kako uspješno poučavati odrasle

Kako uspjeno pouavati odrasleRegionalna mrea lokalnih obrazovnih ustanova

Ovaj projekt fi nancira Europska unija

2

KAKO USPJENO POUAVATI ODRASLE

IMPRESSUM


ZA AGENCIJU ZA STRUKOVNO OBRAZOVANJE I OBRAZOVANJE ODRASLIHravnatelj Ivan utalo

RAZVOJNI TIMNevena alinaBranko DijanoiEva GefferthJasna Martinko

NAKLADNIKAgencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslihRadnika cesta 37b/VII, 10000 Zagreb, Hrvatska

IPA komponenta IV Razvoj ljudskih potencijala Program Europske unije za Hrvatsku EuropeAid/127475/D/SER/HR Regionalna mrea lokalnih obrazovnih ustanova Voditelj projekta: Paul Roeders

GRAFIKI DIZAJN RD DIGITAL d.o.o.

TISAKRD DIGITAL d.o.o.

NAKLADA

550 primjeraka

Zagreb, 2012.

3

Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih

UVOD

Koliina novih tehnikih spoznaja udvostruuje se svake dvije godi-ne, to znai da znanje steeno tijekom obrazovanja do kraja toga procesa ve je zastarjelo. Predvianja upozoravaju na to da e nae znanje zastarijevati jo bre. Stoga, ve bismo se sad trebali pripre-mati za poslove i tehnologije koje jo ne postoje i nisu u upotrebi te se suoiti s rjeavanjem problema za koje jo ne znamo kakvi e biti. Na svjetskoj razini postoje istraivanja koja predviaju da e u budunosti ljudi mijenjati od 10 do 15 poslova do svoje 38. godine. Dananja je situacija sljedea 10 najtraenijih poslova na svijetu nije niti postojalo 2004. godine.

Probleme ne moemo rijeiti istim nainom razmiljanja kojim smo ih stvorili. (Albert Einstein)

Brze i este promjene u svijetu zahtijevaju cjeloivotni razvoj osob-nih, socijalnih i profesionalnih kompetencija pojedinaca pa su su-vremena drutva suoena s nunim promjenama u podruju obra-zovanja. Ono se mora mijenjati u skladu sa zahtjevima koji su pred drutvom i pojedincima (obrazovanje za ivot i rad) u smislu vrijedno-sne orijentacije drutva, sustava vrijednosti i realnih potreba trita rada. Obrazovanje odraslih nije izuzeto iz procesa koji se dogaaju oko nas. U okviru IPA projekta Regionalna mrea lokalnih obrazov-nih ustanova (2010-2012) posebna je panja usmjerena razvoju i jaanju andragokih kompetencija potrebnih za rad s odraslim oso-bama. Nastavnici imaju uvelike razliite pristupe pouavanju odraslih u konkretnom i primjerenom nastavnom okruenju. Postoje oni koji pouavanje primarno doivljavaju kao prijenos informacija i oni koji novim koncepcijama pouavanja potiu razumijevanje nastavnih sa-draja i polaznicima prenose znanje o konceptu uiti kako uiti.

Publikacija Kako uspjeno pouavati odrasle ima za cilj potaknuti i motivirati nastavnike koji pouavaju odrasle na produbljivanje i stjecanje novih andragokih kompetencija. Prikazani su suvremeni naini pouavanja, metode i didaktiki postupci u procesu

4


pouavanja i uenja odraslih, to nastavnicima omoguava odmak od tradicionalnih ka interaktivnim metodama. Meutim, jednostavni opisi naela, oblika i metoda pouavanja odraslih nisu dostatni za proirivanje andragokih kompetencija te zbog toga Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih u suradnji s posebno osposobljenim voditeljima organizira radionice andragokog usavravanja s ciljem prenoenja profesionalnog znanja, vjetina i sposobnosti.

Ne moe drugome dati svoje znanje, moe mu pomoi da ga otkrije u sebi. (Gallileo)

1. Specifi nosti uenja odraslih

1.1. Naela uenja odraslih

Za razliku od pedagokog pristupa u kojem nastavnik najee ima dominantnu ulogu, andragoki je usmjeren na polaznika i pitanje kako ue odrasli. Odrasli sami odluuju to je vano uiti i oekuju da e im naueno odmah biti korisno. Imaju prethodno znanje, vje-tine i iskustvo, to im pomae u uenju, ele aktivno sudjelovati u osmiljavanju i provedbi nastavnih sadraja i u procesu evaluacije ishoda uenja. Odrasli ele biti samousmjereni i aktivni u procesu obrazovanja. Njihove potrebe i interesi polazne su smjernice za osmi-ljavanje obrazovnih aktivnosti pa je uloga uspjenog nastavnika da ih usmjerava i potie tako da uvaava specifi nosti uenja odraslih. U nastavku teksta prikazuje se 10 najznaajnijih naela koja se odno-se na odrasle koji sudjeluju u procesu cjeloivotnog uenja, a mogu pomoi nastavnicima i svima koji rade s odraslima u prilagoavanju naina rada i boljeg razumijevanja odraslih polaznika.

1. Motivacija odrasli su motivirani uiti ako postoji razlog, svrha ili cilj zbog kojeg sudjeluju u obrazovnom procesu.

2. Kontrola odrasli imaju potrebu za kontrolom svoga ivota. Oni su samousmjereni i preuzimaju odgovornost za vlastito uenje.

3. Iskustvo odrasli, svjesno ili podsvjesno, povezuju novo

5


uenje s onime to ve znaju, to su spoznali, bilo ivotnim iskustvom ili putem obrazovanja. Procjenjuju nove informacije/ideje/znanja s obzirom na postojee iskustvo.

4. Razliitost odrasli se meusobno razlikuju po ivotnom iskustvu i godinama. Ta razliitost moe oplemeniti procese obrazovanja upotrebom dijaloga i grupnih diskusija ili projekata s ciljem razmjene iskustava.

5. Godine brzina i sposobnost uenja smanjuje se s godinama, ali dubina se razumijevanja/uenja poveava. Cjeloivotnim uenjem odrasli osiguravaju fl eksibilnost modanih aktivnosti prema usvajanju novih informacija i znanja te veu sposobnost upijanja istih.

6. Cilj odrasli se obrazuju s ciljem i ele primijeniti naueno to je mogue prije. Oni ele da im se informacije predstave organizirano i sistematizirano, s kljunim elementima koji su jasno vidljivi.

7. Relevantnost (vanost) odrasli ele znati zato neto ue. Sadraji pouavanja moraju biti relevantni potrebama onih koji sudjeluju u edukaciji i primjenjivi u profesionalnom ili privatnom ivotnom okruenju.

8. Navike odrasli esto imaju oblikovane navike, koje mogu biti u suprotnosti od onih koje se ele postii u procesu uenja. Tada se javlja otpor i smanjeni stupanj fl eksibilnosti u prihvaanju novih znanja te je potrebno uloiti vie vremena i uvjeravanja u ispravnost sadraja koji se pouavaju/predstavljaju. U suprotnom, odrasli se mogu osjetiti ugroenima i napadnutima.

9. Promjene dok neke odrasle promjena motivira, drugi joj se odupiru. Uenje obino zahtijeva promjenu stavova, uvjerenja, oblika ponaanja i naina djelovanja. Zato je vano objasniti svaku dvojbu ili nejasnou koja se pojavi u procesu pouavanja.

10. Potovanje odrasli oekuju i zahtijevaju potovanje, a ono im se iskazuje uvaavanjem njihovih ideja i miljenja.

1.2. Motivacija za uenjem

Motivacija je kljuni imbenik uspjenog nastavnog procesa, stoga treba se promatrati u kontekstu veze izmeu ciljeva uenja, oekivanih ishoda uenja, nastavnih metoda kojima se planiraju ostvariti ciljevi

6


uenja i metodama vrjednovanja znanja, vjetina i sposobnosti. Zadatak je i uloga nastavnika da primjenom odgovarajuih motivacijskih tehnika potakne prirodnu motivaciju kod polaznika, uzevi u obzir njegove potrebe, interese i emocije te odri pozornost polaznika i povea vanost nastavnih sadraja u kontekstu primjene u praksi.

Odrasli su motivirani odvojiti energiju za uenje onoga to e im pomoi u rjeavanju svakodnevnih zadataka ili stvarnih ivotnih problema.

imbenici motivacije (oblici, forme, vrste), povezani s uenjem i pouavanjem, mogu se prikazati kao:

Intrinzina (unutarnja) motivacija - ovisi o prirodnim, unutarnjim poticajima koji izviru iz same osobe. Uenje je stoga motivirano eljom za novim znanjem, vjetinama i spoznajama, usmjereno je na promjene koje ono donosi te na osjeaj samopotovanja i zadovoljstva.

Intrinzino motivirani polaznici usvajaju nastavne sadraje bez naprezanja (zanimljivi su im), bolje ih povezuju i primjenjuju u praksi te je trajnost tako usvojenih znanja i vjetina vea.

Ekstrinzina (vanjska) motivacija - ovisi o vanjskim poticajima koji odreuju intenzitet i trajanje ponaanja osobe radi ostvarivanja moguih ciljeva kojima se zadovoljavaju ekonomski i drutveni motivi. Uenje je motivirano stjecanjem odreenih kompetencija radi dobivanja nagrade: dobre ocjene, novca, unapreenja priznanja, isticanja i slino.

Ekstrinzino motiviranim polaznicima sadraj uenja nije privlaan pa se na njegovo usvajanje trebaju prisiljavati, to dovodi do povrnosti, slabije meusobne povezanosti sadraja i primjene u praksi te breg zaboravljanja.

7


Motivacija usmjerena postignuu - ovisi o osobnom izazovu prilikom ispunjavanja obrazovnih zadataka i stratekom pristupu uenju. Uenje je organizirano tako da se postigne dobar omjer izmeu ulaganja napora, postizanja rezultata i oekivanih ishoda uenja.

Postignuima motivirani polaznici usredotouju se na uspjeno upravljanje vremenom i organizaciju uenja radi postizanja zadovoljavajue razine kompetencija.

Nekoliko je naina uz pomo kojih nastavnik u obrazovanju odraslih moe utjecati na motivaciju polaznika:

povezati obrazovne sadraje s onim to je polaznicima zanimljivo, omoguiti im izbor zadataka i aktivnosti tijekom procesa pouavanja;

oblikovati zadatke u kojima polaznici mogu doivjeti uspjeh u svrhu razvoja vlastite kompetentnosti i pozitivnih oekivanja (Ja to mogu);

davati eu povratnu informaciju o postignuima (Uspjeno ste doli do rjeenja, pokuajte i na ovaj nain doi do ispravnog rjeenja);

povezivati sadraje uenja s polaznikovim sadanjim i buduim ivotom, odnosno osobnim ciljevima (Ovo je vano jer vam moe omoguiti da ...);

uputiti polaznika u metode uenja (Uiti kako uiti).

Motivacijske tehnike trebaju biti prisutne u svim dijelovima procesa obrazovanja odraslih:

upoznavanju polaznika i uvoenju u nastavne sadraje (razliiti naini upoznavanja polaznika, probijanje leda)

usvajanju, utvrivanju i ponavljanju nastavnih sadraja (interaktivne metode pouavanja, strategije suradnikog uenja)

praenju i vrjednovanju (natjecanja, kvizovi).

8


1.3. Stilovi uenja

Stil je uenja nain razmiljanja, obrade i razumijevanja informacija, a sadri opis stavova i ponaanja koja odreuju nae sklonosti u uenju. Ne postoje dvije osobe koje ue na jednak nain. Svaki je polaznik obrazovanja odraslih poseban; netko ui samostalno itajui i radei biljeke; netko ima potekoa s itanjem pa ui samo u ne-posrednom iskustvu, radom. Postoje i pojedinci koji najbolje ue kroz suradniko uenje u skupinama, gdje je element natjecanja vaan za proces usvajanja znanja. Upravo zbog razliitih stilova uenja bitno je da ih nastavnici prepoznaju i uvaavaju prilikom planiranja nastav-nih aktivnosti te svoj stil prilagode potrebama polaznika, nikako ne obrnuto! Postoje razliite teorije o stilovima uenja i razni upitnici kojima se utvruju stilovi uenja. Rijedak je sluaj da pojedinac koristi iskljui-vo jedan stil uenja, stoga se govori o stilu koji prevladava. U nastav-ku teksta prikazana je VAK teorija (vizualni, auditivni i kinestetiki stilovi uenja) i Kolbovi stilovi uenja.

1.3.1. Vizualni Auditivni Kinestetiki (VAK) stilovi uenja

Vizualni stilKarakterizira osobe koje svijet doivljavaju u slikama. Koriste vidni dio mozga da sebi predoe stvarnost. Njihovim mozgom stalno ko-laju slike pa je to i razlog zato brzo govore - da bi ulovili korak sa svojim slikama.

Kako prepoznati vizualne osobe?

- najbolje ue gledajui- razmiljaju u slikama- izrauju grafi kone, ilustracije

Koje su njihove karakteristike?

- moraju vidjeti da bi zapamtili- odlini su u pismenom biljeenju predavanja- uredni su i organizirani- brzo priaju- pamte pomou vidnih asocijacija- orijentirani su na izgled nastavnog materijala - dobri su itai i vole itati, ne vole da im se ita- vole crtati i pisati- esto mogu zaboraviti verbalne upute koje su dobili

9


Primjeri uputa koje im nastavnik moe dati:

- zapiite da biste bolje zapamtili- koristite boje za oznaavanje vanoga u tekstu- koristite slike, grafi kone, karte da biste lake zapamtili- uite pomou fi lmova, ilustracija- koristite pisane upute da biste lake razumjeli i zapamtili (zapisujte upute sa zadacima)

Auditivni stilKarakterizira osobe koji vie panje pridaju rijeima koje se izgova-raju. esto je njihov govor pun melodije. Vane su im rijei i kako one zvue.

Kako prepoznati auditivne osobe?

- najbolje ue sluajui- vole razgovarati o onome to ue s drugima- lake ue itajui naglas- vole snimiti predavanje radi ponavljanja


- moraju uti kako bi zapamtili- ue sluajui i prije zapamte ono o emu se

raspravlja nego ono to vide- ne vole pisane upute- vole sluati dok im se objanjava i vole sami

objanjavati- priljivi su i vole raspravu


- uite u skupini- uite na glas kad god je to mogue- snimajte predavanja ako je mogue da biste

kasnije lake ponavljali- svako pitanje proitajte naglas radi lakeg

razumijevanja- dijelite svoje misli i ideje s drugima- sjedite blizu predavaa

10


Kinestetiki stilKinestetike osobe oslanjaju se na pokret i osjet dodira. Obino go-vore sporije i koriste se rijeima iz fi zikog svijeta. One vie vole praktino raditi i to je nain na koji ue.

Kako prepoznati kinestetike osobe?

- najbolje ue kroz pokret i dodir- teko dugo sjede na jednome mjestu- vole praktino rijeiti zadatak (uiniti neto), a ne

samo itati ili sluati


- daju prednost izradi razliitih predmeta - esto koriste glagole u razgovoru ili opisima- dodiruju ljude da bi privukli njihovu pozornost- esto koriste gestu, mimiku, mau rukama dok

govore- kod uenja esto udaraju takt rukom ili nogom- teko im je dulje ostati mirnima - esto se igraju nekim predmetom u rukama- koriste raunala u uenju


- prepiite biljeke s predavanja- kad uite, radite to glasno i uz pokrete (hodajte po

sobi)- uzmite ee pauze prilikom uenja- kod nabrajanja koristite se prstima- sadraj koji uite poveite sa svojim osjeajima i

iskustvom- pokuajte uiti uz tihu glazbu u pozadini

1.3.2. Kolbov ciklus i stilovi uenja

Prvobitno istraivanje Davida Kolba identifi ciralo je etiri faze isku-stvenog uenja. Prva je faza opisana kao konkretno iskustvo, druga kao refl eksivno promatranje, u kojoj onaj tko ui razmilja o onome to mu pada na pamet, o mislima koje mu dolaze. Trea faza je ap-straktno razmiljanje, tijekom koje onaj tko ui, stvara veze sa irom bazom znanja. Kada se ova etapa zavri, nastupa etvrta faza u kojoj pojedinac integrira novo znanje u aktivno eksperimentiranje i razvija plan za primjenu. Proces je ciklian te nakon zavrne faze on kree ispoetka.

11


Kolbov rad podupire veliki broj istraivanja o uenju. Njegov ciklus uenja dopunili su Peter Honey i Alan Mumford koji su defi nirali etiri stila uenja: aktivisti, mislioci, teoretiari i pragmatiari.

Aktivisti uivaju biti u sreditu pozornosti i usmjeravaju je na praktine aktivnosti. im zavre jednu aktivnost, imaju potrebu za pokretanjem nove. Ne zanima ih to se dogaalo u prolosti, vole vie ponuenih varijanti koje mogu provjeravati i iznova zapoinjati razliite aktivnosti.

Mislioci detaljno razmiljaju prije nego to krenu djelovati i donose odluke kada su potpuno sigurni da su u pravu. Dobri su sluai i promatrai, razmiljaju o uzrono-posljedinim veza-ma, rade analize i izvjea. Njihova je glavna aktivnost itanje i ponavljanje onoga to su nauili.

Teoretiati vide kako stvari djeluju u cjelini. Usmjereni su na analiziranje sloenih situacija, preispitivanje naela i koncepata s naglaskom na loginost i racionalnost. Veliku pozornost daju detaljima kako bi ostvarili najbolji pristup rjeavanju problema.

Pragmatiari vole vidjeti vanost svog rada i praktini su u osmiljavanju rjeavanja problema. Uvaavaju vjerodostojne uzore, eksperimentiraju s novim idejama u kojima postoji jasna veza izmeu teorije i prakse.

Nastavnik esto nije u mogunosti uvaiti sve stilove uenja u skupini polaznika s kojima radi, ali sa sigurnou moe pretpostaviti da su oni razliiti. Upravo zbog toga tijekom obrazovnog procesa potrebno je koristiti metode koje su prilagoene razliitim stilovima uenja, ime sam proces postaje stimulativan i za polaznika i za nastavnika.

12


1.4. Interaktivna nastava

Interaktivna nastava zasniva se na odreenoj temi s defi niranim cilje-vima, a karakterizira je, meu ostalim, velik broj razliitih nastavnih aktivnosti i metoda. Bitne odrednice interaktivne nastave jesu:

razmjena iskustva, znanja, stavova izmeu polaznika meusobno i izmeu polaznika i nastavnika;

povezivanje nastavnog sadraja s iskustvom polaznika i njegovim stilom uenja;

suradnja i partnerstvo, odnos zasnovan na ravnopravnosti, potovanju i demokratskim naelima uenja.

Razlike izmeu tradicionalnog modela nastave i interaktivne nastave mogle bi se prikazati i ovako:

Tradicionalni model nastave Interaktivna nastava

Nastavnik je centar. Polaznik je centar.

Uenje je prenoenje znanja. Uenje je aktivna konstrukcija znanja.

Uenje je jednako za sve. Razliiti stilovi uenja i individualne razlike u sposobnosti uenja.

Uenje kao individualna aktivnost.

Suradniko uenje.

Jednoliki tipovi aktivnosti. Raznoliki tipovi aktivnosti.

Ogranien broj nastavnih metoda.

Velik broj nastavnih metoda.

Ciljevi u odnosu na nastavnika. Ciljevi u odnosu na polaznika, nastavni proces i problematiku.

Nastavnik je instruktor. Nastavnik je facilitator.

Provjera nauenog znanja (sumativna evaluacija).

Evaluacija je formativna.

13


1.4.1. Nastavne metode

Svrha je raznolikosti primjene nastavnih metoda olakavanje procesa uenja i pomo polaznicima u svladavanju zadataka koje se pred njih stavlja.Za izbor odgovarajue metode potrebno je poznavati prednosti i ne-dostatke razliitih nastavnih metoda te uzeti u obzir neke kriterije koji odgovaraju na sljedea pitanja:

1. Odgovara li metoda postavljenom cilju i vodi li razvijanju vjetina, znanja i sposobnosti?

2. Omoguava li metoda ukljuivanje razliitih stilova uenja?

3. Koliko je vremena, prostora i materijala potrebno za provedbu metode?

4. Koji stupanj predznanja i vjetina zahtijeva odreena metoda?

5. Odgovara li metoda stilu pouavanja nastavnika?

6. Zahtijeva li provoenje metode aktivnost polaznika?

U nastavku teksta navedene su karakteristike najee primjenjivih nastavnih metoda:

Predavanje

Defi nicija: Usmeno izlaganje sadraja, odnosno velike koliine informacija.

to? Teorijski aspekt nastavnog sadraja.

Kako? Verbalnim prenoenjem nastavnog sadraja.

Kome? Polaznicima koji su skloni apstraktnom uenju.

Prednosti: Brza i laka priprema, velika koliina informacija u kratkom vremenu, ekonominost.

Nedostaci: Monotona, teko se odrava koncentracija polaznika, nema puno prostora za komunikaciju.

14


Prezentacija

Defi nicija: Prenoenje informacija uz pomo vizualnih nastavnih sredstava.


Kako? Verbalnim prenoenjem nastavnog sadraja uz pomo vizualnih nastavnih sredstava.


Prednosti: Uspjena s velikim skupinama polaznika, atraktivnost, multisenzorno uenje.

Nedostaci: Jednosmjerna komunikacija, pasivnost polaznika, skupa oprema koja zahtijeva uvjebano rukovanje.

Modifi cirano predavanje

Defi nicija: Nastavna metoda u kojoj nastavnik usmeno izlae sadraj aktivno ukljuujui polaznike.


Kako? Verbalnim prenoenjem nastavnog sadraja uz ukljuivanje polaznika postavljanjem pitanja.


Prednosti: Lako se priprema i planira, uspjena u velikim skupinama, ekonomina, potie suradnju polaznika i nastavnika.

Nedostaci: Pasivnost polaznika zbog oteane koncentracije, nije pogodna za razvoj vjetina.

Oluja mozgova (brainstorming)

Defi nicija: Nastavna metoda ijom primjenom nastaje velik broj ideja koje slue kao polazite za kratku diskusiju.


15


Kako? Predstavljanjem teme, poticanjem polaznika za formiranje kljunih rijei koje se klasifi ciraju i temelj su za diskusiju kojom se dolazi do rjeenja.

Kome? Polaznicima koji su skloni apstraktnom uenju i bolje ue primanjem povratne informacije.

Prednosti: Potie interes i aktivnost polaznika, oslanjanje na njihovo znanje i iskustvo, mogunost kreiranja neobinih rjeenja.

Nedostaci: Kratkotrajnost (prikladna u uvodnom dijelu nastavnog sata), ne ukljuuje sve polaznike.

Grupna diskusija

Defi nicija: Aktivna nastavna metoda koja se oslanja na sudjelovanje i interakciju polaznika koji raspravljaju o odreenoj temi.


Kako? Predstavljanjem teme i pruanjem mogunosti polaznicima da o njoj diskutiraju.Nastavnik je u ulozi facilitatora.


Prednosti: Potie interes i aktivnost polaznika, oslanjanja se na njihovo znanje i iskustvo, mogunost kreiranja neobinih rjeenja problema. Proiruje vidike, omoguuje kritiziranje stava ili miljenja, a ne osobe. Unaprjeuje komunikacijske i socijalne vjetine. Prua povratnu informaciju o poznavanju teme i komunikacijskim vjetinama polaznika.

Nedostaci: Zahtijeva mnogo vremena, teko se kontrolira, moe se lako skrenuti s teme. Iziskuje paljivo planiranje.

16


Debata

Defi nicija: Metoda slina diskusiji, ali zahtijeva organiziraniju strukturu. Koristi se kad ne postoji samo jedno rjeenje.

to? Teorijski i afektivni aspekt nastavnog sadraja.

Kako? Odabirom teme pogodne za debatu, davanjem jasnih pravila, formuliranjem argumenata i skupina za i protiv, odabirom predstavnika skupine i pripremom zadatka.


Prednosti: Potie interes i aktivnost polaznika koji preuzimaju vodeu ulogu. Poboljava vjetine argumentacije i unapreuje timski rad.

Nedostatci: Zahtijeva mnogo vremena, u debati dominira manji broj polaznika.

Simulacija

Defi nicija: Nastavna metoda kojom se simuliraju stvarne ivotne situacije primjenom razliitih sredstava ili opreme.

to? Praktini aspekt nastavnog sadraja.

Kako? Pruanjem odgovarajueg scenarija stvarne situacije i davanjem uputa polaznicima da se ponaaju kao da se nalaze u takvoj situaciji.

Kome? Polaznicima koji najbolje ue iz iskustva.

Prednosti: Uvjebavaju se tehnike, mehanike i operativne vjetine nune u radu. Stjeu se vjetine donoenja odluka. Primjenjuje se iskustveno uenje, to polaznike ini odgovornim za uenje i aktivnim u nastavnom procesu.

Nedostatci: Metoda zahtijeva veu pripremu i analizu nakon vjebe. Tee se prilagoava individualnim potrebama polaznika u veim skupinama.

17


Igranje uloga

Defi nicija: Metoda u kojoj polaznici glume situacije iz stvarnog ivota te vjebaju nove oblike ponaanja koje mogu primijeniti u poslu ili na taj se nain pripremiti za budue situacije.

to? Afektivni aspekt nastavnog sadraja.

Kako? Pruanjem odgovarajueg scenarija stvarne situacije i davanjem uputa polaznicima da se ponaaju kao da se nalaze u takvoj situaciji.


Prednosti: Simulira stvarni svijet, polaznici su aktivni, imaju mogunost sagledavanja svijeta iz druge perspektive. Metodom se razvijaju vjetine zauzimanja i obrade stavova.

Nedostaci: Teko se standardizira i kontrolira (polaznici se previe uive u ulogu). Potrebno dulje vrijeme za analizu nakon zavretka vjebe.

Studij sluaja

Defi nicija: Nastavna metoda koja omoguuje uvid u odreenu problemsku situaciju, ukljuuje skupnu diskusiju te dovodi do generalizacije.


Kako? Predstavljanjem teme i pruanjem mogunosti da je polaznici analiziraju.


Prednosti: Moe se izvoditi kao individualna i/ili skupna, razvija sposobnosti kritikog razmiljanja i rjeavanja problema. Polaznici su aktivno ukljueni u nastavni proces. Ova metoda razvija socijalne vjetine. Proces uenja moe se promatrati.

18


Nedostaci: Teko ju je standardizirati i kontrolirati. Metoda treba biti precizno razraena s jasnim uputama, nastavnik treba jasno defi nirati cilj.

Demonstracija

Defi nicija: Metoda u kojoj nastavnik izvodi i pokazuje nain izrade zadatka ili vjetine.

to? Praktini aspekt nastavnog sadraja.

Kako? Pokazivanjem kako se zadatak izvodi i pruanjem mogunosti da polaznici vjebaju izvoenje.

Kome? Polaznicima koji najbolje ue promatranjem i oponaanjem.

Prednosti: Olakava razumijevanje i pamenje te potie interes. Povezuje teoriju i praksu. Aktivan je oblik uenja.

Nedostaci: Ponekad iziskuje skupu opremu i potrebno je mnogo vremena za pripremu. Postoji opasnost da sama demonstracija vie zaokupi polaznike od teme koja se pokuava predoiti.

Igra

Defi nicija: Metoda kojom se ponavlja ili odreuje nastavni sadraj natjecanjem ili suradnjom polaznika.

to? Teorijski, afektivni i praktini aspekt nastavnog sadraja.

Kako? Predstavljanjem igre i njezinih pravila te davanjem uputa.


Prednosti: Osigurava aktivnost polaznika, izgrauje samosvijest te razvija socijalne vjetine. Omoguava uenje kroz zabavu, proces uenja moe se promatrati.

19


Nedostaci: Zahtijeva mnogo vremena za pripremu i analizu nakon vjebe. Moda ne odgovara polaznicima koji ue nekim drugim stilom. Postoji manja opasnost za postizanje negativne atmosfere.

2. Andragoke vjetine

2.1. Kompetencije andragokih djelatnika

Nastavnici koji rade u obrazovanju odraslih neprestano moraju razvi-jati svoje kompetencije znanje, vjetine i sposobnosti kako bi bili uspjeni u pouavanju odraslih, to ukljuuje i znanje o metodici i didaktici. U nastavku teksta spominju se one koje su vane za proces obrazovanja, iako je raspon kompetencija nastavnika i ostalih sudio-nika u obrazovanju odraslih mnogo iri i potrebno im je posvetiti vie pozornosti.

Key competences for adult learning professionals, Research voor Beleid (2010)

B2 Dizajniranje procesa uenja

odraslih (stilovi uenja, nastavne metode)

B3 Facilitiranje procesa uenja

odraslih

B4 Kontinuirano nadgledanje i evaluacija procesa uenja odraslih

s ciljem poboljanja procesa uenja

B5 Savjetovanje o karijeri, ivotu i daljnjem

razvoju

B6 Dizajniranje i kreiranje studijskih

programa

B7 Upravljanje fi nancijskim

sredstvima na institucionalnoj razini

B8 Upravljanje ljudskim potencijalima

B9 Upravljanje ustanovom (vodstvo,

razvoj misije, upravljanje kvalitetom)

B10 Marketing i odnosi s javnou

B11 Administrativne kompetencije (podrka,

informiranje)

B12 Podrka pri koritenju sustava za

online uenje

A1 Potpuno samostalan cjeloivotni uenik (personalna kompetencija)A2 Komunikator i timski igra (interpersonalna kompetencija) A3 Odgovornost za daljnji razvoj uenja odraslih (profesionalna kompetencija)A4 Strunost (teoretska, praktina znanja)A5 Koritenje razliitih metoda, stilova i tehnika u pouavanju odraslih (didaktika kompetencija)A6 Motiviranje (osnaivanje odraslih)A7 Rad s razliitostima i upravljanje grupnom dinamikom

B1 Procjena obrazovnih potreba odraslih

(prethodnog iskustva, zahtjeva, motivacije, elja)

20


Najnovija studija o andragokim kompetencijama koju je na zahtjev Europske komisije izradila tvrtka Research voor Beleid 2010. godine daje preporuku za struni razvoj svih djelatnika u sustavu obrazovanja odraslih. Kompetencije su predstavljene kao generike i specifi ne.

Skup generikih kompetencija sastoji se od sedam nadlenosti (A1-A7):

autonomnost i samostalnost u djelokrugu obrazovanja odraslih;

komunikativnost i spremnost na timski rad;

odgovornost za odvijanje svih aktivnosti na institucionalnoj razini;

nadlenost u koritenju vlastite strunosti iz odreenog podruja;

nadlenost u koritenju razliitih metoda, stilova i tehnika pouavanje te sposobnost kritike procjene njihove najprimjerenije upotrebe;

mjerodavnost u osnaivanju motivacije i pruanju podrke odraslim polaznicima i

autoritativnost u postupanju s razliitim ciljnim skupinama polaznika.

Specifi ne kompetencije odnose se na aktivnosti i poslove u potpori organizacije procesa uenja i u nastavnom procesu.

Potpora organizacije procesa uenja (B7-B12) obuhvaa:

fi nancijsku odgovornost;

upravljanje ljudskim resursima;

openite menaderske vjetine;

poznavanje PR-a i marketinga;

poznavanje pravne legislative i

poznavanje ICT-ja.

21


Nastavni proces (B1-B6) obuhvaa one kompetencije koje se odnose na:

procjenjivanje prethodnog iskustva, obrazovnih potreba, zahtjeva, elja i motivacije odraslih polaznika;

planiranje i programiranje odgovarajuih stilova uenja i didaktikih metoda u procesu uenja odraslih;

podravanje i olakavanje procesa stjecanja znanja (teorijskog i praktinog);

praenje i vrjednovanje procesa uenja odraslih u cilju unapreivanja istog;

savjetovanje o karijeri, ivotu i daljnjem razvoju cjeloivotnog uenja te dizajniranje i revidiranje nastavnih programa u obrazovanju odraslih.

2.2. Andragoko usavravanje

Zakonom o obrazovanju odraslih (NN 17/07) andragoki djelatnici stjeu pravo i obvezu strunog i andragokog usavravanja, a Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih ima obvezu organiziranja i provoenja istog. Uspjean andragoki djelatnik olakava i usmjerava proces uenja odraslih tako da:

planira i prilagoava nastavni proces iskustvu polaznika, njihovim ivotnim ulogama i oekivanjima;

pristupa svakom polazniku individualno; priprema nastavni proces te slijedi njegovu strukturu i

postavljeni cilj; radi na vanom sadraju i ciljevima uenja stavljajui

naglasak na postizanje eljenih i oekivanih kompetencija; motivira polaznike u napredovanju, uenju onog to je

programom odreeno kao kljuno ili vano; korelira nastavne sadraje iz razliitih podruja i ukljuuje

primjere iz ivota; aktivno ukljuuje polaznike u nastavni proces primjenom

razliitih nastavnih metoda; olakava proces pamenja uvaavajui razliite stilove uenja

i izraavanja miljenja polaznika;

22


prati i vrjednuje rad i napredak polaznika, a povratne informacije koristi za poticanje polaznika;

procjenjuje svoj rad koristei instrumente za samovrjednovanje u cilju poboljanja kvalitete nastavnog procesa.

Teme, sadraji i oblici izvoenja andragokog usavravanja prvot-no su razvijeni kroz projekt CARDS 2004 Obrazovanje odraslih te potom dopunjeni u projektu IPA Komponenta IV - Razvoj ljudskih potencijala 2007-2009 Regionalna mrea lokalnih obrazovnih ustano-va. Tijekom oba projekta struno je educirano 38 voditelja radionica koji, kao vanjski suradnici ASOO-a, sudjeluju u realizaciji programa andragokog usavravanja. Voditelji radionica iskusni su nastavnici iz obrazovanja odraslih. Interaktivni pristup, strukturirani sadraji i voene aktivnosti tijekom radionica omoguuju andragokim djelat-nicima proirivanje postojeih i stjecanje novih znanja, vjetina i spo-sobnosti potrebnih u svakodnevnoj praksi.

Program andragokih radionica:

Motivacijske i komunikacijsko-prezentacijske vjetine Motivacija Komunikacija i komunikacijske vjetine Aktivno sluanje Konfl ikti u komunikaciji i rjeavanje sukoba Prezentacija Tehnike za poticanje kreativnosti

Stilovi uenja Biologija uenja Vizualni, auditivni i kinestetiki stilovi uenja Kolbov ciklus uenja Iskustveno uenje

Metode interaktivne nastave Tradicionalne metode i metode usmjerene na polaznika Razliiti naini upoznavanja polaznika Uenje i rad u manjim skupinama Mozaina metoda

23


Projektna nastava Problemska nastava Suvremena tehnologija u uenju i pouavanju Sveobuhvatni model aktivnosti

Samouenje Smjernice za organizaciju samouenja Umne mape Izrada materijala za samouenje Nastavna pisma E-uenje (E-learning) Upravljanje vremenom

Tehnike procjenjivanja Evaluacija i povratna informacija Samovrjednovanje Procjenjivanje Refl eksija

Do kraja 2011. godine odrano je 48 radionica andragokog usavra-vanja za 839 polaznika. O zajednikom radu i individualnoj ukljueno-sti polaznika u radionicama svjedoe sljedei osvrti koje smo zaprimili na e-mail [email protected]:

Sadraj radionica vrlo je vrijedan i osmiljen tako da nas esto stavlja u poziciju polaznika, mogunost identifi kacije s polaznicima, njihovim sposobnostima i mogunostima.Posebno elim pohvaliti voditeljice radionice koje su nam omoguile ugodnu, radnu i poticajnu atmosferu i doista se temeljito pripremile za radionice.Polaznica N. T.kola iz Karlovca

elim Vam i ovim putem jo jedanput zahvaliti za odlinu organizaciju dviju izvrsnih andragokih radionica, odranih za 20-ak nastavnika u koli stranih jezika u Varadinu.Predavai su bili vrlo informativni, odlino pripremljeni te su nam vrlo kvalitetno i nadasve zanimljivo pribliili struni sadraj obje radionice.Svi nastavnici kole imali su samo pozitivne komentare za obje radionice.M. K.kola stranih jezika u Varadinu

eljela bih Vam izraziti svoje zadovoljstvo radionicama vezanima za module andragokog pouavanja koje ste organizirali u Rijeci. Smatram da su bile zaista poune i potrebne jer pouavanje odraslih iziskuje posve drugaiji pristup do onog koji koristimo u radu s djecom. Posebno bih htjela pohvaliti nae voditeljice koje su postigle da se osjeamo izvrsno unato injenici da smo proveli nekoliko subota po 8 sati zatvoreni u koli. Nadam se da e biti jo ovakvih projekata. S. M.

Ovim putem moram izraziti svoje zadovoljstvo nazonou na radionicama jer sam se podsjetio i spoznao kako primijeniti neke metode u obrazovanju, a pogotovo u obrazovanju odraslih. Sve zadae izvravali smo s uitkom i gotovo se meusobno natjecali.M. B.kola iz Rijeke

Projekt provodi:

u partnerstvu s:

IPA Komponenta IV Razvoj ljudskih potencijalaProgram Europske unije za HrvatskuEuropeaid/127475/D/SER/HR

Ova publikacija proizvedena je uz podrku Europske unije. Sadraj ove publikacije je iskljuiva odgovornost EEO Group S.A. i ni na koji nain ne odraava stajalita Europske unije.

/ColorImageDict > /JPEG2000ColorACSImageDict > /JPEG2000ColorImageDict > /AntiAliasGrayImages false /CropGrayImages true /GrayImageMinResolution 300 /GrayImageMinResolutionPolicy /OK /DownsampleGrayImages false /GrayImageDownsampleType /Average /GrayImageResolution 200 /GrayImageDepth -1 /GrayImageMinDownsampleDepth 2 /GrayImageDownsampleThreshold 1.10000 /EncodeGrayImages true /GrayImageFilter /DCTEncode /AutoFilterGrayImages false /GrayImageAutoFilterStrategy /JPEG /GrayACSImageDict > /GrayImageDict > /JPEG2000GrayACSImageDict > /JPEG2000GrayImageDict > /AntiAliasMonoImages false /CropMonoImages true /MonoImageMinResolution 1200 /MonoImageMinResolutionPolicy /OK /DownsampleMonoImages false /MonoImageDownsampleType /Average /MonoImageResolution 300 /MonoImageDepth -1 /MonoImageDownsampleThreshold 1.33000 /EncodeMonoImages true /MonoImageFilter /CCITTFaxEncode /MonoImageDict > /AllowPSXObjects false /CheckCompliance [ /None ] /PDFX1aCheck false /PDFX3Check false /PDFXCompliantPDFOnly false /PDFXNoTrimBoxError true /PDFXTrimBoxToMediaBoxOffset [ 0.00000 0.00000 0.00000 0.00000 ] /PDFXSetBleedBoxToMediaBox true /PDFXBleedBoxToTrimBoxOffset [ 0.00000 0.00000 0.00000 0.00000 ] /PDFXOutputIntentProfile (None) /PDFXOutputConditionIdentifier () /PDFXOutputCondition () /PDFXRegistryName () /PDFXTrapped /False /CreateJDFFile false /Description > /Namespace [ (Adobe) (Common) (1.0) ] /OtherNamespaces [ > /FormElements false /GenerateStructure true /IncludeBookmarks false /IncludeHyperlinks false /IncludeInteractive false /IncludeLayers false /IncludeProfiles true /MultimediaHandling /UseObjectSettings /Namespace [ (Adobe) (CreativeSuite) (2.0) ] /PDFXOutputIntentProfileSelector /NA /PreserveEditing true /UntaggedCMYKHandling /LeaveUntagged /UntaggedRGBHandling /LeaveUntagged /UseDocumentBleed false >> ]>> setdistillerparams> setpagedevice

kako uspješno poučavati odrasle

Documents