kako radi eu - europski- · pdf file3 kako radi eu uvod u europsku uniju europska unija (eu)...

Europska unija

Vaš vodič kroz institucije Europske unije

Kako radi EU

Ovu brošuru i druga kratka i jasna objašnjenja o EU možete pronaći na: ec.europa.eu/publications Europska komisijaOpća uprava za informiranjePublikacijeB-1049 Bruxelles

Ilustracija na naslovnici: EK

Podaci za katalogiziranje se nalaze na kraju ove publikacije.

Luksemburg: Ured za službene publikacije Europskih zajednica, 2006.

© Europske zajednice, 2007.Reprodukcija je dozvoljena ukoliko je naveden izvor.

Prijevod i tisak: Delegacija Europske komisije u RH, 2009.

Dotisak: Delegacija Europske unije, 2011. Tiskano na bijelom papiru koji ne sadrži klor.

Kako radi EU

Vaš vodič kroz institucije Europske unije

Sadržaj

Uvod u Europsku uniju . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3

Ugovori . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5

Kako EU donosi odluke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7

Europski parlament:

glas naroda . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 11

Vijeće Europske unije:

glas država članica . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 15

Europska komisija:

promicanje zajedničkog interesa. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21

Sud Europskih zajednica:

osiguranje provedbe prava Zajednice . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26

Europski revizorski sud:

kontrola pravilnog trošenja financijskih sredstava . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 29

Europski gospodarski i socijalni odbor:

glas civilnoga društva. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 31

Odbor regija:

glas regionalne i lokalne vlade . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 33

Europska investicijska banka:

financiranje ekonomskog razvoja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 35

Europska središnja banka:

upravljanje eurom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 37

Europski pučki pravobranitelj:

istraživanje vaših pritužbi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39

Europski nadzornik zaštite podataka:

zaštita vaše privatnosti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 41

Agencije . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43

3

KA

KO R

AD

I EU

UVO

D U

EU

ROPS

KU U

NIJ

U

Europska unija (EU) obitelj je demokratskih

europskih država koje zajednički rade kako

bi poboljšale život svojih građana i izgradile

bolji svijet.

Iako u novinske naslove najčešće dospijevaju

vijesti o obiteljskim prepirkama i povremenim

kriznim situacijama do kojih dolazi u radu Europ-

ske unije, daleko od očiju javnosti Unija je zapravo

vrlo uspješna. U samo nešto više od pola stoljeća,

ona je ostvarila mir i napredak u Europi, jedin-

stvenu europsku valutu (euro), te „jedinstveno

tržište“ bez granica i prepreka za kretanje roba,

ljudi, usluga i kapitala. Postala je glavna trgovačka

sila, te svjetski lider u područjima kao što su zaštita

okoliša i razvojna pomoć. Ne čudi stoga što je

narasla sa šest na 27 članica, dok još zemalja želi

biti njenim dijelom.

Europska unija svoj uspjeh uvelike duguje

neobičnom načinu na koji djeluje. Neobičnom

zato što države koje čine Uniju (njezine „države

članice“) ostaju neovisne suverene nacije, no

ujedinjuju svoj suverenitet kako bi stekle snagu i

svjetski utjecaj koji niti jedna od njih sama za sebe

ne bi mogla imati.

Ujedinjavanje suvereniteta u praksi znači da

države članice prenose neke od svojih ovlasti

donošenja odluka na zajedničke institucije koje

su stvorile kako bi se odluke o specifi čnim pitan-

jima od zajedničkog interesa mogle donositi

demokratski na europskoj razini.

Tri glavne institucije koje donose odluke su:

Æ Europski parlament (EP) koji zastupa građane

EU-a i koji ga izravno biraju;

Æ Vijeće Europske unije koje zastupa

pojedinačne države članice;

Æ Europska komisija koja zastupa interese Unije

kao cjeline.

Ovaj „institucionalni trokut“ kreira politike i za-

kone koji se primjenjuju širom EU-a. U načelu,

Komisija predlaže novo zakonodavstvo, a Parla-

ment i Vijeće ga donose. Komisija i države članice

ga zatim implementiraju, a Komisija ga provodi.

Sud Europskih zajednica je krajnji arbitar u spo-

rovima koji se tiču Europskog prava. Revizorski

sud kontrolira fi nanciranje aktivnosti Unije.

Brojna druga tijela također imaju ključne uloge u

funkcioniranju EU-a:

Æ Europski gospodarski i socijalni odbor zas-

tupa ključne ekonomske i društvene faktore

organiziranog civilnog društva, kao što su

poslodavci i zaposlenici, sindikati i društva

za zaštitu potrošača;

Æ Odbor regija zastupa regionalne i lokalne

vlasti;

Æ Europska investicijska banka fi nancira inves-

ticije u ekonomski razvoj, projekte unutar i

izvan EU-a, te pomaže malim poduzetnicima

putem Europskog investicijskoga fonda;

Uvod u Europsku uniju

© C

orb

is

4

KA

KO R

AD

I EU

UVO

D U

EU

ROPS

KU U

NIJ

U

© R

epo

rter

s

Æ Europska središnja banka odgovorna je za europsku monetarnu politiku;

Æ Europski pučki pravobranitelj istražuje pritužbe vezane uz loše upravljanje u in-stitucijama i tijelima EU-a;

Æ Europski nadzornik zaštite podataka čuva privatnost vaših osobnih podataka.

Nadalje, specijalizirane agencije bave se određenim tehničkim, znanstvenim ili upravljačkim zadacima.

Ovlasti i odgovornosti institucija EU-a, te pravila i postupci koje moraju poštivati, propisani su osnivačkim ugovorima na kojima se EU temelji. S osnivačkim ugovorima suglasili su se predsjed-nici država i vlada svih država članica EU-a, te su ih ratificirali njihovi parlamenti.

U sljedećim poglavljima opisani su osnivački ugovori i europske institucije, objašnjavajući što svaka institucija radi i kako one međusobno djeluju.

Ceremonija potpisivanja Rimskih ugovora između šest zemalja, 1957.

5

KA

KO R

AD

I EU

UG

OVO

RI

EU se temelji na četiri osnivačka ugovora:

Æ Ugovor o osnivanju Europske zajednice za ugljen i čelik (ECSC), koji je potpisan 18. travnja 1951. u Parizu, stupio je na snagu 23. srpnja 1952., te je istekao 23. srpnja 2002.

Æ Ugovor o osnivanju Europske ekonomske zajednice (EEZ), koji je potpisan 25. ožujka 1957. u Rimu, stupio je na snagu 1. siječnja 1958. Ovaj se ugovor često navodi kao „Rimski ugovor“.

Æ Ugovor o osnivanju Europske zajednice za at-omsku energiju (Euratom), potpisan je u Rimu, zajedno s Ugovorom o osnivanju Europske ekonomske zajednice.

Æ Ugovor o Europskoj uniji (EU) potpisan je u Maastrichtu 7. veljače 1992. i stupio je na snagu 1. studenoga 1993. Često se navodi i kao „Ugovor iz Maastrichta“.

ECSC, EEZ i Euratom stvorili su tri „Europske zajednice“ tj. sustav zajedničkoga donošenja odluka o ugljenu, čeliku, atomskoj energiji i drugim važnim sektorima gospodarstava država članica. Zajedničke institucije, osnovane kako bi upravljale ovim sustavom, spojene su 1967. te je tako nastala zajednička Komisija i zajedničko Vijeće.

EEZ, osim svoje gospodarske uloge, postupno je preuzela široki raspon odgovornosti koje uključuju socijalne, ekološke i regionalne poli-tike. Obzirom da to više nije bila isključivo gos-podarska zajednica, četvrtim ugovorom (onim iz Maastrichta) jednostavno je preimenovana u „Europsku zajednicu“ (EZ). Budući da je istek prvog ugovora (ECSC) bio 2002., odgovornosti

za ugljen i željezo polako su preuzimali ostali ugovori.

U Maastrichtu, vlade država članica također su se složile da zajednički rade na vanjskoj i sig-urnosnoj politici, te u području „pravosuđa i unutarnjih poslova“. Dodajući ovu međuvladinu suradnju postojećem sustavu Zajednice, Ugov-or iz Maastrichta stvorio je novu strukturu s tri „stupa“, koja je politička, koliko i gospodarska. To je Europska unija (EU).

Osnivački ugovori temelj su za sve što EU radi. Oni su izmijenjeni i dopunjeni svaki puta kada je Uniji pristupila nova država članica. S vremena na vrijeme, osnivački su ugovori bili izmijenjeni kako bi omogućili reformu institucija Europ-ske unije i kako bi se Uniji dale nadležnosti u novim područjima. Takve su promjene uvijek rezultat rada posebne konferencije nacionalnih vlada EU-a (Međuvladina konferencija). Ključne međuvladine konferencije imale su sljedeće

Ugovori

© E

C

Europska unija temelji se na svojim ugovorima. Njena tri stupa predstavljaju različita područja kreiranja politike s različitim sustavima donošenja odluka.

OSNIVAČKI UGOVORI

EUROPSKA UNIJA

Nadležnost Zajednice

(većina područja

zajedničkih politika)

Zajednička vanjska i

sigurnosna politika

Policijska i pravosudna suradnja u kaznenim pitanjima

6

KA

KO R

AD

I EU

UG

OVO

RI

© P

ictu

re-a

llian

ce/d

pa/

Zu

cch

i

rezultate:

Æ Jedinstveni europski akt (SEA) potpisan je u veljači 1986. i stupio je na snagu 1. srpnja 1987. Njime je izmijenjen Ugovor o Europ-skoj ekonomskoj zajednici i otvoren put za dovršetak jedinstvenoga tržišta.

Æ Ugovor iz Amsterdama potpisan je 2. listo-pada 1997. godine, a stupio je na snagu 1. svibnja 1999. Njime se zajednički suverenitet proširio na dodatna područja koja uključuju prava građana te bližu suradnju na društvenim pitanjima i politici zapošljavanja.

Æ Ugovor iz Nice, potpisan 26. veljače 2001., stu-pio je na snagu 1. veljače 2003. Njime se otišlo još dalje u izmjenama drugih ugovora, čime je unaprijeđen način donošenja odluka u EU kako bi mogao nastaviti učinkovito funkcioni-rati i nakon priključenja novih država članica.

Æ Nacrt Ustava, potpisan u listopadu 2004., ali nije stupio na snagu jer ga nisu ratificirale sve zemlje članice EU-a.

Æ Lisabonski ugovor, koji je potpisan 2007., ali neće stupiti na snagu dok ga ne ratificiraju sve države članice, učiniti će EU demokratičnijom i transparentnijom, uvesti pojednostavljene radne metode i glasačka pravila, osigurati os-novna prava kroz povelju, te omogućiti da EU jednoglasno govori o globalnim pitanjima.

Čist okoliš samo je jedno od područja u kojem su se države članice dogovorile da ujedinjavanje sredstava ima više smisla.

7

KA

KO R

AD

I EU

KAKO

EU

DO

NO

SI O

DLU

KE

Kako EU donosi odluke

Proces donošenja odluka na razini Europske unije uključuje razne institucije EU-a, posebice:

Æ Europski parlament (EP/Parlament),

Æ Vijeće Europske unije, i

Æ Europsku komisiju.

U načelu, Europska komisija predlaže novo za-konodavstvo, dok Vijeće i Parlament usvajaju za-konodavstvo. U nekim slučajevima, Vijeće može djelovati na svoju ruku. Ostale institucije također imaju svoje uloge.

Glavni oblici zakona EU-a su direktive i odredbe. Direktive ustanovljuju zajednički cilj za sve zemlje članice, ali prepuštaju odluku o formama i me-todama postizanja cilja nacionalnim vlastima. Najčešće države članice imaju godinu do dvije kako bi implementirale direktivu. Odredbe su izravno primjenjive diljem EU-a čim stupe na snagu, bez daljnjih postupaka država članica.

Pravila i postupci za donošenje odluka u EU-u propisani su u ugovorima. Svaki prijedlog za novi europski pravni akt mora se temeljiti na određenome članku ugovora, koji se navodi kao „pravni temelj“ za određeni zakonodavni prijedlog. Time se utvrđuje koji se zakonodavni postupak mora slijediti. Tri glavna postupka su „suodlučivanje“, „savjetovanje“, „pristanak“.

1. Postupak suodlučivanja

Ovo je postupak kojim se sada donosi većina europskoga zakonodavstva. U postupku suodlučivanja, Parlament dijeli zakonodavnu ovlast s Vijećem.

Ako se Vijeće i Parlament ne mogu složiti oko dijela predloženoga zakonodavstva, on neće biti usvojen. Procedura predviđa dva „čitanja“ prijedloga zakona, u svakoj od te dvije institucije jedanput. Ako se na jednom od čitanja postigne dogovor, zakon može biti usvojen. U suprotnom se stavlja pred Odbor za usuglašavanje, sastavljen od jednakoga broja predstavnika Vijeća i Parlam-enta. Kada se odbor usuglasi, usuglašeni tekst još se jednom šalje Parlamentu i Vijeću kako bi ga konačno usvojili kao zakon. Usuglašavanje posta-je sve rjeđe. Većina zakona usvojenih postupkom suodlučivanja se zapravo donese nakon prvog ili drugog čitanja kao posljedica dobre suradnje između ove tri institucije.

Dijagram donosi detaljan prikaz postup-ka. Više informacija možete pronaći na:ec.europa.eu/codecision

© E

C

8

KA

KO R

AD

I EU

KAKO

EU

DO

NO

SI O

DLU

KE

19. Vijeće odobrava izmijenjeno i dopunjeno zajedničko stajalište:

1a. Mišljenje Gospodarskog i

socijalnog odbora i Odbora regija

1. Prijedlog Komisije

4. Prvo čitanje u Vijeću

3. Izmijenjeni prijedlog Komisije

5. Vijeće odobrava sve izmjene i nadopune EP-a

7. EP je odobrio prijedlog bez izmjena

i nadopuna

9. Zajedničko stajalište Vijeća

10. Obavijest Komisije o zajedničkome

stajalištu

11. Drugo čitanje u Parlamentu

12. Parlament odobrava zajedničko stajalište ili ne daje nikakve komentare

14. Parlament odbija zajedničko stajalište

16. Parlament predlaže izmjene i nadopune

zajedničkome stajalištu

17. Mišljenje Komisije o izmje-nama i nadopu-

nama Parlamenta

6. Vijeće može usvojiti akt s izmijenjenima i nadopunama

8. Vijeće može usvojiti akt

18. Drugo čitanje Vijeća

21. Vijeće ne odobrava izmjene i nadopune zajedničkoga stajališta

22. Sazvan je Odbor za usuglašavanje20. Akt je usvojen s izmjenama i nadopunama

23. Postupak usuglašavanja

24. Odbor za usuglašavanje donosi zajednički tekst 29. Odbor za usuglašavanje ne slaže se glede zajedničkoga teksta

25. Parlament i Vijeće usvajaju akt u skladu

sa zajedničkim tekstom

27. Parlament i Vijeće ne odobravaju zajednički tekst

26. Akt je usvojen 28. Akt nije usvojen

30. Akt nije usvojen

15. Smatra se da akt nije usvojen

13. Smatra se da je akt usvojen

(i) kvalificiranom većinom ako je Komisija dala pozitivno mišljenje

(ii) jednoglasno ako je Komisija dala negativno mišljenje

2. Prvo čitanje u Parlamentu-mišljenje

Postupak suodlučivanja

9

KA

KO R

AD

I EU

KAKO

EU

DO

NO

SI O

DLU

KE

2. Postupak savjetovanja

Postupak savjetovanja koristi se u područjima poput poljoprivrede, poreza i tržišnog natje-canja. Na temelju prijedloga Komisije, Vijeće se savjetuje s Parlamentom, kao i s Europskim gospodarskim i socijalnim odborom (ECSC) i Odborom regija (CoR).

Parlament može: • odobriti prijedlog Komisije,

• odbiti ga,

• ili zatražiti njegove izmjene i nadopune.

Ako Parlament zatraži izmjene i nadopune, Komis-ija će razmotriti sve izmjene koje je predložio Parlament. Ako prihvati bilo koju od tih izmjena

i nadopuna, poslat će Vijeću izmijenjeni i nadop-unjeni prijedlog.

Odluka je na kraju na Vijeću, koje usvaja iz-mijenjeni prijedlog, ili ga dalje mijenja. U ovome postupku, kao i u svim drugima, ako Vijeće mijenja prijedlog Komisije, ono mora to učiniti jednoglasno.

Tri „vijeća“: koje je koje?

Lako je zbuniti se u pogledu toga koje europsko tijelo je koje - osobito kada vrlo različita tijela imaju vrlo slična imena, kao što su ova tri „vijeća“.

Europsko vijeće

Æ Ono podrazumijeva čelnike država ili vlada svih država EU-a, plus predsjednika Europske komisije. O političkom sustavu pojedine zemlje ovisi je li čelnik predsjednik i/ili predsjednik vlade. Europsko vijeće sastaje se, u načelu, četiri puta godišnje kako bi se usuglasilo oko cjelokupne politike EU-a i kako bi revidiralo njezin napredak. To je tijelo koje na najvišoj razini kreira politike u Europskoj uniji pa se zato njegovi sastanci često nazivaju „sastanci na vrhu“.

Vijeće Europske unije

Æ Prethodno poznato kao Vijeće ministara, ova institucija sastoji se od vladinih minis-tara svih država članica EU-a. Vijeće se redovito sastaje kako bi donosilo detaljne odluke i usvajalo europske zakone. Potpuniji opis njegova rada nalazi se dalje u ovoj knjižici.

Vijeće Europe

Æ Ovo uopće nije institucija EU-a. To je međuvladina organizacija čiji je cilj (između ostalog) zaštita ljudskih prava, promicanje europske kulturne različitosti i borba protiv socijalnih prob-lema kao što su rasne predrasude i nesnošljivost. Osnovano je 1949., a jedno od njegovih ranijih postignuća bilo je sastavljanje Europske konvencije o ljudskim pravima. Kako bi omogućilo građanima da provode svoja prava u okviru Konvencije, Vijeće je osnovalo Europski sud za ljudska prava. Vijeće Europe sada ima 46 država članica, uključujući 27 država Europske unije, a njegovo sjedište nalazi se u Palači Europe u Strasbourgu (Francuska).

10

KA

KO R

AD

I EU

KAKO

EU

DO

NO

SI O

DLU

KE

© E

C

Tko radi za institucije EU-a?

Službenici koji rade za institucije EU-a dolaze iz svih država članica. Njihove aktivnosti i vještine pokrivaju širok raspon; od kreatora politika i menadžera, do ekonomista, odvjet-nika, lingvista, tajnika i osoblja za tehničku potporu. Oni moraju biti sposobni i voljni raditi u multikulturalnom i višejezičnom okružju, obično prilično daleko od svoje domovine.

Da biste postali službenik EU-a, morate proći zahtjevnu provjeru stručnosti. Europski ured za odabir osoblja (EPSO) ima središnju ulogu u organizaciji takvih ispita.

Više informacija na:europa.eu/epso

3. Postupak davanja pristanka

Postupak davanja pristanka znači da Vijeće mora dobiti pristanak Europskog parlamenta prije nego li donese neke vrlo važne odluke. Postupak je isti kao u slučaju savjetovanja, osim što Parlament ne može izmijeniti prijedlog: on ga mora prihvatiti ili odbiti. Pristanak („odobrenje“) zahtjeva apsolutnu većinu glasova.

Prevoditelji EU-a imaju ključnu ulogu u radu Unije.

11

KA

KO R

AD

I EU

EURO

PSKI

PA

RLA

MEN

T: G

LAS

NA

ROD

A

11

Europski parlament:glas naroda

ULOGA // Izravno izabrana zakonodavna ruka EU-aSLJEDEĆI IZBORI // Lipanj 2009.SASTANCI // Mjesečna plenarna zasjedanja u Strasbourgu, sastanci odbora i

dodatna zasjedanja u Bruxellesu.ADRESA // Plateau du Kirchberg, BP 1601, L-2929 LuksemburgTEL. // (352) 4300-1INTERNET // europarl.europa.eu

Europski parlament (EP) biraju građani Europske unije kako bi zastupao njihove interese. Njegovi počeci datiraju iz 1950-ih i osnivačkih ugovora, a od 1979. njegove članove izravno biraju građani koje zastupaju.

Izbori se održavaju svakih pet godina, a svaki građanin EU-a ima pravo glasovati, i kandidirati se, bez obzira na to u kojoj državi članici živi. Parla-ment na taj način izražava demokratsku volju 500 milijuna građana Unije, te zastupa njihove interese u raspravama s drugim institucijama EU-a.

Posljednji su izbori održani u lipnju 2004., a Parlament broji 785 članova iz svih 27 država EU-a.

Zastupnici Europskoga parlamenta (MEP) ne sjede u nacionalnim blokovima, nego predstavljaju eu-ropske političke skupine. Zajedno predstavljaju sva stajališta o političkim pitanjima i europskim inte-gracijama, od snažno pro-europskih do otvoreno euroskeptičnih.

Hans-Gert Pöttering izabran je za predsjednika Parlamenta 2007., a na toj će se poziciji zadržati do izbora 2009.

Gdje je sjedište Parlamenta?

Europski parlament djeluje na tri mjesta: u Brux-ellesu (Belgija), Luksemburgu i Strasbourgu (Francuska).

Luksemburg je sjedište administrativnih ureda („Glavnog tajništva“). Sastanci cjelokupnoga Parlamenta, poznati kao „plenarna zasjedanja“, odvijaju se u Strasbourgu, a ponekad u Brux-ellesu. Sastanci odbora također se održavaju u Bruxellesu.

KLJUČNE ČINJENICE

12

KA

KO R

AD

I EU

EURO

PSKI

PA

RLA

MEN

T: G

LAS

NA

ROD

A

Broj mjesta prema državi

Austrija 18 Mađarska 24

Belgija 24 Malta 5

Bugarska 18 Nizozemska 27

Cipar 6 Njemačka 99

Danska 14 Poljska 54

Estonija 6 Portugal 24

Finska 14 Republika Češka 24

Francuska 78 Rumunjska 35

Grčka 24 Slovačka 14

Irska 13 Slovenija 7

Italija 78 Španjolska 54

Latvija 9 Švedska 19

Litva 13 Ujedinjeno Kraljevstvo 78

Luksemburg 6 Ukupno 785

Europska ujedinjena ljevica/Nordijska zelena ljevica (EUL/NGL) 41

Socijalistička stranka(PES) 216

Ukupno: 785

Zeleni/Europski slobodni savez (Greens/EFA) 42

Neovisnost/demokracija (ID) 24

Unija za Europu nacija (UEN) 44

Identitet, tradicija i suverenitet (ITS) 23

Nezavisni(NI) 13

Savez liberala i demokrata za Europu (ALDE) 104

Europska narodna stranka (Kršćanski demokrati) i Europski demokrati (EPP-ED) 278

Broj mjesta po političkim skupinama, od 1. rujna 2007.

13

KA

KO R

AD

I EU

EURO

PSKI

PA

RLA

MEN

T: G

LAS

NA

ROD

A

© E

C

Hans-Gert Pöttering, Predsjednik Europskog parlamenta.

Što radi Parlament?

Parlament ima tri glavne uloge.

1. Usvajanje europskih zakona — zajedno s Vijećem u brojnim područjima politika. Činjenica da EP izravno biraju građani EU-a do-datno je jamstvo demokratskoga legitimiteta europskoga zakonodavstva.

2. Parlament provodi demokratski nadzor nad drugim institucijama EU-a, a osobito nad Komisijom. Ima ovlasti odobriti ili odbiti im-enovanje povjerenika Komisije, te ima pravo zatražiti Komisiju kao cjelinu da odstupi.

3. Utjecaj na proračunska sredstva - Parlament s Vijećem dijeli ovlast nad proračunom EU-a, te prema tome može utjecati na način na koji EU troši proračunska sredstva. Parlament usvaja ili odbija proračun u cijelosti.

Ove su tri uloge detaljnije opisane niže.

1. Donošenje europskih zakona

Najuobičajeniji postupak za usvajanje (donošenje) zakonodavstva EU-a je „suodlučivanje“ (vidi gore: „Kako EU donosi odluke“). Taj postupak stavlja Europski parlament i Vijeće na istu razinu te se primjenjuje na zakonodavstvo u nizu područja.

U nekim područjima (primjerice poljoprivreda, gospodarska politika, vize i imigracija), Vijeće samo donosi zakone, ali se mora konzultirati s Parlamentom. Pristanak Parlamenta potreban je za donošenje nekih važnih odluka, kao što je pristupanje novih država Uniji.

Parlament također daje poticaj za novo zakono-davstvo s obzirom na godišnji radni program Komisije, razmatrajući koji bi novi zakoni bili prik-ladni, i potičući Komisiju da daje prijedloge.

2. Demokratski nadzor

Parlament provodi demokratski nadzor nad ostalim institucijama EU-a na nekoliko različitih načina.

Kada se izabere nova Komisija, njezine članove imenuju vlade država članica EU-a, no oni ne mogu biti izabrani bez odobrenja Parlamenta. Parlament intervjuira svakog od njih pojedinačno, uključujući budućega predsjednika Komisije, a potom glasuje o tome hoće li odobriti Komisiju kao cjelinu.

Tijekom trajanja mandata, Komisija je politički odgovorna Parlamentu koji može predložiti „izgla-savanje nepovjerenja“, zahtijevajući kolektivnu os-tavku Komisije.

Općenito govoreći, Parlament provodi kontrolu redovito kontrolirajući izvješća koja mu šalje Komis-ija (godišnje opće izvješće, izvješća o provedbi proračuna, itd.). Štoviše, članovi Europskoga parla-menta redovito postavljaju Komisiji pitanja na koja povjerenici zakonski moraju odgovoriti.

Parlament također nadzire rad Vijeća: zastup-nici Europskoga parlamenta redovito postavljaju pitanja Vijeću, a predsjednik Vijeća sudjeluje na plenarnim zasjedanjima Europskoga parlamenta i važnim raspravama.

14

KA

KO R

AD

I EU

EURO

PSKI

PA

RLA

MEN

T: G

LAS

NA

ROD

A

Parlament može provoditi daljnju demokratsku kontrolu razmatrajući peticije građana i osnivajući odbore za postavljanje upita.

Na kraju, Parlament pridonosi svakom sastanku na vrhu EU-a (sastancima Europskog vijeća). Na otvaranju svakoga sastanka na vrhu, predsjednik Parlamenta pozvan je izraziti stajališta i pitanja Parlamenta o aktualnim pitanjima i točkama na dnevnom redu Europskoga vijeća.

3. Utjecaj na proračunska sredstva

O godišnjem proračunu EU-a zajednički odlučuju Parlament i Vijeće. Parlament o njemu raspravlja tijekom dva uzastopna čitanja, a proračun ne stupa na snagu dok ga ne potpiše predsjednik Parlamenta.

Parlamentarni odbor za proračunski nadzor nadzire kako se proračun troši. Osim toga, Par-lament svake godine odlučuje o tome hoće li odobriti upravljanje Komisije proračunom. Taj proces odobrenja stručno se naziva „davanje razrješnice“.

Kako je organiziran rad Parlamenta?

Rad Parlamenta podijeljen je u dvije glavne faze.

Æ Pripremanje plenarnoga zasjedanja. Zastupnici EP-a u raznim parlamentarnim odborima koji su specijalizirani za određena područja aktivnosti EU-a raspravljaju o prijedlozima Komisije na temelju izvješća („rapporteur“) koje priprema jedan od članova odbora. Izvješće daje pozadinu i razloge za i protiv prijedloga. O tim prijedlozima raspravljaju i političke grupe.

Æ Plenarno zasjedanje. Dvanaestodnevne plenarne sjednice održavaju se jednom godišnje u Strasbourgu, a šest dvodnevnih sjednica održava se u Bruxellesu. Na tim sjednicama Parlament ispituje predloženo zakonodavstvo i glasuje za izmjene i dopune prije nego donese odluku o tekstu kao cjelini.

Ostale točke na dnevnome redu mogu uključivati „priopćenja“ Komisije koja objašnjavaju njene namjere u određenom području ili pitanja Vijeću ili Komisiji o onome što se zbiva u Europskoj uniji ili širom svijeta.

Plakat koji poziva stanovnike Luksemburga da glasuju na prvim izravnim izborima za Europski parlament 1979.

© E

uro

pea

n C

om

mu

nit

ies

Eu

rop

ean

NA

viga

tor,

ww

w.e

na.

lu

Vijeće Europske unije: glas državačlanica

Vijeće je glavno tijelo Unije za donošenje od-luka. Kao i Europski parlament, Vijeće je osnovano osnivačkim ugovorima 1950-ih godina. Ono za-stupa države članice, a na njegovim sastancima sudjeluje po jedan ministar iz svake nacionalne vlade EU-a.

Koji ministar će sudjelovati na kojem sastanku ovi-si o tome koje su teme na dnevnome redu. Ako, primjerice, Vijeće odluči raspravljati o ekološkim pitanjima, na sastanku će sudjelovati ministar zaštite okoliša iz svake države članice EU-a te će se zvati „Vijeće za zaštitu okoliša“.

Odnosima EU-a s ostatkom svijeta bavi se „Vijeće za opće poslove i vanjske odnose“. No, taj sastav Vijeća također ima širu odgov-ornost za opća pitanja politike – pa tako na njegovim sastancima sudjeluje onaj ministar ili državni tajnik kojeg odabere svaka vlada.

Sveukupno postoji devet različitih sastava Vijeća:

Æ Opći poslovi i vanjski odnosi,

Æ Ekonomska i fi nancijska pitanja (Ecofi n),

Æ Pravosuđe i unutarnji poslovi,

Æ Zapošljavanje, socijalna politika, zdravstvo i zaštita potrošača,

Æ Konkurentnost,

Æ Promet, telekomunikacije i energija,

Æ Poljoprivreda i ribarstvo,

Æ Zaštita okoliša,

Æ Obrazovanje, mladi i kultura.

Svaki ministar u Vijeću obvezuje svoju vladu, tj. potpis ministra je potpis cijele vlade. Štoviše, svaki ministar u Vijeću odgovoran je svojem nacional-nom parlamentu te građanima koje Parlament

15

ULOGA // Zakonodavna (u nekim područjima izvršna) ruka EU-a; zastupa države članice.

ČLANOVI // Jedan ministar iz svake države EU-aPREDSJEDNIŠTVO // Rotira se svaki šest mjeseciSASTANCI // U Bruxellesu (Belgija), osim u travnju, lipnju i listopadu

(Luksemburg)ADRESA // Rue de la Loi/wetstraat 175, B-1048 BruxellesTEL. // (32-2) 285 61 11INTERNET // consilium.europa.eu

KLJUČNE ČINJENICE

KA

KO R

AD

I EU

VIJE

ĆE

EURO

PSKE

UN

IJE:

GLA

S D

RŽAV

A Č

LAN

ICA

16

KA

KO R

AD

I EU

VIJE

ĆE

EURO

PSKE

UN

IJE:

GLA

S D

RŽAV

A Č

LAN

ICA

zastupa, što odlukama Vijeća daje demokratski legitimitet.

Predsjednici država i/ili predsjednici vlada država članica, zajedno s predsjednikom Europske komisije sastaju se do četiri puta godišnje u okviru Europskoga vijeća. Na tim sastancima na vrhu utvrđuje se cjelokupna politika EU-a i rješavaju se pitanja koja se nisu mogla riješiti na nižoj razini (primjerice između ministara na redovitim sas-tancima Vijeća). S obzirom na važnost rasprava Europskoga vijeća, sastanci često traju do kasno u noć i privlače veliku pozornost medija.

Što radi Vijeće?

Vijeće ima šest ključnih uloga:

1. Usvajati zakone EU-a – zajedno s Europskim parlamentom na mnogim područjima;

2. Koordinirati šire gospodarske i socijalne politike država članica;

3. Sklapati međunarodne sporazume između EU-a i drugih država ili međunarodnih organizacija;

4. Odobravati proračun EU-a, zajedno s Europskim parlamentom;

5. Definirati i provoditi zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku EU-a (CFSP) na temelju smjernica koje je postavilo Europsko vijeće, te

6. Koordinirati suradnju između nacionalnih su-dova i policijskih snaga u kaznenim pitanjima.

Većina navedenih odgovornosti odnosi se na područje „Zajednice“, tj. na područja djelovanja gdje su države članice odlučile ujediniti svoj su-verenitet i prenijeti ovlasti donošenja odluka na institucije Unije. Ovo područje je „prvi stup“ Eu-ropske unije.

Međutim, posljednje dvije odgovornosti uvelike se odnose na područja u kojima države članice nisu prenijele svoje ovlasti, nego jednostavno rade

zajednički. To se zove „međuvladina suradnja“ i ona uključuje „‘drugi i treći stup“ Europske unije.

Rad Vijeća detaljno je opisan niže.

1. Zakonodavstvo

Velik dio posla Vijeća je usvajanje zakona u područjima u kojima je EU ujedinio suverenitet. Najčešći je postupak u tom slučaju „suodlučivanje“, pri čemu zakone EU-a zajednički usvajaju Vijeće i Parlament na temelju prijedloga Komisije. U nekim područjima, Vijeće ima zadnju riječ, ali samo na temelju prijedloga Komisije i tek nakon što uzme u obzir stajališta Komisije i Parlamenta (vidi gore: Kako EU donosi odluke).

2. Koordiniranje politika država članica

Države EU-a odlučile su kako žele sveobuh-vatnu gospodarsku politiku koja se temelji na bliskoj suradnji između njihovih nacionalnih gospodarskih politika. Tu koordinaciju provode ministri gospodarstva i financija koji kolektivno sačinjavaju Vijeće za ekonomska i financijska pitanja (Ecofin).

Također žele stvoriti više poslova i poboljšati obra-zovanje, zdravstvo i sustave socijalne skrbi. Iako je svaka država EU-a odgovorna za svoju vlastitu politiku na ovim područjima, one se mogu složiti glede zajedničkih ciljeva i učiti iz uzajamnog iskustva. Ovaj se proces zove „otvorena metoda koordinacije“, a odvija se u okviru Vijeća.

17

KA

KO R

AD

I EU

VIJE

ĆE

EURO

PSKE

UN

IJE:

GLA

S D

RŽAV

A Č

LAN

ICA

3. Sklapanje međunarodnih sporazuma

Svake godine Vijeće sklapa, tj. službeno potpis-uje određeni broj sporazuma između Europske unije i zemalja nečlanica, kao i s međunarodnim organizacijama. Ti sporazumi mogu uključivati široka područja kao što su trgovina, suradnja i razvoj ili se pak mogu baviti specifičnim temama kao što su tekstil, ribarstvo, znanost i tehnologija, promet itd.

Nadalje, Vijeće može sklapati konvencije između država članica EU-a na područjima kao što su porezi, trgovačko pravo ili konzularna zaštita. Konvencije se također mogu baviti pitanjima slobode, sigurnosti i pravosuđa (vidi niže).

4. Odobravanje proračuna Europske unije

O godišnjem proračunu EU-a zajednički odlučuju Vijeće i Europski parlament.

5. Zajednička vanjska i sigurnosna politika

Države članice Unije rade na razvijanju zajedničke

vanjske i sigurnosne politike. No vanjska poli-

tika, sigurnost i obrana pitanja su nad kojima

pojedinačne nacionalne vlade zadržavaju neovis-

nu kontrolu. Međutim, države EU-a su prepoznale

prednost zajedničkog rada na ovim pitanjima, a

Vijeće je glavni forum na kojem se odvija takva

“međuvladina suradnja”.

Suradnja ne pokriva samo pitanja obrane nego

i zadatke upravljanja kriznim situacijama, kao što

su humanitarne akcije i akcije spašavanja, mirovne

operacije i održavanje mira na kriznim područjima.

Države EU-a mobiliziraju i koordiniraju vojne i polic-

ijske snage kako bi ih se moglo koristiti uz diplo-

matske i ekonomske akcije. Uz ovakav sustav, Unija

je pomogla održati mir, uspostaviti demokraciju i

potaći gospodarski razvoj u područjima kao što su

Indonezija, Demokratska Republika Kongo i zemlje

jugoistočne Europe.

Javier Solana, šef vanjske politike EU-a, iz prve ruke saznaje o životima izbjeglica.

© E

C

18

KA

KO R

AD

I EU

VIJE

ĆE

EURO

PSKE

UN

IJE:

GLA

S D

RŽAV

A Č

LAN

ICA

6. Sloboda, sigurnost i pravosuđe

Građani EU-a slobodni su živjeti i raditi u bilo ko-joj državi EU-a koju odaberu pa bi trebali imati jednak pristup pravosuđu bilo gdje u Europskoj uniji. Nacionalni sudovi bi, prema tome, trebali surađivati kako bi osigurali, primjerice, da se sudska presuda donesena u jednoj državi EU-a u predmetu rastave ili skrbništva nad djecom prizna u svim drugim državama EU-a.

Sloboda kretanja unutar Unije uvelike je korisna građanima koji poštuju zakon, no to također iskorištavaju međunarodni kriminalci i teroristi. Rješavanje prekograničnoga kriminala zahtijeva prekograničnu suradnju između nacionalnih sudova, policijskih snaga, carinskih djelatnika i imigrantskih službi svih država EU-a.

Oni, primjerice, moraju osigurati:

• da na vanjskim granicama EU-a policija djeluje na učinkovit način;

• da carinski djelatnici i policija izmjenjuju infor-macije o kretanju sumnjivih krijumčara drogom ili ljudima te

• da se tražitelje azila procjenjuje i s njima pos-tupa na isti način širom Unije kako bi se spriječilo “kupovanje azila”.

Pitanja kao što su ova rješava Vijeće za pravosuđe i unutarnje poslove, tj. ministri pravosuđa i unutar-njih poslova. Cilj je stvoriti jedinstveno “područje slobode, sigurnosti i pravosuđa” unutar granica Europske unije.

Kako je organiziran rad Vijeća?

Predsjedništvo Vijeća

Predsjedništvo Vijeća mijenja se svakih šest mjeseci; drugim riječima, svaka država članica Unije naizmjenično preuzima odgovornost nad poslovanjem Vijeća i predsjeda svim sas-tancima tijekom šestomjesečnoga razdoblja, promovirajući zakonodavne i političke od-luke i posredujući u kompromisima između država članica.

Slobodno kretanje ljudi i dobara unutar EU-a učinilo je ovakve provjere prošlošću.

© R

eute

rs

KA

KO R

AD

I EU

VIJE

ĆE

EURO

PSKE

UN

IJE:

GLA

S D

RŽAV

A Č

LAN

ICA

19

Glavno tajništvo

Predsjedništvu pomaže Glavno tajništvo koje priprema i osigurava glatko funkcioniranje rada Vijeća na svim razinama.

U 2004. godini, Javier Solana bio je ponovno im-enovan glavnim tajnikom Vijeća.

On je također visoki predstavnik za zajedničku vanjsku i sigurnosnu politiku te u tome svojstvu pomaže koordinirati akciju Unije na svjetskoj sceni. U okviru novoga Ustavnog ugovora, visoki predstavnik bio bi zamijenjen ministrom vanjskih poslova EU-a.

Glavnome tajniku pomaže zamjenik glavnog tajni-ka zadužen za upravljanje Glavnim tajništvom.

Coreper

U Bruxellesu, svaka država Europske unije ima stalno predstavništvo koje je zastupa i brani njene nacionalne interese na razini EU-a. Čelnik svakoga predstavništva je zapravo veleposlanik svoje zem-lje pri Uniji.

Ti veleposlanici (ili “stalni predstavnici”) sastaju se svaki tjedan u okviru Odbora stalnih predstavnika (Coreper). Uloga ovog odbora jest pripremati rad Vijeća, uz iznimku većine poljoprivrednih pitan-ja koje rješava Posebni odbor za poljoprivredu. Coreperu pomaže određeni broj radnih skupina koje čine službenici predstavništava ili nacional-nih uprava.

Sigurnost i obrana

Vijeću pomažu slijedeće zasebne strukture kad se radi o pitanjima sigurnosti i obrane:

Æ Odbor za politiku i sigurnost (PSC), koji je ovoj suradnji ono što je Coreper ostalim vrstama odluka;

Æ Vojni odbor Europske unije (EUMC), sastavljen od ministara obrane država članica, te

Æ Vojni stožer Europske unije (EUMS), sastavljen od vojnih stručnjaka pridruženih Tajništvu Vijeća od strane država članica.

Æ Odbor za civilni aspekt upravljanja kriznim situacijama.

Koliko glasova za svaku zemlju?

Odluke u Vijeću donose se glasovanjem. Što je veći udio stanovništva neke zemlje, to ona ima više glasova, no glasovi se broje u korist manje naseljenih zemalja:

Francuska, Njemačka, Italija i Ujedinjeno Kraljevstvo 29

Poljska i Španjolska 27

Rumunjska 14

Nizozemska 13

Belgija, Češka, Grčka, Mađarska i Portugal 12

Austrija, Bugarska i Švedska 10

Danska, Finska, Irska, Litva i Slovačka 7

Cipar, Estonija, Latvija, Luksemburg i Slovenija 4

Malta 3

Ukupno 345

20

KA

KO R

AD

I EU

VIJE

ĆE

EURO

PSKE

UN

IJE:

GLA

S D

RŽAV

A Č

LAN

ICA

Kvalificirano većinsko glasovanje

U nekim osobito osjetljivim područjima kao što su zajednička vanjska i sigurnosna politika, porezi, azil i imigracijska politika, odluke Vijeća moraju biti jednoglasne. Drugim riječima, svaka država članica ima pravo veta.

Za većinu pitanja, međutim, Vijeće donosi odluke “kvalificiranim većinskim glasovanjem”.

Kvalificirana većina je postignuta:

• ako je većina država članica (u nekim slučajevima dvotrećinska većina) „ZA“;

• ako su najmanje 255 glasa „ZA“ – odnosno uku-pno 73,9% glasova.

Nadalje, država članica može zatražiti potvrdu da glasovi „ZA“ predstavljaju najmanje 62% ukup-noga stanovništva Unije. Ako se utvrdi da to nije slučaj, odluka neće biti usvojena.

EU pomaže obučiti i izgraditi policijske snage u kriznim područjima, naglašavajući važnost dobrih odnosa u zajednici.

© E

uro

pea

n U

nio

n P

olic

e M

issi

on

Komisija djeluje neovisno od nacionalnih vlada. Njezin zadatak jest zastupati i podupirati interese Unije kao cjeline. Ona sastavlja prijedloge za nove europske zakone koje predstavlja Europskome parlamentu i Vijeću.

Ona je također i izvršna ruka EU-a; drugim riječima, odgovorna je za provedbu odluka Parlamenta i Vijeća. To znači upravljanje sva-kodnevnim poslovima Europske unije: proved-ba njezinih politika i programa te trošenje njezinih sredstava.

Kao i Parlament i Vijeće, Europska komisija osnovana je 1950-ih u okviru osnivačkih ugovora EU-a.

Što je Komisija?

Izraz “Komisija” rabi se na dva načina. Kao prvo, odnosi se na muškarce i žene – po jednog iz svake države članice Unije – imenovane da upravljaju institucijom i donose odluke.

Kao drugo, izraz “Komisija” odnosi se na samu instituciju i na njezino osoblje.

Neformalno, imenovani članovi Komisije pozna-ti su kao “povjerenici”. Oni najčešće dolaze s političkih pozicija u svojim zemljama te su mnogi od njih bili vladini ministri, no kao članovi Komisije posvećeni su tome da djeluju u interesu Unije kao cjeline, ne slijedeći instrukcije nacionalnih vlada.

Nova Komisija imenuje se svakih pet godina, u roku od šest mjeseci od izbora za Europski parla-ment. Postupak je kako slijedi:

• Vlade država članica zajedno se usuglase o tome koga će imenovati za novoga predsjed-nika Komisije.

• Imenovanoga predsjednika Komisije potom odobrava Parlament.

KA

KO R

AD

I EU

EURO

PSKA

KO

MIS

IJA: P

ROM

ICA

NJE

ZA

JED

NIČ

KOG

INTE

RESA

21

KLJUČNE ČINJENICE

Europska komisija: promicanje zajedničkog interesa

ULOGA // Izvršna ruka EU-a i inicijator zakonodavnih prijedlogaČLANOVI // 27: jedan iz svake države članiceTRAJANJE MANDATA // Pet godina (2004.–2009.)ADRESA // B-1049 BruxellesTEL. // (32-2) 299 11 11INTERNET // ec.europa.eu

22

• Imenovani predsjednik Komisije, u raspravi s vladama država članica, odabire druge članove Komisije.

• Novi Parlament zatim intervjuira svakoga člana i daje svoje mišljenje u vezi s cijelim sastavom. Nakon što je odobrena, nova Komisija može službeno započeti s radom.

Trajanje mandata sadašnje Komisije je do 31. lis-topada 2009. godine, a njezin predsjednik je José Manuel Barroso.

Komisija je politički odgovorna Parlamentu koji ima ovlast izglasati nepovjerenje Komisiji usva-janjem odluke o cenzuri. Pojedinačni članovi Komisije moraju dati ostavku ukoliko to od njih zatraži predsjednik, pod uvjetom da drugi pov-jerenici to odobravaju.

Komisija sudjeluje na svim sjednicama Parlam-enta na kojima mora pojasniti i opravdati svoje politike. Ona također redovito odgovara na pisane i usmene upite zastupnika Europskoga parlamenta.

Za svakodnevno funkcioniranje Komisije odgovor-ni su njezini administrativni dužnosnici, stručnjaci, prevoditelji, tumači i tajničko osoblje: otprilike 23.000 europskih službenika. To se možda čini puno, no zapravo je manje od broja osoblja za-poslenoga u tipičnome gradskom vijeću srednje veličine u Europi.

Gdje je smještena Komisija?

Sjedište Komisije je u Bruxellesu (Belgija), ali ona također ima urede u Luksemburgu, predstavništva u svim državama članicama Unije te delegacije u mnogim glavnim gradovima širom svijeta.

Što Komisija radi?

Europska komisija ima četiri glavne uloge:

1. predlagati zakonodavstvo Parlamentu i Vijeću;

2. upravljati i provoditi politike i proračun Unije;

3. provoditi zakone EU-a (zajedno sa Sudom Eu-ropskih zajednica);

4. zastupati Europsku uniju na međunarodnoj razini, primjerice pregovaranjem o sporazu-mima između EU-a i drugih zemalja.

1. Predlaganje novog zakonodavstva

Komisija ima “pravo inicijative”. Drugim riječima, samo je Komisija odgovorna za sastavljanje prijedloga za novo europsko zakonodavstvo koje predstavlja Parlamentu i Vijeću. Ti prijed-lozi moraju imati za cilj obranu interesa Unije i njezinih građana, a ne pojedinih zemalja ili gospodarskih grana.

KA

KO R

AD

I EU

EURO

PSKA

KO

MIS

IJA: P

ROM

ICA

NJE

ZA

JED

NIČ

KOG

INTE

RESA

Za svaku državu članicu postoji jedan povjerenik.

© E

C

KA

KO R

AD

I EU

THE

EURO

PEA

N C

OM

MIS

SIO

N: P

ROM

OTI

NG

TH

E CO

MM

ON

INTE

REST

23

Prije nego iznese bilo kakve prijedloge, Komisija mora biti svjesna novih situacija i problema koji se razvijaju u Europi te mora razmotriti je li zakono-davstvo Unije najbolji način za njihovo rješavanje. To je razlogom zašto je Komisija u stalnom dodiru sa širokim rasponom interesnih skupina i s dva savjetodavna tijela – Europskim gospodarskim i socijalnim odborom te Odborom regija. Ona također uzima u obzir mišljenja nacionalnih par-lamenata i vlada.

Komisija će predložiti akciju na razini Unije jed-ino ako smatra da se problem ne može riješiti učinkovitije nacionalnom, regionalnom ili lokalnom akcijom. To načelo rješavanja stvari na najnižoj mogućoj razini zove se “načelo supsidijarnosti”.

Ukoliko, međutim, Komisija zaključi da je potreb-no zakonodavstvo EU-a, ono tada sastavlja prijedlog za koji vjeruje da će učinkovito riješiti problem i zadovoljiti najširi mogući raspon in-teresa. Kako bi dobila ispravne tehničke detalje, Komisija se savjetuje sa stručnjacima putem svojih raznih odbora i skupina. Često objavljuje „Zelene“ i „Bijele“ knjige, održava saslušanja, traži mišljenja pripadnika civilnog društva i naručuje izvješća stručnjaka, te se savjetuje izravno s javnošću kako bi dobila potpunu sliku prije nego što donese prijedlog.

2. Provedba politika i proračuna EU-a

Kao izvršno tijelo Europske unije, Komisija je odgovorna za upravljanje i provedbu proračuna EU-a. Većinu tekućih troškova naprave nacion-alna i lokalna tijela, no Komisija je odgovorna za njihovo nadziranje – pod budnim okom Revi-zorskoga suda. Obje institucije imaju za cilj osi-gurati dobro financijsko upravljanje. Tek kada je zadovoljan godišnjim izvješćem Revizorskoga suda, Europski parlament daje Komisiji dozvolu za provedbu proračuna.

Komisija također mora provoditi odluke koje donesu Parlament i Vijeće, kao što su na primjer

one koje se odnose na zajedničku poljoprivred-nu politiku, ribarstvo, energiju, regionalni razvoj, zaštitu okoliša, obrazovanje mladih i doškolovanje te programe razmjene studenata kao što je Eras-mus. Također igra važnu ulogu u politici tržišnog natjecanja kako bi osigurala da tvrtke posluju u jednakim uvjetima. Komisija ima ovlast zabran-iti spajanja tvrtki ako misli da će to dovesti do nepoštene konkurencije. Komisija također mora osigurati da države članice Unije ne narušavaju konkurentnost dajući prevelike subvencije svojim gospodarskim granama.

EURO

PSKA

KO

MIS

IJA: P

ROM

ICA

NJE

ZA

JED

NIČ

KOG

INTE

RESA

EU financira nadogradnju telekomunikacijske infrastrukture u manje razvijenim područjima EU.

© E

C

24

KA

KO R

AD

I EU

EURO

PSKA

KO

MIS

IJA: P

ROM

ICA

NJE

ZA

JED

NIČ

KOG

INTE

RESA

3. Provedba europskih zakona

Komisija djeluje kao “čuvar ugovora”. To znači da je Komisija, zajedno sa Sudom Europskih za-jednica, odgovorna da se zakoni EU-a ispravno primjenjuju u svim državama članicama.

Ukoliko utvrdi da neka država EU-a ne primjen-juje zakone Unije, Komisija pokreće proces koji se zove “postupak protiv kršenja”. Prvi korak je slanje službenoga pisma vladi u kojem se navodi zašto Komisija smatra da je ta zemlja prekršila zakone Unije, utvrđujući rok za slanje detaljnog odgovora Komisiji.

Ako država članica ne da zadovoljavajuće objašnjenje i ne ispravi kršenje, Komisija će joj poslati još jedno pismo kojim će ustanoviti da je prekršen zakon EU-a i odrediti rok za ispravak. Ako država članica i dalje ne udovoljava tom zahtjevu, Komisija će predmet uputiti na odluku Sudu Eu-ropskih zajednica. Presude Suda obvezujuće su za države članice i institucije EU-a. U slučajevima u kojim države članice nastave djelovati suprotno presudi, Sud može nametnuti novčane sankcije.

4. Zastupanje EU-a na međunarodnoj razini

Europska komisija je važan glasnogovornik Eu-ropske unije na međunarodnoj sceni. Ona je glas EU-a na međunarodnim forumima kao što je Svjetska trgovačka organizacija, u pregovori-ma o međunarodnom sporazumu o klimatskim promjenama, Sporazumu iz Kyota, te u važnom partnerstvu EU-a u pomoći i trgovini sa zemljama u razvoju u Africi, na Karibima i Pacifiku, poznatim i pod imenom Sporazum iz Cotonoua.

Komisija također zastupa i pregovara u ime EU-a u područjima gdje su države članice ujed-inile suverenitet. To čini na temelju unaprijed sklopljenih sporazuma.

Kako je organiziran rad Komisije?

Na predsjedniku je Komisije odlučiti koji povje-renik će biti odgovoran za koje političko područje i raspodijeliti odgovornosti (ako je potrebno) tije-kom trajanja mandata Komisije.

Komisija se načelno sastaje jednom tjedno, obično srijedom i najčešće u Bruxellesu. Svaku točku na dnevnome redu predstavlja povjerenik zadužen za to političko područje, a cijeli sastav potom donosi kolektivnu odluku.

Osoblje Komisije organizirano je u odjele koji se zovu “Opće uprave” (DG) i “službe” (kao što je Pravna služba). Svaka Opća uprava odgovorna je za određeno političko područje i na njez-inu se čelu nalazi glavni direktor koji odgovara jednom od povjerenika. Cjelokupnu koordi-naciju obavlja Glavno tajništvo koje također upravlja tjednim sastancima Komisije. Na njez-inu čelu nalazi se Glavni tajnik koji odgovara izravno predsjedniku.

Opće uprave osmišljavaju i sastavljaju zakono-davne prijedloge, no ti prijedlozi postaju službeni tek kad ih “usvoji” Komisija na svojim tjednim sas-tancima. Postupak je kako slijedi:

Pretpostavimo, primjerice, da Komisija uvi-di potrebu za zakonom koji bi sprječavao onečišćenje europskih rijeka. Opća uprava za zaštitu okoliša sastavit će prijedlog temeljen na detaljnim konzultacijama s europskim gospodar-skim granama, poljoprivrednicima i ekološkim organizacijama, te ministrima okoliša u državama članicama. O prijedlogu će se raspraviti s drugim odjelima Komisije, a provjerit će ga i Pravna služba i Glavno tajništvo.

KA

KO R

AD

I EU

THE

EURO

PEA

N C

OM

MIS

SIO

N: P

ROM

OTI

NG

TH

E CO

MM

ON

INTE

REST

25

EURO

PSKA

KO

MIS

IJA: P

ROM

ICA

NJE

ZA

JED

NIČ

KOG

INTE

RESA

Nakon što je prijedlog u potpunosti spreman, stavit će se na dnevni red sljedećega sastanka Komisije. Ako barem 14 od 27 povjerenika odobri prijedlog, Komisija će ga “usvojiti” te će dobiti bezuvjetnu potporu cijeloga sastava. Dokument

se zatim šalje Vijeću i Europskome parlamentu na razmatranje. Komisija će možda naknadno napraviti izmjene u skladu s komentarima tih dviju institucija, a zatim poslati prijedlog natrag na konačno odobrenje.

Predsjednik Europske komisije Jose Manuel Barroso uvjerio se u dramatične posljedice koje klimatske promjene već imaju po Grenland.

© E

C

Sud Europskih zajednica (često ga se jednostavno naziva samo “Sud”) osnovan je prvim od ugovora EU-a, Ugovorom o ECSC-u iz 1952. godine. Sjedište mu je u Luksemburgu.

Njegov zadatak jest osigurati da se zakonodavstvo Europske unije tumači i primjenjuje na isti način u svim državama članicama EU-a, kako bi zakono-davstvo bilo jednako za sve. On primjerice osi-gurava da nacionalni sudovi ne donose različite presude o istome pitanju.

Sud također brine da države članice i institucije Unije čine ono što zakoni od njih zahtijevaju. Sud ima ovlasti rješavati pravne sporove između država članica EU-a, institucija EU-a, poslovnih subjekata i pojedinaca.

Sud se sastoji od po jednoga suca iz svake države članice, tako da je zastupljeno svih 27 nacionalnih pravnih sustava EU-a. Međutim, radi učinkovitosti, Sud rijetko zasjeda u punome sastavu. Obično zasjeda kao “Velika komora” koja se sastoji od samo 13 sudaca ili u komorama od pet ili tri suca.

Sucima pomaže osam „glavnih“ odvjetnika. Njihova je uloga izlagati mišljenja o predmetima koji su pod-neseni Sudu, što moraju činiti javno i nepristrano.

Suci i odvjetnici osobe su čija je nepristranost neu-pitna: imaju kvalifi kacije i kompetenciju potrebnu za imenovanje na najviše sudske pozicije u svojim domovinama. Njih imenuje Sud Europskih zajed-nica suglasnošću između vlada i država članica Unije. Svaki od njih imenovan je na mandat od šest godina s mogućnošću produljenja.

Kako bi se pomoglo Sudu Europskih zajed-nica u rješavanju velikoga broja slučajeva koje zaprimi, a građanima ponudila bolja pravna zaštita, 1988. godine osnovan je Prvostupan-jski sud. Taj Sud (koji je pridružen Sudu Europ-skih zajednica) odgovoran je za donošenje presuda o nekim vrstama predmeta, osobito u parnicama koje pokrenu pojedinci, poduzeća i neke organizacije te u predmetima koji se odnose na Zakon o tržišnome natjecanju. Sud se također sastoji od jednog suca iz svake države članice.

26

KA

KO R

AD

I EU

SUD

EU

ROPS

KIH

ZA

JED

NIC

A: O

SIG

URA

NJE

PRO

VED

BE P

RAVA

ZA

JED

NIC

E

ULOGA // Donošenje pravnih presuda za slučajeve koji su mu upućeniSUD EUROPSKIH ZAJEDNICA // Jedan sudac iz svake države EU-a; osam glavnih odvjetnikaPRVOSTUPANJSKI SUD // Barem po jedan sudac iz svake države EU-a (27 u 2007.)EUROPSKI SUD ZA DRŽAVNU SLUŽBU // Sedam sudacaTRAJANJE MANDATA // Šest godina, s mogućnošću produljenja ADRESA // Boulevard Konrad Adenauer, L-2925 LuksemburgTEL. // (352) 43 03-1INTERNET // curia.europa.eu

Sud Europskih zajednica: osiguranje provedbe prava Zajednice

KLJUČNE ČINJENICE

KA

KO R

AD

I EU

THE

COU

RT O

F JU

STIC

E: U

PHO

LDIN

G T

HE

LAw

27

Sud za državnu službu donosi presude u spo-rovima između Europske unije i njene državne službe. Ovaj sud ima sedam sudaca i pridružen je Prvostupanjskom sudu.

Sud Europskih zajednica, Prvostupanjski sud i Europski sud za državnu službu svaki imaju pred-sjednika kojeg izabiru njegovi kolege suci na man-dat od tri godine koji se može produljiti. Vassilios Skouris izabran je za predsjednika Suda Europskih zajednica 2003. godine; Marc Jaeger predsjednik je Prvostupanjskoga suda. Paul J. Mahoney predsjed-nik je Suda za državnu službu od 2005.

Što radi Sud?

Sud donosi presude o predmetima koji su mu podneseni. Pet najčešćih vrsta predmeta su:

1. postupak za preliminarno rješenje;

2. tužba zbog neispunjenja obveze;

3. zahtjev za poništenje;

4. tužba zbog propuštanja

5. zahtjev za naknadu štete.

Svaki od njih niže je detaljnije opisan.

1. Postupak za preliminarno rješenje

Nacionalni sudovi u svakoj državi članici Unije dužni su osigurati da se zakoni EU-a ispravno primjenjuju u toj državi. No postoji rizik da sudovi u različitim zemljama protumače zakone Unije na različite načine.

Kako bi se to spriječilo, postoji tzv. “postupak za preliminarno rješenje”. To znači da, ako nacion-alni sud ima ikakvu sumnju glede tumačenja ili primjenjivosti nekoga zakonodavstva Unije, on može, a ponekad i mora, zatražiti savjet od Suda Europskih zajednica. Taj savjet daje se u obliku “preliminarnoga rješenja”.

2. Tužba zbog neispunjenja obveze

Komisija može pokrenuti ovaj postupak ako ima razloga vjerovati da određena država članica ne ispunjava svoje obveze sukladno zakonima Unije. Te postupke može pokrenuti i druga država članica EU-a.

27

Domaćice aviona već su nekoliko puta imale koristi od presuda Suda Europskih zajednica o jednakoj plaći i pravima.

© A

lam

y/Im

ages

elec

t

28

KA

KO R

AD

I EU

SUD

EU

ROPS

KIH

ZA

JED

NIC

A: O

SIG

URA

NJE

PRO

VED

BE P

RAVA

ZA

JED

NIC

E

U bilo kojem slučaju, Sud istražuje navode i daje svoju presudu. Optužena država članica, utvrdi li se da zaista ne ispunjava svoje obveze, mora to odmah ispraviti. Ukoliko Sud utvrdi da se država članica nije pridržavala presude, može nametnuti globu toj državi.

3. Zahtjev za poništenje

Ukoliko bilo koja država članica, Vijeće, Komisija ili (pod određenim uvjetima) Parlament vjeruju da je određeni zakon Unije protuzakonit, može zatražiti od Suda da ga poništi.

Zahtjevima za poništenje također se mogu koristiti pojedinci koji žele da Sud poništi određeni zakon jer izravno i štetno utječe na njih kao pojedince.

Utvrdi li Sud da zakon o kojemu je riječ nije bio ispravno usvojen ili da nije ispravno temeljen na ugovorima, može ga proglasiti ništavnim.

4. Tužba zbog propuštanja

Ugovor zahtjeva od Europskoga parlamenta, Vijeća i Komisije da donesu određene odluke pod određenim okolnostima. Ako to ne učine, države članice, druge institucije EU-a i (pod određenim uvjetima) pojedinci ili poduzeća mogu podni-jeti tužbu Sudu kako bi se službeno zabilježilo propuštanje djelovanja neke institucije.

5. Zahtjev za naknadu štete

Svaka osoba ili tvrtka koja je pretrpjela štetu kao posljedicu djelovanja ili propuštanja Zajednice ili njenih zaposlenika za-htjev za naknadu štete može podnijeti Prvostupanjskom sudu.

Kako je organiziran rad Suda?

Predmeti se podnose registru, a svakim pred-metom bave se posebni sudac i glavni odvjetnik kojima je predmet dodijeljen.

Postupak koji slijedi odvija se u dvije faze: prvo slijedi pisana, a zatim usmena faza.

U prvoj fazi, sve predmetne stranke podnose pis-mene izjave, a sudac kojem je slučaj dodijeljen sastavlja izvješće u kojemu rezimira izjave i pravnu pozadinu slučaja.

Zatim slijedi druga faza – javno saslušanje. Ovisno o važnosti i složenosti predmeta, ovo saslušanje može se održati pred komorom od tri, pet ili trinaest sudaca ili pred punim sastavom Suda. Na saslušanju, odvjetnici stranaka izlažu njihov predmet pred sucima i odvjetnicima koji ih mogu ispitivati. Zatim glavni odvjetnik daje svo-je mišljenje, a nakon toga suci vijećaju i donose svoju presudu. Presuda ne mora slijediti mišljenje glavnog odvjetnika.

Presude Suda donose se većinom glasova i objav-ljuju na javnom saslušanju. Izdvojena se mišljenja ne izražavaju. Odluke se objavljuju na dan kad su donesene.

Postupak na Prvostupanjskom sudu je sličan, osim što glavni tajnik ne daje svoje mišljenje.

Revizorski sud osnovan je 1975. godine, a sjedište mu je u Luksemburgu. Zadatak Suda jest provjera-vati da se sredstva EU-a ispravno prikupljaju i troše namjenski na zakonit i ekonomičan način. Sud ima pravo provesti reviziju bilo koje osobe ili organiza-cije koja upravlja sredstvima Unije.

Sud ima po jednoga člana iz svake države članice Unije kojega imenuje Vijeće na mandat od šest godina s mogućnošću produljenja. Članovi između sebe izabiru predsjednika na produljiv mandat od tri godine. Hubert weber predsjednik je Revizorskog suda od siječnja 2005. godine.

Što radi Sud?

Glavna je uloga Suda provjeravati da se proračun Unije ispravno koristi – drugim riječima, da su prihodi i rashodi EU-a zakonito stečeni, potrošeni i zabilježeni – te osigurati razumno fi nancijsko up-ravljanje. Rad Suda zapravo jamči da sustav Unije djeluje ekonomično, učinkovito i otvoreno.

Kako bi provodio svoje zadatke, Sud može ispi-tati administrativni posao bilo koje osobe ili or-ganizacije koja upravlja prihodima ili rashodima Unije. Često provodi provjere na licu mjesta. Nalaze navodi u izvješćima koja skreću pozor-nost Komisije i vlada država članica EU-a na bilo kakve probleme.

Kako bi taj zadatak učinkovito ispunio, Revizorski sud mora ostati potpuno neovisan od ostalih institucija, no istovremeno mora biti u stalnome kontaktu s njima.

Jedna je od ključnih funkcija pomaganje Eu-ropskome parlamentu i Vijeću tako da im svake godine podnosi revizorsko izvješće za pre-thodnu fi nancijsku godinu. Parlament detaljno pregledava izvješće Suda prije nego što odluči hoće li Komisiji odobriti upravljanje proračunom. Ukoliko je zadovoljan, Revizorski sud također šalje Vijeću i Parlamentu izjavu o osiguranju da se novac europskih građana koristio na ispravan način.

29

KA

KO R

AD

I EU

EURO

PSKI

REV

IZO

RSKI

SU

D: K

ON

TRO

LA P

RAVI

LNO

G T

ROŠE

NJA

FIN

AN

CIJS

KIH

SRE

DST

AVA

KLJUČNE ČINJENICE

Europski revizorski sud: kontrola pravilnog trošenja fi nancijskih sredstava

ULOGA // Nadzor ispravnog korištenja sredstava EU-a. ČLANOVI // Po jedan iz svake države EU-a.TRAJANJE MANDATA // Članovi se imenuju na mandat od šest godina s mogućnošću produljenjaADRESA // 12 rue Alcide de Gasperi, L-1615 LuksemburgTEL. // (352) 43 98-1INTERNET // eca.europa.eu

30

KA

KO R

AD

I EU

EURO

PSKI

REV

IZO

RSKI

SU

D: K

ON

TRO

LA P

RAVI

LNO

G T

ROŠE

NJA

FIN

AN

CIJS

KIH

SRE

DST

AVA

Na kraju, Revizorski sud obavještava građane o rezultatima svojeg rada u izvješćima o temama od osobitog interesa.

Kako je organiziran rad Suda?

Revizorski sud ima otprilike 800 zaposlenih, uključujući prevoditelje i administratore te re-vizore. Revizori su podijeljeni u “revizorske sku-pine” i pripremaju nacrte izvješća o kojima Sud donosi odluke.

Revizori često idu u inspekciju u druge institucije Europske unije, države članice ili u bilo koju zemlju koja dobiva pomoć od EU-a. Iako se rad Suda

uvelike odnosi na sredstva za koja je odgovorna Komisija, za više od 80% ovih prihoda i rashoda odgovorne su nacionalne vlasti.

Revizorski sud sam po sebi nema pravne ov-lasti: utvrde li revizori prijevaru ili nepravilnosti, moraju o tome izvijestiti OLAF – Europski ured za borbu protiv prijevare. OLAF je odjel Europ-ske komisije s posebnim statusom koji mu daje potpunu autonomiju.

Ušne markice za stoku pomažu revizorima EU-a pratiti na što je potrošen novac Unije.

© V

an P

arys

Med

ia

Osnovan 1957. godine u okviru Rimskog ugovo-ra, Europski gospodarski i socijalni odbor (EESC) savjetodavno je tijelo koje daje udrugama poslo-davaca, sindikatima, i drugim interesnim skupina-ma koje sačinjavaju “organizirano civilno društvo” kao što su udruge potrošača, formalnu platformu s koje mogu izraziti svoja stajališta o pitanjima kojima se bavi EU.

EESC ima 344 člana, a broj predstavnika iz svake države EU-a okvirno odražava udjel stanovništva te zemlje. Brojevi po zemljama su kako slijedi:



Rumunjska 15

Austrija, Belgija, Bugarska, Češka, Grčka, Mađarska, Nizozemska, Portugal i Švedska 12


Estonija, Latvija i Slovenija 7

Cipar i Luksemburg 6

Malta 5

Ukupno 344

Članove biraju vlade Unije, ali oni rade u potpunoj političkoj neovisnosti: imenuju se na četiri godine i mogu biti ponovno izabrani.

Odbor se sastaje na plenarnoj skupštini, a njegove rasprave priprema šest pododbora poznatih kao “sekcije”, od kojih se svaka bavi određenim političkim područjem. Odbor bira svojeg predsjednika i dva potpredsjednika na mandat od dvije godine. Dimitris Dimi-triadis postao je predsjednikom EESC-a u listopadu 2006.

31

KA

KO R

AD

I EU

EURO

PSKI

GO

SPO

DA

RSKI

I SO

CIJA

LNI O

DBO

R: G

LAS

CIV

ILN

OG

A D

RUŠT

VA Europski gospodarski

i socijalni odbor: glas civilnoga društva

KLJUČNE ČINJENICE

ULOGA // Zastupa organizirano civilno društvoČLANOVI // 344TRAJANJE MANDATA // Četiri godineSASTANCI // Bruxelles, mjesečniADRESA // Rue Belliard 99, B-1040 BruxellesTEL. // (32-2) 546 90 11INTERNET // eesc.europa.eu

31

32

KA

KO R

AD

I EU

EURO

PSKI

GO

SPO

DA

RSKI

I SO

CIJA

LNI O

DBO

R: G

LAS

CIV

ILN

OG

A D

RUŠT

VA

Što radi EESC?

Europski gospodarski i socijalni odbor ima tri glavne uloge:

• savjetovati Europski parlament, Vijeće Europske unije i Europsku komisiju, bilo na njihov zahtjev ili na vlastitu inicijativu;

• poticati civilno društvo da se više uključi u stvar-anje politike Unije te

• podupirati ulogu civilnoga društva u državama koje nisu članice EU-a kako bi pomogao osnovati savjetodavne strukture.

Mišljenja odbora moraju se proslijediti većim institucijama – Vijeću, Komisiji i Parlamentu, i s njime se mora konzultirati prije nego se do-nose odluke o socijalnoj, regionalnoj i gos-podarskoj politici. Odbor igra ključnu ulogu u procesu odlučivanja EU-a. EESC je most između Unije i njezinih građana te promovira društvo koje će biti više uključeno u zbivanja, sveobuh-vatnije i koje će prema tome biti demokratskije društvo u Europi.

Tko su članovi EESC-a?

Radeći uglavnom u zemljama svojega podrijetla, članovi Odbora sačinjavaju tri skupine koje zas-tupaju poslodavce, zaposlenike te ostale gospo-darske i socijalne interese.

„Skupina poslodavaca“ sastoji se od članova iz privatnoga i javnog sektora gospodarskih grana, malih i srednjih poduzeća, gospodarskih komora, sektora veleprodaje i maloprodaje, bankarstva i osiguranja, prometa te poljoprivrede.

„Skupina zaposlenika“ zastupa sve kategorije zaposlenika, od radnika do izvršnih djelat-nika. Njezini članovi dolaze iz nacionalnih sindikalnih organizacija.

„Skupina pripadnika raznih interesnih grupa“ za-stupa nevladine organizacije, organizacije pol-joprivrednika, mala poduzeća, obrte i slobodna zanimanja, zadruge i neprofitne organizacije, potrošačke i ekološke organizacije, znanstvene i akademske zajednice te društva koja zastupaju obitelj, žene, osobe s invaliditetom itd.

Organizacije koje zastupaju interese obitelji samo su neke od mnogih društvenih skupina čiji se glas čuje zahvaljujući Gospodarskom i socijalnom odboru (EESC).

© V

an P

arys

Med

ia

Osnovan 1994. godine u okviru Ugovora o Europskoj uniji, Odbor regija je savjetodavno tijelo koje se sastoji od predstavnika europ-skih regionalnih i lokalnih vlasti. Odbor regija mora se konzultirati prije nego što se donesu odluke Unije o pitanjima kao što su region-alna politika, zaštita okoliša, kultura, obra-zovanje i promet – pitanja koja se tiču lokalne i regionalne vlasti.

Odbor ima 344 članova. Broj članova iz svake države EU-a okvirno odražava udio stanovništva te zemlje, kako slijedi:



Rumunjska 15

Austrija, Belgija, Bugarska, Češka, Grčka, Mađarska,Nizozemska, Portugal i Švedska 12


Estonija, Latvija i Slovenija 7

Cipar i Luksemburg 6

Malta 5

Ukupno 344

Članovi su Odbora izabrani općinski i region-alni političari, često lideri regionalnih vlasti ili gradonačelnici. Njih nominiraju vlade EU-a, a imenuje Vijeće Europske unije na četiri godine, i mogu biti ponovno birani. Svaka zemlja članica bira svog predstavnika na svoj način, ali presjek mora odražavati političku i zemljopisnu ravnotežu. Ako član izgubi mandat u svojoj matičnoj državi, mora odstupiti i iz Odbora.

U Odboru su zastupljene četiri političke skupine: Europska narodna stranka, Socijalistička stranka, Savez liberala i demokrata za Europu i Unija za Europu nacija-Europski savez.

Odbor regija bira predsjednika među svo-jim članovima na razdoblje od dvije godine. Michel Deleabarre izabran je za predsjednika 2006. godine.

33

KA

KO R

AD

I EU

OD

BOR

REG

IJA: G

LAS

REG

ION

ALN

E I L

OKA

LNE

VLA

DE

Odbor regija: glas regionalne i lokalne vlade

KLJUČNE ČINJENICE

33

ULOGA // Zastupa regionalne i lokalne vlasti ČLANOVI // 344TRAJANJE MANDATA // Četiri godineSASTANCI // Bruxelles, pet plenarnih sastanaka godišnjeADRESA // Rue Belliard 101, B-1040 BruxellesTEL. // (32-2) 282 22 11INTERNET // cor.europa.eu

34

KA

KO R

AD

I EU

OD

BOR

REG

IJA: G

LAS

REG

ION

ALN

E I L

OKA

LNE

VLA

DE

Što Odbor radi?

Uloga je Odbora regija iznositi lokalna i re-gionalna stajališta o zakonima EU-a: to čini tako da izdaje izvješća, ili „mišljenja“, na prijedloge Komisije.

Komisija i Vijeće obvezni su savjetovati se s Od-borom regija prije nego donesu odluke o pitanjima koja su izravno važna za lokalne i regionalne vlasti. To mogu biti politika zapošljavanja, zaštita okoliša, obrazovanje, kultura, strukovno obrazovanje, mladi, energija, transport, telekomunikacije i javno zdravstvo.

Popis pitanja nije sveobuhvatan, pa Komisija, Vijeće i Europski parlament mogu pitati Odbor za mišljenje i o drugim temama. Odbor može us-vajati mišljenja na svoju vlastitu inicijativu i iznositi ih Komisiji, Vijeću i Parlamentu.

Kako je organiziran rad Odbora?

Svake godine, Odbor regija održi pet plenarnih zasjedanja tijekom kojih se utvrđuje opća politika te se usvajaju mišljenja.

Postoji šest „komisija“ čiji je zadatak razmatrati različita područja i pripremati mišljenja za raspra-vu na plenarnim zasjedanjima.

Pristup programima doškolovanja i cjeloživotnog učenja diljem Europe glavna je briga Odbora regija.

© B

ilder

box

Europska investicijska banka (EIB) osnovana je 1958. godine Rimskim ugovorom. Njezina je glavna zadaća davati zajmove za projekte od europskog interesa, kao što su željezničke i ces-tovne veze, zračne luke ili ekološki programi. EIB također daje kredite za ulaganje u mala poduzeća te ekonomski razvoj država kandidatkinja i ze-malja u razvoju.

Philippe Maystadt postao je predsjednikom EIB-a 1. siječnja 2000. godine.

Što Banka radi?

EIB je neprofi tna i neovisna o sredstvima iz proračuna Unije. Financira se kroz posuđivanje na fi nancijskim tržištima. Dioničari Banke – države članice Europske unije zajednički potpisuju ka-pital, a doprinos svake zemlje odražava njezinu gospodarsku važnost unutar Unije.

Ta podrška od strane država članica daje EIB-u najveću moguću kreditnu poziciju (AAA) na novčanim tržištima na kojima, prema tome, može podizati velike iznose kapitala po vrlo

konkurentnim uvjetima. To zauzvrat omogućuje Banci ulaganje u projekte od javnog interesa koji inače ne bi dobili novac – ili bi ga morali posuditi puno nepovoljnije.

Projekti u koje Banka ulaže pažljivo se odabiru.

Prioriteti EIB-a su podupirati:

• koheziju i konvergenciju

• malo i srednje poduzetništvo

• održivost

• inovaciju

• razvoj transeuropskih prometnih mreža, i

• održive, konkurentne i sigurne izvore energije.

I izvan EU-a, EIB podupire politike Unije o razvoju i suradnji u državama kanditatkinjama i poten-cijalnim kandidatkinjama, zemljama na Medit-eranu i u istočnoj Europi (uključujući Rusiju) koje su uključene u politiku susjedstva EU-a, te u Af-rici, na Karibima i Pacifi ku, u Latinskoj Americi i Aziji. Posuđivanje ovim zemljama ima sljedeće prioritete:

35

KA

KO R

AD

I EU

EURO

PSKA

INVE

STIC

IJSKA

BA

NKA

: FIN

AN

CIR

AN

JE E

KON

OM

SKO

G R

AZ

VOJA

Europska investicijska banka: financiranje projekata Europske unije

KLJUČNE ČINJENICE

ULOGA // Financiranje projekata Europske unijeČLANOVI // Države članice Izvršni odbor 28, Upravni odbor 9ADRESA // 100, Boulevard Konrad Adenauer, L-2950 LuksemburgTEL. // (352) 43 79-1INTERNET // www.eib.org

36

KA

KO R

AD

I EU

EURO

PSKA

INVE

STIC

IJSKA

BA

NKA

: FIN

AN

CIR

AN

JE E

KON

OM

SKO

G R

AZ

VOJA

• razvoj privatnog sektora,

• razvoj infrastrukture,

• osiguranja izvora energije, te

• održivost zaštite okoliša

Na kraju, EIB je većinski dioničar Europskog in-vesticijskoga fonda s kojim sačinjava “Grupu EIB”. Europski investicijski fond ulaže u poduzetnički kapital i daje jamstva za mala i srednja poduzeća. Fond ne posuđuje izravno poslovnim subjektima i ne ulaže izravno u poduzeća. Umjesto toga, radi zajedno s bankama i drugim financijskim posred-nicima pružajući im jamstva da pokriju zajmove za mala poduzeća.

Fond je aktivan u državama članicama Eu-ropske unije, i u državama koje se kandidiraju za članstvo.

Kako je organiziran rad Banke?

EIB je autonomna institucija koja donosi svoje vlas-tite odluke glede zajmova isključivo na temelju meritornosti projekta i mogućnostima koje se nude na financijskim tržištima. Svake godine, ona podnosi izvješće o svim svojim aktivnostima.

Banka surađuje s institucijama EU-a. Primjerice, njezini predstavnici sudjeluju u odborima Europ-skoga parlamenta, a predsjednik EIB-a sudjeluje na sastancima Vijeća kad se sastaju ministri finan-cija i gospodarstva zemalja EU-a.

Odluke Banke donose ova tijela:

Æ Vijeće guvernera sastoji se od ministara (obično ministara financija) iz svih država članica. Ono definira glavnu politiku davanja zajmova Banke, odobrava bilance i godišnja izvješća, ovlašćuje Banku da financira projekte izvan Unije i odlučuje o povećanju kapitala.

Æ Odbor direktora odobrava operacije zajmova i osigurava da se s EIB-om ispravno upravlja. Sastoji se od 28 direktora – po jednoga imenuje svaka država članica EU-a, a jednog imenuje Europska komisija.

Æ Upravni odbor je izvršni upravitelj banke: bavi se svakodnevnim poslovanjem EIB-a i ima devet članova.

Europska investicijska banka posudila je Republici Češkoj novac za bolju obranu od poplave.

© B

elga

Europska središnja banka (ECB) osnovana je 1998. Sjedište joj je u Frankfurtu (Njemačka), a zadaća upravljati eurom – jedinstvenom valutom Eu-ropske unije, i očuvati stabilnost cijena za više od dvije trećine građana EU-a koji koriste euro. ECB je također odgovoran za utvrđivanje i provedbu gospodarske i monetarne politike Unije.

Kako bi provodila svoju ulogu, Centralna banka radi s “Europskim sustavom središnjih banaka” (ESCB). Države koje su dosad usvojile euro zajednički čine „europodručje“, a njihove središnje banke, zajedno s Europskom središnjom bankom, čine tzv. “Eurosustav”.

ECB je potpuno neovisna: ni ECB ni nacionalne središnje banke Eurosustava, niti bilo koji član njihovih tijela koja donose odluke ne može tražiti ili prihvaćati upute od bilo kojega drugoga ti-jela. Institucije EU-a i vlade država članica moraju poštivati ovo načelo i ne smiju pokušavati utjecati na ECB ili na nacionalne središnje banke.

Jean-Claude Trichet postao je predsjednikom ECB-a u studenome 2003. godine.

Što Banka radi?

Jedna od glavnih zadaća ECB-a jest održavati stabilnost cijena u euro području, kako kupovna moć eura ne bi bila ugrožena in-fl acijom. Cilj je ECB-a osigurati da povećanje potrošačkih cijena iz godine u godinu bude manje od 2%, ali još uvijek blizu tog postotka, kroz prosječno razdoblje.

ECB to čini putem utvrđivanja referentnih kamatnih stopa na temelju analize ekonomskih i monetarnih kretanja. Podiže kamatne stope kad želi zaus-taviti infl aciju, a spušta ih kad procjeni da je rizik infl acije ograničen.

37

KA

KO R

AD

I EU

EURO

PSKA

SRE

DIŠ

NJA

BA

NKA

: UPR

AVLJ

AN

JE E

URO

M

KLJUČNE ČINJENICE

ULOGA // Održavanje stabilnosti cijena u „europodručju“ i provođenje mo-netarne politike EU-a

ČLANOVI // Upravljačko vijeće - 19, Opće vijeće - 29, Izvršni odbor - 6ADRESA // Kaiserstrasse 29, D-60311 Frankfurt am MainTEL. // (49) 691 34 40INTERNET // www.ecb.eu

Europska središnja banka:upravljanje eurom

38

KA

KO R

AD

I EU

EURO

PSKA

SRE

DIŠ

NJA

BA

NKA

: UPR

AVLJ

AN

JE E

URO

M

Kako je organiziran rad banke?

Izvršni odbor ECB-a odgovoran je za proved-bu monetarne politike, kako je definirano u Upravljačkome vijeću (vidi niže) te za davanje uputa nacionalnim središnjim bankama. Odbor također priprema sastanke Upravljačkoga vijeća i odgovoran je za svakodnevno upravljanje ECB-om.

Izvršni odbor čine predsjednici ECB-a, potpred-sjednici i četiri druga člana koji su svi imeno-vani zajedničkom suglasnošću predsjednika ili predsjednika vlada koje se nalaze u monetar-nom sustavu EU-a. Članovi Izvršnog odbora imenuju se na razdoblje od osam godina bez mogućnosti produljenja.

Upravljačko vijeće je najviše tijelo Europske središnje banke koje donosi odluke: čine ga šest članova Izvršnog odbora i guverneri središnjih banaka europodručja. Njime predsjeda predsjed-nik ECB-a. Primarna mu je misija utvrditi mon-etarnu politiku europodručja, a posebice utvrditi kamatne stope po kojima poslovne banke mogu dobiti novac od Središnje banke.

Opće vijeće čine predsjednici ECB-a i potpred-sjednici te guverneri nacionalnih središnjih ba-naka svih 27 država članica EU-a. Opće vijeće pridonosi funkcioniranju ECB-a u pogledu savjetodavnog rada i koordinacije te pomaže u pripremi budućega proširenja europodručja.

Zemlje EU-a koje koriste euro od siječnja 2008: Austrija, Belgija, Cipar, Finska, Francuska, Njemačka, Grčka, Irska, Italija, Luksemburg, Malta, Nizozemska, Portugal, Slovenija i Španjolska.

Zemlje EU-a koje ne koriste euro: Bugarska, Češka, Danska, Estonija, Mađarska, Latvija, Litva, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo.

Pozicija Europskog pučkog pravobranitelja stvorena je Ugovorom o Europskoj uniji 1992. Pučki pravobranitelj djeluje kao posrednik između građana i tijela Europske unije: ima pravo primati i istraživati pritužbe građana, poslovnih subjeka-ta i organizacija Unije te od bilo koga tko ima prebivalište ili prijavljen ured u nekoj od država članica EU-a.

Pučkog pravobranitelja bira Europski parlament na mandat od pet godina s mogućnošću prod-uljenja, što odgovara zakonodavnome mandatu Parlamenta. Nikiforos Diamandouros zauzeo je mjesto Europskoga pučkog pravobranitelja u travnju 2003. i bio je ponovno izabran na mandat od pet godina u siječnju 2005. godine.

Što radi pravobranitelj?

Pučki pravobranitelj istražuje “loše upravljanje” u institucijama i tijelima Europske unije. “Loše upravljanje” znači da neka institucija ne djeluje u skladu sa zakonom ili ne poštuje načela dobrog upravljanja, ili krši ljudska prava.

Neki primjeri su:

• nepravedni postupci,

• diskriminacija,

• zloporaba ovlasti,

• nedostupnost ili odbijanje davanja informacija,

• nepotrebna odgoda te

• neispravni postupci.

Pravobranitelj provodi istrage nakon što je pod-nesena pritužba ili na svoju vlastitu inicijativu. On djeluje potpuno neovisno i nepristrano – ne zahtijeva niti prihvaća upute od bilo koje vlade ili organizacije.

39

KA

KO R

AD

I EU

EURO

PSKI

PU

ČKI

PRA

VOBR

AN

ITEL

J: IS

TRA

ŽIVA

NJE

VA

ŠIH

PRI

TUŽB

I

ULOGA // Otkrivati slučajeve lošeg upravljanja i predlagati rješenjaTRAJANJE MANDATA // Pet godina s mogućnošću produljenjaADRESA // 1, Avenue du Président Robert Schuman, BP 403

F-67001 StrasbourgTEL. // (33) 388 17 23 13INTERNET // ombudsman.europa.eu

Europski pučki pravobranitelj: istraživanje vaših pritužbi

KLJUČNE ČINJENICE

40

KA

KO R

AD

I EU

EURO

PSKI

PU

ČKI

PRA

VOBR

AN

ITEL

J: IS

TRA

ŽIVA

NJE

VA

ŠIH

PRI

TUŽB

I

Kako podnijeti pritužbu pravobranitelju?

Ukoliko želite podnijeti pritužbu zbog lošeg djelovanja neke institucije ili tijela Unije, prva stvar koju treba učiniti jest kontaktirati s tom institucijom ili tijelom putem uobičajenih ad-ministrativnih kanala i pokušati ih navesti da riješe problem.

Ukoliko taj pristup ne uspije, možete podnijeti pritužbu Europskom pučkom pravobranitelju.

Pritužbu pravobranitelju morate podnijeti u roku od dvije godine od datuma kada ste saznali za čin lošeg upravljanja. Morate jasno navesti tko ste, na koju se instituciju ili tijelo žalite i zbog ko-jega problema podnosite pritužbu, no možete zatražiti da pritužba ostane povjerljiva.

Za praktične savjete o tome kako pod-nijeti pritužbu, posjetite web stran-ice Europskog pučkog pravobranitelja: ombudsman.europa.eu

Kakav rezultat možete očekivati?

Ukoliko Pučki pravobranitelj ne može riješiti vašu pritužbu – primjerice, u slučaju da je pritužba već bila predmetom sudskog spora – on će napraviti najviše što može kako bi vam savjetovao koje bi vam drugo tijelo moglo pomoći.

Kako bi riješio vaš problem, Pučki pravobranitelj možda samo mora o njemu izvijestiti instituciju ili tijelo o kojima je riječ. No ako problem nije riješen tijekom njegovih istraga, pokušat će pronaći pri-hvatljivo, zadovoljavajuće rješenje.

Ako pak to ne uspije, Pučki pravobranitelj može dati preporuke za rješavanje tog pitanja. Ukoliko institucija o kojoj je riječ ne prihvati preporuke, on može sastaviti posebno izvješće za Europski parlament kako bi ovaj mogao poduzeti bilo koju potrebnu političku akciju.

Svake godine Europski pučki pravobranitelj podnosi Europskome parlamentu izvješće o svojemu radu.

Ako je vaš predmet zanemaren, Europski pučki pravobranitelj tu je kako bi vam pomogao.

© V

an P

arys

Med

ia

Europski nadzornik zaštite podataka (EDPS) brine da ne dođe do povrede prava na tajnost podataka pri uzimanju otisaka prstiju ilegalnih useljenika ili azilanata.

© B

ilder

box

Institucija Europskoga nadzornika zaštite poda-taka (EDPS) stvorena je 2001. godine. Obveza te institucije jest osigurati da sve institucije i tijela Europske unije poštuju prava ljudi na privatnost pri obradi njihovih osobnih podataka.

Što radi Europski nadzornik zaštite podataka?

Kada institucije ili tijela Unije obrađuju osobne podatke neke osobe, oni moraju poštivati pravo te osobe na privatnost. Europski nadzornik osig-urava da to i čine.

“Obrada” uključuje aktivnosti kao što su priku-pljanje informacija, njihovo bilježenje i po-hranjivanje te ponovno pronalaženje radi us-poredbe; slanje ili stavljanje na raspolaganje drugim ljudima, ali i blokiranje, brisanje ili uništavanje podataka.

Postoje stroga pravila privatnosti koja reguliraju ove aktivnosti. Primjerice, institucije i tijela Europ-ske unije ne smiju obrađivati osobne podatke koji

41

KA

KO R

AD

I EU

EURO

PSKI

NA

DZO

RNIK

ZA

ŠTIT

E PO

DAT

AKA

: ZA

ŠTIT

A V

AŠE

PRI

VATN

OST

I

Europski nadzornik zaštite podataka:zaštita vaše privatnosti

KLJUČNE ČINJENICE

ULOGA // Zaštita povjerljivosti osobnih podataka kojima se koriste institucije EU-aTRAJANJE MANDATA // Pet godina s mogućnošću produljenjaADRESA // Rue wiertz 60, MO 63, B-1047 BruxellesTEL. // (32-2) 283 19 00INTERNET // edps.europa.eu

42

KA

KO R

AD

I EU

EU

ROPS

KI N

AD

ZORN

IK Z

AŠT

ITE

POD

ATA

KA: Z

AŠT

ITA

VA

ŠE P

RIVA

TNO

STI

otkrivaju vaše rasno ili etničko podrijetlo, politička mišljenja, vjerska ili filozofska uvjerenja, ili članstvo u sindikatima.

Europski nadzornik zaštite podataka radi s djelat-nicima zaštite podataka u svakoj instituciji ili tijelu Unije kako bi osigurao da se poštuju pravila o privatnosti podataka.

Europski nadzornik savjetuje po svim pitanjima koja se tiču obrade osobnih podataka, bilo da se radi o obradama koju obavljaju institucije i tijela EU-a ili o prijedlozima novih zakona o zaštiti osobnih podataka. Surađuje s nadležnim tijelima za zaštitu podataka u državama članicama, kao i drugim čimbenicima u tom području.

U 2004. godini, Peter Johan Hustinx imenovan je za Nadzornika.

Kako vam Europski nadzornik zaštite podataka može pomoći?

Ako imate razloga vjerovati da je vaše pravo na privatnost prekršeno od strane neke institucije ili tijela EU-a ili da se vaši osobni podaci zloporabe, prvo biste trebali kontaktirati osobe odgovorne za takvu obradu podataka. Ako niste zado-voljni ishodom, trebali biste stupiti u kontakt s državnim nadležnim tijelima za zaštitu podataka (čiji je popis dostupan na internetskoj stranici Europskog nadzornika).

Također se možete žaliti Europskome nadzorniku zaštite podataka koji će istražiti vašu pritužbu i, što je prije moguće, izvijestiti vas o ishodu.Nadzornik primjerice može naložiti instituciji ili tijelu o kojem je riječ da ispravi, blokira, izbriše ili uništi bilo koje vaše osobne podatke koji su nezakonito obrađeni.

Ako se ne slažete s njegovom odlukom, možete se obratiti Sudu Europskih zajednica.

KA

KO R

AD

I EU

AG

ENC

IES

43

Agencije

KA

KO R

AD

I EU

AG

ENC

IJE

Agencija nije institucija Europske unije, već tijelo koje je osnovano posebnim za-konom Unije kako bi provodilo određen zadatak. Nemaju sve agencije EU-a riječ “agencija” u svojem službenom nazivu: umjes-to toga, one se mogu zvati centar, zaklada, institut, ured itd.

Agencija za kontrolu ribarstva Zajednice (CFCA)

Ured: Vigo, Španjolska (privremeno sjedište: Bruxelles, Belgium), ec.europa.eu/cfca/index_en.htm

Ova agencija promiče i koordinira učinkovito i jednako primjenjivanje zakona o ribarstvu, a naročito o zaštiti zaliha ribe.

Ured Zajednice za biljnu raznolikost (CPVO)

Ured: Angers, Francuska www.cpvo.europa.eu

CPVO daje prava zaštite industrijskoga vlasništva za nove biljne vrste, što odgovara patentu za nove biljne vrste. Ta su prava valjana za razdoblje od 25 do 30 godina, ovisno o vrsti biljke.

Izvršna agencija za izobrazbu, audiovizualne medije i kulturu (EACEA)

Ured: Bruxelles, Belgija eacea.ec.europa.eu

Ova agencija upravlja praktičnim dijelovima programa EU-a koji financiraju programe za mlade, studente i nastavnike, te kulturne i medijske aktivnosti.

Eurojust

Ured: Den Haag, Nizozemska eurojust.europa.eu

Eurojust pomaže istražiteljima i tužiteljima širom Unije da zajednički rade u borbi protiv prekograničnoga kriminala. Ključnu ulogu ima pri izmjeni podataka

i izručenjima.

Europska agencija za upravljanje operativnom koordinacijom na vanjskim granicama država članica EU-a (Frontex)

Ured: Varšava, Poljska frontex.europa.eu

Frontex pomaže državama članicama EU-a dosljedno provoditi pravila Unije o kontroli vanjskih granica, te u povratku ilegalnih imigranata u zemlje njihova podrijetla.

Europska agencija za obnovu (EAR)

Ured: Solun, Grčka ear.europa.eu

EAR upravlja programima Unije za pružanje pomoći u obnovi i gospodarskom i socijalnom razvoju ratom zahvaćenim zemljama balkanske regije.

Europska agencija za sigurnost i zdravlje na radu (OSHA)

Ured: Bilbao, Španjolska osha.europa.eu

Ova agencija okuplja i podiže svijest o saznanjima i informacijama o zdravlju i zaštiti na radu, s naglaskom na stvaranje kulture učinkovite prevencije.

© E

C

44

KA

KO R

AD

I EU

AG

ENC

IJE

Europska agencija za zrakoplovnu sigurnost (EASA)

Ured: Köln, Njemačka easa.europa.eu

EASA promiče najviše standarde o sigurnosti i zaštiti okoliša u civilnom zrakoplovstvu EU-a te izdaje potvrde za zrakoplovne proizvode.

Europski centar za razvoj strukovnog obrazovanja (Cedefop)

Ured: Solun, Grčka cedefop.europa.eu

Centar promiče razvoj strukovnog obrazovanja i osposobljavanja. To je centar stručnosti za područje širenja znanja i podršku pri donošenju zakona o strukovnom obrazovanju.

Europski centar za prevenciju i nadzor bolesti (ECDC)

Ured: Stockholm, Švedska ecdc.europa.eu

ECDC identificira, procjenjuje i daje informacije o trenutnim i mogućim prijetnjama ljudskom zdravlju poput zaraznih bolesti kao što su gripa, SARS, HIV i AIDS.

Europska agencija za kemikalije (ECHA)

Ured: Helsinki, Finska ec.europa.eu/echa

Ova agencija upravlja tehničkim, znanstvenim i administrativnim aspektima europskog sustava za registraciju kemikalija REACH.

Europska obrambena agencija (EDA)

Ured: Bruxelles, Belgija eda.europa.eu

EDA pomaže da se, umjesto individualnog, postigne koordiniraniji pristup obrambenim i sigurnosnim mogućnostima država članica EU-a, kao i nabavi oružja i obrambene opreme te obrambenim istraživanjima i operacijama.

Europska agencija za okoliš (EEA)

Ured: Kopenhagen, Danska eea.europa.eu

EEA daje ekološkim tijelima i međunarodnim organizacijama te široj javnosti informacije o održivom razvoju i poboljšanjima u pitanjima zaštite okoliša Europe.

Europska agencija za sigurnost prehrambenih proizvoda (EFSA)

Ured: Parma, Italija efsa.europa.eu

EFSA pruža Komisiji i javnosti neovisne znanstvene savjete o sigurnosti prehrambenih proizvoda i rizicima u hranidbenom lancu „od polja do tanjura“.

Europska zaklada za poboljšanje radnih i životnih uvjeta (Eurofound)

Ured: Dublin, Irska eurofound.europa.eu

Zadaća ove fundacije je biti izvorom informacija o pitanjima socijalne politike, od zaposlenja i životnih uvjeta, odnosa unutar industrija i partnerstvima, te socijalnoj povezanosti.

Europsko nadzorno tijelo za sustav globalne navigacije pomoću satelita (GSA)

Ured: Bruxelles, Belgija (privremeno sjedište) ec.europa.eu/transport/gsa

Ova agencija upravlja europskim programima satelitske navigacije (posebice Galileo and EGNOS), koji Europi daju vlastite navigacijske mogućnosti te najnoviju tehnologiju na tom području.

Europski institut za jednakost spolova

Ured: Vilnius, Litva

Ovaj novi institut promiče jednakost spolova uključujući pitanja spolnih stereotipa, te potiče borbu protiv diskriminacije.

KA

KO R

AD

I EU

AG

ENC

IES

45

KA

KO R

AD

I EU

AG

ENC

IJE

Europska agencija za pomorsku sigurnost (EMSA)Ured: Lisabon, Portugal emsa.europa.eu

EMSA pruža Komisiji i državama članicama tehničke i znanstvene savjete za poboljšanje pomorske sigurnosti te sprječavanje pomorskih nezgoda i onečišćenja od brodova

Europska agencija za lijekove (EMEA)

Ured: London, Ujedinjeno Kraljevstvo emea.europa.eu

Ova agencija savjetuje Komisiju o tome jesu li ljudski ili veterinarski lijekovi spremni za prodaju u zemljama EU-a. Ona nadzire štetne učinke te nudi znanstvene savjete.

Europski centar za nadzor droga i ovisnosti o drogama (EMCDDA)

Ured: Lisabon, Portugal emcdda.europa.eu

Zadaća je Centra prikupljati i širiti objektivne, pouzdane i usporedive podatke o drogama i ovisnosti o drogama koji pomažu zakonodavnim tijelima država članica identificirati zajedničke probleme i ciljeve.

Europska agencija za sigurnost mreža i podataka (ENISA)

Ured: Heraklion (Kreta), Grčka enisa.europa.eu

ENISA pomaže u nastojanju da informacijske mreže i podaci koje prenose budu sigurni, a to čini prikupljanjem podataka, analiziranjem rizika, podizanjem svijesti i promoviranjem najboljih praksi za upravljanje rizikom.

Europska policijska škola (CEPOL)

Ured: Bramshill, Ujedinjeno Kraljevstvo cepol.net

Europska policijska škola je akademija za obrazovanje viših policijskih djelatnika Europske unije i pripremu programa za obrazovanje srednjih policijskih djelatnika, s osobitim naglaskom na borbu protiv prekograničnoga kriminala.

Europski policijski ured (Europol)Ured: Den Haag, Nizozemska europol.europa.eu

Cilj je Europola pomoći organima provedbe zakona država članica Unije da uže i učinkovitije surađuju u sprečavanju i borbi protiv organiziranoga međunarodnoga kriminala.

Europska agencija za željeznice (ERA)

Ured: Lille/Valenciennes, Francuska era.europa.eu

Ova agencija radi na zajedničkom pristupu sigurnosti željeznica i zajedničkim standardima međusobne operativnosti željeznica u Europi, kako bi se postupno mogla uvesti potpuno integrirana europska željeznička mreža.

Europska zaklada za stručno obrazovanje (ETF)

Ured: Torino, Italija etf.europa.eu

ETF pomaže poboljšati stručno obrazovanje za nove poslove u zemljama nečlanicama, većinom na Mediteranu, u istočnoj Europi i Rusiji.

Izvršna agencija za temeljna prava (FRA)

Ured: Beč, Austrija fra.europa.eu

Ova agencija prikuplja i širi nepristrane i usporedive podatke o pitanjima temeljnih prava, te savjetuje kako ih promicati. To može biti vezano uz rasizam i ksenofobiju, ali uz druga temeljna prava.

Europski institut za sigurnosne studije (EUISS)

Ured: Pariz, Francuska iss-eu.org

Cilj instituta je pomoći stvoriti zajedničku europsku sigurnosnu kulturu, obogatiti rasprave o strategiji, te sustavno promicati sigurnosne interese EU-a.

46

KA

KO R

AD

I EU

AG

ENC

IJE

Europski satelitski centar (EUSC)

Ured: Torrejón de Ardoz, Španjolska eusc.europa.eu

EUSC prikuplja i analizira podatke i slike iz zemaljskih opservacijskih satelita i rabi te informacije kako bi pomogao Uniji u donošenju odluka u okviru vanjske i sigurnosne politike i humanitarnih akcija.

Izvršna agencija za program javnoga zdravstva (PHEA)

Ured: Luksemburg ec.europa.eu/phea

PHEA upravlja praktičnom stranom programa financiranja javnog zdravstva EU-a te daje povratne rezultate dioničarima institucija javnog zdravstva i zakonodavnim tijelima.

Ured za usklađivanje na unutarnjem tržištu (zaštitni znakovi i dizajn) (OHIM)

Ured: Alicante, Španjolska oami.europa.eu

Zadaća je OHIM-a provoditi postupke registracije za zaštitne znakove i dizajne koji zatim vrijede širom EU-a. Ovaj sustav postoji usporedno s nacionalnim sustavima registracije država članica.

Prevoditeljski centar za tijela Europske unije (CDT)

Ured: Luksemburg cdt.europa.eu

Centar obavlja prevoditeljske usluge za specijalizirane agencije Europske unije.

Europska agencija za zrakoplovnu sigurnost radi na tome da letenje bude još sigurnije i održivije za okoliš.

© V

an P

arys

Med

ia

Europska komisija

Kako radi Europska unijaVaš vodič kroz institucije Europske unije

Luksemburg: Ured za službene publikacije Europskih zajednica

2007 — 50 str. — 16.2 x 22.9 cm

ISBN 978-92-79-07969-6

Europska unija (EU) je jedinstvena. Ona nije savezna država, kao što su to Sjedinjene Američke Države, jer njene države članice ostaju neovisne suverene nacije. Nije niti isključivo međuvladina organizacija kao što su to Ujedinjeni narodi jer države članice ujedinjuju svoj suverenitet – i tako postižu puno veću kolektivnu snagu i utjecaj nego što bi postigle da djeluju pojedinačno.

Suverenitet ujedinjuju kako bi donosile zajedničke odluke putem zajedničkih institucija kao što su Europski parlament, čije zastupnike biraju građani EU-a, i Vijeće Europske unije, koje zastupa nacionalne vlade. Odlučuju na temelju prijedloga Europske komisije, koja zastupa interese EU-a u cjelini. No što svaka od tih institucija radi? Kako one zajednički rade? Tko je za što odgovoran?

Ova knjižica nudi odgovore izrečene jasnim i jednostavnim jezikom. Ona također donosi pregled agencija i drugih tijela koja su uključena u rad Europske unije. Cilj je pružiti vam koristan vodič kroz proces donošenja odluka u EU.

Gledajte najnovije isječke o europskim temama na EUTube-u:www.youtube.com/eutube

Delegacija Europske unije u RHInformacijski centar Europske unijeTrg žrtava fašizma 6Tel: +385 1 4500-110Fax: +385 1 4500-111E-mail: [email protected]: www.delhrv.ec.europa.eu

Ostale informacije o Europskoj uniji

OnlineInformacije na svim službenim jezicima u Europskoj uniji i prilika da nam kažete svoje mišljenje nalaze se na: europa.eu

Posjetite nasDiljem Europe postoje stotine lokalnih informacijskih centara Europske unije. Adresu vama najbližeg centra možete pronaći na internetskoj stranici: europedirect.europa.eu

Zovite ili nam pišiteEUROPE DIRECT je servis koji odgovara na vaša pitanja o Europskoj uniji. Servis možete kontaktirati putem besplatnog telefona:00 800 6 7 8 9 10 11 (ili preko telefona koji se plaća ako zovete izvan EU-a: (32-2) 299 96 96), ili elektronskom poštom preko: europedirect.europa.eu

Čitajte o EuropiPublikacije o EU dostupne su u internetskoj knjižari EU-a: bookshop.europa.eu

U HrvatskojViše informacija o Europskoj uniji dostupno je pri Informacijskom centru Europske unije, Trg žrtava fašizma 6 u Zagrebu, na internetskim stranicama www.delhrv.ec.europa.eu ili e-mail adresi [email protected].

Želite li primati mjesečni elektronski bilten Delegacije Europske unije u Republici Hrvatskoj možete se prijaviti putem gore navedenih adresa.

Postoje predstavništva i uredi Europske komisije i Europskog parlamenta u svim zemljama članicama Europske unije. Europska unija također ima Delegacije u ostalim dijelovima svijeta.

Europska unija

JC-AK-06-482-H

R-C

Vaš vodič kroz institucije Europske unijeKako radi EU

Europska unija (EU) je jedinstvena. Ona nije savezna država, kao što su to Sjedinjene Američke Države, jer njene države članice ostaju neovisne suverene nacije. Nije niti isključivo međuvladina organizacija kao što su to Ujedinjeni narodi jer države članice ujedinjuju svoj suverenitet – i tako postižu puno veću kolektivnu snagu i utjecaj nego što bi postigle da djeluju pojedinačno.

Suverenitet ujedinjuju kako bi donosile zajedničke odluke putem zajedničkih institucija kao što su Europski parlament, čije zastupnike biraju građani EU-a, i Vijeće Europske unije, koje zastupa nacionalne vlade. Odlučuju na temelju prijedloga Europske komisije, koja zastupa interese EU-a u cjelini. No što svaka od tih institucija radi? Kako one zajednički rade? Tko je za što odgovoran?

Ova knjižica nudi odgovore izrečene jasnim i jednostavnim jezikom. Ona također donosi pre-gled agencija i drugih tijela koja su uključena u rad Europske unije. Cilj je pružiti vam koristan vodič kroz proces donošenja odluka u EU.

kako radi eu - europski- · pdf file3 kako radi eu uvod u europsku uniju europska unija (eu)...

Documents