12/6/2013

1

Kako ovladati paničnim napadima

kognitivno-bihevioralni pristup

Dragica Barbarić

psihologinja, kognitivno-bihevioralna terapeutkinja

Hrvatsko udruženje za bihevioralno-kognitivne terapije

Ciljevi radionice

Upoznati se s nekim od osnovnih kog-bih tehnika za ovladavanje paničnim napadima i agorafobijom

Kako ove tehnike zapravo pomažu – što kaže neuroznanost?

12/6/2013

2

Panični napad

Epizoda (iznenadnog) i vrlo jakog straha ili tjeskobe

Najmanje 4 simptoma se razvijaju brzo i dostižu vrhunac unutar 10 minuta

Trajanje napada: od nekoliko minuta do pola sata (ne dulje zbog zamorljivosti živčanog sustava)

Može trajati i do par sati – ali ne u potpunom intenzitetu

12/6/2013

3

Tjelesni simptomi

12/6/2013

4

Lupanje/pres-

kakanje srca

Kratkoća

daha

Osjećaj

gušenja

Bol u

prsima

Mučnina

Naleti

vrućine /

hladnoće

Trnci u

rukama i

nogama

Zujanje u

ušima

Drhtanje

Znojenje

Vrtoglavica

Suha usta

Misaoni simptomi

12/6/2013

5

Osramotit

ću se

Dogodit će se

nešto grozno Gubim

kontrolu

Umrijet ću !

Dobit ću

srčani udar

Dobit ću

moždani udar

Onesvijestit

ću se Ugušit ću se

Poludjet ću !

Situacija je

nestvarna

Odvojena

sam sama

od sebe

Neke tjelesne bolesti imaju slične simptome – važno je proći pretrage !

Ipak, paničari ponaljano idu na hitnu i kada su svi nalazi uredni

12/6/2013

6

„Panični poremećaj”

Ponavljani, neočekivani panični napadi → osoba je uplašena da će imati još napada i brine što znače ti napadi → panični poremećaj

Tijekom 1 godine čak 30-40% svih ljudi može imati jedan panični napad – no neće svi razviti panični poremećaj

Zato što tjelesne simptome ne tumače

katastrofično !!!

12/6/2013

7

„Panični poremećaj s agorafobijom”

Osoba doživljava jaku neugodu ili počne izbjegavati mjesta za koja misli:

da bi se panični napad mogao ponoviti, ili

da zbog karakteristika mjesta neće moći pobjeći

ili joj neće biti pružena pomoć na vrijeme

Na ta mjesta će ići uz krajnju nelagodu ili:

– koristeći sigurnosna ponašanja

– vodeći sa sobom sigurnosne osobe

12/6/2013

8

Mjesta koja se izbjegavaju ili se na njih

ide uz sigurnosna ponašanja i osobe

Kina, veliki trgovački centri

Vozila: bus, tramvaj, avion, automobil

Mostovi, tuneli, liftovi, trgovi

Prenapučena mjesta

Općenito izlazak iz kuće

12/6/2013

9

Kako se obično dobije

1.napad panike?

Dugotrajnija/jača stresna razdoblja:

20-te godine života – preuzimanje uloge odrasle osobe

Konflikti s bliskim osobama

Povećani zahtjevi radnog mjesta, novi posao, otkaz

Tjelesna bolest

RoĎenje djeteta

Odvajanje (razvod, razdvojenost,…)

12/6/2013

10

Zašto u stresnim razdobljima?

STRES: Pojačano lučenje adrenalina i drugih stresnih hormona:

Tjelesni simptomi…

Lupanje srca, nepravilno disanje, nelagoda u

trbuhu, omaglica,…

… krivo se tumače kao znakovi da će se dogoditi neka katastrofična opasnost

12/6/2013

11

Lupa mi

srce, trne

mi ruka,…

Sigurno ću

dobiti srčani

udar!!!

Jedna od mogućnosti tretmana - KBT

Vrlo pogodna baš za panični poremećaj

Za panične napade učinkovita u 85-90 % slučajeva (istraživanja na sveučilištima Oxford, University

of Pennsylvania, State University of New York,…)

Može se kombinirati s lijekovima: antidepresivi, anksiolitici, beta-blokatori – obavezno pod nadzorom liječnika!

12/6/2013

12

12/6/2013

13

Zašto KBT ?

1. KBT se baziraju na zdravom razumu; uočljiva logika intervencija

2. Izrazito znanstveno orijentirana

Naglasak na empirizmu, objektivnosti

Za svaku skupinu problema – istraživanjima se

došlo do najučinkovitijeg seta tehnika

12/6/2013

14

Osnovni principi KBT

Orjentirana na problem

Orjentirana na sadašnjost

Kratkotrajna (4 - 20 susreta)

Strukturirana – radi se korak-po-korak

Konkretni i specifični ciljevi

Edukativna – cilj je da klijent što prije postane sam svoj terapeut

Značajna uloga domaćih zadaća – razlog brzog napredovanja

Odnos suradnje terapeuta i klijenta – oboje podjednako aktivni

Je li panični poremećaj rezultat „duboko

ukorijenjenih” psihičkih problema” ?

Ne mora biti (i može biti) !

Dovoljno je prolaziti kroz stres i imati naglašeniju crtu tzv. „anksiozne osjetljivosti”

Panika se može efikasno tretirati i bez „dublje” psihoterapije

Ipak, svaka „dublja” psihoterapija je korisna jer smanjuje opći stres

12/6/2013

15

Začarani krug panike

12/6/2013

16

OKIDAČ

- stres

- previše kave

- blagi tjelesni osjet

- napetost

TJELESNA KOMPONENTA stresa

– lupanje srca, nepravilno disanje, itd.

misaona interpretacija

tjelesne komponente straha ili stresa:

„Nešto nije u redu!"

Pojačana usmjerenost na

tijelo

Začarani krug panike

12/6/2013

17

Još jača tjeskoba

-

Još jači tjelesni osjeti:

plitko, ubrzano disanje

hiperventilacija

Rezultat hiperventilacije – tjelesne senzacije:

trnci

drhtavost

jako lupanje srca

omaglica

osjećaj da je situacija

nestvarna

osjećaj da smo mi nestvarni

Katastrofične misli

(lažni alarm):

Npr. Onesvijestit ću se

PANIKA !

Začarani krug panike i agorafobije

12/6/2013

18

PANIKA (iščekivanje ili ponavljani

napadi)

Ovo što se događa je strašno!

IZBJEGAVANJE

Onoga što bi moglo izazvati

tjeskobu i paniku:

Ne idem u kino, u kupovinu, u auto,…

Sigurnosna ponašanja - Oslanjanje na druge

- Lijek za smirenje, …

„Magične misli”

Moja izbjegavanja i sigurnosna ponašanja mi pomažu da stvari držim pod kontrolom

Agorafobija

Pregled tehnika – što je u torbi s alatom?

Razumijevanje „začaranog kruga panike”

Tehnika rješavanja problema

Rad na utvrĎivanju i mijenjanju negativnih misli o sebi, svijetu, budućnosti, …

Tehnike relaksacije

Tehnike skretanja pozornosti (distrakcije)

Tehnike trbušnog disanja

12/6/2013

19

Tehnika disanja u paprinatu vrećicu / šake

Rad na smanjuju vjerovanja u katastrofične misli – pravilno tumačenje tjelesnih reakcija

Tehnika postupnog izlaganja situacijama koje se izbjegavaju ili su jako neugodne

Rad na smanjenju korištenja sigurnosnih ponašanja i oslanjanja na druge ljude

Izrada kartice suočavanja

12/6/2013

20

Pregled tehnika – što je u torbi s alatom?

Izazivanje negativnih uvjerenja o tjeskobi („Tjeskoba je loša” „Moram se riješiti sve tjeskobe i straha” …)

Prepoznavanje ranih znakova tjeskobe i stresa

Rad na drugim psihičkim problemima:

– Depresija

– Drugi problemi straha i tjeskobe (socijalna

tjeskoba, …)

– Partnerski problemi, itd…

Namjerno izazivanje panike na terapiji

12/6/2013

21

Pregled tehnika – što je u torbi s alatom?

DISANJE 1.pomoć: Vježba zadržavanja daha (kao

da ćemo zaroniti pod vodu) – aktivira se parasimpatikus i tjelesne se reakcije malo umire

Disanje trbuhom – neki ljudi su prirodni „hiperventilatori” – dišu prsima – rizik za paniku

Dvojaka korist:

– Kontrola akutnog napada panike

– Relaksacija (par puta dnevno) – opće smanjenje stresa

12/6/2013

22

Tehnika disanja u papirnatu

vrećicu ili u šake

Važna je kod paničara koji su skloni hiperventilirati

→ Često uzdisanje (i u opuštenosti)

→ Disanje prsnim košom a manje trbuhom

→ Osjećaj da je teško doći do zraka

Disanje u vrećicu uspostavlja pravilan omjer CO2 i O2 u krvi što zaustavlja napad

Diše se oko 10 udisaja i izdisaja ili manje – čim simptomi popuste

12/6/2013

23

Tehnike distrakcije

Paničari skloni provjeravati tijelo – to održava začarani krug panike

Moguće distrakcije:

Brojanje od 100 unazad po 3 (ili 7)

Brojanje svih crvenih objekata u okolini

Razgovor s nekim (ali ne o „svojoj situaciji” !!!)

Detaljno si opisujemo neku sliku / pogled

Glasno pjevamo/plešemo …

12/6/2013

24

Prva pomoć: kartica suočavanja

Udahni polako, duboko, zadrži dah i onda polako izdahni na usta sav zrak do kraja

Nastavi disati trbuhom

Reci sebi umirujuću rečenicu:

Ovo mi se i ranije događalo i sve je prošlo u redu. Nisam

imala srčani udar,…

Ja samo krivo tumačim normalne tjelesne reakcije stresa i

straha.

Sa mnom je sve u redu. Proći će. Izdržat ću.

Drži pažnju izvan tijela – npr. broji sve crvene objekte

Nastoj ne pobjeći ili izdrži bar još malo (agorafobija)

Nastavi raditi ono što si radila ili radi nešto drugo

Radi nešto fizički – trči, pleši,… 12/6/2013

25

Kako tehnike pomažu?

Strah nas prirodno tjera da se fokusiramo na objekt straha i da mislimo „o svojoj situaciji”

Tako stalno „vrtimo negativne filmove” i nehotično učvršćujemo strah – jačamo neuralne krugove straha u mozgu

Mozak ne razlikuje stvarnost od zamišljaja

12/6/2013

26

Neuroplastičnost

OdreĎene funkcije u mozgu mogu biti zamijenjene novim obrascima uporabe

Postoji nadmetanje za raspoloživ kortikalni prostor, kojeg osvaja najkorištenija funkcija

Što se ne koristi propada

Što se koristi se unaprjeĎuje

Važno je PONAVLJANJE

12/6/2013

27

Zato, svaki put kad krene strah:

Osvijestiti strah u ranoj fazi :

Evo kreću simptomi, to je OK, strah je prirodan, sada ću primijeniti sve što sam naučio

Ključan je BROJ PONAVLJANJA –

Paničar si je puno puta „ispirao mozak” na negativan način

Sada ga treba uvježbati za drugačiji način -

12/6/2013

28

Zašto uklanjanje simptoma dovodi do

pozitivnog terapijskog učinka?

Uklanjanje simptoma dovodi do olakšanja i

ugodnog raspoloženja

Pozitivna emocionalna stanja dovode do

trajnijih strukturalnih promjena

Usvajanje nove navike samoregulacije

emocija („Nije mi ništa. To je samo

tjeskoba. Ja sam sigurna.”) dovodi do

strukturalnih promjena u mozgu

12/6/2013

29

12/6/2013

30

Prije tretmana: pojačana aktivnost u amigdalama

Poslije tretmana: pojačana aktivnost u frontalnom korteksu a

smanjena u amigdalama (limbičkom sustavu)

Mi svjesno mijenjajući kognitivnu aktivnost (samoregulacija)

utječemo na „smirivanje” amigdala – promjena „silazne

plastičnosti”

Eksperiment: namjerno izazivanje

panike na terapiji Namjerno izazivanje napada panike na terapiji

Cilj: dovesti u pitanje klijentovo uvjerenje da su njegove tjelesne senzacije opasne

Već sam opis eksperimenta je nekim paničarima od pomoći

Terapeut upućuje klijenta na ponašanja koja kod njega mogu izazvati simptome panike:

ubrzano plitko disanje → hiperventilacija: Ugušit ću se

Trčanje na mjestu → jako lupanje srca: Imat ću sračni udar

Vrtnja na stolcu → vrtoglavica: Onesvijestit ću se

Relaksacija, meditacija → osjećaj da nismo stvarni: Poludjet ću 12/6/2013

31

Tada terapeut upućuje klijenta da primjeni tehnike koje je usvojio čime se završava napad panike:

Da diše u papirnatu vrećicu ili šake što uspostavlja

pravilan omjer O2 i CO2 (još jedna korisna tehnika!)

Da koristi karticu samopomoći: skretanje pažnje,

pravilno disanje, umirujuće rečenice,…

Kad znamo da nešto možemo namjerno izazvati i onda to prekinuti jednostavnim postupcima – imamo osjećaj kontrole!

Dekatastrofizacija značenja tjelesnih simptoma!

12/6/2013

32

Traženje racionalnog odgovora na

negativne misli i vjerovanja

Misli anksioznih ljudi često uključuju pogrešku katastrofiziranja i druge pogreške u razmišljanju:

→Ugušit ću se, Onesvijestiti, Poludjeti…

→Nikad se neću prestati ovako osjećati

→Moram se riješiti sve svoje tjeskobe

→Moram uvijek imati 100%-tnu kontrolu nad svim

→Ne mogu tolerirati tjeskobu (emocionalni

perfekcionizam)

→Svaka tjeskoba vodi u paniku

12/6/2013

33

Traženje racionalnog odgovora na

negativne misli

Popisati dokaze za i protiv negativne misli

Što je najgore što se može dogoditi?

Koliko se puta to dosada dogodilo?

Koliko se puta nije dogodilo?

Koliko je vjerojatno da će se dogoditi najgore?

Što je najrealnije da će se dogoditi?

Što možete učiniti da preuzmete kontrolu?

12/6/2013

34

Tehnika IZLAGANJA

Izraditi hijerarhiju situacija koje se izbjegavaju tj. izazivaju neugodu, od najlakše prema najtežoj

Za svaku situaciju procijeniti razinu straha (na subjektivnoj skali 0-10) pa ih poredati

Krenuti od najlakše (strah: 3-4) – ostati u njoj dok se strah barem ne prepolovi

Ponavljati izlaganje istoj situaciji što češće

Zatim prijeći na sljedeću situaciju s hijerarhije

12/6/2013

35

Podsjetimo se

Učinkovitost KBT (kao i svih psihoterapija) ne može se pripisati SAMO dobrim tehnikama !

Iznimno je važan odnos terapeut-klijent i kvaliteta komunikacije meĎu njima

12/6/2013

36

HVALA !!!

Kontakt:

dragica1404@gmail.com

12/6/2013

37