MAXIMILLIAN

KAKO POBIJEDITI KLADIONICU?

Izdavač

MEDIASET doo Podgorica

Glavni i odgovorni urednik

Saša Radoš

Tehnički urednik

Vlado Milosavljević

Lektor-kolektor

Marijana Stanković

Grafička priprema i dizajn

MEDIASET Creativ team feat. Adriatic

Štampa

IVPE Cetinje

Tiraž

10 000

MAXIMILLIAN

KAKOPOBIJEDITI KLADIONICU?

Izdanje za tržište Crne Gore

PODGORICA2009.

SADRŽAJ (poglavlja)

Uvod 9

Sportsko klađenje 13

Fenomen Sportska kladionica 15

Istorijat sportskog klađenja 23

Kladionice u Crnoj Gori 29

Profesija kladioničar 35

Da li ste ovisni o klađenju? 39

Kladioničarska mafija 43

Namiještanje rezultata sportskih događaja 49

Kako funkcionišu kladionice? 55

Ko su bukmejkeri i kako nastaju koeficijenti? 63

Koliko zarađuju kladionice? 67

Postoji li sistem za garantovan dobitak? 75

Najveće zamke i zablude prilikom klađenja 79

Tajna oružja protiv igrača 101

Strategija klađenja 105

Samokontrola 121

Ruska mafija i američki kazino 125

Rezultati upitnika (Da li ste ovisni o klađenju?) 129

Nemoj mi dati ribu,nauči me da je uhvatim!

(stara kineska poslovica)

9

UVOD

Kada smo bili u pregovorima oko izdavanja ove

knjige jedan čovjek nam reče: ”Nemojte me shvatiti

pogrešno ali je možda bolje da to plasirate van Crne

Gore.” Rekao je taj čovjek još ponešto ali je naša prvo-

bitna ideja ostala ista, knjigu ćemo pripremati, štampa-

ti i distribuirati u Crnoj Gori bez obzira na sve probleme

na koje smo nailazili tokom realizacije ovog projekta.

Ova knjiga jeste digla mnogo prašine i prije nego

je objavljena mada ona, suštinski, nije uperena protiv

bilo kojeg čovjeka, firme ili organizacije. Ona će pomoći

svima da pravilno shvate veliki ekonomski, kulturološki

i sociološki fenomen novijeg doba kod nas - sportske

kladionice.

10

Naslov knjige sugeriše borbu ali i sportski doga-đaj (na koji se kladimo) je borba u kojoj je na kraju neko dobitnik a neko gubitnik. Najvažnije je da je ta borba fer i poštena.

Zato će ova knjiga biti dozvoljeni vjetar u leđa igračima koji igraju sportsku kladionicu u namjeri da je pobijede. Odavno je prestala da vazi čuvena olimpijska deviza u sportu;

“Nije važno pobijediti - bitno je učestvovati”.

Sportski klubovi su postali profesionalni, zatim su sportisti postali marketinške ikone dvadesetog vijeka a nakon toga je sport postao najveći biznis današnjice jer se ljudi sve više klade na rezultate sportskih događaja.

Možda bi pomenuta deviza trebala evoluirati u novo pravilo u sportu;

“Nije važno pobijediti - bitno je zaraditi”!

Zato neka svi igrači sportske kladionice usvoje novo pravilo i neka njegova opširnija verzija zvuči ova-ko - Nije važno uplatiti tiket, nositi ga u džepu, grčevito ga stezati i gledati u njega sto puta za vrijeme trajanja utakmice a poslije ga pokazivati prijateljima i drugim igračima kao dokaz sopstvene nesreće jer vas je “samo jedan tim prodao/bačio/oborio a ostalih 7 ste pogodili”

11

ili još gore “izbacio vas je neki pogodak u sudijskoj na-doknadi “ a taman ste pošli u kladionicu da vam isplate siguran dobitak. Važno je odigrani tiket naplatiti kao dobitni po završetku utakmice!

Zvuči jednostavno. Mnogi će sada reći; niko ne igra da izgubi već da dobije ali statistika naših kladioni-ca govori drugačije. O toj statistici ćemo govoriti opšir-nije u drugim poglavljima knjige.

U uvodu ipak optimizam mora da preovladava. Umjereni optimizam kao sto vole da kažu neki skromni sportski radnici. Umjereni zato što ne želimo na samom početku knjige da vam otkrijemo kraj. Knjigu morate pročitati od korica do korica i to “u jednom dahu” kako biste stalno bili maksimalno koncentrisani na njen sa-držaj jer ćete samo tako otkriti suštinu.

Ova knjiga je namjenjena čak i onima koji tvrde da sportsku kladionicu igraju iz hobija ili razonode i da im dobitak nije važan. Oni su tek u početnoj fazi da po-stanu ovisnici o klađenju, pogotovo ako sami povjeruju takvim svojim izjavama. Teško da će im iko ozbiljan da-nas u Crnoj Gori vjerovati kad tako neto kažu. Iskusni kockari koji ovo čitaju nasmijat će se i prokomentarisati da su još “zeleni“ a oni hrabriji će priznati da su u počet-ku i sami tako pričali.

12

Ako želite da pobijedite kladionicu prvo mora-te imati takmičarskog/borbenog duha. Morate i znati protiv čega se borite jer svaki sportista zna protiv koga će igrati, koliko traje igra, kada se završava.

Mi ćemo vam ovom knjigom pomoći da shvatite protiv kakvog protivnika se borite kada uplatite tiket.

Kao što iskusan trener upozorava svoje igrače na određene nesportske faktore koji mogu da utiču na re-zultat, tako ćemo i mi vas upozoriti na sve zamke i za-blude prilikom klađenja.

Najvažnije je da vjerujete u sebe a ova knjiga će vam promijeniti način razmišljanja tako da ćete na kla-đenje gledati iz potpuno drugačije perspektive a to će biti glavni preduslov da polako prestanete gubiti i poč-nete pobijeđivati sportsku kladionicu oružjem koje ona sada koristi protiv vas!

13

SPORTSKO KLAĐENJE

Igra je dobrovoljna radnja ili aktivnost koja je una-

prijed vremenski definisana, ima određene granice u

kojima se odvija i pravila, kojih se svi učesnici moraju

pridržavati kako bi podjednako uživali u njoj. Različi-

te po vrsti i sadržaju, igre su oduvijek bile sastavni dio

društvenog i individualnog života.

Nezavisno od toga da li se radi o ponavljanju sta-

rih ili kreiranju novih igara, ljudi se rado uključuju kao

sudionici.

Igre na sreću su poseban vid igara jer učesnik ulaže

određenu svotu novca sa ciljem da predvidi ishod nekog

događaja, a u namjeri da uloženu sumu uveća, pri čemu

se svjesno izlaže riziku neuspjeha i gubitka uloga.

14

Igre na sreću su tokom istorije evoluirale i danas ih smatraju najunosnijim biznisom sa velikim koeficijen-tom obrta novca i odličnim procentom zarade za pri-ređivače. Jedan od oblika igara na sreću je i sportsko klađenje odnosno pogađanje rezultata sportskih doga-đaja.

Priređivači ovih igara (sportske kladionice) nude mogućnost potencijalnim igračima da, po unaprijed utvrđenim pravilima, pokušaju da predvide tok i ishod sportskih događaja (utakmica, mečeva, utrka i sl. )

Uplatom kladioničarskog listića igrač svojevoljno pristaje na pravila koja je odredio priređivač, a koja su vidno istaknuta na uplatnim mjestima. Ponuda igara i događaja na koje se igrač može kladiti je velika i ra-znovrsna a mogućnosti kombinovanja raznih sistema igranja su praktično neograničene. Sportsko klađenje, po rasprostranjenosti i količini novca koji je u opticaju, danas predstavlja najpopularniji i najunosniji vid koc-kanja. Profesionalni igrači za sportsko klađenje vole da kažu da je to “najpoštenija kocka”. Mi ćemo se potrudi-ti da vam približimo ovaj fenomen i predstavimo sistem koji je organizovan u namjeri da vam klađenje bude lako dostupno a dobitak teško ostvariv.

15

FENOMEN SPORTSKA KLADIONICA

U prethodnom poglavlju konstatovano je da je sportsko klađenje najunosniji biznis u današnjoj indu-striji igara na sreću. Priređivač (organizator) ovog nači-na klađenja je sportska kladionica. Djeluje jednostavno i razumljivo pa bi možda bilo nepotrebno dalje elabori-rati. Međutim ključna riječ u naslovu poglavlja je “feno-men” a ključno pitanje na koje tražimo odgovor je “Kako je sportska kladionica postala moderni fenomen?”

Sportski događaji su oduvijek izazivali veliko inte-resovanje javnosti a fudbal je bio najvažnija sporedna stvar na svijetu. Danas je sport (naročito fudbal) postao najunosniji biznis a niko se ne usuđuje procijeniti koliko se novca vrti u sportu direktno (transferi igrača iz kluba u klub, sponzorski ugovori, marketing, prodaja ulazni-ca, ostali prihodi sportskih klubova i sportista)

16

i indirektno (prodaja tv prava, kladionice, komer-cijalna takmičenja, lobiranja i dr.).

Kladionice su dale sportskim događajima potpu-no novu dimenziju. Danas, više nego ikad, ljudi prate sportska dešavanja. Nekada su to radili da bi uživali u sportskim vještinama, navijali za omiljeni klub, tražili idole sa kojima bi se identifikovali. Ranije su navijači znali gotovo sve o omiljenom klubu ili sportskom idolu.

Danas je, zahvaljujuci medijima, sport sveprisu-tan u životima ljudi a zbog kladionica se prate skoro svi poznati sportovi i rezultati. Nekada je bila privilegija i čast poznavati vrhunskog sportistu a danas je to poten-cijalna prilika za dobijanje informacija “iz prve ruke” koje mogu biti od koristi pri klađenju na neke događa-je. Ranije su fanovi na pamet znali koje su generacije sportista igrale kada su njihovi omiljeni klubovi osvajali titule a danas prosječan igrač sportske kladionice treba da zna na kojoj podlozi neki teniser ima najubojitiji for-hend ili koji hokejaški tim ima moćnijeg sponzora koji bi mu mogao “pomoći” u pohodu ka tituli.

Ranije su ljudi, za neuspjehe nekih klubova, na-lazili opravdanja u smislu nedovoljne fizičke pripreme igrača, nedostatka motivacije, umora od putovanja, za-sićenja, sudijske nepravde i sl. Danas navijači za poraz omiljenog tima krive kladionicu. Čak i kada se dešavaju

17

očigledne sudijske nepravde bijes više nije usmjeren ka sudijama već prema kladionicama jer “su sigurno oni platili sudiju da sudi kako njima odgovara”.

Čini se da sport nikada nije bio popularniji nego što je to danas a za to su najzaslužnije sportske kladionice. Da ne postoje kladionice, pitanje je da li bi ljudi barata-li ogromnim brojem informacija o raznim sportovima, klubovima i pojedincima na svim kontinentima. Feno-menalno je to koliko su kladionice doprinijele globaliza-ciji sporta i koliko su uticale na informisanost igrača.

Redovan igrač kladionice prati i taktičke formacije timova, trudi se da razmišlja kao trener koji ima proble-ma sa povrijeđenim igracima a ide na teško gostovanje. Mora redovno pratiti forme timova, tabele i statističke podatke. Poželjno je da zna listu povrijeđenih ili sus-pendovanih igrača, međusobnu tradiciju klubova koji se sastaju, njihove sponzore, probleme, afere, finansij-sku stabilnost i još mnogo raznih podataka. Danas pro-sječan igrač kladionice posjeduje veće znanje i više po-dataka o sportskim temama nego nekadašnji sportski komentatori.

Sportska kladionica je moderni “fenomen” jer je za-hvaljujući njoj sport (a naročito fudbal) postao popularni-ji od svega a ljubitelji sporta (koji se klade) su informisani o gotovo svim aspektima funkcionisanja stotina klubova u desetinama ligaških takmičenja širom planete.

18

Kladionice predstavljaju moderni fenomen i u fi-nansijskom smislu. To je trenutno jedina grana privre-de koja je u konstantnom progresu a podaci iz jedne susjedne zemlje su za Ginisovu knjigu rekorda (dok je u periodu od godinu dana najveći trgovački lanac zabi-lježio rast prometa od 31%, jedan od lanaca sportskih kladionica je u istom periodu imao rast od 3400%).

Kladionice su ekonomski fenomen i kada je u pi-tanju zapošljavanje na prostoru Balkana (neki kažu da u tome zaostajemo za Evropom). Naime, rekord u po-većanju broja zaposlenih takođe drzi jedna kladionica iz neposrednog okruženja. Izraženo u procentima, uku-pan broj zaposlenih je uvećala za 2500% tokom godinu dana!

Kladionica uskraćuje uživanje u tv prenosima uta-kmica onima koji se klade na ishod rezultata jer oni više ne prate utakmicu zbog utakmice vec zbog brojeva, koeficijenata, prelaza i sl. Sportski događaji se više ne ocjenjuju kao dobri, dosadni, loši ili odlični po prikaza-noj igri, nego kao namješteni, realni, iznenađenja i sl. na osnovu toka utakmice i konačnog rezultata posma-trano kroz prizmu opklada, zarade ili gubitka.

Nema više timova za koje se navija iz nekih emo-tivnih razloga. Postoje oni koji vam donose novac re-dovno i oni drugi koje igrači mrze samo zato što su ih

19

nekoliko puta bačili/prodali/oborili. Tako se animozitet razvija prema nekom velikom klubu koji je bio favorit pred utakmicu protiv autsajdera pa su ga svi (ili većina) odigrali na tiketu a on je utakmicu izgubio ili odigrao neriješeno.

Danas igrači mrze ne samo klubove vec i čitave na-cionalne lige pa tako se često moze čuti; “Talijani igra-ju samo za kladionice”, “Lud se kladi na Turke, oni sve dogovaraju iz 1-2 ili iz 2-1”, “Belgiju ne igraj nikako jer tamo narko mafija kontroliše sve direktore klubova”. Neki idu u konstatacijama još dalje pa tvrde “da se uta-kmice trećih i četvrtih liga u nekim zemljama uopšte ne igraju već neko samo kuca rezultate za potrebe teletek-sta”. Postoji mnogo ovakvih “teorija” u koje neki počinju da vjeruju u želji da opravdaju neuspjeh u klađenju, jer je naš mentalitet takav da nam uvijek treba neki krivac kada sami pogriješimo. Razvoj mašte i razrađene teo-rije zavjere u sportu, eksplozija negativnih ili pozitivnih emocija kladioničara prema klubovima za koje su jedva čuli, još je jedna od zasluga sportskih kladionica.

Razlog zbog kojeg su fenomen leži i u spoznaji da su kladionice učinile da apsurd postane normalan.

Vrlo je neobično kada vam neko nudi mogućnost da zaradite tako sto će on biti na gubitku. Kladionice idu još dalje pa vam nude velike bonuse (i preko 60%) u

20

slučaju da pogodite 10, 11, 12 ili više parova na istom tiketu i tako vam sugerišu vrstu i način igranja. Najgore je što ljudi sa oduševljenjem prihvataju te mogućnosti i često igraju baš na način da dobiju veliki bonus a pri tom zaboravljaju šta je u svemu tome apsurd (u kon-kretnom slucaju apsurdno je da vas neko savjetuje kako da mu uzmete što vise novca a njegov cilj je da vama uzme novac).

Još je jedna stvar postala potpuno normalna a u najmanju ruku predstavlja apsurd. U parovima jedne kladionice pojavljuje se reklama za neimenovani sms servis koji igračima naplaćuje savjete na koje utakmice i kako se trebaju kladiti!

Ipak, jedna stvar je drastičan primjer kako su nas kladionice naučile da neobično postaje obično a ap-surdno postaje normalno.

Vrhunac svoje moći kladionice pokazuju na način što sponzorišu najveće Evropske fudbalske klubove i to tako javno da pomenuti klubovi na dresovima nose logo sportske kladionice! I to više nikome nije čudno. U početku jeste bilo malo neobično ali sada je ok i ne vidimo da je neko postavio to pitanje. Kladionice idu tako daleko da čak sponzorišu i čitava nacionalna li-gaška takmičenja.

21

Ako možemo shvatiti klubove i lige koji nisu gadljivi na novac, kladionicu koja želi najbolju reklamu, evrop-sku kuću fudbala koja, izgleda postoji samo da bi nov-čano kažnjavala male klubove za sitne prekršaje, onda teško možemo shvatiti ljude koji i pored svega uplaćuju novac na timove koje sponzoriše kladionica. Ovo zadnje je najbolji primjer kako zdrava logika danas pada u dru-gi plan pod pritiskom medija i velikih evropskih kladi-onica koje su nam dokazale da riječ apsurd više nema nikakvog smisla.

23

ISTORIJAT SPORTSKOG KLAĐENJA

Klađenje je jedan od oblika igara na sreću, poznat

još od doba Grka i Rimljana koji je onda, kao i danas,

služio kao dobar način zabave ali i mogućeg dobitka.

Prva zemlja sa zakonom koji je omogućio sportsko

klađenje bila je Velika Britanija (1853.god) koja je tim

načinom zabave “zarazila” najprije svoje kolonije a ka-

snije i ostatak svijeta.

Klađenje kao oblik igara na sreću postoji dugi niz

godina. Neki zapisi govore o tome da je bilo nelegal-

no ali jako popularno za vrijeme stare Grčke i Rimskog

carstva. Danas, gotovo sve zemlje imaju neke zakone o

igrama na sreću, a u okviru njih i podzakonske akte ko-

jima je regulisano klađenje u sportskim kladionicama.

24

Od početka pisane istorije kockanje je bilo istaknu-to obilježje većine društava. Crteži grobnica iz starog Egipta prikazuju bacanje kocke, tačnije zglobne kosti ovce koja je, zbog svog oblika služila kao kocka.

Stari Grci su vjerovali kako su bogovi Zeus, Posej-don i Had na osnovu žrijeba postali gospodari neba, mora i podzemlja a Rimski vojnici koji su Isusa razapi-njali na krst, bacanjem kocke odlučili su kome će pripa-sti njegova donja haljina kao trofej.

Počeci kockanja kakvo poznajemo danas imaju pravi izvor u Velikoj Britaniji gdje je u vrijeme industrij-ske revolucije kocka doživjela ekspanziju, naročito pod-sti-cana od vrlo uticajne srednje klase, koja je na taj način pokušavala kontrolisati građane najbrojnije niže klase (oni su se tada najviše odavali ovom poroku).

Tako je stvoreno mišljenje da kockanje predstavlja put u propast uporediv samo sa najtežim porocima tog vremena (alkoholizam i promiskuitetnost).

I pored toga, kockanje je uvijek bilo vrlo popularno među višim drustvenim slojevima.

1853. godine, nakon mnogobrojnih zahtjeva i pri-tisaka, donijet je “Kockarski akt” kojim je kockanje oza-konjeno ali dozvoljeno samo na konjskim trkama i to prema unaprijed određenim koeficijentima.

25

U ovom periodu kladioničarstvo je postalo masov-no, komercijalno i glavno finansijsko uporište organiza-ciji konjskih trka.

Ovakva mogućnost stvaranja velikog biznisa koji je sport nudio prepoznata je i kasnije je pridonijela le-galizaciji kockarske i kladioničarske industrije.

Britanski kolonijalisti su na Sjevernoamerički kon-tinent sa sobom donijeli i duh kockanja pa je na teri-toriji Sjedinjenih Americkih Drzava ono doživjelo pravi procvat.

Sve kockarske igre su bile pod strogim nadzorom i kontrolom britanske krune koja je, na ovaj način, odlič-no profitirala.

Zanimljivo je da su najpoznatije i najveće američ-ke obrazovne institucije utemeljene novcem zarađenim od igara na sreću koje je država priređivala: Harvard, Yale, Columbija, Danartmouth, Princeton, William and Mary.

Sredstvima od lutrije sagrađene su mnogobrojne crkve i biblioteke a predsjednici Benjamin Franklin i Ge-orge Washington bili su sponzori posebnim lutrijama čiji je zadatak bio finansiranje projekata javnih radova.

26

U razdoblju između dva svjetska rata trke pasa došle su u prvi plan umjesto dotadasnjih konjskih trka a nakon drugog Svjetskog rata igrači se počinju kladiti i na ostale sportove a kasnije čak i na neke događaje i pojave koji nemaju nikakvu vezu sa sportom (politika, vremenska prognoza i drugo).

Pedesetih godina prošlog vijeka fudbal doživljava ogromnu ekspanziju i privlači sve vise navijača a ma-sovno se prati putem radija i televizije i tako raste in-teresovanje za pogađanjem rezultata pa je postojbina “najvažnije sporedne stvari na svijetu” Engleska bila pod neviđenim pritiskom da ozakoni i ovaj oblik klađe-nja.

Naravno da država nije mogla dugo izdržati pa je 1960. godine Velika Britanija legalizovala klađenje na rezultate fudbalskih utakmica.

Kasnije se ovaj oblik sportskog klađenja proširio i na zemlje zapadne Evrope a nakon toga na istočnu Evropu i Balkan.

U periodu bivše SFRJ kocka je bila strogo zabranje-na a samo je država organizovala igre na sreću i to Loto i Sportsku prognozu.

Raspadom bivše države ušli smo u eru dugo isče-kivane “demokratizacije društva” čija je jedna od “te-

27

kovina” legalizacija i liberalizacija svih vrsta kockanja i klađenja.

Iako smo među posljednjima u Evropi osjetili sve “čari” legalnog kockanja, danas smo apsolutni evropski lideri u nekoliko kategorija (broj kladionica u odnosu na broj stanovnika, procenat onih koji kockaju od ukupne populacije, najmanji procenat dobitnih tiketa u odnosu na sve uplaćene).

29

KLADIONICE U CRNOJ GORI

Prema nezvaničnim podacima u Crnoj Gori danas postoji preko 500 uplatnih mjesta sportskih kladionica i svakodnevno se pojavljuju nova. Dovoljno je da proše-tate vašim gradom ili naseljem pa da pokušate izbroja-ti kladionice pored kojih ćete proći. Skoro sve poslovne prostore na atraktivnijim lokacijama iznajmiće neki od lanaca kladionica pri tom, uglavnom, ne pitajući za ci-jenu. Na svakom web sajtu sportskih kladionica postoji obavještenje tipa - tražimo atraktivne lokacije za naša nova uplatna mjesta.

Kladionice prate širenje naselja i gradova brže i bolje nego što država uspjeva da izgradi infrastruktu-ru. Svjedoci smo da pojedina naselja ili novi kvartovi po crnogorskim gradovima još nemaju asfaltirane puteve, obezbijeđen prilaz i parking, kanalizacionu mrežu a da ne govorimo o školama, vrtićima, domovima zdravlja.

30

Ali tu su kladionice brže od državne i lokalne samo-uprave. One ne dopuštaju mogućnost da nisu prisutni svugdje gdje ljudi žive i rade. Kladionice su sveprisutne a igrači su zahvalni jer su im uplatna mjesta sve bliže i bliže mjestu stanovanja. Još ako u blizini ima nekoliko kladionica (što je najčesće slučaj) to je kvart ili zgrada ili ulica poželjnija za stanovanje. To se danas smatra atraktivnom lokacijom. Ne bi čudilo da stanodavci i tr-govci nekretninama uskoro svoje stambene prostore reklamiraju u odnosu na blizinu i broj kladionica umje-sto dosadasnjih: u blizini fakulteta, blizu škole, 100m od vrtića, sa pogledom na more, 300m od plaže i sl.

Osim kladionica, čiji tačan broj trenutno niko ne zna, postoji i bezbroj tombola, automat i kazino klubova.

Takva je situacija i u zemljama našeg najbližeg okru-ženja i to ne čudi. U jeku ekonomske krize i u zemljama u tranziciji po pravilu cvjeta industrija igara na sreću.

Prosječan igrač sportske kladionice mašta o veli-kom dobitku sa malo uloženih para. Takav dobitak bi mu omogućio privremeni izlaz iz teške finansijske situa-cije (plaćanje struje, komunalija, poreza, rate za kredit, dugova koje ima prema prijateljima, rodbini, zelenaši-ma ili dobavljačima ako ima neki manji biznis).

31

Ali u Crnoj Gori nema velikog dobitka jer su se sve kladionice zaštitile limitiranom isplatom po svakom odi-granom tiketu. To je, uglavnom, suma od 10 000 eura a u nekim slučajevima i 15 000 po tiketu. Ove isplate se odnose uglavnom na tikete na kojima je odigrano 10 i više parova (događaja, utakmica). Vrlo je mala vjero-vatnoća da u domaćim kladionicama uplatite, recimo 5 000 eura na pobjedu jednog tima uz koeficijent 2,00 koji će vam omogućiti limitirni dobitak od 10 000, na-ravno ukoliko pogodite ishod utakmice.

Crnogorske kladionice su naročito oprezne kada neko pokuša da se kladi na ishod jedne ili dvije utakmi-ce, pogotovo sa “malo više para”. Izraz “malo više para” u žargonu kladioničara je iznos od 500 ili više eura. U toj situaciji radnik na uplatnom mjestu obavezno oba-vještava igrača da mora da se konsultuje sa šefom ili menadžerom kladionice a u situacijama kada su uplate i veće nerijetko se traži dozvola “gazde”.

Tek nakon što šefovi odobre, uplata na željeni doga-đaj može da se obavi i to po važećem koeficijentu. Nakon “ozbiljnijih” uplata domaće kladionice često obaraju po-nuđeni koeficijent ili čak zabrane uplate na određeni do-gađaj. Ista kladionica će, međutim, rado prihvatiti uplatu za tiket koji donosi veliki dobitak sa minimalnim ulogom. Takvih isplata se kladionice ne boje a igrači koji na taj

32

način traže sreću su najpoželjniji posjetioci na uplatnim mjestima. Mnoge kladionice orjentišu poslovnu strategi-ju upravo ka ovakvim igračima. Čak su akcije i reklamne kampanje usmjerene ka njima.

Sportske kladionice u Crnoj Gori nude mogućnost igračima da sa minimalnim ulogom od 0,50 eura dobiju 15 000 eura pa čak i više. Sa druge strane iste kladio-nice imaju spiskove ljudi kojima klađenje nije dozvolje-no iako se te osobe ne bave nikakvim prevarama već žele da igraju po pravilama koje kladionice utvrđuju i to uglavnom igraju rizikujući velike svote novca. Ovaj pa-radoks čini sustinsku razliku između kladionica kod nas (Crna Gora i neposredno okruženje) u odnosu na velike Evropske kladionice.

Iako Crnogorci vole da vjeruju kako su dobri i isku-sni kockari, spremni da žive tim stresnim životom, sta-tistika domaćih kladionica kaže nešto sasvim drugo. Naime, samo 2% svih uplaćenih tiketa u crnogorskim kladionicama su dobitni po čemu spadamo na samo evropsko dno.

Nijedna “ozbiljna” kladionica nije bankrotirala niti se suočila sa nekom velikom isplatom koju ne bi mogla da izmiri u zakonom predviđenom roku. Šta više, kla-dionice doživljavaju nevjerovatnu ekspanziju i jačaju iz dana u dan,iz kola u kolo. Sve više kladionica iz okruže-

33

nja pokušava da pokrene poslovanje u Crnoj Gori koja je trenutno raj za ovaj vid organizacije igara na sreću.

Uz to nalazimo se na samom Evropskom vrhu po broju kladionica u odnosu na broj stanovnika. U Crnoj Gori na svakih 1400 stanovnika dolazi 1 kladionica dok u Engleskoj, na primjer, 1 kladionica ide na 7 000 sta-novnika.

Zašto je kod nas tako poražavajuca statistika za igrače? Rezultati utakmica su konačni za sve kladionice u svijetu. Naši ljudi redovno prate većinu sportskih de-šavanja i prilično su dobro informisani. Mnogi stručnjaci smatraju da smo nadprosječno inteligentni u odnosu na ostatak svijeta. Kockarskog duha nam ne fali i sve smo više spremni na rizik. Na tržištu egzistira mnogo raznih kladionica i nema monopoliste. Ponuda za klađenje je velika a domaće kladionice preuzimaju koeficijente od najvećih Evropskih bukmejkera.

Zaista je teško povjerovati da je bilo koji faktor važniji od sreće kada se kladite, odnosno kada pokuša-vate da predvidite rezultat nekog sportskog događaja koji tek treba da se odigra.

Da li igrači sportske kladionice kod nas imaju ma-nje sreće od drugih ili su manje informisani od ostalih?

34

Odgovor zašto je situacija kod nas nepovoljna za igrače krije se u ovoj knjizi. Svi oni koji ponedjeljkom pre-pričavaju svoje nesrećne tikete odigrane tokom vikenda, pri čemu ih po pravilu uvijek izbaci samo jedna utakmica i to često u posljednjim trenucima, a pri tom su pogodili 7, 8 ili više parova, nakon ove knjige, postaće svjesni su-štinske greške koju čine kada uplaćuju tikete.

35

PROFESIJA KLADIONIČAR

Najpopularnije zanimanje u Crnoj Gori i zemljama okruženja. Da bi neko postao kladioničar ne treba da ispunjava nikakve posebne uslove. Nema, na žalost, starosne granice iako zakon brani maloljetnim licima pristup uplatnim mjestima (da ne govorimo o zabrani klađenja). Javna je tajna da danas kockaju i djeca koja idu u osnovnu školu. U đačkim torbama nose liste sa koeficijentima a veliki odmor čekaju da novac od užine uplate u nekoj od kladionica, pri čemu ne moraju da idu daleko od škole jer su “opkoljeni” uplatnim mjestima. Često su roditelji posredni krivci što im djeca u najra-nijoj dobi upoznaju čari kocke bolje nego izborni pred-met. Roditelji najčešće nisu ni svjesni te činjenice jer su i sami zauzeti igranjem i praćenjem rezultata. Nerijetko upravo roditelji šalju djecu da uplate tikete pa je tako olakšan prvi susret djeteta sa kladionicom.

36

Koliko je šokantna činjenica da djeca najmlađeg uzrasta postaju kockari, toliko je i spoznaja da su penzi-oneri takođe česti gosti sportskih kladionica.

Kao po nekom šablonu u kriznim vremenima, kada je sve relativno a samo je neizvjesnost apsolutna, mo-gućnost velikog i brzog dobitka sa malim ulogom uvlači sve više ljudi u vrtlog kocke.

Penzioneri ne samo što nisu imuni već se čini da postaju najuporniji igrači. Još kad bi penzije bile veće i redovnije sigurno bi i njihovi ulozi bili ozbiljniji pa bi, naoružani ogromnim iskustvom, predstavljali veću opa-snost za kladionice.

Tek kad se uspiju progurati izmedju klinaca jedno-cifrenih godina i nekih sijedih glava, u kladionici svoje razrađene tikete uplaćuju ostali igrači (čija pojava na ovim mjestima nije neobična).

Crnogorske kladionice i kladioničari su sve vise tema inostranih medija, priznatih sociologa, psihologa, raznih internet foruma pa je ova oblast života postala istinski mit, pravi fenomen 21.-og vijeka.

Liste iz kladionica imaju nekoliko puta veći tiraž od dnevnih novina a teletekst sa aktuelnim rezultatima je vikendom najgledaniji tv program u Crnoj Gori.

37

Vikend je nekada bio predviđen za odmor od na-porne radne nedelje. Radni ljudi su, nestrpljivo, čekali dane vikenda da se opuste,odmore i pripreme za slje-deću sedmicu.

I danas ljudi čekaju vikend ali zbog sportske kladi-onice i utakmica. Petak uveče, subota i nedelja su dani nervoze i stresa a ne odmora.

Fenomen sportska kladionica stvorio je novo za-nimanje pa je tako stopa nezaposlenosti u Crnoj Gori najniža u istoriji. Ako je privreda zakazala, privatizacija nije uspjela, veliki sistemi propali tu su kladionice koje svima nude posao i to odmah, bez komplikacija, slanja biografije, traženja veza, potplaćivanja. Ne treba vam nikakvo obrazovanje, radno iskustvo, vozačka dozvola, sklonost ka timskom radu, komunikativnost, poznava-nje rada na računaru i stranih jezika.

Posao dobijate odmah, sami određujete radno vri-jeme, nemate šefove iznad sebe, sami odlučujete o svo-jim finansijama. Idealno!

Teško je razvrstati igrače sportske kladionice kod nas po nekim konkretnim kriterijumima.

Neki kockaju svakodnevno, neki samo vikendom ili još rijeđe. Neko igra sa velikom sumom novca a neki se zadovoljavaju minimalnim uplatama. Većina očekuje

38

ogroman dobitak a neki su umjereniji. Jedno im je za-jedničko - svi su igrači a veliki broj je ovisnika. Ostali su na dobrom putu da to postanu. Medicina je blagovre-meno reagovala na ovu pojavu.

Bolest zavisnosti od klađenja se zove “Alea patho-logica” i na međunarodnoj listi duševnih bolesti zave-dena je pod brojem F 630/ F 63.

39

DA LI STE OVISNI O KOCKANJU?

Kocka je porok a sportsko klađenje je kod nas za-sjenilo sve druge oblike igara na sreću. Ekspanzijom sportskog klađenja došlo je i do sve izraženijeg proble-ma zavisnosti od igara na sreću. Uvijek je bilo ljudi koji su smatrani kockarskim ovisnicima ali čini se da ih je danas više nego ikad. Nekada su kockari bili omraženi većini ljudi a danas većina ljudi kocka, samo što igranje sportske kladionice izgleda kao lagani i bezazleni vid kockanja ili bar igrači tako misle. Kažu da je najveća vr-lina kockara bila sposobnost da prestane sa igrom kada donese procjenu da nije više dovoljno koncentrisan ili da ga jednostavno ne ide.

Vrlina svih koji danas igraju igre na sreću mogla bi biti procjena koliko duboko su zagazili u ovaj porok. Zato onima koji čitaju ovu knjigu, a nisu sigurni žele li

40

znati da li su ovisni o kocki, preporučujemo da preskoče ovo poglavlje.

Za one hrabrije smo pripremili najlakši i najbrži na-čin da sami ocijene da li i u kojoj mjeri imaju problem sa kockanjem.

U saradnji sa svjetskim Udruženjem Anonimnih Kockara (Gamblers Anonymus) pripremili smo upitnik koji je prilagođen savremenim okolnostima, naročito sa aspekta ekspanzije sportskog klađenja kod nas.

Najvažnije je da na pitanja odgovarate iskreno a svaki pozitivan odgovor nosi jedan poen. Saberite poe-ne i na kraju knjige ćete saznati rezultate.

Da li ste vrijeme, koje je trebalo da posvetite 1. školi ili poslu, trošili na kockanje?

Da li je kockanje učinilo vaš život u kući ne-2. sretnim?

Da li je kockanje uticalo negativno na vašu 3. reputaciju?

Da li ste imali grižu savjesti u vezi sa kocka-4. njem?

Da li ste išli da kockate u namjeri da zarađe-5. nim novcem platite svoje dugove?

41

Da li kockanje smanjuje vašu efikasnost ili 6. koncentraciju?

Da li poslije gubitka imate osjećaj da se što 7. prije morate vratiti da povratite izgubljeno?

Da li poslije gubitka imate osjećaj da ste ne-8. srećno izgubili novac i da niste krivi vi već loša sreća?

Da li se često kockate do posljednje pare?9.

Da li ste ikada pozajmili novac da biste koc-10. kali?

Da li ste ikada prodali nešto da biste to uložili 11. na kockanje?

Da li nerado koristite novac osvojen na kocki 12. za normalne i svakodnevne potrebe?

Da li ste zbog kockanja ikada zanemarili svo-13. ju ili dobrobit svoje porodice?

Da li ste kockali da izbjegnete brige i proble-14. me?

Da li ste kockali duže ili sa više novca nego što 15. ste planirali?

Da li ste 16. ikada planirali ili izvršili krivično dje-lo u cilju finansiranja kockanja?

42

Da li ste zbog kockanja imali probleme sa 17. spavanjem?

Da li konflikti, problemi ili frustracije izazivaju 18. u vama želju za kockanjem?

Da li ste imali želju da kockanjem proslavite 19. neki srećan događaj?

Da li zbog eventualnog gubitka novca kocka-20. njem pokazujete znakove agresivnog ponaša-nja?

Napominjemo da će ovaj upitnik imati smisla is-ključivo ako iskreno odgovorite na postavljena pitanja. Ako mislite da to niste u stanju zaboravite da ste ga pročitali.

43

KLADIONIČARSKA MAFIJA

“Kladioničarska mafija namještala utakmice Bun-des lige”, “Teniseru Novaku Đokoviću kladioničarska mafija iz Rusije nudila 170 000 evra da preda meč”, “Azijska kladioničarska mafija ugrožava regularnost evropskih fudbalskih liga”, “Kladioničarska mafija iz Sr-bije ojadila kladionice u BiH”.

Ovo su samo neki od naslova sa kojima se susre-ćete konzumirajući medije koji prate sport. Da li zaista postoji kladioničarska mafija?

Nekoliko većih sudskih procesa u Evropi okončano je presudama za namiještanje rezultata sportskih doga-đaja u cilju varanja kladionica, ali ni u jednoj presudi se ne spominje riječ mafija niti organizovani kriminal. Ri-ječ je, uglavnom, o manjim grupama ljudi koji su mislili

44

da su dobro organizovani i neuhvatljivi ali se isposta-vilo suprotno. Pominju se relativno velike sume novca ali za dobre poznavaoce industrije kladjenja u Evropi to su nebitni iznosi (naročito kada se uporede sa ukupnim prometom nekih kladionica).

Mnogo bitnije je kako su ti ljudi uhvaćeni, proce-suirani i osuđeni? Na osnovu čega su postali sumnjivi? Skoro je nemoguće vjerovati da policajci šetaju ulicama pa kad naiđu na lice koje bi moglo biti član neke ta-kve skupine prepoznaju ga kao sumnjivo i uhapse pa im onda taj prizna zločine i oda svoje saučesnike da bi se riješio nečiste savjesti ili iskupio za grijehove.

FIFA, UEFA i nacionalni savezi imaju obavezu da brinu o regularnosti fudbalskih utakmica. U ostalim sportovima, takođe, postoje slično organizovane naci-onalne i krovne asocijacije, čiji je jedan od imperativa briga o regularnosti sportskih takmicenja.

Kroz istoriju sporta bilo je mnogo primjera nes-portskih i nemoralnih radnji koje su ugrožavale ne samo regularnost takmičenja već i duh same instituci-je sportskog i viteškog nadmetanja. Klubovi i pojedinci su kažnjavani privremenim ili trajnim udaljavanjem iz sporta, oduzimanjem bodova, nepošteno osvojenih na-grada, titula i sl.

45

Posljednjih godina na scenu stupaju i sportske kladionice kao važan faktor svih sportskih dešavanja. Ogroman novac je u igri pa kladionice daju novu di-menziju neregularnostima u sportu. Sada raznim ma-nipulacijama kroz rezultate i tok sportskih događaja neko može biti oštećen za ogromne pare a neko može te iste pare zaraditi. Pojam “ogromne pare” predstavlja iznose od nekoliko stotina miliona do nekoliko milijardi eura koje se po, nekim procjenama, svakodnevno vrte u kladionicama.

Kladionice naročito brinu o regularnosti takmiče-nja. Njihova briga za sport ide tako daleko da su u priču o regularnosti takmičenja uključili najprije čuveni Sco-tland Yard u Velikoj Britaniji a zatim Interpol i Europol.Nacionalni sportski savezi i krovne asocijacije istražuju potencijalne neregularnosti u sportu ali nemaju pravo da eventualne krivce krivično procesuiraju i osude pa taj posao mora da radi neko drugi i to tako što istrage započinju kada kladionice prijave neuobičajno velike uplate na “sumnjive mečeve” ili kada iste prijave velike isplate koje su po njima nelogične.

Tako se kladionice pojavljuju kao neka vrsta pre-distražnih organa koji asistiraju policiji, tužilaštvima, savezima i asocijacijama.

46

Zanimljivo je da ni jedna istraga o namještanju nije pokrenuta na osnovu prijave igrača da prečesto gube novac kladeći se na rezultate sportskih događaja. Kada nekoliko miliona igraca u Evropi uplati određene iznose na pobjedu nekog izrazitog favorita (kvota je npr. 1,25) onda to nije nelogična uplata. Kada takav tim, na op-šte iznenadjenje, izgubi meč ili odigra neriješeno onda to nije “sumnjiv meč” za kladionice. Iznosi pojedinačnih uplata na takav meč su mali ali zajedno čine ogromnu sumu (npr. 5 000 000 uplata po 20 eura prosječno je 100 000 000 eura). Nikada takav podatak neće izaći u javnost i neće biti alarm za neku istragu. Skoro je nemo-guće napraviti sistem koji prati sve uplate u desetinama hiljada uplatnih mjesta širom Evrope.

Ali ako je neko negdje na istu utakmicu odigrao protiv favorita i uplatio nešto veće iznose (npr. 5 uplata po 20 000 eura na koeficijent 10,00 – ukupna isplata 1 000 000 eura na 100 000 uloženih) onda je to “nelo-gična uplata” koja može postati predmet istrage kao i čitav meč pa mogu biti sumnjivi svi koji su učestvovali u tom događaju. Istrage su obimne i dugotrajne a mnogo koštaju jer se angažuje veliki broj policijskih operativa-ca i najnaprednija sofisticirana oprema.

Kladionice su, u principu, te koje određuju da li je utakmica sumnjiva ili ne i to samo na osnovu toga

47

kolike su uplate i isplate na ishod nekog sportskog do-gađaja. One su našle način da se institucionalno zašti-te od potencijalnih prevara jer mogu blagovremeno alarmirati istražne organe a nisu u obavezi da isplate eventualni dobitak ukoliko je utakmica predmet istrage ili se dokaže da je namještena. Pri tom ne mora da se dokazuje da je baš svako ko je takvu utakmicu odigrao znao unaprijed njen ishod. Ako je neki događaj neregu-laran ali se niko nije kladio na njegov ishod onda je to stvar sportskih organa koji krivcima izriču mnogo blaže sancije od dugogodišnjih zatvorskih kazni koje sleduju akterima koji rezultate namještaju zbog zarade na kla-dionici. Tada nema priče o kladioničarskoj mafiji niti je slučaj toliko medijski eksponiran. Slučajevi ovakog na-mještanja su rijetki pa su, iako im se poklanja velika pa-žnja, manje senzacionalni od šokantnih poraza najvećih evropskih klubova (nerijetko su im upravo kladionice glavni sponzori) u utakmicama koje igraju protiv total-nih autsajdera. A možda su ovakvi neuspjesi velikih klu-bova postali prečesti posljednjih godina pa nisu nikom više čudni?

Nema dileme da sport treba maksimalno zaštititi od namještaljki i manipulacija ali zbog sporta samog i zbog armije mladih koji se bave ili će se tek baviti spor-tom. Treba ga zaštititi zbog desetina hiljada navijača koji skupo plaćaju ulaznice da bi uživo gledali mečeve i zbog

48

stotina miliona onih koji plaćaju da bi pratili TV prenose. Treba ga zaštititi zbog klubova i pojedinaca koji vrijedno treniraju pokušavajući ostvariti vrhunske rezultate. Tre-ba ga, takođe, štititi i zbog eventualnih namještaljki u cilju zarađivanja velikog novca klađenjem.

Samo kod ovog posljednjeg treba imati podatke ko više i češće profitira od nekih “sumnjivih rezultata” kladioničarska mafija ili kladionice?

49

NAMIJEŠTANJE REZULTATA SPORTSKIH DOGAĐAJA

Namještanje rezultata fudbalskih utakmica prvi put se spominje davne 1960. godine kada je u Velikoj Britaniji legalizovan ovaj vid sportskog kladjenja.

Prvi veći skandal zabilježen je 1964. godine kada je dokazano da je grupa ljudi na čelu sa Jimmyjem Ga-uldom uspjela da izrežira fudbalsku utakmicu između Sheffield Wednesday-a i Ipswich-a.

Doživotnom zabranom igranja kažnjena su tri igra-ča Sheffield-a za koje je dokazano da su učestvovali u namještenom porazu svog tima. Ova afera je uzdrmala temelje Engleske Fudbalske Federacije i šokirala sport-sku javnost na ostrvu i u ostatku Evrope.

Britanci od tada čine sve da se takve stvari više ne ponove. Početkom devedesetih godina prošlog vijeka,

50

na insistiranje kladionica a pod pritiskom javnosti, kao zaštitnik regularnosti fudbalskih utakmica na ostrvu pojavljuje se čuveni policijski biro Scotland Yard. Igrači-ma i sportskim radnicima u Engleskoj odavno ne pada na pamet da učestvuju u lažiranju utakmica ali azijski kriminalci su u tim pokušajima naročito aktivni (u azij-skim kladionicama skoro da nema limita na uplate a evropski fudbal je najpopularniji).

Dokaz kako dobro Scotland Yard radi svoj posao je slučaj sa početka 1999. godine kada je otkrivena vrlo originalno i maštovito smišljena prevara.

Cilj prevaranata je bio zarada na kladionicama ali zanimljivo je da utakmice nisu bile lažirane!

Osim radnika obezbjeđenja na stadionima, ni je-dan sportski radnik nije učestvovao a ni znao za pre-varu. Malezijska kriminalna grupa je osuđena zbog sa-botaža reflektora na stadionima West Ham-a i Crystal Palac-a tokom 1997. godine. Ideja je bila jednostavna. Gašenjem svjetla reflektora pomoću sofisticirane opre-me prekidali bi utakmice pri rezultatu koji im je u datom momentu odgovarao. Uhvaćeni su u februaru 1999. go-dine na stadionu Charltona pri pokušaju da ugrade ure-đaj koji bi sabotirao reflektore a kojim bi se upravljalo pomoću daljinskih komandi.

51

Iako je fudbal u žiži sportske javnosti, posljednje afere upućuju na pokušaje namještanja teniskih meče-va i rukometnih utakmica.

To bi trebao biti znak da UEFA, FIFA i policijske agencije sve bolje rade na zaštiti regularnosti fudbal-skih utakmica.

Predsjednik UEFA je nedavno rekao da će se lično pobrinuti da svi akteri koji pokušaju lažirati rezultate utakmica budu trajno udaljeni iz fudbala. On je problem regularnosti takmičenja stavio na prvo mjesto i obećao da će se evropska i svjetska kuća fudbala u budućnosti njime jos ozbiljnije baviti. Kao dokaz za to stiže najava da će, od iduće godine, UEFA realizovati projekat tzv. “ranog upozoravanja” koji za cilj ima sprečavanje po-tencijalnih malverzacija u fudbalu.

UEFA će, o svom trošku, godišnje nadzirati preko 27 000 utakmica prvih, drugih liga i kup takmičenja u svim zemljama članicama (53). Kritičari smatraju da će to biti teško izvodljivo ali napominju da se ne namješta-ju samo utakmice viših rangova takmičenja jer je danas omogućeno klađenje na mečeve trećih, četvrtih i petih liga nekih nacionalnih saveza.

Neke teorije kažu da je danas namještanje utakmi-ca sasvim isprepleteno sa fudbalskom stvarnošću pa je granice nemoguće utvrditi.

52

Svjedoci smo utakmica koje dobijaju favorizovane ekipe i tu nije ništa čudno. Ipak, stiče se utisak da je pod prizmom klađenja izuzetno važno na koji način neki tim očekivano pobjeđuje (da li je na kraju prvog poluvre-mena gubio, vodio ili je bilo neriješeno) i koliko golova će biti postignuto na toj utakmici (ukupno a koliko u prvom u odnosu na drugo poluvrijeme).

Zaista je neobično da nakon prvog poluvremena izraziti favorit, koji prosječno prima 0,5 golova po meču, vodi 1-0 a da utakmica na kraju završi rezultatom 4-3 ili da favorit gubi kao domaćin na poluvremenu 0-2 a na kraju pobijedi sa 4-2. Krajnji ishod ovakvih utakmica je očekivan (pa nije upitna regularnost rezultata) ali je pri-lično sumnjiv način na koji je ostvarena pobjeda.

Ovaj fenomen je još izraženiji u pojedinim ligama gdje je očigledno da su razlike u kvalitetu između vo-dećih timova i autsajdera tolike da se stiče utisak da favoriti mogu da biraju da li će da pobijede sa golom, tri ili pet razlike ali najčešće takve ekipe igraju “toplo-hladno sistem” od utakmice do utakmice. Teško da će neko uspjeti da potpuno otkloni sumnje u regularnost ovakvih utakmica.

Za utjehu mnogobrojnim igračima kladionice je ipak to što se evropska i svjetska kuća fudbala posljednjih go-dina intenzivno bore da takmičenja budu regularna.

53

Međutim, statistika govori da problem namješta-nja rezultata nije toliko alarmantan. Nesporno je da se vode istrage protiv nekih klubova i pojedinaca optuže-nih za lažiranje rezultata ali UEFA otkriva da se godišnje samo u prvim i drugim ligama i kup takmičenjima u 53 zemlje članice odigra više od 27 000 utakmica a ukupan broj svih zvaničnih susreta tokom godine je višestruko veći.

Zanimljivo je da je, istovremeno sa ovom, UEFA objavila informaciju da je, u drugoj polovini prošle godi-ne, pod istragom bilo 25 utakmica zbog postojanja sum-nje u regularnost (uglavnom je riječ o skandinavskim i balkanskim ligama a optužnica je podignuta samo pro-tiv jednog nižerazrednog kluba iz Makedonije).

Kada se ovi brojevi uporede čini se da je g-din Pla-tini malo preuveličao problem lažiranja ili možda UEFA nema snage, znanja ili mogućnosti da bolje istraži ono u šta čitava sportska javnost odavno sumnja.

55

KAKO FUNKCIONIŠU KLADIONICE?

Sportske kladionice nude igračima mogućnost da predviđaju ishod raznih sportskih takmičenja (događa-ja) po unaprijed utvrđenim pravilima i uz ponuđene ko-eficijente vjerovatnoće.

Mnoge od vas vjerovatno zanima na koji način funkcioniše ova industrija. Kako je moguće da tako do-bro zarađuje i kako im se ne omakne neka greška?

I igrači i kladionice svjesno prihvataju rizik gubitka novca u slučaju nepovoljnog ishoda a nekada je pritisak na samo jednoj utakmici za kladioničarsku industriju to-liki da, u finansijskom smislu, rizikuju gubitke koji su veći od mjesečnih budžeta nekih zemalja u našem okruženju.

Kako se onda kladionice uspješno nose sa takvim rizicima i kako su dugoročno uvijek na dobitku?

56

U ovoj knjizi ćemo vam predstaviti model na osno-vu kojeg kladionice vrše projekciju prihoda (poglavlje – Koliko zarađuju kladionice?).

Kladionice vam redovno nude izbor nekoliko stoti-na događaja i praktično neograničen broj raznih vari-janti klađenja a ponude su sve obimnije i uključuju nove i nove mogućnosti.

Možda će tekst koji slijedi obeshrabriti neke igrače ali će neke osokoliti. Suština načina na koji kladionice uspješno posluju je oslanjanje na naučne osnove mate-matickih zakona i teorema.

To je ono što im daje najvažniju prednost u odnosu na igrače a tu je prednost vrlo teško neutralisati.Vrlo teško znači da je moguće.

Moguće je tek nakon što shvatite protiv čega igra-te kada uplatite vaš tiket. U uvodu vas pozivamo da kladionicu pokušate pobijediti oružjem kojim ona igra protiv vas. Zato ćemo pokušati da vam na što jedno-stavniji način predstavimo ta oružja.

Nemojte da vas obeshrabre sljedeća pitanja jer ona su naročito namijenjena onima koji vas pokuša-vaju naučiti nekim jednostavnim metodama sigurnog kockanja i nude vam mogućnost instant bogaćenja kroz određene sisteme klađenja.

57

Da li ste čuli za “Pascalov trougao”, “Bernoullijeve brojeve”, “Legendreovu metodu najmanjih kvadrata”, “Gaussovu krivulju”?

Znate li šta su “Poissonov razlomak”, “D’ Alem-bertov pojam očekivanja”, “Laplaceova teorija vjerova-tnoće”?

Ako ne znate treba li da vas pitamo da li ste prou-čavali sljedeće:

Teoriju uzoraka, Slučajni događaj, Klasičnu defi-niciju vjerovatnoće, Teoremu o suprotnoj vjerovatnoći, Teoremu o sabiranju vjerovatnoće, Teoremu o množenju vjerovatnoće, Uslovnu vjerovatnoću, Zakon vjerovatno-će, Funkciju rasporeda vjerovatnoće, Model prekidnih i neprekidnih rasporeda?

Čitava industrija kocke oslanja se na posebnu Te-oriju vjerovatnoće po principu jakih i slabih Zakona ve-likih brojeva. Gore navedeni pojmovi su poznati vrijed-nim studentima ekonomije ili PMF-a pa ih konsultujte da vam ukratko objasne o čemu se radi. Oni koji su se susretali sa ovim pojmovima shvataju koju kompara-tivnu prednost ima kladionica nad igračima kada se oslanja na pomenute zakone i matematičke teoreme, pogotovo ako znamo da kladionica igračima nudi “svo-je” koeficijente vjerovatnoće a da bukmejkeri prilikom

58

njihove izrade ukalkulišu projektovanu zaradu koju kla-dionica planira da ostvari.

Ako ste pokušavali da na internetu saznate više o klađenju onda ste sigurno nailazili na analize tipa: Ako se kladite na konačan ishod utakmice šansa da pogo-dite jedan od tri moguća ishoda je 1/3 odn. 33% što je u principu tačno, ali dalje vam se nudi teorija da su vam šanse da pogodite tri tačna ihoda (u slučaju da se kladite na tri događaja na istom tiketu) 1/27 odn. 3,7% što uopšte nije tačno jer se vjerovatnoća ne distribui-ra na tako jednostavan način, pogotovo što u slučaju sportskog klađenja svaki događaj ima specifično razli-čite procente vjerovatnoće da će se završiti određenim ishodom.

Za sve koji misle da poznaju zakone vjerovatnoće i velikih brojeva slijedi jednostavno pitanje. Kolika je vje-rovatnoća da će barem jednom pasti broj 6 (na primjer) ako kockicu bacimo 4 puta uzastopno?

1654. godine poznati kockar Chevalier de Merer zatražio je odgovor na slično pitanje od velikog mate-matičara Pascala.

Chevalierova želja je bila da, na naučnoj osnovi, sazna na koji način se distribuiraju rezultati prilikom bacanja kocke.

59

Ovo je bio prvi korak na putu ka formiranju ma-tematičke teorije vjerovatnoće koja je kasnije postala fundamentalni aspekt kockarske dinamike.

Poenta ovog poglavlja nije da vi pokušate ovlada-ti pomenutim teorijama na način da ih koristite bolje nego što to čini industrija igara na sreću.

Takva strategija igranja je moguća i izvodljiva samo u slučaju da ste apsolutno sigurni da su vaše pro-cjene vjerovatnoće ishoda događaja bolje nego one koje nude bukmejkeri, mada postoji još jedna varijan-ta koju ćemo detaljnije objasniti u poglavlju Strategija klađenja.

Poentu ovog poglavlja ipak čini odgovor na pitanje zašto se sportske kladionice oslanjaju na Teoriju vjero-vatnoće po principu zakona velikih brojeva?

Zato što je sistem razrađen tako da vas vuče da što češće i više igrate a kada se jednom upletete u tu mrežu niko vam neće pomoći da dugoročno budete u pozitiv-nom igračkom saldu. Opširnije o ovom fenomenu ćemo govoriti u poglavlju Samokontrola.

Kladionice koriste najnaprednija softverska rješe-nja kako bi sva uplatna mjesta bila on line umrežena sa centralom bezbjedno i efikasno.

60

Programi su toliko bezbijedni da još niko nije uspio da neovlašteno uđe kako bi crpio informacije ili saboti-rao sistem.

Svoju “Ahilovu petu” kladionice vješto i pouzdano štite jer znaju da bi eventualno ugrožavanje bezbjed-nosti njihovog internog protoka podataka moglo imati katastrofalne posljedice po poslovanje.

Danas su hakeri praktično svemogući i bave se ra-znim vrstama prevara kako bi nelegalno došli do novca (uključujući čak i upade u programe najvećih svjetskih banaka i skidanje novca sa računa klijenata i transfer na neke “fantomske” destinacije).

Pokušajte zamisliti šta bi onda vrhunski hakeri mo-gli učiniti u slučaju da se “okome” na neku kladionicu.

Obzirom da javnosti nisu poznate takve afere onda se nameće zaključak da neovlaštenih upada u sistem kladionice nije ni bilo ili da ih kladionice zataškavaju ukoliko do njih dođe.

Iako su maksimalno zaštitile svoja softverska rje-šenja, kladionice ipak mogu biti ranjive. Najsavršeniji si-stemi uvijek imaju neku slabu tačku. Najčešće je to tzv. “ljudski faktor” odnosno potencijalne namjerne ili nena-mjerne greške koje čovjek može napraviti u toku rada.

61

Čak i najpoznatije i najveće obavještajne i bezbje-donosne agencije u svijetu potresali su skandali o špi-junazi i sabotažama koje su činili ljudi “iznutra”. Takvi skandali izazivaju velike krize, utiču na tok istorije a nerijetko izazivaju gubitke ili bankrot kod velikih firmi (industrijska špijunaza).

Možda taj problem imaju vlade, obavještajne agencije, banke, osiguravajuće kuće, investicioni fon-dovi, berze i ostale finansijske institucije. Kladionice nemaju takvu vrstu problema ili ako ih je i bilo, nisu do-zvolile da informacije procure u javnost.

Bukmejkeri su, danas, u Engleskoj nedodirljivi lju-di, kako za obične “smrtnike”, tako i za mafiju koja bi se rado bogatila varajući kladionice a nema lakšeg načina za to od vrbovanja ljudi od kojih sve polazi i na čijim procjenama se bazira mašinerija industrije sportskog klađenja. Međutim, oni su vjerni svojim poslodavcima pa možemo konstatovati da sportske kladionice funkci-onišu gotovo savršeno i da ih jedino možete pobijediti “poštenom” igrom.

63

KO SU BUKMEJKERI I KAKO NASTAJU KOEFICIJENTI?

Koeficijent ili kvota je prva asocijacija većine igra-ča kada se spomene sportska kladionica ili klađenje. Domaći igrači više pažnje obraćaju na kvote/koeficijen-te nego na samu utakmicu. Većinom se prilikom izbora utakmica odlučuju na one čiji pomnoženi koeficijenti daju najveći iznos. Šta su zapravo kvote, kako one na-staju i ko ih određuje?

Bukmejkeri (bookmakers) su grupe stručnjaka za-dužene za određjivanje koeficijenata koje kladionice nude igračima za svako kolo. Koeficijent je ponuda ko-jom kladionica cijeni ishod nekog sportskog dogđjaja. U knjizi ćemo koristiti evropske koeficijente jer su nam najjednostavniji za izračunavanja i sa njima se svakod-nevno srećemo u domaćim kladionicama. U Britaniji, gdje izvorno nastaju, koeficijenti su drugačije izraženi

64

ali ih evropske kladionice pretvaraju u nama poznate brojeve sa decimalnim zarezom.

Koeficijent je procjena kladionice izražena u pro-centu vjerovatnoće da će se neki dogđjaj završiti odrđe-nim ishodom. U slučaju fudbalskih utakmica najčešće su procjene konačnog ishoda i mi ćemo ih koristiti za dalja objašnjenja. Pobjeda domaćina je K1, neriješen rezultat je Kx, pobjeda gosta je K2 Ako je K1 npr. 1,45 onda to znači da kladionica procjenjuje šansu da doma-ćin pobijedi na 69% i u slučaju pobjede domaćina vaš ulog se množi sa 1,45.

Bukmejkeri su vrlo iskusni, odlicno informisani i na-oružani najmodernijom IT tehnologijom sa ogromnim brojem statistickih podataka kojima raspolažu.

Prilikom izrade koeficijenata u obzir naročito uzi-maju:

očekivani obim uplate na određenu utakmicu• procjenu realnih šansi za pobjedu svakog tima• procenat od ukupne uplate na koju se računa • kao na zaradu“navlaku” odn. namjerno male ili velike koe-• ficijente na određene ishode radi zbunjivanja igrača i odvraćanja njihove pažnje

65

Bukmejkeri rijetko prave pogrešne procjene a i u tim slučajevima se greške u procentualnom smislu kre-ću od 5 do 10 % što i nije tako opasno po kladionicu čak i u slučaju velike isplate dobitka po završetku odre-đenog meča. Bukmejker uvijek prvo daje koeficijent na pobjedu domaćina a ostala dva koeficijenta se izraču-navaju automatski u zavisnosti od visine procenta koji je kladionica predvidjela kao svoju zaradu.

Bukmejkeri su, kao i vi, ljudi od krvi i mesa ali su pra-vovremeno i pouzdano informisani o svim činjenicama koje na bilo koji način mogu da utiču na tok sportskog događaja i naročito se oslanjaju na statistiku i pomoć matematičkog zakona velikih brojeva. Za razliku od njih većina igrača informacije o sportskim događajima pri-bavlja putem komercijalnih medija koji su često lobirani da informacije daju selektivno ili potpuno netačno. Priti-sak velikih kadionica na sportske redakcije elektronskih i pisanih medija je nesporan pa se često desi da pročitate ili čujete informaciju da npr. ključni igrač nekog tima neće igrati zbog lakše povrede ili da će ga trener iz nekog ra-zloga ostaviti na klupi a onda, po pravilu baš taj igrač od-luči meč sjajnom asistencijom ili da jedan ili više golova. Vrlo često mediji, za koje mislite da su ozbiljni i pouzdani, objave da će neki tim igrati defanzivno sa jednim napa-dačem a ispostavi se da taj klub sa tri ili četiri napadača na utakmici da nekoliko golova i ubjedljivo pobijedi.

66

Bukmejkeri ne crpe informacije iz medija nego iz prve ruke pa se njima gotovo nikada neće desiti da ne-obrađenu i nepouzdanu informaciju uzmu u obzir kada procijenjuju ishod nekog događaja. Oni ne nasjedaju na lažne informacije već ih sami poturaju medijima i tako lakše predviđaju visinu uplate na određeni događaj. Ovaj vrlo značajan fenomen ćemo šire obraditi u nekim drugim poglavljima.

Iskustvo, velika logistika i informisanost je ono najvažnije što razdvaja vas i dobre bukmejkere.

Ovo poglavlje knjige ima zadatak da vam pomo-gne da shvatite ulogu i način rada ljudi koji vam nude koeficijente i koji uspješno predviđaju rezultate. Ako us-pijete usvojiti njihov način razmišljanja onda vam rastu šanse da pobijedite sportsku kladionicu koristeći oružje kojim se ona bori protiv vas.

67

KOLIKO ZARAĐUJU KLADIONICE?

Do pouzdanog podatka je skoro nemoguće doći. Država svake godine transparentno obavještava jav-nost koliko je prihoda ostvarila na ime naplate koncesi-ja koje su kladionice dužne da uplate u budžet.

Teško je na osnovu tih cifara izračunati zaradu koju ostvaruju kladionice iako varijabilni dio takse izno-si 10% od ostvarenog profita za svako uplatno mjesto

(ZAKON O IGRAMA NA SREĆU, POGLAVLJE IV, Član 54 - Koncesiona naknada “Za priređivanje kladioničarskih igara plaća se koncesiona naknada koja se sastoji iz fiksnog i varijabilnog dijela. Fiksni dio koncesione naknade za priređivanje kladioničarskih igara iznosi

68

500 eura mjesečno po kladionici i plaća se unaprijed do petnaestog u mjesecu za tekući mjesec. Varijabilni dio koncesione naknade za priređivanje kladioničarskih igara obračunava se mjesečno u iznosu od 10% od osnovice koju čini ukupan iznos uplata umanjen za vrijednost isplata, a plaća se do petnaestog u mjesecu za prethodni mjesec.”).

Kladionice imaju svoje metode kojima vješto kri-ju stvarni promet iako su zakonski obavezne na on line link sa kontrolnim državnim organima

(ZAKON O IGRAMA NA SREĆU, POGLAVLJE IV, Član 55 - Kontrolni nadzor uplata i isplata klađenja “Priredjivač je dužan osigurati čuvanje primljenih kladioničkih uplata i isplata na način da uspostavi sistem nadzora (ON-LINE nadzor) koji mora biti povezan u informacioni sistem nadležnog organa na način da se osigura neprekidan i neposredan nadzor.”).

Softveri koje koriste kladionice su već postali moder-ni mit pa je svima koji ponešto znaju o tome jasno da su sposobni da dozvoljavaju kontrolisani protok informacija.

69

Jedno je sigurno: iznos koji država “ubere” od in-dustrije igara na sreću u Crnoj Gori progresivno raste iz godine u godinu i to po prosječnoj stopi od oko 50%.

Nema zime za igre na sreću. To je privredna grana sa najvećom stopom rasta pa bi na taj podatak trebali biti ponosni jer skoro svi po malo stimulišemo ovu indu-striju.

Teško da će iko od vlasnika kladionica reći da do-bro zarađuje. Uglavnom se oni žale kako im posao ne ide baš najbolje, “realno kolo” ih skoro uništi, isplate su velike a troškovi poslovanja ogromni itd.

Kada slušate tu priču prosto vam dođe da se sa-žalite pa da krenete sa češćim odigravanjem tiketa sa malim iznosima uplate a velikim brojem parova jer su takvi tiketi za sportske kladionice kao bespovratni mi-krokrediti koje dobiju od igrača.

Nakon jadikovke o nešto lošijem poslovanju, vla-snik kladionice će poslati šefove da potraže još neki adekvatan poslovni prostor za novo uplatno mjesto.

Koliko stvarno zarađuju domaće kladionice nemo-guće je saznati a i nije tako bitno? Njihova ekspanzija kod nas jasno govori da im odlično ide.

70

Mi ćemo vam objasniti kolika je izvorno projekto-vana zarada kladionica a vi ćete biti u stanju da izraču-nate projektovanu zaradu svake kladionice koja vas in-teresuje. Možda tako lakše donesete odluku kojoj ćete pokloniti svoje povjerenje a najčešće i svoj novac.

Obično je mišljenje da su najbolje kladionice one koje nude najveće koeficijente.

Ali koje koeficijente? Na koji ishod?

Ako ste ubijeđeni u pobjedu nekog tima pratićete samo koeficijent ponuđen za taj ishod pa ćete pronaći određenu razliku u koeficijentima koje daju razne kla-dionice. Još su tu nerijetko i bonusi pa na taj način već upadate u zamku ali o tome cemo opširnije u drugim poglavljima.

Kladionice su izvorno lansirale sistem koji im dugo-ročno obezbjeđuje zaradu između 10 i 15% ukupne upla-te bez obzira na ishode događaja koji su ponuđeni.

Najjednostavnije ćemo vam objasniti kako kladio-nica pravi projekciju sigurne zarade.

Uzmimo kao primjer utakmicu sa tri jedina mogu-ca ishoda. Neka je K1 pobjeda domaćina, Kx neriješen rezultat a K2 pobjeda gosta. Kladionica je ponudila slje-deće koeficijente:

71

K1 - 1,42 • Kx - 3,75 • K2 - 7,00•

Očigledno je da je favorizovana pobjeda domaćina a ponuđena vjerovatnoća ovog ishoda je

100 : 1,42 = 70,42%.

Vaša zarada u slučaju opklade i pogađanja ovog ishoda bila bi 42% od uloga. Djeluje primamljivo pod uslovom da vam ponuđeni koeficijent odgovara odno-sno da ga smatrate realnim.

Neko će sada reći; “Šansa da promašim je 29,58% a zarada je 42% ako pogodim”.

Ovo je, ipak, samo igra brojevima a na redu je prosta formula kojom ćemo izračunati zaradu kladioni-ce bez obzira na konačan ishod ovog događaja. Jedino “pošteno klađenje” bilo bi ako je

1 / K1 + 1 / Kx + 1 / K2=1.

Jedino tada i igrači i kladionica podjednako riziku-ju konačan ishod događaja.

U praksi ovaj zbir nikada nije i neće biti 1 a u kon-kretnom slučaju je

1 / 1,42 + 1 / 3,75 + 1 / 7,00 = 0,704 + 0,266 + 0,142 = 1,11

72

Sve preko broja 1 je projektovana zarada kladio-

nice i ona je izražena u procentima a u ovom slučaju

iznosi 11%.

Pokušajte prikupiti nekoliko lista sa parovima iz

raznih kladionica pa sami izračunajte njihove procente

zarade. Saznaćete koja kladionica se najmanje “ogra-

đuje” od rizika odn. koliki su njeni procenti zarade.

Bukmejkeri ovaj iznos (procenat) izvorno zovu “house

edge”. Savjetujemo ozbiljnim kockarima koji redovno

igraju da izaberu kladionicu koja se najmanje “ograđu-

je” od rizika jer će tako imati veće šanse ako ulažu više

novca na “duže staze”.

“House edge” je jedan od faktora koji razdvaja

velike od malih lanaca kladionica pa tako vrhunski bu-

kmejkeri koriste manji “house edge” jer su sigurniji u

svoje procjene a oprezniji su u nuđenju koeficijenata jer

žele privući najozbiljnije igrače koji ulažu velike iznose.

Male i nove kladionice se na tržištu bore uglavnom na

način što nude veće koeficijente pa obično ukalkulišu viši nivo zarade koji dugoročno koriste kao dobar me-hanizam osiguranja od rizika.

Ovaj procenat je samo polazna tačka sa koje veli-ki bukmejkeri planiraju zaradu. Opširnije o ostalim si-

73

stemima kojima se kladionice sluze da zarađuju mno-go više govorićemo u poglavljima - Tajna oružja protiv igrača i Najveće zamke i zablude kod klađenja.

75

POSTOJI LI SISTEM ZA GARANTOVAN DOBITAK?

Svi koji se ozbiljnije bave sportskim klađenjem vje-rovatno su naišli na neku teoriju o sistemu koji garan-tuje siguran dobitak.

Najčešće su to matematičke formule koje su do-sta komplikovane za brzu i konkretnu primjenu. Među igračima je najčuveniji tzv. Kelijev sistem koji ima i svo-je varijacije: Puni Keli, Konstantni Keli, Parcijalni ½ Keli ili ¼ Keli. Osnova sistema je organizacija budžeta koji možete odvojiti za klađenje. Ovaj sistem ima neke svoje prednosti ali ima i vrlo značajne mane. Keli naime nije napravio ovaj sistem za igrače sportske kladionice već za nesto sasvim drugo.

John L. Kelly je 1956. godine lansirao studiju koja govori o ponašanju i upravljanju komunikacionim ka-nalima i komunikacionim sistemima.

76

Jednu od matematickih formula isprobao je na primjeru klađenja na rezultat jedne bejzbol utakmice. Neko je tu ideju kasnije iskoristio kao pravilo za pouzda-no ulaganje novca kod sportskog klađenja. Ovu formu-lu nećemo posebno predstavljati jer do nje lako možete doci na internetu. Najveća mana ovog sistema ulaga-nja je što morate procjenjivati vjerovatnoću ishoda do-gađaja na koji ulažete opkladu bolje nego bukmejkeri a problem primjene kod nas su česte promjene koeficije-nata, blokiranje uplata ili limitiranje uplata na konkre-tan događaj. Osim pomenutog postoji još nekoliko više ili manje poznatih sistema (Martingale, Wilijamsov, Plateau-ov, D’Alembertov, Antimartingale, Cooper i sl.) koji se svode ili na konstantno povećavanje ili pak sma-njivanje uplata i računanje početne uplate pri čemu je prva pretpostavka da morate imati unaprijed određen fond novca kojim možete kockati a često morate zadati tačan broj tiketa koji planirate odigrati.

U moru sistema koji se uglavnom nude na internet portalima i forumima postoje oni za profesionalne i ma-nje profesionalne igrače, za potpune amatere, za iskusne profesionalce, za one koji vole igrati manje rizične koefi-cijente i one koji se klade na koeficijente koji nikad nisu manji od 2,00. Uglavnom su pomenuti sistemi projekto-vani za igranje na ishod kada je koeficijent 2,00 i veći a

77

ako ste spremni igrati na takve koeficijente vjerujte da vam nikakav poseban sistem ulaganja nije potreban.

U svim tim matematičkim proračunima niko nije uspio da vam objasni najvažniju stvar - kako izabra-ti odgovarajuću utakmicu, kako se služiti statistikom, kako praviti vlastite procjene vjerovatnoće? Na koji na-čin tražiti i pronaći greške koje prave kladionice pri nu-đenju koeficijenata vjerovatnoće konkretnog ishoda? Najvažnije je da su ti instant sistemi dobitaka i njihovo nuđenje na internetu unijeli dodatne konfuzije kod la-kovjernih igrača pa smo po procentu pogođenih tiketa na samom evropskom dnu a kladionice niču kao pečur-ke poslije kiše.

Pobijediti kladionicu je moguće ali ne matematič-kim sistemima kontrolisanja uplata i pravljenjem fonda koji je preduslov za obračun prvog ulaganja. Dokaz da kladionicu možete pobijediti je njihova spremnost da pojedinim igračima zabrane klađenje ili da blokiraju uplate na određeni događaj a često naknadno umanju-ju ponuđene koeficijente vjerovatnoće.

Javna je tajna da u Crnoj Gori postoje 3 izuzetno dobro organizovane grupe koje su nepoželjne u doma-ćim kladionicama jer su vrlo vješti u klađenju pa su ra-nije znali čekati danima da im budu isplaćeni dobitni tiketi ukupne vrijednosti nekoliko stotina hiljada eura.

78

Kada uspiju da uplate željenu opkladu učine to u kladi-onici koja je provjerena, solventna i korektna kada je isplata dobitaka u pitanju. Često plaćaju druge ljude da se klade sa njihovim novcem jer su svjesni da im dobro istrenirani radnici na uplatnim mjestima neće primiti uplatu vec će im ponuditi nekoliko spremnih objašnje-nja. Ovi igrači se ne služe nikakvim posebnim sistemi-ma o kakvim smo govorili u ovom poglavlju. Takođe, nisu članovi kladioničarske mafije niti rezultate sport-skih događaja znaju unaprijed. Oni imaju svoju strate-giju ulaganja i izbora događaja i vrste igre i spremni su da pretrpe privremene gubitke.

Sistem za uspješno igranje postoji ali njegov ključ nije u formulama sa stranim prezimenima. Njegov ključ je u vašoj glavi a ova knjiga će vam pomoći da to shva-tite na pravi način.

79

NAJVEĆE ZAMKE I ZABLUDE PRILIKOM KLAĐENJA

Ovo poglavlje ima za cilj da upozori igrače sport-ske kladionice i one koji će to tek postati na najčešće greške pri klađenju zbog kojih se šansa za dobitak dra-stično umanjuje.

Nemojte biti lakovjerni!1.

Ne vjerujte dojavama!2.

Nemojte da vam koeficijent bude glani razlog 3. za odigravanje određene utakmice!

Ne zanosi4. te se idejom da sami možete pobije-diti sistem sportske kladionice!

80

N5. ikada nemojte igrati više od 4 utakmice na istom tiketu!

Nemojte igrati utakmice koje su u kladionica-6. ma označene kao super tip, bonus tip i sl.!

Nemojte igrati tiket na način da težite dobiti 7. bonus koji nude kladionice!

Nemojte se kladiti na timove ili lige o kojima 8. ne znate baš ništa!

Nemojte eksperimentisati vlastitim novcem!9.

Informišite se o klubovima koji su kažnjavani 10. zbog namještanja rezultata i o onima protiv kojih se vode istrage zbog finansijskih mal-verzacija i namještanja i nemojte se kladiti kada oni igraju!

Ne vj11. erujte uvijek svemu što saznate iz medija!

81

1. NEMOJTE BITI LAKOVJERNI!

Svaku informaciju dobro provjerite ili bar ocijenite pouzdanost izvora koji plasira informaciju. Nemojte da vam motiv za kockanje bude priča da se neko obogatio igrajući sportsku kladionicu ili pak da je neko sa ulože-nih 1 dobio 10 000 evra.

2. NE VJERUJTE DOJAVAMA!

Dojava je riječ koja u žargonu kladioničara ima mitsko značenje. Uvijek možete čuti neku priču o dojavi koja je došla, uglavnom, iz inostranstva i 100% je pro-vjerena jer je taj izvor pouzdan itd. Istina je da prave dojave ne postoje odnosno da ne mogu doći do širo-kih narodnih masa a da kladionice to ne saznaju prve.Najčešće ćete za dojavu čuti nakon realnog kola u ko-jem su kladionice isplatile veće sume novca igračima pa nije teško shvatiti da većinu dojava kladionice lansira-

82

ju same kako bi povratile izgubljeni novac u nekom od prethodnih kola. Tipično za dojave je da su to obično prelazi iz 2-1 ili obratno.

Obzirom da su u pitanju veliki koeficijenti, uvijek ima dovoljno onih koji povjeruju u to da se baš njima ukazala prilika da sigurno uvećaju uloženi novac tridesetak puta. Uz dojavu oni obično „vežu” još po neku, po njima, sigur-nu utakmicu pa koeficijent lako naraste na 100 i više.

Šteta za igrače što su takvi tiketi skoro sigurno gubitni jer na jednu pravu informaciju dolazi nekoliko stotina lažnih. U stvari dojava i nastaje kao plod mašte igrača koji se slučajno zadesi kada drugi uplaćuju veće svote novca na neku utakmicu ili kada neko igra sen-zacionalno iznenađenje ili prelaz. Dojava takođe može biti informacija da je u inostranoj kladionici pala kvota ili su uplate blokirane na ishod nekog događaja a lokal-ne kladionice to nisu registrovale blagovremeno.Važno je da shvatite da su kladionice mnogo kvalitetnije in-formisane nego bilo koji igrač pa neće dozvoliti gubitke i ponašaće se po pravilu - gdje ima dima, ima i vatre. Na bilo kakav signal o mogućem dogovorenom ishodu utakmice reagovaće munjevito i umanjiti koeficijent ili potpuno blokirati uplate na neku utakmicu dok se infor-macija ne provjeri iz prve ruke. Ako ipak dođete u isku-šenje da uplatite novac na osnovu neke dojave vodite evidenciju o tome da li ste dobili ili izgubili uloženo.

83

U tom slučaju ćete se sami uvjeriti da treba da ignorišete te vrste informacija ako želite ozbiljnije igrati sportsku kladionicu.

3. NEMOJTE DA VAM KOEFICIJENT BUDE PRESUDAN FAKTOR U IZBORU NA KOJU UTAKMICU ćETE SE KLADITI!

U knjizi je objašnjeno kako nastaju koeficijenti pa je jasno da oni najčešće ne odražavaju realan odnos snaga dvaju timova.

Predloženim koeficijentom kladionica vam otkriva koliku uplatu očekuje na određeni događaj a često koe-ficijent ima zadatak da odvrati igrače od klađenja ili da im skrene pažnju.

Kladionicama koeficijenti služe kao oruđe kojim upravljaju voljom igrača i utiču na njihove odluke u po-gledu izbora događaja na koji će se kladiti. Vrlo je važ-no da shvatite da kladionica rizikuje nudeći vam listu sa utakmicama i koeficijentima. Podaci iz kladioničar-skih listi mogu biti od velike koristi igračima samo ako ih budu posmatrali iz prave perspektive. Trenutno liste

84

možemo uporediti sa notnom knjigom, kladionice sa di-rigentom a većinu igrača sa orkestrom.

Orkestar svira na osnovu notnih knjiga a dirigent upravlja orkestrom tako što kontroliše ritam pa dobija željenu dinamiku.

Opširnije o načinu kako ćete koeficijente koristiti u svoju korist govorićemo u poglavlju - Strategija kla-đenja. Za sada je bitno da zapamtite da vas kladionice obasipaju hiljadama informacija (uključujući koeficijen-te) u namjeri da vas dekoncentrišu i zbune. Na taj na-čin vam otežavaju pravilan izbor događaja za klađenje jer je dokazano da je pažnja igrača više usmjerena na brojeve nego na same utakmice. Koeficijent označava i iznos potencijalnog dobitka u slučaju pogađanja ishoda a motiv igrača je uvećati iznos uloženog novca pa tako izbor za odigravanje pada na one događaje za koje igra-či misle da će im najbolje uvećati ulog.

Igrač se nesvjesno odriče mogućnosti da bira uta-kmice na osnovu vlastite procjene mogućeg ishoda pa da svoju procjenu uporedi sa onom koju nude bukmejkeri i onda donese odluku u zavisnosti od toga da li smatra da su šanse da će se događaj završiti određenim ishodom veće nego što kladionica nudi kroz svoj koeficijent.

85

Jednostavno, koeficijent morate doživljavati više kao procjenu vjerovatnoće nego kao broj kojim množite uloženi novac. Često će se dogoditi da odaberete uta-kmicu gdje kladionica koeficijentom favorizuje određe-ni ishod u mnogo većem procentu nego što su realne šanse da će se on dogoditi jer očekuje velike uplate pa se štiti kroz niži koeficijent ali ostavlja mogućnost iskusnijim igračima, koji donose vlastite procjene, da profitiraju kladeći se na druga dva moguća ishoda koja realno imaju veću vjerovatnoću nego što pokazuje koe-ficijent. Kladionica će većinu neiskusnih igrača na ovaj način ubijediti da ne razmišljaju o odigravanju drugih ishoda osim ponuđenog sa najnižim koeficijentom (npr. K1 – 1,25) pa i ako odigraju najniži koeficijent kladio-nica ne rizikuje velike isplate. Postoje i tzv. “navlake” odnosno koeficijenti koji uopšte ne odražavaju realan odnos snaga već ih kladionica nudi znajući da će tako privući veliki broj neiskusnih igrača da uplate novac na neki događaj. Navlake su obično mali koeficijenti koji sugerišu veliki procenat vjerovatnoće konačnog ishoda pa igrači, koji slijepo prate koeficijente, često upadaju u ovakve zamke i gube uloženi novac. Nameće se naj-važnije pitanje – kako prepoznati namjerno nerealne koeficijente koje nude kladionice? Odgovor ćete dobiti u poglavlju – Strategija klađenja.

Ponovićemo još jednom važno pravilo. Nemoj-te gledati ponuđene koeficijente kao najvažniji faktor

86

u izboru utakmice na koju ćete se kladiti. Nemojte da vas zbunjuje mnogo informacija sadržanih u listama i nemojte da brojevi upravljaju vama. Vi se kladite i vi morate upravljati brojevima onako kako vam najbolje odgovara!

4. NEMOJTE MISLITI DA SAMI MOžETE POBIJEDITI KLADIONICU!

Sportske kladionice su izvrsno organizovan sistem koji ima zadatak da maksimalno profitira koristeći sla-bosti i neznanje igrača. O tome kako kladionice funkcio-nišu govorili smo već pa nema potrebe da ponavljamo.

Najčešće početnička sreća navede igrača na pomi-sao kako je superioran u odnosu na industriju sportskog klađenja i tu već upada u zamku. Kladionice baš vole igrače kojima se odmah na početku posreći. Dobitak prilikom klađenja je, svakako, pozitivna stvar za igrača ali dugoročno gledano početnička sreća je siguran put koji igrače kasnije vodi u gubitke i očaj a stvara frustra-cije i izaziva zavisnost od klađenja.

87

Pomisao da ste bolji od kladionice ili da baš vi ima-te sreću u odnosu na druge igrače razvija osjećaj pohle-pe a to je psihološki faktor na koji kladionice najozbilj-nije računaju kada planiraju profit. Dugoročno nijedan pojedinac nema šansu da se takmiči sa kladionicom ako odluči da redovno igra. Prosto je nemoguće pojedincu, ma koliko inteligentan bio, da sam redovno prikuplja i obrađuje hiljade informacija koje su neophodne da bi se donijela valjana odluka. Bez obzira na sve moderne tehnologije koje vam stoje na raspolaganju, internet, medije i ostalo nemojte upasti u zamku pohlepe i oho-losti. Udružite se sa prijateljima koji se klade i organi-zujte pojedinačna zaduženja kako biste bili maksimalno efikasni i uvijek informisani. Mnogo lakše ćete donositi prave odluke ako odvojeno pratite određene lige ili ta-kmičenja a to iziskuje mnogo vremena i koncentracije.

Važno je da shvatite da je mašinerija protiv koje igrate kada uplatite tiket ogromna i uključuje stotine i hiljade vrhunski obučenih profesionalaca koji na raspo-laganju uvijek imaju sve potrebne resurse. Teško da će iko od igrača uspjeti da dostigne makar približan nivo organizacije kao što imaju kladionice mada možete pokušati ali sami ćete biti osuđeni na borbu kao David protiv Golijata. Sami nemate nikakvu šansu jer kada igrate kladionicu ne takmičite se sa srećom nego protiv moćnog sistema!

88

5. NIKADA NEMOJTE IGRATI VIŠE OD 4 UTAKMICE (DOGAĐAJA) NA ISTOM TIKETU!

Kao što smo u prethodnom pasusu objasnili ne ta-kmičite se sa srećom već sa industrijom igara na sreću.Trebate znati da je vjerovatnoća da pogodite nekoli-ko ishoda na istom tiketu bez uslova vrlo mala pa čak i kada su događaji odabrani uz dobru procjenu. Donja granica isplativosti ulaganja u odnosu na rizik gubitka i mogući dobitak najčešće su 3 do 4 događaja na jednom tiketu i to pod uslovom da su pojedinačne procjene od-lično urađene.

Za samo jednu kvalitetnu procjenu ishoda treba vam dosta vremena a da biste uspješno iskombinova-li 4 događaja sa ukupnom procjenom distribucije vje-rovatnoće morate biti pravi majstor klađenja (za to će vam biti potrebno da mjesecima pravilno primjenjujete uputstva i znanja koja ćete usvojiti čitajući ovu knjigu).

Možda će zvučati grubo ali budite sigurni da je sko-ro svejedno da li ćete uplatiti novac na tiket na kojem ste odigrali više od 4 utakmice ili ćete taj novac baciti ili pokloniti kladionici bez uplaćivanja tiketa.

Mnogi od vas su vjerovatno više puta pogodili 5, 6 pa i više parova na tiketu ali je procenat takvih dobitnih tiketa statistički gledano zanemarljivo mali u odnosu na ukupan broj uplaćenih.

89

Ako niste sigurni da možete vjerovati ovom pravi-lu, predlažemo vam da pažljivo vodite vlastitu eviden-ciju odigranih tiketa (sa više od 4 događaja bez uslova) pa zatražite od prijatelja da i oni vode takvu statistiku pa ćete poslije određenog referentnog perioda (npr. 6 mjeseci) sami uporediti uloženo i dobijeno (izgubljeno). Shvatićete da na taj način ne izazivate sreću već da po-kušavate pobijediti 5 teorema zakona velikih brojeva.

Najbolje je da ne učite na vlastitim greškama jer je to u slučaju igra na sreću dosta skupo. Novac koji ste dali kupovinom ove knjige uštediće vam nepotebne troškove eksperimentisanja oko klađenja jer su u knjizi objedinjena iskustva bivših bukmejkera, velikih kladio-ničara, psihologa i matematičara a statistički podaci su prikupljani mjesecima.

Usvojite ovaj važan savjet jer će vam on pomoći da se više oslanjate na sreću a manje ratujete sa zakonima vjerovatnoće i njene distribucije.

90

6. IZBJEGAVAJTE DA SE KLADITE NA UTAKMICE KOJE SU U KLADIONICAMA OZNAČENE KAO SUPER TIP, BONUS TIP I SLIČNO!

Najbolje bi bilo kada biste takve utakmice potpu-no izbjegavali jer ih kladionice nisu slučajno izdvojile.

Neke kladionice vam nude određene vrste super ili bonus tipa na izdvojene događaje ali vas ucjenjuju uslovom igre koji morate zadovoljiti da biste dobili po-nuđeni bonus koeficijent (najčešće je uslov da uz ozna-čenu utakmicu morate na tiketu odigrati još 4 ili više utakmica).

Tako vam odvlače pažnju jer igrači zbog nešto ve-ćeg koeficijenta odigraju tiket sa više događaja i na taj način maksimalno umanje mogućnost dobitka.Igrač tako ne shvata da je zbog neznatno većeg ponuđenog koeficijenta na ishod jednog događaja upao u klasičnu zamku kladionice.

Ovi mamci uz uslovljavanje broja odigranih uta-kmica mogu vam potvrditi prethodno pravilo o maksi-malnom broju utakmica koje trebate igrati bez uslova na jednom tiketu. Cilj kladionice je da izgubite uloženi novac a ne da ostvarite dobitak pa vam je jasno koli-ko se šanse za dobitak umanjuju proporcionalno broju odigranih utakmica jer vas kladionice svojim trikovima

91

i marketingom ubjeđuju da odigrate najmanje 5 uta-kmica na jednom tiketu a onda ste prilično sigurno osu-đeni na gubitak.

Isticanje super, bonus tipova i sl. ima i zadatak da stvori psihološki efekat na igrača ali bi objašnjavanje ove teze bilo preopširno za ovo izdanje knjige. Dovolj-no je da znate da su u velikim kladionicama zaposleni stručnjaci koji imaju zadatak da vizuelno kreiraju ponu-du u listama u namjeri da vam sugerišu klađenje na one događaje koji odgovaraju kladionicama.

7. NEMOJTE SASTAVLJATI TIKET TAKO DA TEžITE DOBITI PONUĐENI BONUS KOJI SE ODNOSI NA BROJ ODIGRANIH PAROVA!

Ovo pravilo se naslanja na prethodno a poenta je ista. Morate napokon shvatiti da kladionica nije dobro-tvorna ni humanitarna organizacija i da je njen cilj vla-stiti profit a ne dobrobit igrača.

Pojedine kladionice u Crnoj Gori nude bonuse od čak 60% ako odigrate najmanje 13 parova na tiketu.Iako se ovaj iznos čini ogromnim kada se doda na potencijal-

92

no dobitni tiket on predstavlja tek marketinški trik kojim kladionica mami uglavnom mlađe i neiskusne igrače.

Šanse da pogodite 13 ili više događaja na istom ti-ketu su zanemarljivo male pa kladionica može ponuditi i višestruko veći iznos bonusa ako želi.

Za sve koji žele ozbiljno da igraju ovo pravilo mora da zauzme najviši nivo prioriteta ukoliko nisu do sad shvatili da se trebaju ponašati upravo suprotno od onog kako kladionice od njih očekuju.

8. NEMOJTE SE KLADITI NA TIMOVE ILI LIGE O KOJIMA NE ZNATE BAŠ NIŠTA!

Često ćete doći u iskušenje da se kladite na uta-kmice timova čije ime ne znate ni da izgovorite. Povod za ovakvo klađenje može biti neka dojava, savjet prija-telja ili poznanika, preporuka koju saznate iz medija ili nešto drugo.

Odluka je uvijek na vama ali vas savjetujemo da novcem upravljate odgovorno i razmislite da li se takvo kockanje isplati.

93

Nemoguće je pratiti sve lige u svim zemljama a izbjegavajte igrati kada su u pitanju takmičenja koja nisu medijski atraktivna pa postoje razne mogućnosti potencijalnih manipulacija.

Iznimka na ovo pravilo se odnosi na odigravanje broja golova jer je to statistički podatak a naučićemo vas kako da ga pravilno koristite u poglavlju – Strategi-ja klađenja.

Ipak morate takve timove pratiti redovno, iako se neki od njih takmiče u nižerazrednim ligama.

Bitno je da shvatite da se ne smijete kladiti na ko-načne ishode utakmica koje igraju timovi o kojima ne-mate dovoljno informacija pa čak i kada vam se, iz bilo kog razloga, učini da bi takvo klađenje bilo isplativo.

Pokušajte zamisliti da vam neko na prodaju nudi automobil koji ne možete vidjeti ni isprobati prije kupo-vine ili da kupuje nekretninu a da ne znate gdje se nalazi i kako izgleda. Vjerovatno ne biste pristali da budete ku-pac u takvom slučaju. Slično je kada trebate uložiti vaš novac kladeći se na konačan ishod neke utakmice u kojoj se sastaju timovi o kojima ne znate ništa.Iznos novca ne može da se uporedi sa prethodnim primjerom ali je prin-cip isti a u klađenju kao i u životu najviše uspjeha imaju oni koji slijede principe koje su unaprijed odredili.

94

Često se ljudi klade na nižerazredne klubove ili lige kada se razočaraju u neke poznate i velike klubove ili izaberu neke manje atraktivne sportive ako im klađenje na fudbalske utakmice ne ide od ruke.

Ovaj bijeg iz kladioničarske realnosti najčešće je privremen jer je uglavnom praćen gubitcima. Iako mno-gi vole da kažu da je bolje igrati nižerazredne događaje jer je u tom slučaju, navodno, pritisak kladionica manji ili ga upošte nema, naše iskustvo govori suprotno ali odluka će uvijek biti vaša.

9. NEMOJTE EKSPERIMENTISATI VLASTITIM NOVCEM!

U sportskom klađenju nema mjesta za eksperimen-te prilikom uplata jer će se pretvoriti u vrlo skup hobi.Ako baš volite da eksperimentišete a ne volite savjete onda pokušajte neko vrijeme razrađivati vlastite teorije odi-gravanja tiketa, po mogućnosti bez uplaćivanja novca.

Samo pratite rezultate i testirajte način na koji že-lite igrati ali budite svjesni da nema lutanja kada krene-te sa uplaćivanjem novca. Prije nego se počnete kladiti

95

odlučite se na koji način ćete igrati a mi ćemo pokušati da vam kroz ovu knjigu pomognemo najboljim provje-renim savjetima.

10. INFORMIŠITE SE O KLUBOVIMA KOJI SU KAžNJAVANI ZBOG NAMJEŠTANJA REZULTATA I O ONIMA PROTIV KOJIH SE VODE ISTRAGE ZBOG FINANSIJSKIH MALVERZACIJA I NAMJEŠTANJA I NEMOJTE SE KLADITI KADA ONI IGRAJU!

Ovo je vrlo važno pravilo na koje mnogi igrači, na žalost, ne obraćaju pažnju. Spisak klubova koji su bili kažnjavani i onih protiv kojih se trenutno vode istrage zbog lažiranja rezultata je veliki i oduzeo bi nam mno-go prostora ako bismo vam ga predstavili u ovoj knjizi. Najbolje bi bilo da ove podatke pratite redovno na in-ternetu jer možete imati uvid i u to protiv kojih klubo-va se trenutno vode istrage za razne vrste finansijskih malverzacija.

Kada gledate tabele nekih liga morate znati da po-jedine kladionice ne stavljaju podatke o kaznenim bo-

96

dovima koje klubovi dobiju od nacionalnih saveza zbog namještanja utakmica.

Neki klubovi se takmiče u ligama iako su tokom sezone kažnjeni izbacivanjem u niži rang takmičenja ili ukidanjem licence zbog finansijskih problema. Njihov privremeni ostanak u ligaškom takmičenju je iz razloga regularnosti kompletnog takmičenja jer liga mora da krene, traje i zavrsi sezonu sa istim brojem klubova sa kojim je i započela.

Informacije o ovakvim klubovima su vrlo značajne jer pogled na tabelu može da prevari igrača koji nije dobro informisan. Naš je prijedlog da izbjegavate kla-đenje na timove protiv kojih se vode istrage a da dobro razmislite o opkladi kada igraju ekipe koje su poznate ali već kažnjavane zbog namještanja utakmica.

11. NE VJERUJTE UVIJEK SVEMU ŠTO SAZNATE IZ MEDIJA!

Informisanost je izuzetno važan faktor kada je riječ o sportskom klađenju. Dobra i pravovremena informa-cija može biti presudna pri pravilnom izboru događaja

97

i predviđanju njegovog ishoda.Igrači, uglavnom, traže informacije prateći masmedije. Međutim, čest je slučaj da informacije o pojedinim sportskim događajima budu samo djelimično tačne ili potpuno pogrešne. Čitajući sportske rubrike pisanih medija iz zemlje i neposrednog okruženja, igrači slijepo prihvataju ponuđene informa-cije o sportu ne sumnjajući u njihovu istinitost.

Prava je istina da mediji plasiraju pogrešne in-formacije previše često da bismo povjerovali da im se greške dešavaju slučajno. Ranije u knjizi smo navodili primjere pogrešnih informacija o sastavu i taktičkoj for-maciji klubova, naročito kada se igraju važne utakmi-ce koje mogu biti atraktivne za kladioničare. Razlog je jednostavan. Novinari i urednici sportskih rubrika, osim časnih izuzetaka, su pod snažnim pritiskom lobija sport-skih kladionica.

Cilj je da se javnosti plasiraju djelimično tačne ili potpuno pogrešne informacije koje kao rezultat imaju lošu procjenu igrača prilikom klađenja.

Sportske rubrike gotovo nikada ne nude pravovre-mene informacije o klubovima optuženim ili kažnjenim zbog namještanja rezultata. Takođe, rijetko ćete preko masmedija saznati da su neki klubovi pred bankrotom ili da igrači štrajkuju zbog toga što klubovi ne izmiruju redovno svoje obaveze (neisplaćene plate, premije i sl.).

98

U posljednje vrijeme sportske rubrike pisanih me-dija prepune su savjeta upućenih igračima sportske kla-dionice u pogledu preporuke na koje utakmice se treba-ju kladiti i kakav bi trebao biti konačan rezultat.

Svi koji redovno čitaju ove rubrike svjedoci su da su takve procjene često pogrešne pa tako dovode u pi-tanje kredibilitet čitavog medija (novinarima koji tako loše prognoziraju a usuđuju se savjetovati igrače teško je povjerovati da ostale sportske informacije plasiraju tačno i korektno).

Svima koji igraju sportsku kladionicu mnogo više od savjeta značile bi provjerene i pouzdane informacije koje bi im pomogle u analiziranju utakmica prije klađenja.

Inostrani mediji, kada izvještavaju o sportu, su oprezni pri plasiranju informacije o sastavima timo-va pred neku važnu utakmicu. Čak i najveće evropske medijske kuće se ne libe da priznaju da ne znaju tačan sastav i taktičke formacije klubova nekoliko sati prije odigravanja utakmice kao ni zdravstveni bilten igrač-kog kadra.

Strani mediji plasiraju konkretne informacije jedi-no ako su 100% sigurni u njihovu vjerodostojnost.

Za razliku od inostranih, pojedini mediji sa prosto-ra Balkana plasiraju važne informacije olako bez ogra-

99

đivanja i bez provjere vjerodostojnosti izvora. Kada upoređujete pisanje britanskih i nekih domaćih medija o važnoj utakmici engleske Premijer lige čini se kao da Englezi ne znaju ništa o svojim klubovima iako se nalaze na samom izvoru informacija i posjeduju mnogo veću i bolju logistiku. Naši mediji sa takvom sigurnošću daju bitne i osjetljive informacije da se čini da su bolje in-formisani o situaciji u velikim klubovima nego treneri i uprave tih klubova.

Upoređujte sami informacije iz naših medija sa kasnije odigranim utakmicama pa vodite evidenciju o tome koliko tačno vas izvještavaju.

Naš je prijedlog da se o utakmicama na koje se planirate kladiti informišete preko internet stranica inostranih medija i klubova ukoliko nemate nekoga od koga biste mogli informacije dobiti direktno iz zemlje u kojoj se igra utakmica.

101

TAJNA ORUŽJA PROTIV IGRAČA

U knjizi smo vam objasnili sistem funkcionisanja sportskih kladionica ali pravi izazov je dati odgovor na pitanje kako to da kladionice, kao i čitava industrija igara na sreću, zarađuju mnogo više nego što su pro-jektovane procjene profita?

Postoje, naravno, i neka sredstva kojima se kla-dionice služe kako bi maksimalno povećale svoj profit. Tajna je u skretanju pažnje i dekoncentrisanju igrača. Znate li postoje li suštinske razlike u funkcionisanju in-dustrije klađenja i kockanja, počevši od običnih šibicara na ulici, preko sportskih kladionica do najvećih i najlu-ksuznijih kazina na Svijetu?

Ne postoje! Tajna je u skretanju pažnje i dekonce-ntrisanju igrača. Suština je univerzalna samo što se ra-zlikuju načini kako se ostvaruje taj cilj.

102

Kada su u pitanju kladionice postoji bezbroj sitnih trikova kojima se služe kako bi zbunili igrače ili kod njih izazvali osjećaj pohlepe. Nije rijedak slučaj da upravo kladionice, preko svojih ljudi, pokreću priče o tome kako često neiskusni igrači zarade 10 000 eura sa uloženih 0,50 ili 1 euro (istina je da slični dobitci postoje mada vrlo rijetko u odnosu na priče koje se redovno plasiraju). Postoje i ljudi, angažovani od strane nekih kladionica, koji imaju zadatak da obilaze uplatna mjesta i prepri-čavaju navodne dobitne tikete pri čemu su obično sa uloženih 20 ili 25 eura dobili 6 - 7000 a često tvrde da odigraju nekoliko identičnih tiketa pa tako dobiju mno-go više para.

Dojave su posebna priča i u većini slučajeva igrači-ma je vješto plasirana priča pa mnogi lakovjerni često nasjedaju i tako gube novac.

Obaranje koeficijenata neposredno pred početak utakmica provjeren je način da se igrači dekoncentrišu i krenu razmišljati o klađenju na takve događaje. Čest je slučaj da jedna kladionica blokira uplate na određenu utakmicu dok druge bez problema dozvoljavaju klađe-nje a takva priča se među igračima proširi brzinom svje-tlosti pa se mnogi u zadnji čas predomisle i odigraju baš takve utakmice umjesto onih koje su namjeravali.

103

U dane vikenda, kada su gužve na uplatnim mjesti-ma najveće, u kladionicu žurno ulaze misteriozni igrači koji preko reda i na sav glas radnicima brzo izdiktiraju šifre 3-4 utakmice i onda još glasnije kažu vrstu igre kao i to da uplaćuju stotine eura ili više na takve tikete pa onda munjevito odlaze.

Ostali igrači brzo uzimaju parove i pronalaze šifre utakmica koje je odigrao taj igrač pa onda kopiraju ti-kete, samo što su uplate dosta skromnije (po principu ako je onaj uplatio 1000 eura mogu i ja 20 ili 50). Vijest se brzo proširi i kasnije uplate na te događaje posta-ju masovne. Svima se čini da je misteriozni igrač došao kao poručen jer su bili u dilemi i nedoumici oko izbo-ra utakmica a on im, svjesno ili nesvjesno, dade gotov tiket. Svi su ubijeđeni da je kombinacija dobitna jer je čovjek odlučan i hrabro igra sa većom količinom novca.Prava je istina da je to brza predstava u režiji kladionice u kojoj učestvuju provjereni glumci a dobro istrenirani radnici na uplatnim mjestima znaju da uplate na tikete koje je odigrao misteriozni igrač treba da storniraju par minuta nakon što on napusti uplatno mjesto.

U tajna oružja kladionica spada i podmetanje ne-potpunih ili netačnih informacija o utakmicama preko internet foruma za kladioničare. Pokušali smo vam, ukratko, predstaviti samo neke od trikova kojima se

104

služe pojedine kladionice kako bi igrače dodatno zbunili i dekoncentrisali.

Zapamtite ovo i trudite se da ne nasjedate na ta-kve ili slične trikove već igrajte svojom glavom i unapri-jed odaberite opcije za klađenje i nemojte od njih odu-stajati u zadnji čas.

105

STRATEGIJA KLAĐENJA

Da biste uspješno igrali protiv vrhunski organizo-

vanog sistema kakav je sportska kladionica, morate

unaprijed i jasno definisati svoju strategiju.

Izbor strategije zavisi od mnogih faktora a najviše

od toga koliko ste daleko spremni ići u klađenju, kakvi

su vaši intelektualni kapaciteti, sa kojim budžetom ras-

polažete i kakav je vaš psihološki profil.

U ovom poglavlju ćemo vam dati važne smjernice koje

ćete prilagoditi vlastitim potrebama i mogućnostima.

Najprije postavite sebi pitanje šta očekujete od

klađenja sada kada ste detaljnije upoznati sa sistemom

funkcionisanja sportske kladionice?

106

Razmislite koji su vaši organizacioni, finansijski i stručni kapaciteti na koje možete računati?

Vrlo je važno da shvatite da klađenje morate doživ-ljavati kao posao ukoliko želite ostvariti zaradu igrajući sportsku kladionicu. Igranje može biti zabava ili hobi samo onima koji imaju višak novca pa ne znaju kako ga bolje utrošiti jer takvi u pravilu stalno gube ali im to ne smeta mnogo. Nemojte klađenju pristupati kao lutrij-skim igrama na sreću pa očekivati da sa uloženih 0,50 dobijete 10 000 eura. Kada su lutrije u pitanju sve što možete uraditi je da kupite jednu ili više srećki i bespo-moćno čekate da li ćete baš vi dobiti neku od nagrada.Za razliku od ovih igara gdje ste pasivni, sportsko kla-đenje vam pruža mogućnost da sami drastično poveća-te ili umanjite šanse za dobitak u zavisnosti od načina na koji igrate.

Obavezno se udružite sa prijateljima koji se takođe klade ali ne na način da često razmjenjujete informacije i tražite jedni drugima savjete da biste kasnije imali alibi za neuspjeh. Udružite se na način da podijelite zaduže-nja tako da budete efikasniji a pravljenjem zajedničkog budžeta možete riješiti problem nedostatka dovoljne količine novca za odigravanje zahtjevnijih opklada.

U dogovoru sa kolegama odredite vrstu igre koju ćete forsirati. Možete odabrati dvije osnovne varijante:

107

1. predviđanje toka i konačnog ishoda događaja - ukoliko smatrate da imate mogućnosti da dovoljno dobro procjenjujete vjerovatnoću ishoda i da su vaše procjene na izabrane događaje bolje nego što kladionica nudi kroz koeficijente.

2. matematičke proračune broja golova (poena) – ukoliko imate neophodnu logistiku u vidu računara, opširnih statistika, softvera, programa za obradu podataka i dovoljnog broja ljudi.

U prvoj varijanti računajte da morate striktno oda-brati lige i klubove (targete) koje najbolje poznajete i pri tome imate mogućnost da kvalitetno i blagovremeno prikupljate važne tekuće informacije o odabranim klu-bovima i ligama. Broj targeta zavisi od toga koliko lju-di će učestvovati u vašoj organizaciji. Najbolje je da za svaku odabranu ligu zadužite barem jednog prijatelja.

Kada odaberete lige i klubove prikupite odmah sve raspoložive statističke informacije o tekućoj i prošlim sezonama. Za svaku odabranu ligu morate imati speci-fične informacije koje mogu biti značajne pri klađenju (npr. francuska prva fudbalska liga zbog posjećenosti utakmica i gledanosti tv prenosa stimuliše efikasnost novčanim nagradama na kraju sezone tako što klubo-

108

vima isplaćuje određeni iznos za svaki postignuti gol u toku sezone, u holandskoj drugoj fudbalskoj ligi postoje vremenski ciklusi odn. kola u kojima ekipe sakupljaju bodove za doigravanje bez obzira na trenutnu poziciju na tabeli, sponzor portugalske fudbalske lige je sport-ska kladionica i sl.) prije samog početka takmičenja a morate pratiti poteze nacionalnih saveza tokom traja-nja ligaških takmičenja (eventualno kažnjavanje klubo-va, najave novih sistema takmičenja, prodaja tv prava velikim medijskim kućama koje neće kupovati utakmice koje su tvrde i dosadne sa malo postignutih golova).

Naravno da morate znati mnogo i o timovima koje odaberete (kakva im je finansijska situacija, ko su najve-ći sponzori, kakav im je odnos sa nacionalnim savezom, sudijskom organizacijom, medijima, kvalitet igračkog kadra, moguća pojačanja ili odlasci igrača, koji su ci-ljevi uprave, sa kojim klubovima su u prijateljskim od-nosima a sa kojima su u sportskom ratu i još mnogo važnih podataka). Situaciju u timovima morate pratiti svakodnevno a najbolje preko zvaničnih web sajtova.Informacije iz masmedija uzmite sa oprezom i uporedi-te sa zvaničnim vijestima sa klupskih sajtova.

Kada se klubovi međusobno sastaju morate znati tradiciju duela, da li su u pitanju gradski ili regionalni derbiji, u kakvim su odnosima klubovi i njihovi navijači, ko je delegirani glavni sudija itd.

109

Sada vam je jasno koliko vremena treba posvetiti praćenju i analiziranju liga i timova ukoliko želite imati kvalitetne informacije koje će omogućiti procjenu. Zato vam je potrebno udruživanje jer samo tako možete po-kušati parirati bukmejkerima (kladionice prilikom izrada koeficijenata za naredno kolo često angažuju nekoliko desetina ljudi za jednu nacionalnu ligu). Kada se koncen-trišete na praćenje jedne lige i redovno prikupljate rele-vantne informacije, ostaje vrlo važan posao oko izbora utakmice za klađenje. Pokušajte analizirati utakmice na način da izbjegnete gledati koeficijente koje nudi kladi-onica. Najbolje je da vam prijatelj pripremi ili izdiktira samo ko sa kim igra u tekućem kolu. Na taj način ćete biti maksimalno koncentrisani na utakmice i koeficijen-ti vam neće odvraćati pažnju. Najprije napravite vlastite procjene ishoda izražene u koeficijentima odn. procenti-ma na osnovu informacija kojima raspolažete o ekipama koje se sastaju a pri tome naročito uzmite u obzir sljede-će parametre koje ćemo nabrojati po stepenu važnosti :

1. tendencija (trenutna forma timova i položaj na tabeli)

2. realan odnos snaga (igrački kadar, veličina kluba, finansijsko stanje)

3. sastavi timova i taktičke formacije (povrijeđeni i suspendovani igrači, očekivana taktička opredjeljenja trenera)

110

4. motivacija (bodovi, titula, izazov, prestiž)

5. statistika (detaljan pregled rezultata u tekućoj sezoni)

6. tradicija (naročito kada su derbi utakmice u pitanju)

7. pritisak (javnosti, medija, navijača, kladionica)

8. bonitet (da li su klubovi kažnjavani ili su pod istragom zbog finansijskih malverzacija i namještanja rezultata, postoji li mogućnost da igraju više za druge a manje za sebe zbog viših interesa)

9. vanredne okolnosti (razni nesportski faktori koji mogu u aktuelnom trenutku biti važan faktor snijeg, kiša, vrućina, kvalitet terena, neredi pred utakmicu, nacionalne tragedije, društvene tenzije i sl.)

Svaki parametar pojedinačno analizirajte na način da odredite vlastitu bodovnu skalu (najbolje od 1 do 10) koja će omogućiti lakšu procjenu izraženu u procentima.Prosječan zbir parametara izražavaće procenat vjero-vatnoće da će se događaj završiti određenim ishodom.

Tek nakon što napravite vlastitu procjenu, na na-čin koji je gore opisan, uporedite vašu procjenu sa koe-

111

ficijentima koje nude kladionice. Ukoliko ste sigurni da ste dobro procijenili sve parametre, a kladionice nude veći koeficijent (manju vjerovatnoću) nego što je vaš, onda bi to trebala biti utakmica na koju ćete se kladiti.Važno je da shvatite da na jednom tiketu trebate odi-grati maksimalno 4 utakmice bez uslova. Kada ste od-lučili na koje događaje(odn. ishode) ćete se kladiti onda uporedite koeficijente koje nude kladionice kako biste izabrali najpovoljnije uslove (najveći ponuđeni koefici-jent). Ukoliko se ponuđeni koeficijenti na isti ishod neke utakmice značajno razlikuju u kladionicama (odstupa-nje od 10% ili više), onda je to dobar znak da ste izabrali pravi tip jer to može da znači da bukmejkeri nisu 100% sigurni u svoju procjenu ili da kladionice ne pridaju ve-liku važnost toj utakmici zato što ne očekuju značajnije uplate. Ako neka od lokalnih kladionica blokira uplate ili umanji već ponuđeni koeficijent na konkretan ishod događaja rastu šanse da ste „uboli“ pravu utakmicu.

Uvijek uporedite koeficijente koje nude domaće kladionice sa onima koji su ponuđeni u najvećim evrop-skim kladionicama na vaš tip, jer vam to može biti od velike pomoći prilikom donošenja konačne odluke o opkladi (izbor tipa, broj tipova na istom tiketu i visina uplate).

112

Prednosti ovakvog načina klađenja su relativno veliki koeficijent zarade u odnosu na uloženi novac, dobar odnos ukupnog dobitnog koeficijenta u odnosu na potencijalni rizik, povoljna distribucija vjerovatno-će, izbjegavanje skrivenih zamki za kladioničare i mo-gućnost pune koncentracije bez opasnosti od konfuzija, zabuna i neodlučnosti pod pritiskom prevelikog broja informacija i brojeva u listama koje nude kladionice.

Glavne mane su rizik nemogućnosti dobijanja pra-vovremene i pouzdane informacije, često umanjivanje ponuđenih koeficijenata, veliki rizik uticaja kladioničkog lobija na ishod događaja pod pritiskom velikih isplata, neočekivani tok događaja na samom početku koji može biti presudan za krajnji ishod, sudijske nepravde i sl.

U drugoj varijanti (matematički propračuni) ne morate biti dobar prognozer konačnog ishoda jer je on potpuno nebitan. Morate biti odličan organizator i tre-bate na raspolaganju imati programe za izračunavanje vjerovatnoće na osnovu obimnih statističkih podataka.

Ovaj program (sistem) morate sami izraditi ali dobra vijest za igrače je pouzdana informacija da će se gotovi programi uskoro moći nabaviti legalno u Crnoj Gori po ugledu na većinu evropskih zemalja. Ovaj sistem igranja preporučujemo neiskusnim igračima jer je lako primjenjiv i univerzalan a igrači ne moraju biti vrhunski poznavaoci sportskih dešavanja kao što je to slučaj u prvoj varijanti.

113

Zajedničko za sva sportska dešavanja i sve lige širom svijeta je to što utakmice (mečeve) obilježavaju statistički podaci o broju postignutih poena i dinamici kretanja rezultata a to je kategorija na koju sportske kladionice teško mogu da utiču. Kladioničari, u ovom slučaju, imaju mogućnost da zakon velikih brojeva i te-oriju vjerovatnoće iskoriste u svoju korist pravilnim iz-borom događaja na koje će se kladiti.

Ako se odlučite za ovu opciju ne morate se striktno fokusirati na konkretne klubove i lige jer će glavni krite-rijum za izbor utakmice za klađenje biti statistika koju će vam program automatski izbaciti u zavisnosti od vaše odluke koju vrstu igre želite da igrate (npr. 1+pp, 0-2 , 3+ , I>II i ostalo).

Postoji mnogo potencijalnih opcija u zavisnosti od veličine rizika koji ste spremni podnijeti proporcional-no željenoj dobiti u odnosu na uloženo. Osnovni princip funkcionisanja ove opcije klađenja objasnićemo vam relativno lako.

Najprije morate prikupiti sve dostupne statistike za što više ligaških takmičenja. Ove podatke možete pratiti i putem nekoliko web sajtova koji redovno ažu-riraju informacije. Ipak, budite vrlo oprezni jer i oni če-sto prave greške a povedite računa da su to, uglavnom, sajtovi koji se reklamiraju preko kladionica a i oni sami

114

reklamiraju kladionice što dovodi u pitanje njihovu vje-rodostojnost.

Međutim, nemate drugog izbora dok ne počnete voditi vlastite statistike, za što će vam trebati mnogo vremena i dobre organizacije uz neminovne troškove koje nosi kvalitetno prikupljanje provjerenih podataka.

Klađenje morate shvatiti kao ozbiljan posao pa tako morate prihvatiti da posao zahtijeva i troškove koje posmatrajte kao ulaganje. Što prije počnete vodi-ti sopstvene evidencije sa svim rezultatima utakmica po ligama u toku sezone, prije ćete biti u stanju igrati bez straha da ćete odluke donositi na osnovu podata-ka koji, možda, nisu tačni. Statistički podaci su zahvalni za obradu jer ih možete lako pretvoriti u procente ako želite znati npr. koji fudbalski klubovi najčešće igraju utakmice sa određenim brojem golova ukupno ili po poluvremenima?

Ako odlučite da se kladite na to da će npr. u toku prvog poluvremena na nekoj utakmici pasti barem je-dan gol onda izbor događaja radite na sljedeći način. Provjerite u raspoloživim statistikama koji klubovi naj-češće postižu ili primaju makar jedan gol u toku prvog poluvremena. Kada takve klubove pronađete u listama, pogledajte da li su domaćini ili gosti pa opet provjerite statistike na osnovu tog podatka. Provjerite i kako pro-

115

tivnička ekipa igra po istom osnovu. Imaćete na raspo-laganju 4 procentualna podatka.

Ukupan procenat utakmica koje je klub domaćin odigrao u tekućoj sezoni 1+pp od svih odigranih (npr. 79%), ukupan procenat utakmica koje je gostujući klub odigrao 1+pp (npr. 82%)a zatim procenat utakmica koje domaćin kod kuće igra 1+pp (npr. 73%) i procenat uta-kmica koje gost na svim gostovanjima igra 1+pp (npr. 89%).

Izračunajte prosječan procenat tako što ćete sa-brati sve procente i podijeliti sa 4

79 + 82 + 73 + 89 = 323 : 4 = 80,75%

i tako ćete dobiti prvu kategoriju koja vam poma-že u konačnoj procjeni.

Dalje ćete se poslužiti tendencijom koja može biti presudan faktor. Provjerite za svaku ekipu da li ima ne-prekidan niz utakmica u kojima je odigrala 1+pp (uku-pan niz jednih i drugih i niz domaćinstva i gostovanja).

Da biste dobili procenat za tendenciju broj utakmi-ca uzastopno odigranih u nizu pomnožite sa 2,5. Npr. domaćin ukupno ima niz od 9 utakmica 1+pp

9 x 2,5 = 22,5%

116

pri čemu ima niz kod kuće od 5 utakmica 1+pp

5 x 2,5 = 12,5%.

Gost ima uzastopni niz od 4 utakmice 1+pp

4 x 2,5 = 10%

pri čemu na gostovanjima ima niz od 2 utakmice 1+pp

2 x 2,5 = 5%.

Ukupan procenat ćemo dobiti na isti način kao i za ukupnu statistiku

22,5 + 12,5 + 10 + 5 = 50 : 4 = 12,5%

i ovaj procenat dodajte na prethodni statistički

12,5 + 80,75 = 93,25%.

Ako neki tim nema uzastopne nizove prilikom sabi-ranja će se računati 0 a zbir se uvijek dijeli sa 4. Ukupan rezultat izražen u koeficijentu bio bi 1,07

100 : 93,25 = 1,07.

Uzmimo kao primjer da je kladionica ponudila ko-eficijent 1,20 na 1+pp (procenat vjerovatnoće je 83,3%) za tu utakmicu.

117

Ovo je primjer utakmice koju trebate odigrati jer kladionica nudi veći koeficijent nego što je onaj koji je rezultat vaše procjene (u praksi se često dešava da su razlike još veće jer kladionice koeficijente koji se odno-se na broj postignutih golova na utakmici izračunavaju uglavnom automatski od lige do lige i od kluba do kluba pa ne uzimaju u obzir i statistiku i tendenciju a naročito u situacijama kada se sastaju timovi koji imaju traženi uzastopni niz).

Prije nego izaberete ovakav događaj za klađenje obavezno sagledajte i ostale okolnosti ukoliko imate pristup informacijama (da li će biti odsutni važni igrači, kakav je teren i kakve su vremenske prilike - neprilike).Kada se kladite na ovaj način parametri koje morate uzeti u obzir nabrojani po stepenu važnosti bili bi slje-deći:

1.statistika (apsolutni broj - ukupni procenat)

2.tendencija (uzastopni nizovi izraženi u dodatnom procentu)

3.tradicija (međusobni dueli timova - procjena bez procenta)

4. ostale okolnosti (sastavi timova, taktike, kvalitet terena, vremenske neprilike i sl. - procjena bez procenta)

118

Nadamo se da smo vam pojasnili sistem izbora utakmica za klađenje a kao i kod prve varijante mora-te upoređivati koeficijente koje nude kladionice jer su u ovim slučajevima odstupanja velika i uvijek izaberi-te kladionicu koja nudi najveći koeficijent na utakmicu koju ste izabrali.

Dobra stvar je što domaće kladionice nikada ne umanjuju ponuđene koeficijente na broj postignutih golova jer je najveći pritisak uplata na konačan ishod.

Ovaj sistem igranja zahtijeva mnogo vremena da bi se svi podaci uporedili i analizirali ukoliko ne posje-dujete gotov program sa definisanim vrijednostima parametara koji bi vam sam izbacio spisak prioritetnih utakmica za odigravanje u zavisnosti od opcije koju odaberete (1+pp, 0-2, 3+ i dr.).

Zapamtite da je ovaj sistem igre provjereno uspje-šan dugoročno a ne skreće mnogo pažnje jer još uvijek nije u fokusu većine igrača.

Namjerno vas nismo savjetovali da primjenjujete neki model određivanja budžeta i broja i visine poje-dinačnih uplata jer je to najmanje bitna stvar prilikom klađenja. Najbolje je da sami odredite svoje mogućnosti i da u konsultaciji sa ostalim članovima tima koji formi-rate određujete visinu uplata. Kada ovladate metoda-

119

ma procjenjivanja lakše ćete određivati iznose uplata na osnovu sopstvenog osjećaja i razlike između vaših procjena i onih koje nudi kladionica.

121

SAMOKONTROLA

Nakon što ste se detaljnije upoznali sa načinom

funkcionisanja sistema sportskog klađenja i našim pri-

jedlozima oko načina klađenja i izbora strategije, mora-

mo vas još jednom upozoriti na važne psihološke aspek-

te ponašanja prilikom klađenju.

Važno je da shvatite da kladionice imaju veliku

prednost nad igračima koristeći matematičke zakone

i teoreme, uz vrhunske procjene odlično informisanih

i iskusnih bukmejkera i da relativno lako štite sisteme

funkcionisanja i protoka podataka od eventualnih zlo-

upotreba i sabotaža. Ali je još važnije da znate da se

sva njihova mašinerija oslanja na jednu ljudsku manu

POHLEPNOST!

122

Kada igrači ne bi bili tako pohlepni, kladionice bi polako izgubile prednost zakona velikih brojeva koji bi lako mogao da se okrene protiv njih i postane saveznik igračima. Zato kladionice razvijaju sistematski pohlepu kod potencijalnih igrača kroz kreiranje ponude, nuđe-nje bonusa a suština reklamnih kampanja usmjerena je na pridobijanje novih igrača i zadržavanje postojećih u iluziji da će jednog dana velikim dobitkom povrati-ti sve do tada izgubljeno. Da bi savjeti, koje smo vam kroz ovu knjigu plasirali, bili od koristi morate se izbori-ti protiv vlastite pohlepe. Pohlepu potisnite a razvijajte samokontrolu. Pohlepa vas tjera da postanete naivni i lakovjerni a takav način igre vremenom može dovesti do izazivanja problema zavisnosti od klađenja pa tako ćete se, osim sa gubitkom novca, suočiti i sa gubitkom mentalnog zdravlja a to vas vodi u potpunu propast.

Samokontrola je važna i za pravilno primjenjivanje odabrane strategije klađenja. Nemojte očekivati spek-takularnu zaradu od igranja sportske kladionice.Ubije-dite sebe da najprije treba da neutrališete tekuće gubit-ke a potom da krenete zarađivati novac. Shvatite da je svaki pogođeni tiket dobitak pa makar od igrali samo jedan tip uz koeficijentom 1,15 i sa uloženih 10 eura.

Strpljivo i polako pokušajte shvatiti da morate voditi računa o teško zarađenom novcu koji ulažete i

123

nemojte se zanositi varijantom redovnog uplaćivanja minimalnih iznosa po sistemu: “Ne brinem se mnogo.Uplaćujem jedan euro a nabijam veliki koeficijent pa kad jednom prođe biće super.“ Ako ovako igrate najma-nji gubitak će vam predstavljati jedan euro (ako igrate samo u dane vikenda i gubite samo jedan euro dnevno to je, na godišnjem nivou, iznos od 150 eura). Razmislite koliko vremena gubite dok dođete do listi sa koeficijen-tima pa koliko tek gubite prateći rezultate preko tele-teksta ili interneta ili telefonom. Koliko važnih obaveza propustite zbog klađenja a tiket, najčešće, ispunite za samo par minuta.

Zato, ako se kladite, promijenite svoje navike i po-našanje. Odredite način kojim ćete igrati i držite se nje-ga dok ne dokažete da imate bolji. Ozbiljno pristupite analizi utakmica i sastavljanju tiketa.

Vodite računa koliko novca ulažete. Ako igrate više od dvije utakmice na tiketu, neka treća ili četvr-ta, po mogućnosti, bude utakmica na koju kladionice dozvoljavaju uplatu uživo. Tako ćete imati priliku zašti-titi uloženi novac ukoliko ste ostale tipove već pogodi-li. Izbjegavajte igrati sisteme a ako već igrate birajte samo tipove sa koeficijentima većim od 2,00 i igrajte 2 od 3 ili 3 od 4.

124

Nemojte se zadržavati u kladionici duže nego što je potrebno da izvršite uplatu i nemojte komentarisati utakmice i klađenje sa nepoznatim igračima i radnici-ma na uplatnim mjestima. Nikada ne pokazujte emo-cije kada je u pitanju klađenje i nemojte se inatiti niti kladiti na tim za koji navijate ili reprezentaciju iz patri-otskih razloga.

Sportsku kladionicu morate shvatiti kao najozbilj-nijeg protivnika, poštovati je kao instituciju i boriti se za dobitni tiket koristeći mehanizme kojima se ona bori da izgubite uloženi novac.

Neka vam samokontrola, realnost i skromnost budu glavne vrline pri klađenju.

Samo na taj način, pobjeđujući sebe i svoje nega-tivne strane, pobijedićete i sportsku kladionicu!

125

RUSKA MAFIJA I AMERIČKI KAZINO

Magičnu moć boginje Fortune i zavodljivu opči-njenost ruletom, sreću i propast, pohlepu i očaj pravi kockar može naći samo na jednom mjestu – u kazinu. A kazino je matematička blještava palata osmišljena sa ciljem da igrači uživaju u igri ali na kraju, obavezno, i izgube svoj novac. Na pomen kazina najčešće asoci-jacije su rulet (đavolova vrteška) i Black Jack igra sa kartama.Kazino je dugo važio za nepobjediv sistem i prepričavale su se samo legendarne priče o velikim prevarama kao jedinim varijantama zarade za igrače. Zaista je teško povjerovati da je moguće „pošteno“ pobjeđivati kazino i to baš igranjem na ruletu i Black Jack-u, pogotovo kada znate da krupijei u najvećim svjetskim kazinima prolaze trogodišnju vrhunsku obu-ku prije nego počnu raditi.

126

Poznavaoci kocke znaju i razlike u funkcionisanju između evropskih i američkih kazina. Rulet u evrop-skom kazinu ima jednu nulu (to je projektovana zarada kuće od oko 2,7% od ukupno uplaćenih iznosa) a u ame-ričkom kazinu ima dvije nule (projektovana zarada od 5,4%). U evropskom kazinu karte miješa krupije kada se igra Black Jack, dok u američkom kazinu postoje spe-cijalne mašine (stakleni doboši) koje velikom brzinom miješaju karte.

To su činjenice a da li ste se ikada zapitali zašto se i od kada američki kazino razlikuje u odnosu na evropski kada su dvije najpopularnije igre u pitanju?

U Rusiji je kockanje doživjelo procvat posljednjih 10 – 15 godina pa su pojedinci riješili da pokušaju po-bijediti mitskog protivnika svih kockara – kazino. Rusi su posjetu kazinu shvatili kao posao a ne kao zabavu pa su vođe nekih kriminalnih skupina angažovali pra-ve male vojske matematičkih stručnjaka, penzionisanih profesora, doktora nauka, genijalaca sa fotografskim pamćenjem i drugih sa zadatkom da organizuju sistem igranja koji obezbijeđuje zaštitu od rizika gubitka i nudi mogućnost zarade koja u procentualnom smislu iznosi oko 10% uloženog posmatrajući dugoročno. Odlučili su da iskoriste slabu tačku sistema – ljudski faktor a to su u slučaju ruleta i Black Jack-a najbolje učinili.

127

Danas je u Moskvi mnogima zabranjen ulaz i igra-nje u najvećim kazinima.

Vijest da postoje organizovane ekipe, koje regular-no mogu da pobijede sistem, proširila se među kocka-rskim krugovima poslije najezde ruskih igrača na kazina u SAD.

Najveća kazina Las Vegasa pozvali su ruske igra-če da, za vrijeme jednog vikenda oktobra mjeseca prije par godina, odmjere snage sa najboljim krupijeima.

Industrija igara na sreću iz Las Vegasa proglasila je ovaj vikend kao „crni oktobar“ jer je sportski priznala kapitulaciju pred ruskim genijalcima. Kao rezultat otkri-ća da je kazino ranjiv u američkim kazinima su odlučili da se zaštite uvođenjem tzv. duple nule na ruletu a kar-te za Black Jack miješa specijalna mašina ogromnom brzinom jer ni jedan krupije nije mogao dostići željenu brzinu a da ga ruski brojači karata nisu „uhvatili“.

Ovaj slučaj i priznanje nemoći američkih kazina, kroz uvođenje dodatnih mjera zaštite, jasan je dokaz da se i tako savršen sistem kakav je kazino može po-bijediti ako se analizira suština i način funkcionisanja pa se na osnovu takve analize angažuju ljudi koji imaju sposobnosti potrebne da se razbije sistem i to na način da lovac postane plijen.

129

REZULTATI UPITNIKA (DA LI STE OVISNI O KLAĐENJU?)

Ukoliko ste, odgovarajući na pitanja iz našeg upit-nika, sakupili 4 do 7 bodova (pozitivnih odgovora) mo-žete biti sigurni da imate probleme sa kockanjem i da ste na dobrom putu da postanete ovisni o klađenju. Ako imate 7 i više bodova onda spadate u grupu tzv. pato-loških kockara.

Proporcionalno sa brojem bodova trebalo bi da ra-ste vaša zabrinutost jer medicina vrlo ozbiljno tretira ovaj fenomen.

Prema definiciji svjetskog Udruženja Anonimnih Kockara osnovni problem kod patoloških kockara je simptom emocionalne rastrojenosti. Emocionalni fak-tori koji su uključeni u ovo stanje su: nesposobnost da

130

se prihvati realnost, emocionalna nesigurnost, nezre-lost i nedostatak samopouzdanja.

Stručnjaci iz Centra za porodičnu terapiju bole-sti zavisnosti pri beogradskom Institutu za mentalno zdravlje kažu da kockare u osnovi dijele u dvije grupe:

1. Normativni su oni koji to rade iz zabave i mogu da se zaustave a

2. Patološki kockari realnost i sve postupke podređuju činu kockanja.

Nauka je dokazala da su patološki kockari zavisni od adrenalina jer se „u trenutcima akcije“ ovaj hormon luči u većim količinama i tako izaziva zavisnost.

Medicinski stručnjaci su identifikovali tri „faze ra-zvoja bolesti“ i to: fazu dobitka, fazu gubitka i fazu oča-ja. Ljudi ogrezli u kocki završe tako što više ne mogu da kontrolišu svoje postupke i sve aktivnosti usmjeravaju ka kockanju.

Zato vas savjetujemo da najozbiljnije analizirate vlastite postupke i strogo vodite računa da naivnim po-našanjem ne dođete u situaciju da se suočite sa proble-mom kockarske zavisnosti.

Ako se već kladite onda pokušajte odrediti sop-stvena pravila igre i nemojte dopustiti da industrija iga-

131

ra na sreću počne kontrolisati vas jer to može biti vrlo opasno po vaše mentalno zdravlje a posljedice će trpiti porodica i ljudi iz najužeg okruženja.

Ako osjećate da imate problem sa kockanjem po-tražite blagovremeno stručnu pomoć a ako ga nemate kontrolišite svoje ponašanje i nemojte biti pohlepni jer ćete i na taj način

POBIJEDITI INDUSTRIJU IGARA NA SREćU!