloenje ili lou

volju npr. Zbog konflikta sa

prijateljima, npr. verrckt,

aufpassen, sich unterhalten, sich

freuen, die Laune, schlecht

15

- rade zajedniki na

rjeavanju nekog

problena, na izradi

projekta ...

-prepriavanjem dijelova

teksta ili cijelog teksta

-ueem u dijalozima

- pridruivanjem

podnaslova

dijelovima teksta

-odgovaranjem na

postavljena pitanja,

-dopunjavanjem teksta,

tabela

-spajanjem reenica

- rjeavanjem

- zadataka:

tano/netano

- zadataka:

viestrukog izbora

PRODUKCIJA:

a) GOVOR Uenici e:

-uestvovati u:

jednostavnim:

- razgovorima,

- dijalozima,

- diskusijama

-igrati uloge

-recitovati

-pripremati i

prezentirati due ali

jednostavne dijaloge

- izraavati miljenje u

vezi sa datom temom

- prepriavati krau

priu, tekst ili

dogaaj ...

- navoditi uzroke i

posljedice, prednosti i

nedostatke ...

- odrati usmenu

tip A (mjeovita)

i tip B (slaba)

Glagolsko

vrijeme:

- preterit slabih i jakih

glagola

Veznici:

- da, wenn, als

Indirekte Fragestze:

- mit Fragewort: wer,

was, wo ...

Relativstze: - mit Relatpronomen

gelaunt, streiten itd.

Stanovanje vokabular potreban za opis

prostorija, predmeta u stanu ili

kui, namjetaja,

svakodnevnice, npr. die Mbel

(Pl), das

Sofa, die Musikanlage,

der Fernseher,die Ruhe,

stressig, eigenes Zimmer

,die Hauptstrae,

renovieren, verkaufen,

Quadratmeter itd.

Deparac,

proireniji vokabular, koijim

moemo izraziti kako da

sauvamo i utedimo novac,

zatim da opiemo na koji nain

deparac troimo i sl. npr. das

Taschengeld,ausreichen,

unzufrieden, bekommen,

wochentlich, Extra-Geld,

verdienen, meistens, Zeitungen

austragen itd.

Tipino njemaki, osnovni i proireni vokabular,

koijm moemo izraziti ta je

tipino za Njemaku i

njemaki jezik, npr das Bier,

das Wochenende,

Missverstndnisse, kennen, der

Bllick, die Regeln itd.

16

prezentaciju koja

se zasniva na

prethodno obraenoj

temi...

b) PISANJE

Uenici e:

-pisati:

pisma, mailove,

blogove, sastave ,

diktate ...

-pisati:

krae / due prie

krae / due opise osoba,

dogaaja i doivljaja

-pisati:

kljune rijei i izraze,

svoje biljeke

-dopunjavati:

izostavljene rijei,

dijelove reenice ili

cijele reenice, itd

-ispravljati greke

- konstruirati reenice

od niza zadatih rijei

Projekti/prezentacije:

Uenici dodatno

istrauju teme i oblasti

koje se obrauju na

asu, te ih izlau

ostalim uenicima u

vidu prezentacije,

Uenici rade kao

domau zadau

najmanje jednu

prezentacije tokom

kolske godine.

Preporuka1:

Uenici se dijele u

grupe, te izrauju pano

na temu Typisch

Deutsch, koji grupno

prezentiraju.

Preporuka2:

Tekstove za itanje i

sluanje iz udbenika

povremeno zamijeniti

aktualnim i

zanimljivijim.

Preporuka3:



strunu literaturu

Napomena:

Navedena leksika je samo

prijedlog mogue leksike.

Ne smije se shvatiti kao

obavezan leksiki

minimum.

17

TREI RAZRED






NJEMAKI JEZIK

SEDMA GODINA UENJA NJEMAKOG JEZIKA KAO PRVOG STRANOG JEZIKA,

III RAZRED SREDNJIH STRUNIH KOLA



U nastavi njemakog jezika u III razredu srednjih strunih kola treba teiti potpunom dostizanju nivoa B1 Evropskog okvira za strane jezike.


Sluanje i razumijevanje Uenici razumiju nastavnikov govor

Uenici razumiju uz manji napor izvornog govornika standardnog govora o svakodnevnim i poznatim temama sa kojima se susreu u kui, porodici, koli, tokom slobodnih aktivnosti i sl.

Uenici razumiju kratka saoptenja preko telefona

Uenici prate uz manji napor i uz vizuelne efekte filmove, predviene za uenje njemakog jezika, a snimljene na nivou B1 Evropskog okvira za strane jezike.

Uenici razumju injenice o poznatim temama, o svakodnevnom ivotu, ope poruke

Uenici razumiju sagovornika, kada je u pitanja konverzacija vezana za struku, za koju se uenici koluju

Uenici mogu razumjeti njemaki jezik, koji sluaju putem razliitih medija, a o temama koje ih osobno interesiraju - sve u okviru leksike i jezikog gradiva predvienog nastavnim planom i programom

18

itanje i razumijevanje Uenici su osposobljen za razliite vrste itanja: globalno, informativno, selektivno, detaljno i sl.

Uenici razumiju tekstove koji su uglavnom pisani jednostavnim jezikom, a tiu se njima poznatih tema

Uenici razumiju tekstove u kojima se pojavljuje terminologija iz struke za koju se koluju

Uenici shvataju najvanije informacije iz kratkih novinskih lanaka

Uenici mogu uz manji napor razumjeti relevantnu informaciju kao to su pisma, mailovi, blogovi i sl.

Uenici mogu razumjeti opise dogaaja, osjeanja i elja u linim pismima, mailovima, blogovima

Uenici mogu razumjeti injenice i u duim, ali jednostavnijim tekstovima o temama koje ih zanimaju

Uenici mogu letimino itati i due ali jednostavnije tekstove kako bi locirali eljenu informaciju, te uradili odreeni

zadatak

- sve u okviru leksike i jezikog gradiva predvienog nastavnim planom i programom - sve u okviru leksike i jezikog

gradiva predvienog nastavnim planom i programom

Govor Uenici posjeduju jezike kompetencije u duim situativnim dijalozima, uz prethodnu pripremu

Uenici samostalno koriste fraze i reenice kako bi se izrazili na njemakom jeziku, te opisali svoju porodicu, svoje

slobodno vrijeme i sl.

Uenici su osposobljeni uz manji napor za due samostalno monoloko izraavanje na njemakom jeziku, uz

prethodnu pripremu

Uenici su osposobljeni uz manji napor za due dijaloge sa izvornim sagovornikom koji svoj govor prilagoava ovom nivou znanja uenika.

Uenici su osposobljeni spontano odgovarati ili postavljati jednostavna pitanja o poznatim temama

Uenici mogu , uz manji napor, povezivati reenice tako da mogu diskutovati o svojim planovima, eljama,

te obrazloiti svoje stavove na odreene teme

Uenici su u stanju prezentirati uz manji napor sadraje na odreene teme kroz prezentacije

Uenici se mogu snalaziti i komunicirati u veini situacija, koje se mogu pojaviti tokom putovanja kroz njemako govorno podruje.

Uenici se bez pripreme mogu ukljuiti u razgovor o temama koje su im poznate, koje su od njihovog osobnog interesa ili se odnose na svakodnevni ivot, te na struku za koju se koluju

Uenici mogu jednostavno povezivati reenice, kako bi opiisali svoje snove, nade i tenje, objasniti svoja stajalita i planove

Uenici mogu uz manji napor ispriati priu ili prepriati sadraj knjige ili filma. - sve u okviru leksike i jezikog gradiva predvienog nastavnim planom i programom

19

Pisanje Uenici su osposobljeni za korektno pismeno izraavanje


Uenici: - mogu da odgovaraju na sloenija pitanja - znaju prepriavati, saimati i uporeivati jednostavniji tekst o poznatoj temi - znaju napisati osobni dui komentar - znaju opisati krae dogaaje - mogu pisati osobna pisama, mailove, blogove, eseje

- znaju se uz manji napor kreativno pismeno izraavati

- znaju dopuniti i transformisati tekst, reenice i sl. - sve u okviru leksike i jezikog gradiva predvienog nastavnim planom i programom



III razred

Srednja struna

kola

7. godina uenja

njemakog jezika

kao prvog stranog

jezika

Jezici (znaaj

njemakog jezika u

drutvu)

Mladi

istrauju (izumi i

takmienja)

Sve to

volim..

(omiljene

aktivnosti)

Uenici e moi da:

- izraze usmeno i

pismeno svoj stav i


temama dajui


- opiu (usmeno i

pismeno) aktivnost,

razne stavove ...

- porede ljude,

medije,razliite kulture,

aktivnosti,...

- postavljaju sloenija

RECEPCIJA

a) SLUANJE I

RAZUMIJEVANJE:

Uenici e sluati

izgovoreni tekst i reagirati:


davanjem kratkih i duih

odgovora


Uenici e

PONAVLJATI:


Zamjenice: . line

. pokazne

- upitne

- prisvojne

- neodreene

Pridjevi:

Uenici e uiti ili



teme:

Jezici

proireniji vokabular

na temu jezici i

znaaj jezika u

drutvu, npr.

Sprachkenntnisse

, die

Amtssprache,

erlauben,

20

Broj asova

1 tematika

3

Broj asova

ukupno za

projekte/

prezentacije,

poeziju, film,

slobodne teme

7

Broj asova

ukupno

3 modula sa

tematika i

ostalo

70

Vrijeme (vremenska

prognoza,

klima)

Kupovina (ovisnost o

kupovini)

pitanja i daju sloenije

odgovore na lina

pitanja, na pitanja u vezi

sa miljenjem drugih, u

vezi datih tema, ...

- piu due komentare,

mailove, blogove, pisma,

eseje, ...


internetu, u asopisima ,

literaturi...

- govore (i piu) o


stranama neega u

okviru date teme

- intervjuiu svog

druga/drugaricu na

osnovu ega znaju

napisati dui izvjetaj

- rade zajedniki na

rjeavanju nekog

problema, na izradi

projekta ...

informacije

spajanjem pitanja i dgovarajuih

odgovora, te

spajanjem stubaca

predvianjem osnovnog sadraja

teksta



rjeavanjem zadataka:

tano/netano,


izbora

b) ITANJE I

RAZUMIJEVANJE

Uenici e itati krae

tekstove u sebi ili naglas i

reagirati:


informacije


teksta

prepriavanjem dijelova teksta ili

- pridjevska

deklinacija tip A

(mjeovita) i tip B

(slaba)

Prilozi: - davon (Wovon?),

- daran (Woran?) ...

Glagoli: - pomoni

- pravilni

- nepravilni

- modalni

. povratni

- sa razdvojivim

prefiksom

- sa nerazdvojivim

prefiksom

- na ieren

- mjeoviti

- tranzitivni

Glagolska vremena:

- prezent

- perfekt

- futur

- preterit /Prteritum

verwenden,

Muttersprache,

Wirtschaftsbezie

hungen, itd.

Mladi

istrauju

vokabular neophodan

za opis otkria i

izuma, kojim se bavi

omladina u Njemakoj

, te opis natjeaja, na

kojim uestvuju mladi

naunici sa svojim

izumima, npr der

Wettbewerb, forschen,

fordern, erweitern, die

Fachgebiete, die

Wissenschaft, itd.

Sve to volim,

osnovni vokabular,

koji izraava naa

osjeanja i ljubav

prema omiljenom

sporzu, grupi ili

nekoj drugoj

aktivnosti.

Reinfallen,

etwas

Besonderes,

beobachten,

Traumfrau,

21

cijelog teksta

ueem u dijalozima


dijelovima teksta

odgovaranjem na postavljena pitanja,


spajanjem reenica

rjeavanjem - zadataka:

tano/netano

- zadataka:

viestrukog izbora

PRODUKCIJA:

a) GOVOR

Uenici e:

uestvovati u: jednostavnim:

- razgovorima,

- debatama,

- diskusijama

von haben, sein und

Modalverben

- imperativ

Prijedlozi:

- u akuzativu

- u dativu


- glagoli, imenice,

pridjevi sa

prijedlozima

Veznici: - weil, dass

- denn, aber, und

- da, wenn, als

Indirekte Fragestze:


was, wo ...

Relativstze:

- mit Relatpronomen

Uenici e NAUITI:

Imenice: - izrazi sa genitivom

Zamjenice:

die

Buchhandlun

g, der Verein,

sich leisten

itd.

Vrijeme

vokabular potreban za

opis vremena, i

klimatskih uvjeta, te

utjecaja vremena na

okoli., npr. der

Klimawandel, die

Werte, steigen,

zunehmen, vermeiden,

sparsamer,

Windkraftanlagen ,

itd.

Kupovina

Proireni vokabular, potreban za opis raznih naina na koji ljudi kupuju, zbog ega kupuju i ta kupuju, te vokabular kojim bismo mogli opisati ovisnost o kupovini inacin kako da je prevaziemo.. Npr.

Harmlos, der Anfall, die Klamotten, lastern, verfallen, erleben, trugerisch, der Zoff, entdecken, die Erlosung.

22

igrati uloge recitovati pripremati i prezentirati due

dijaloge

izraavati miljenje u vezi sa

datom temom

prepriavati priu, tekst ili

dogaaj ...

navoditi uzroke i posljedice, prednosti

i nedostatke ...



obraenoj temi...

b) PISANJE

Uenici e:


blogove, eseje, diktate

pisati: - krae / due prie

- krae / due opise

osoba, dogaaja i

doivljaja

pisati: - kljune rijei

-neodreene /

indefinita

Pridjevi: - pridjevska

deklinacija

Glagoli - Verben mit zwei

Objekten

Glagolsko vrijeme:

- Konditional I

- Konjunktiv

Prteritum von sein,

Modalverben, starken

+ schwachen Verben

- Plusquamperfekt

-schwache Verben

Passiv Prsens

- Passiv Prsens mit

Modalverben

Prijedlozi: -Temporale

Prpositionen mit

Dativ:

- nach, zu, an, bis, zu,

in, zum, am, seit, vor

23

i izraze,

- svoje biljeke



cijele reenice, itd.

konstruirati reenice od niza

zadatih rijei

-Temporale

Prposition mit

Akkusativ:

- ber

- Modale Prposition

aus

Finale Prposition:

- zum +

(substantivierter)

Infinitiv

Veznici: - damit, um ... zu +

Infinitiv

- ohne dass,

ohne ...zu + Infinitiv

- wenn, falls, im Falle

dass, (reale +

potentiale

Konditionalstze)

-irreale potentiale

Stze

- nachdem, bevor,

seitdem, bis, whrend

-Infinitivsatz mit zu

nach:

- Verben (Ich

versuche, Sie zu

verstehen.)

24

.

- Nomen + Verb (Die

Kinder haben keine

Zeit, ihr Zimmer

aufzurumen.)

- sein + Adjektiv (Es

ist schn, Sprachen zu

kennen.)

- da, wenn, als

- nicht... sondern

-auerdem

- obwohl

- ob

Projekti

/prezentacije:

Uenici dodatno

istrauju teme i

oblasti koje se

obrauju na asu,

te ih izlau ostalim

uenicima u vidu

prezentacije,

Uenici rade

najmanje dvije

prezentacije tokom

kolske godine

Film:

Uenici gledaju najmanje




uz obradu istog.

Preporuka1:

Obrada slobodne teme:

Kako spasiti svijet od

globalnog zagrijavanja?

Preporuka2:


sluanje iz udbenika


aktualnim i zanimljivijim

Preporuka3:



strunu literaturu

Napomena:

Navedena leksika je

samo prijedlog mogue



leksiki minimum.

25

ETVRTI RAZRED






NJEMAKI JEZIK

OSMA GODINA UENJA NJEMAKOG JEZIKA KAO PRVOG STRANOG JEZIKA,

IV RAZRED SREDNJIH STRUNIH KOLA



U nastavi njemakog jezika u IV razredu srednjih strunih kola treba teiti potpunom dostizanju nivoa B1.1. Evropskog okvira za strane jezike.


Sluanje i razumijevanje Uenici mogu razumjeti nastavnikov govor

Uenici mogu razumjeti injenice o temama, o svakodnevnom ivotu, ope poruke

Uenici mogu uz manji napor razumjeti izvornog govornika standardnog govora uivo ili snimljen o poznatim i nepoznatim temama u okviru leksike koju su uiili

Uenici mogu razumjeti njemaki jezik putem razliitih medija: -uz manji napor emisije na razliitim tv programima o razliitim temama, talk show, intervjue, predavanja, i sl.

-uz manji napor mogu pratiti filmove u kojima su akcija i vizuelni efekti uglavnom nosioci prie

-mogu uz manji napor razumjeti tv vijesti i program o trenutnim zbivanjima

- sve u okviru leksike i jezikog gradiva predvienog nastavnim planom i programom

26

itanje i razumijevanje Uenici su osposobljeni za razliite vrste itanja: informativno, selektivno, detaljno i sl.

Uenici mogu uz manji napor razumjeti due tekstove sa jezikog, drutvenog i kulturolokog aspekta zemlje njemakog jezika

Uenici mogu razumjeti opise dogaaja, osjeanja i elja u linim pismima, asopisima, mailovima, blogovima

Uenici mogu razumjeti injenice u tekstovima o temama koje ih zanimaju uz razumijevanje teksta

Uenici mogu skenirati due tekstove kako bi locirali eljenu informaciju i pronali informacije iz razliitih dijelova teksta, te uradili odreeni zadatak

Uenici mogu prepoznati znaajne stavke u novinskim lancima, i sl.

Uenici mogu prepoznati i razumjeti relevantnu informaciju kao to su pisma, mailovi, blogovi ...

Uenici mogu uz manji napor oblikovati svoje miljenje i zauzimati stavove na osnovu proitanih informacija i sadraja dueg teksta

Uenici mogu uz manji napor razumjeti titlovane drame i filmove sa kratkim i jasnim reenicama - sve u okviru leksike i jezikog gradiva predvienog nastavnim planom i programom

Govor Uenici posjeduju uz manji napor jezike kompetencije u situativnim dijalozima

Uenici su osposobljeni uz manji napor za samostalno monoloko izraavanje na njemakom jeziku

Uenici su u stanju uz mani napor da vode konverzaciju o temama koje su date u tematskom dijelu

Uenici mogu , uz manji napor, povezivati reenice tako da mogu diskutovati o svojim planovima, eljama, te obrazloiti svoje stavove na odreene teme

Uenici mogu uz manji napor uestvovati u raspravama, debatama u okviru poznatih situacija; braniti svoje stavove; izlagati prednosti i nedostatke na odreenu temu

Uenici su u stanju prezentovati uz manji napor sadraje na odreene teme kroz prezentacije

Uenici su u stanju odgovarati na popratna pitanja spontano uz manji napor - sve u okviru leksike i jezikog gradiva predvienog nastavnim planom i programom

Pisanje Uenici su osposobljeni za korektno pismeno izraavanje uz manji napor


Uenici: - mogu pisati uz manji napor sloenija pisama, mailove, blogove, eseje

- mogu da odgovaraju na sloenija pitanja

- znaju prepriati, saeti i uporeivati tekst uz manji napor

- znaju preoblikovati tekst u neku drugu vrstu teksta uz manji napor

27

- znaju napisati dui osobni komentar

- znaju se kreativno pismeno izraavati

- znaju uz manji napor dopuniti i transformisati tekst, reenice i sl.

- znaju uz manji napor opisati i prepriati dogaaje sa vie detalja i opisa

- sve u okviru leksike i jezikog gradiva predvienog nastavnim planom i programom



IV razred

Srednja struna

kola

8. godina uenja

njemakog jezika

kao prvog stranog

jezika

Planovi za budunost

(profesije, izbor

zanimanja / trite

rada sad i u

budunosti)

Nauka i tehnologija

(napredak,

istraivanja,

takmienja)

Uenici e moi da:

- izraze usmeno i

pismeno svoj stav i


temama dajui


- opiu (usmeno i

pismeno) aktivnost,

razne stavove ...

- porede ljude, razliite

zanimanja,

stavove,aktivnosti,...

- postavljaju sloenija

RECEPCIJA

a) SLUANJE I

RAZUMIJEVANJE:

Uenici e sluati

izgovoreni tekst i

reagirati:


davanjem kratkih i duih

odgovora


Uenici e

PONAVLJATI:


Zamjenice: . line

. pokazne

- upitne

- prisvojne

- neodreene

Pridjevi:

Uenici e uiti ili



teme:

Planovi za budunost

proireniji vokabular

neophodan za opis

raznih zanimanja,

aktivnosti, npr. 18

die Karriere, vorhaben,

der Vorsatz,

bercksichtigen,

bestimmen, der

28

Broj asova

1 tematika

3

Broj asova

ukupno za

projekte/

prezentacije,

poeziju, film,

slobodne teme

6

Broj asova

ukupno

3 modula sa

tematika i

ostalo

60

Opasnosti modernog ivljenja

(potronja, reklame,

odnos prema

materijalnom)

Uzori i ambicije

(dostignua

pojedinaca;

konfliktne situacije i

njihovo rjeavanje)

Politika (pravo glasanja,

politike institucije i

stranke)

Prijateljstva (karakteristike,

znaaj, vrste)

pitanja i daju sloenije

odgovore na lina

pitanja, na pitanja u vezi

sa miljenjem drugih, u

vezi datih tema, ...

- piu due komentare,

mailove, blogove, pisma,

eseje, ...


internetu, u asopisima ,

literaturi...

- govore (i piu) o


stranama neega u okviru

date teme

- intervjuiu svog

druga/drugaricu na

osnovu ega znaju

napisati dui izvjetaj

- rade zajedniki na

rjeavanju nekog

problema, na izradi

projekta ...

informacije

spajanjem pitanja i dgovarajuih

odgovora, te

spajanjem stubaca

predvianjem osnovnog sadraja

teksta



rjeavanjem zadataka:

tano/netano,


izbora

b) ITANJE I

RAZUMIJEVANJE

Uenici e itati krae

tekstove u sebi ili naglas i

reagirati:


informacije


teksta

prepriavanjem dijelova teksta ili


tip A (mjeovita) i tip B

(slaba)


tip C (jaka)

Prilozi: - davon (Wovon?),

- daran (Woran?) ...

Glagoli: - pomoni

- pravilni

- nepravilni

- modalni

. povratni

- sa razdvojivim

prefiksom

- sa nerazdvojivim

prefiksom

- na ieren

- mjeoviti

- tranzitivni

Glagolska vremena:

- prezent

- perfekt

- futur

Arbeitsmarkt, die

Tendenz, aktiv werden,

itd.

Nauka i tehnologija

vokabular neophodan

za opis raznih stanja,

aktivnost ..., npr.die

Zeitreise, der

Wissenschaftler, der

Stein, flieend , jagen,

hart arbeiten, itd.

Opasnosti modernog

ivljenja

osnovni vokabular, npr.

der Konsum, die

Werbung, die

Schublade, unntig

verbrauchen,ablehnen,

verschenken, itd.

Uzori i ambicije

vokabular potreban za

opis raznih stavova,,

radnji, aktivnosti, npr.

19

der Held, das Vorbild,

Fuballspieler,

ehrgeizig, mutig, -20-

entschlossen, gerecht,

retten beleidigen, die

29

cijelog teksta

ueem u dijalozima


dijelovima teksta

odgovaranjem na postavljena

pitanja,


spajanjem reenica

rjeavanjem - zadataka:

tano/netano

- zadataka:

viestrukog izbora

PRODUKCIJA:

a) GOVOR

Uenici e:

uestvovati u: jednostavnim:

- razgovorima,

- debatama,

- imperativ

- preterit

- preterit konjunktiva

/Konjunktiv Prteritum

- Plusquamperfekt

Prijedlozi: - u akuzativu

- u dativu


- glagoli, imenice,

pridjevi sa prijedlozima

Veznici: - weil, dass

- denn, aber, und

- da, wenn, als

-Indirekte Fragestze:


was, wo...

-mit: ob

Relativstze:

- mit Relatpronomen

- damit, um ... zu +

Infinitiv

- ohne dass,

ohne ...zu + Infinitiv

Zivilcourage, das

Handeln, itd.

Politika (pravo

glasanja, politike

institucije i

stranke)

vokabular, npr. das

Wahlrecht, whlen, das

Grundgesetz,

beeinflussbar, die

Demokratie, der

Bundestag, die Stimme,

der Ministerprsident,

sich beteiligen, itd.

Prijateljstva vokabular potreban za

opis odnosa i veza

meu ljudima, npr. die

Untersttzung, die

Grundlage, durch dick

und dnn gehen, die

Schwche, verzichten,

sich amsieren, jedoch,

Itd.

30

- diskusijama

igrati uloge recitovati pripremati i prezentirati due

dijaloge

izraavati miljenje u vezi sa

datom temom

prepriavati priu, tekst ili

dogaaj ...

navoditi uzroke i posljedice, prednosti

i nedostatke ...



obraenoj temi...

b) PISANJE

Uenici e:


blogove, eseje, diktate

pisati: - krae / due prie

- krae / due opise

osoba, dogaaja i

doivljaja

pisati:

- wenn, falls, im Falle

dass, (reale + potentiale

Konditionalstze)

- nachdem, bevor,

seitdem, bis, whrend

Infinitivsatz mit zu

nach:

- Verben (Ich versuche,

Sie zu verstehen.)

- Nomen + Verb (Die

Kinder haben keine Zeit,

ihr Zimmer

aufzurumen.)

- sein + Adjektiv (Es ist

schn, Sprachen zu

kennen.)

Uenici e NAUITI:

Imenice: - N-Deklination

Zamjenice: reciprone zamjenice

/Reziprokpronomen

(einander)

Glagoli - Verb lassen + Infinitiv

31

- kljune rijei

i izraze,

- svoje biljeke



cijele reenice, itd.

ispravljati greke

konstruirati reenice od niza

zadatih rijei

Glagolsko vrijeme:

- Plusquamperfekt

Prijedlozi -Temporale

Prpositionen mit

Dativ:

ab, zwischen

-Temporale

Prposition mit

Akkusativ:

gegen

- Temporale

Prposition mit

Genitiv:

whrend

- Kausale Prposition

mit Genitiv

wegen

- Modale Prposition

mit nach, auer

Veznici: - so ..., dass / sodass

- indem / (an)statt dass /

(an)statt dass ... zu +

Infinitiv

32

- je ... desto

- nicht nur ..., sondern

auch

- zwar ..., aber

- weder ... noch

- sowohl ..., als auch

- als ob

-entweder - ode

Projekti

/prezentacije:

Uenici dodatno

istrauju teme i

oblasti koje se

obrauju na asu,

te ih izlau ostalim

uenicima u vidu

prezentacije,

Uenici rade

najmanje dvije

prezentacije tokom

kolske godine

Poezija:

Uenici ue najmanje

jednu pjesmu iz njemake

knjievnosti u toku

kolske godine.

Film:

Uenici gledaju najmanje




uz obradu istog.

Preporuka1:

Uz lekciju ber die

Mauer springen,

podijeliti uenike u

grupe, dodijeliti svima

ulogu. Uenici piu

dijaloge i igraju scene iz

teksta.

Preporuka2:


sluanje iz udbenika


aktualnim i zanimljivijim

Preporuka3:



strunu literaturu

Napomena:

Navedena leksika je

samo prijedlog mogue



leksiki minimum.

33

INTERDISCIPLINARNI SADRAJ

Uenici e takoer uiti jezik i proirivati svoj vokabular oslanjajui se na znanje steeno kroz uenje drugih kolskih predmeta u okviru datih

tema.

INTERKULTURALNE VJETINE

Uenici e se:

- upoznavati sa slinostima i razliitostima izmeu Bosne i Hercegovine i zemalja njemakog govornog podruja u oblasti kulture, edukacije,

slobodnog vremena uenika, naina ivljenja u okviru datih tema,

- ophoditi utivo u komunikaciji sa pripadnicima kulture o kojoj ue,

- nauiti da razvijaju svjest o vlastitom identitetu, te razviju znatielju za nepoznatim,

- uiti da komuniciraju i da se ponaaju u svakodnevnim situacijama na nain koji je prirodan za kulturu zemlje iji jezik ue, obraajui posebnu

panju na odnose meu ljudima pri neposrednom kontaktu, komunikaciji itd.,

- nauiti da potuju i prihvataju tradiciju, obiaje, navike drugih ljudi itd.

DIDAKTIKO-METODIKE NAPOMENE I PREPORUKE

Savremena nastava stranog jezika treba da proizilazi iz najnoviijih dostignua nauke o jeziku, savremenih psiholoko-pedagokih teorija i

saznanja o procesu uenja i kao takva treba da bude usmjerena ka ueniku.Metodika nastave stranog jezika treba da omogui razvijanje

uenikovih sposobnosti, podstie slobodu i kreativnost ideja, te razvija njegove kulturne, estetske i intelektualne vrijednosti i sposobnosti. Na

ovim polazitima zasnivaju se i didaktika uputstva.

Neophodno je prije svega uspostaviti pozitivne emotivne odnose i atmosferu uzajamnog povjerenja i razumijevanja izmeu nastavnika i uenika,

jer taj potencijal predstavlja preduvjet za nesmetan razvoj kognitivnih sposobnosti u procesu uenja. Treba istai poseban znaaj motivacije kao i

izbor nastavnih sadraja, usklaen sa uzrastom uenika.

Raznolike aktivnosti treba da imaju za cilj uenje stranog jezika bez pritiska i straha od neznanja, uz slobodu neverbalnog i verbalnog

izraavanja. Sredstva, naini i postupci kojima nastavnik moe pomoi uenicima u svjesnom uenju jezika su raznoliki:

- dinaminost i kreativnost,

- favoriziranje interaktivnog i grupnog rada,

- podsticanje inicijative uenika,

34

- obogaivanje nastave elementima pjesme, ritma, poezije, dramatizacije,

. unoenje civilizacijskih i interkulturolokih elemenata,

- upotreba savremenih tehnikih sredstava,

- stalno ohrabrivanje i podsticanje uenika na samostalno uenje,

- analiziranje tekoa u procesu uenja,

- upoznavanje uenika sa kriterijima uenja itd.

Uenici svjesno stiu kognitivne sposobnosti razvijanjem vjetina sluanja, govora, itanja i pisanja. Izmeu usmenih i pismenih aktivnosti treba

nastojati uspostaviti ravnoteu.

Vjetina sluanja: Postepeno se pristupa sluanju duih tekstova i dijaloga, a prije njihovih sluanja nastavnik odgovarajuim aktivnostima

priprema uenike za uspjeno prihvatanje sadraja.

Mada komunikativan pristup u nastavi podrazumijeva usklaenost sve etiri vjetine, znaajnu panju treba posvetiti razvijanju vjetine govora.

Za uspjeno razvijanje ove vjetine potrebni su: paljiva priprema, izbor i prilagoenost teme, precizna uputstva, optimalan period za

razmiljanje i pripremanje, nuenje potrebnih rijei i izraza i sl. Poeljno je da u ovim aktivnostima uestvuje to vei broj uenika. Preporuuje

se rad u parovima ili u manjim grupama kako bi se svi ukljuili. Tokom aktivnosti usmenog izraavanja uenika ne treba prekidati niti ispravljati,

ve mu nakon toga, uz pohvalu za aktivno uee, na prikladan nain ukazati na greke.

Cilj vjetine itanja je da osposobi uenika za samostalno itanje tekstova odgovarajuom brzinom i razumijevanje njihove osnovne ideje,

odreene pojedinane informacije, za uoavanje pojedinih detalja itd. Pri izboru tekstova treba voditi rauna o tome koje tekstove odabrati da bi

uenicima bili to atraktivniji, raznovrsniji i pristupaniji. Svakako treba voditi rauna o korelaciji nastavnih sadraja, koliko je to mogue.

Cilj razvijanja vjetine pisanja je osposobljavanje uenika da u pisanoj formi ostvari komunikaciju i svoje misli izrazi na logian i razumljiv

nain. Metodiki pristup pisanju podrazumijeva da se potuje zadata tema, da se logiki slijede dogaaji koji se opisuju, koristi odgovarajua

leksika, potuju gramatika i sintaksika pravila, kao i pravila pravopisa i interpunkcije. Naravno ulogu igra i kreativnost izraavanja. Pisanje

moe biti voeno (klunim rijeima, slikom, dovravanje teksta, pisanje prema modelu, popunjavanje formulara, diktati ili drugim odreenim

uputama) ili kreativno (kao to su pisanje pisama, oglasa, izvjetaja, SMS, e-mail poruka itd.). Sve ove vjetine treba da budu u skladu sa

jezikim kompetencijama uenikovog uzrasta.

KORELACIJA MEU PREDMETIMA

Na svakom nivou uenja stranog jezika od velike koristi je znanje iz maternjeg jezika i drugih stranih jezika. Ve usvojena teoretska znanja iz

maternjeg jezika olakat e razumijevanje pojedinih jezikih kategorija u stranom jeziku.Prilikom uenja stranog jezika uenici e takoer

koristiti steena znanja iz drugih predmeta (npr. geografija, historija, informatika itd.) to e im omoguiti da se bolje upoznaju i shvate slinosti i

35

razlike meuljudskih odnosa.Uenici e nastojati uspostaviti kontakte sa korespondentima iz zemlje iji jezik ue. Tu e im svakako pomoi

znanje iz informatikih tehnologija.

Da bi se ostvarila to bolja meupredmetna povezanost potrebna je saradnja kolega u koli i po mogunosti zajedniko planiranje godinjih

planova i programa.

PROVJERAVANJE ZNANJA I OCJENJIVANJE

Provjeravanje i ocjenjivanje uenika vri se kontinuiranim praenjem aktivnosti na asovima, prilikom rada u parovima, individualnog izlaganja,

tumaenja i razumijevanja.

Provjeravanje znanja je sastavni dio nastave i treba po mogunosti da se obavlja na svakom asu. Cilj provjeravanja znanja je da uenik dobije

povratnu informaciju o svom radu, ali i da nastavnik sagleda uspjenost metoda svog rada. Radi uspjenijeg i objektivnijeg ocjenjivanja

preporuuju se ee i krae provjere znanja putem tekstova, kontrolnih zadataka, pismenih vjebi, upitnika, diktata (10-15min) nakon svake

obraene nastavne jedinice uz prethodno jasno obrazloen cilj provjere. Na osnovu rezultata provjere nastavnik se vraa unazad, ako je potrebno

usporava tempo, produbljuje, proiruje ili mijenja pedagoki pristup. Treba istai da provjeravanje ne podrazumijeva uvijek i ocjenjivanje.

Provjeravanje znanja provedeno prema unaprijed utvrenim kriterijima, sa insistiranjem na pozitivnim stranama uenja, predstavlja pomo i

ueniku i nastavniku.

Tokom kolske godine rade se dva pismena zadatka, u svakom polugoditu po jedan. Konana ocjena treba da bude ocjena za cjelokupan rad. Ne

smije biti aritmetika sredina numeriki iskazanih ocjena, nego se mora uzeti u obzir cjelokupan uenikov odnos prema nastavi u toku kolske

godine.

PROFIL I STRUNA SPREMA NASTAVNIKA

Preporuka je da nastavnici koji imaju VSS VII stepen ili II. ciklus studija (strukovni nastavniki smjer) mogu predavati njemaki jezik u

srednjim strunim kolama.

36

PREDLOENI UDBENICI:

Prvi strani jezik za srednje strune kole:

Udbenik: GENIAL , Deutsch als Fremdsprache fr Jugendliche.

Kursbuch A2

Autori: Herman Funk, Michael Koenig, Ute Koithan, Theo Scherling

in Zusammenarbeit mit Susy Keller und Maruska Mariotta Izdava: Langenscheidt Udbenik: GENIAL , Deutsch als Fremdsprache fr Jugendliche.

Arbeitsbuch A2

Autori: Susy Keller und Maruska Mariotta, Theo Scherling In Zusammenarbeit mit Hermann Funk, Michael Koenig, Ute Koithan

Izdava: Langenscheidt Udbenik: GENIAL , Zertifikatsniveau. Kursbuch B1

Autori: Herman Funk, Michael Koenig, Ute Koithan

in Zusammenarbeit mit Susy Keller Izdava: Langenscheidt Udbenik: GENIAL , Zertifikatsniveau. Arbeitsbuch B1

Autori: Susy Keller und Maruska Mariotta, Theo Scherling In Zusammenarbeit mit Hermann Funk, Michael Koenig, Ute Koithan

Izdava: Langenscheidt Struni udbenici, zavisno od struke

KORITENA LITERATURA

Prvi strani jezik za srednje strune kole:

Udbenik: GENIAL , Deutsch als Fremdsprache fr Jugendliche.

Kursbuch A2

37

Autori: Herman Funk, Michael Koenig, Ute Koithan, Theo Scherling

in Zusammenarbeit mit Susy Keller und Maruska Mariotta Udbenik: GENIAL , Zertifikatsniveau. Kursbuch B1

Autori: Herman Funk, Michael Koenig, Ute Koithan

in Zusammenarbeit mit Susy Keller

NAPOMENA

Izrazi koji su napisani samo u jednom gramatikom rodu odnose se podjednako na enski i muki rod (uenik, nastavnik itd.)

kanton sarajevo ministarstvo za obrazovanje, nauku i...

Documents