john milton - izgubljeni raj

7/25/2019 John Milton - Izgubljeni Raj

1/22

Izgubljeni raj

Izgubljeni raj(eng: Paradise Lost) je herojskiepengleskog piscaJohna Miltona. U djelu je glavnijunak antijunak Sotona. "Izgubljeni raj" je prvo objavljen !!.u # dijelova$ verzija

iz!%.objavljena je u & dijelova.

'ea epa Izgubljeni rajje teodicejskiproble: kako ovjek* ako je +ogdobar i sveo,an*obja-njava zlo. dgovor koji ep daje kao rje-enje problea je da ovjek da nije pao u grijeh ne bise ogao proijeniti. 'o je dio +o/ijeg plana. Ipak dok Sotona nije sreo an0ela 1abriela*vjerovao je da je dijelio vlast s +ogo. U njihovu razgovoru 1abriel u obja-njava da je taj sluajdio +o/ijeg plana i da njegova vlast nad pola svijeta ne bi bila izvediva da tako +og nije izabrao.

IZVOR: https://hr.wikipedia.org/wiki/Izgubljeni_raj

JOHN MILTON IZGUBLJENI RAJ

Predmet istraivanja ovoga rada jeIzgubljeni rajJohna Miltona. Kroz analizuvremena u kojem je Milton ivio, izvore i uzore koje je oponaao i koristio, prikaztema, motiva, naina na koji je Milton prikazao likove u svome djelu te konanoanalizu samih stihova ovaj rad e pokuati dati jedan uvid u kompleksno i vijednodjelo koje mnogi smatraju vrhuncem engleske knjievnosti. vaj rad se koncentrirana nekima od osnovnih postavki koje je Milton iznio u svome djelu i nastoji

pokazati spoj klasine tradicije i tradicije Miltonovog do!a. sim samoj priivelika pozornost se pridaje i ideolokom podtekstu djela !ez kojega Milton

vjerojatno ne !i niti napisao Izgubljeni raj. "jegovo djelo je nemogue gledatiodvojeno od vrmena u kojem je ivio i njegovog vlastitog ivotnog iskustva, pa setako u uvodnim poglavljima ovoga rada govori upravo o vezamaizme#uIzgubljenog rajai Miltonova ivota i njegovih politikih i vjerskih naelasadranih u ovom djelu te se te veze nastoje pokazati na konkretnim primjerima izdjela. Miltonov ep u jednu ruku predstavlja spoj mnogih tradicija. $ njemunalazimo mnotvo slika iz klasine grke i rimske mitologije, !i!lijske mitologije imitologije renesansnih epova, a nalazimo i elemente srednjovjekovne i

eliza!etanske drame. %vi ti elementi, pogotovo mitologija, daju miltonovom epujedan sim!olian karakter i na apstraktan nain prikazuju neke od osnovnih ideja inaela koja je Milton nastojao istaknuti uIzgubljenom raju. Prikaz odnosa mitologije,alegorije i ideologije koja stoji iza djela je jo jedan od osnovnih zadataka ovogarada. Karakteristinih tema vezanih uz Miltonov religijski nauk, moraliziranjavezanog uz njega te motiva i sim!ola koji sve to jo jednom potvr#uju u ovom epune nedostaje. Kroz prikaz tih tema, motiva i sim!ola se tako#er nastoji po!lieo!jasniti cilj i svrhaIzgubljenog raja, ali i osnovna motivacija i ideoloka potka

pjesnika. &aan je i detaljniji prikaz likova u Izgubljenom raju, koje je gotovonemogue odvojiti od njihove idejne pozadine. $pravo su likovi ono to
https://hr.wikipedia.org/wiki/Engleski_jezikhttps://hr.wikipedia.org/wiki/Ephttps://hr.wikipedia.org/wiki/Ephttps://hr.wikipedia.org/wiki/Ephttps://hr.wikipedia.org/wiki/John_Miltonhttps://hr.wikipedia.org/wiki/John_Miltonhttps://hr.wikipedia.org/wiki/Sotonahttps://hr.wikipedia.org/wiki/1667.https://hr.wikipedia.org/wiki/1667.https://hr.wikipedia.org/wiki/1674.https://hr.wikipedia.org/wiki/1674.https://hr.wikipedia.org/wiki/Rajhttps://hr.wikipedia.org/wiki/Teodicejahttps://hr.wikipedia.org/wiki/Boghttps://hr.wikipedia.org/wiki/Zlohttps://hr.wikipedia.org/wiki/Gabrielhttps://hr.wikipedia.org/wiki/Izgubljeni_rajhttps://hr.wikipedia.org/wiki/Ephttps://hr.wikipedia.org/wiki/John_Miltonhttps://hr.wikipedia.org/wiki/Sotonahttps://hr.wikipedia.org/wiki/1667.https://hr.wikipedia.org/wiki/1674.https://hr.wikipedia.org/wiki/Rajhttps://hr.wikipedia.org/wiki/Teodicejahttps://hr.wikipedia.org/wiki/Boghttps://hr.wikipedia.org/wiki/Zlohttps://hr.wikipedia.org/wiki/Gabrielhttps://hr.wikipedia.org/wiki/Izgubljeni_rajhttps://hr.wikipedia.org/wiki/Engleski_jezik


2/22

Miltonovom epu daje odre#enu du!inu i kvalitetu kakvu moda nitko nijenadmaio. $z sve ovo je naravno !itna i Miltonova pjesnika sposo!nost,maestralna upotre!a stiha i motiva s kojima stvara neke od najljepih inajdramatinijih slika u knjievnosti uope. Kroz sve to ovim radom se donekle

nastoji o!jasniti i opisati Miltonovo djelo te se nastoje razjasniti odre#ene teme iideje samoga pjesnika koje stoje iza djela.

2. ODRAZ I UTJECAJ MILTONOVOG IVOTA NA

DJELO

Milton je za vrijeme svoga ivota svjedoio jednom od naj!urnijih razdo!lja upovijesti 'ngleske. n nije !io samo svjedok tadanjim doga#ajima, ve je isudjelovao u njima. (i doga#aji su ostavili svoj trag u njegovim djelima, utjecali suna njegovu misao i ideje o vjeri, slo!odi, pravdi i istini prepoznatljive u njegovomstvaralakom radu.Miltonovo do!a dolazi u )*. st. nakon smrti + godina mira i

prosperiteta pod vladavinom kraljice 'liza!ete. (o je !ilo razdo!lje prijelaza, nijepripadalo niti renesansi niti !aroku, to je !ilo razdo!lje politike podjele,-ilozo-skog sakepicizma i arti-icijelne, so-isticirane knjievnosti umjesto snane i

jednostavne.Milton je u osnovi kranski humanist, nastavlja elizabetanske tradicije ubaroknoj verziji.Moda najvei utjecaj na Miltona prilokom pisanja ovoga djela je

imao pad romvellove /epu!like za koju je on smatrao da moe uspostavitisavreno drutvo, odnosno raj na zemlji. "akon propasti /epu!like Milton se

povukao iz javnog ivota te je slijep i osiromaen napisao najvei dramski spjevana englesko jeziku. 0!og tih doga#aja i svega kroz to je proao,miltonovIzgubljeni rajje je postao mnogo !ogatije i zrelije ostvarenje. Milton je usvome djelu na mnogim mjestima izravno progovorio o svojem vlastitom ivotu ivlastitim moralnim, vjerskim i politikim stavovima. $ osnovi Miltonova religijskashvaanja su puritanska. n inzistira na autoritetu 1i!lije, ali i na nadmonosti

individualne savjesti nad 1i!lijom. n ima praktian pristup religiji i svjestan jerazlike izme#u kranske vrline i -anatizma. (eoloka pitanja koja ne mogu pomoiljudima u svakodnevnom ivotu je smatrao nevanima za prouavanje, a njegovareligijska slika je poneto drugaija od one njegovih suvremenika. n tako i usvom najveem epu pokazuje negiranje tradicionalnog kranskog uenja o(rojstvu. %in u djelu nije prikazan kao jedno s 1ogom, ve je stvoren od 1oga, asama priroda 2uha %vetoga prema njemu nije znaajna za vjeru te tako ostajenerazjanjena. $Izgubljeno raju%in i 2uh %veti su izvritelji 1oje volje te su na taj

nain po!jeda %ina nad po!uljenim an#elima, kao i njegova rtva za iskupljenjeovjeka daleko dramatiniji Prikaz %ina kao 1ojeg stvorenja ima svrhu


3/22

uvjerljivosti prie jer je u Miltonovo epu vana interakcija me#u likovima te je nataj nain %in morao poprimiti -iziko o!lije. Milton podatke o vlastitom ivotu istavovima najjasnije iznosi svojim zazivima muze te na taj nain ne pravi razlikuizme#u lirskog su!jekta u samog autora djela. %am Milton je pripovjeda u epu i to

nekoliko puta dokazuje. (ako ve na samom poetku prvog pjevanja Milton iznosiglavnu temu 3neposluh 4dama i 've te njihov izgon iz /aja5 i svrhu 3opravdanje1ojih postuapaka prema ljudima5 epa te zaziva muzu i 2uha %vetoga da mu

pokau pravi put te da ga ispune svijetlom kako !i mogao ispuniti zadau koju jenamijenio svome djelu.

O prvi Ljudski eposluh i !oe

"abranjenog #tabla, iji smrtni ukus

$onese #mrt na svijet i sav na jad,%ubitkom &dena, dok vei 'ovjek

e iskupi nas, vrativi snova

Mjesto bla(enstva, opjevaj Muzo eba...

...) prvo *i, O $ue, to si tov+o

rije no sav -ram, pravo, isto srce,

oui me, *i zna...

...ta je tamno u meni prosvijetli,

/ta nisko, uzdigni, podr(i$a na visu te velike rie

otvrditi mogu vjenu rovidnost,

Od 0o(jeg ka ljudskom da opravdam pute.

Kao daljnji dokaz Miltonove intervencije Miltonova ivota u djelo u treem

pjevanju slijedi njegova najdua i moda najintimnija invokacije muze u kojojnajizravnije govori o vlastitom sljepilu i moli za pomo kako !i poput starih ,tako#er slijepih, pjesnika i proroka 3tu se re-erira na 6omera, (iresiju, (amirisaitd.5 dosegao pjesniku slavu.

1O *i, #vijetlo sveto, prvoro2ene ebesko,

Il+ ko ebeskog, opet vjeni zrae,

$ostojan da l+ sam te te tai3 4er 0og je svijetlost,

I nikad do u nepribli(nom #vijetlu

#taniio se nije, to jest do u tebi,...

...*egotno i muno. *ebi se vraam tien,

I (ivotvoran opet tvoj nosim sjaj al+ ti


4/22

e vraa se oima tim, to zalud kreu

$a zgrabe tvoj otri zrak, i to su bez zore

*akav ih debeo pokrov mrene prekri

I skroz sljepilo zastre. ) ipak jo vie

4a lutam onuda gdje Muze se stane,

5z potok ist, kroz sjenovit gaj, osunan vis

Ljubavlju vo2en pjesme svete...

...4a nou pohodim, ne zaboraviv+ nikad

Ona dva to udes im jednak je mome,

6ele+ da dosegnem slavu njinu,

#lepog *amirisa i Meonjanina onog,

I *iresiju i 7ineja proroke drevne,...

sim moralno i politiki kriznog vremena u kojem je ivio, Miltonovo poticaj danapieIzgubljeni rajje !io i u tome to je on elio napisati takvo djelo koje !i

proslavilo engleski jezik, narod i njega kao pjesnika.Izgubljeni rajpokazujeMiltonove kransko7humanistike ideje z!og kojih koristi sve izvore europskeknjievne tradicije do kojih je mogao doi 8 !i!lijske, klasine, srednjovjekovne irenesansne. %like iz klasinih pria, epova i srednjovjekovnih romana, aluzije namitove, legende i prie svih vrsta, geogra-ski slikovito opisana podruja itd. izviru

iz Miltonove oparanosti knjigama i putovanjima te predstavljaju odjekeliza!etanskog, renesansnog uz!u#enja potaknutog novim otkriima, !i!lijskompovijeu i doktrinom, kranskim i idovskim uenjem itd. %vi ti izvori, ideje iutjecaji se mogu pronai uIzgubljenom rajukao sinteza svega navedenoga. Miltonsintetizira razne motive i znanja u svom epu na jedan logian, hijerarhijski nain inikada ne mijea razne elemente preuzete iz !i!lije, klasine i srednjovjekovneknjievnosti. Miltonu su prilikom stavranja ovog epa najveu uzori !ili&ergilijeva&neida, 6omerovi epoviIlijadai Odiseja, 2anteova0o(anstvenakomedija,0iblijate mnogi drugi. &jeruje se kako se Milton opredijelio za temu oljudskom prvom grijehu z!og vlastitog razoaranja u engleski narod koji se evevie okretao od do!raka zlu. %ukladno tome, tema o porijeklu grijeha i !or!ido!ra i zla u ljudima mu je izgledala znaajnom. Milton je u svoje osnovne teme uepu upleo i mnotvo sporednih tema koristei se antikim i renesansnim epskimdjelima, ali uvijek ih je na svoj nain prera#ivao. "a taj nain stvorio je tematskineo!ino i !ogato djelo.

3. STRUKTURA EPA, LINIJE RADNJE I ZNAENJA


5/22

Izgubljeni rajje veliko epsko djelo 3preko )9 99 stihova5 pisano engleskimjunakim stihom !ez rime. $ drugom izdanju ep je do!io svoju konanu podjelu na): knjiga, odnosno pjevanja. $ kompoziciji epa Milton se ponajprije ugledao naklasine epove , prvenstveno &ergilijevu&neidu, me#utim, nije ih doslovno

slijedio. ;lavna odlika kompozicijeIzgubljenog rajaje vrsta arhitektonika cjeline islo!odan raspored motiva umutar nje. $ najirem smislu ep je o!likovan trodijelno3svaki dio se sastoji od + pjevanja5. $ prva + pjevanja se opisuju doga#aji poslije

pada %otone u pakao i tu Milton po uzoru na klasini ep radnju zapinje in mediasres. 2ruga + pjevanja knjige ponovno odraavaju karakteristike klasinih epova pase tako radnja vraa unatrag kako !i se opisali doga#aji koji su prethodili prvomdijelu epa. u tom dijelu /a-ael i adam tako#er vode i sporedne razgovore koji sluekao digresija. $ treem dijelu epa se nastavlja radnja zapoeta u prvom dijelu te

dostie kulminaciju i rasplet $nutar te trodijelne sheme postoji podjela na manjecjeline od po dva pjevanja. u prva dva pjevanja radnja je smjetena u pakao tetamo dsominira atmos-era maraka i oajanja, a glavni lik je %otona. 2ruga dva

pjevanja opisuju ne!o i8aj na zemljite njima dominiraju svijetlost, !ujna priroda inevina lju!av. Peto i esto pjevanje opisuju rat na ne!u te njima dominira ratniko7romantika atmos-era. %edmo i osmo pjevanje predstavljaju mjeavinu raznihmotiva, a glavna uloga im je zadravanje radnje radi veeg iekivanja i svojevrsnasu priprema kulminacije koja slijedi u sljedeem pjevanju. 2eveto i deseto pjevanje

sadre centralnu temu epa< zavo#enje 4dama i 've na grijeh te posljedice njihovogsagrjeenja. Posljednja dva pjevanja predstavljaju epilog cijele prie. $ njima sedaje pogled u !udunost i izvode se zakljuci iz teolokog podteksta djela Miltonu

je u ovoj kompoziciji epa najvei uzor staroklasini ep, ali ga on ne oponaa upotpunosti, ve unosi i vlastite zamisli i o!ogauje ga sa mnogim motivima iidejama iz drugih uzora i vlastitog iskustva. 5 miltonovom epu usporedno tee iispreplie se nekoliko linija znaenja9 epska :objektivno prianje doga2aja;, dramska

:razvitak i psiholoka karakterizacija likova kroz njihove monologe i dijaloge;, lirska :opisi,

razmiljanja, himnini dijelov, osobne aluzije na vlastitu sljepou i teke dane poslije

restauracije; i ideoloka :prisutna gotovo posvuda kao podtekst djela;.

4. OSOBINE STIHA I STILA UIZGUBLJENOM RAJU

4.. STIH

Miltonov spjev je pisan engleskim herojskim stihom !ez rime, slinim onom kod6omera u grkom i &ergilija u latinskom epu. #am stih predstavlja vrhunac Miltonove

metrike vjetine i muzikalnosti. On je u osnovi uvijek pravilan, a ipak neobino raznovrstan i


6/22

savreno prilago2en promjenama teme, aatmos


7/22

vrijednost i znaenje ponajprije mo(e zahvaliti bogatoj orkestraciji zvuka, monumentalno

raspore2enom stihu, nenadmanom bogatstvu ukrasa i meta


8/22

Izvor ?astalija, ne mogu se s ovim 8ajem

oredit + &denskim

Milton u ovim stihovima upotre!ljava slike iz klasine mitologije kako !i stvorio

nezamislivu sliku ljepote /aja prije sagrjeenja. Milton koristi mitove uIzgubljenomrajuiz vie razloga< da pojaa dramatinost radnje, da doara vlastitu sliku svijeta teda pokae svoju misao o predmetu koji o!ra#uje. $ ovom posljednjem se naj!olje

pokazuje odnos izme#u -ilozo-ije i mitologije. sim antikih, helenistikih,he!rejskih i renesansnih mitolokih utjecaja Milton se tako#er posluio i priama

putnika iz dalekih krajeva i narodnim priama.n se tako slui nizovima zvunih ineo!inih imena 3z!og zvuka i asocijacija na prie s kojima su povezane5spominjanjem dalekih i velianstvenih zemalja i mjesta, naroito sa pomorskih

putovanja. *ime stvara odlomke u kojima se ar dalekog i tajanstvenog nerazdvojno spaja spoznatim prijatnim utiscima mirisa, boja i zvukova, pru(ajui itaocu do(ivljaj bla(enstva i

ljepote kakav nije proizveo nijedan drugi pjesnik.Primjer takvog spoja slika, zvukova imirisa nalazimo u etvrtom pjevanju kada se %otona pri!liava 'denu.

...?o onim to kad brode

Iza 8ta $obre ade da pro2u

Mozambik, puinom #jeveroistonjak se javi,

ose+ #abanske mirise mire s obale zaina#retne )rabije, pa nevoljom takvom

8ad su skrenut+ sa kursa, a mnogu ligu

Obradovan opojem tim smijei se starac Ocean

&e na samom poetku knjige nalazimo mnotvo likova iz antike grke mitologije.(ako u prvom pjevanju Milton kao %otonine sljed!enike predstavlja zle poganske

!ogove, a u drugom pjevanju ih pretvara u ive likove sa razliitim oso!inama.Mnogi kritiari su u po!uni %otone protiv 1oga i sud!ini ovjeka nakon %otonina

pada vidjeli mit o Prometeju, a ta pria ima dosta slinosti i sa izvornim he!rejskimmitom o =uci-erovom padu.Prometej ljudima donosi vatru unato za!rani vrhovnog !oga, a prema starim

priama um i znanje su nalik elementu vatre i ovjeji duh je poput vjetra koji hranivatru spoznaje i plamen udnje za znanjem. $ /aju je to znanje olieno u drvetu

spoznaje dobra i zla.$ toj prii se vidi uzajamnost utjecaja grkog na he!rejski mit io!rnuto. %amIzgubljeni raj zapoinje invokacijom muze ne!a $ranije i time seevocira antika tradicija.Me#utim, Miltonova muza $ranija ne spada me#u devet

tradicionalnih antikih muza koje ive na limpu. $ranija je ne!eska muza,
http://www.seminarski-diplomski.co.rs/KNJIZEVNOST/Izgubljeni-Raj.html#_ftn27http://www.seminarski-diplomski.co.rs/KNJIZEVNOST/Izgubljeni-Raj.html#_ftn28http://www.seminarski-diplomski.co.rs/KNJIZEVNOST/Izgubljeni-Raj.html#_ftn29http://www.seminarski-diplomski.co.rs/KNJIZEVNOST/Izgubljeni-Raj.html#_ftn32http://www.seminarski-diplomski.co.rs/KNJIZEVNOST/Izgubljeni-Raj.html#_ftn33http://www.seminarski-diplomski.co.rs/KNJIZEVNOST/Izgubljeni-Raj.html#_ftn27http://www.seminarski-diplomski.co.rs/KNJIZEVNOST/Izgubljeni-Raj.html#_ftn28http://www.seminarski-diplomski.co.rs/KNJIZEVNOST/Izgubljeni-Raj.html#_ftn29http://www.seminarski-diplomski.co.rs/KNJIZEVNOST/Izgubljeni-Raj.html#_ftn32http://www.seminarski-diplomski.co.rs/KNJIZEVNOST/Izgubljeni-Raj.html#_ftn33


9/22

zatitnica sveukupne kranske umjetnosti. $ tome se jo jednom vidi upotre!aantike tradicije u kranske svrhe, a Milton to potvr#uje u ovim stihovim.

#i2i s ebesa, o 5ranijo, imenom tim

)ko si pravo zvana, ti ij+ glas bo(anski

#lijediv+, vie od gore Olimpa letjeh,

!ie no krilom egaza to bijah.

#utinu, ne Ime, ja prizivam jer ti

isi jedna od Muza devet, nit+ se vrhom

$revnog Olimpa stani, ve ebom ro2ena si,

rije izrona brda i prije no potekoe vrela

*i si se s vjenom Mudrou dru(ila,

# Mudrou sestrom svojom, igraju+ se s njom?raj #vemogueg Oca, to oaran bjee

jesmom ti nebeskom.

jesnik u ovim stihovima oslovljava muzu 5raniju molei je da mu pomogne nai sluatelje u

tekim vremenima koja dolaze.Milton tako#er tijekom cijelog epa koristi razliitemitoloke nemani kako !i prikazao poetnu veliinu zlaili da opie neko mjestokoje se odlikuje natprirodnom veliinom. (ako se u prvom pjevanju %otona

uspore#uje s =evijatanom, a to je prva i jedna od najsloenijih pored!i u spjevu.;olemog %otonu koji lei na ognjenom jezeru Milton uspore#uje sa divovskimudovitima iz antike mitologije, gigantima 1rijarejom i (i-onom pa zatim=evijatanom predoenim u liku morske zvijeri o ije tijelo, mislei da je otok,neoprezni ri!ar kai svoje sidro.

*ako #otona zbori najbli(em $rugu

# glavom nad valom uvis, i oima

/to iskrie munjom, a druzi mu ini

?raj njega pu(u bujicom u ir i dalj

0azaju+ svuda u hrpi irokoj

?o ona ogromna stvorenja mitska,

*itanska il+ roda %eje, to spram "eusa

"aratie, 0riar il+ *i


10/22

Misle+ ostrvo da je, mornari vele,

"akai sidro za krljut mu grubu

5kotvljen u zavjetrini toj, dok no

Odjevala more, i poznu zoru ek+o

"eki kritiari uspored!u %otone s =evijatanom nazivaju tautologijom jer %otonajest =evijatan pa njihova uspored!a predstavlja dva aspekta jedne stvari. $kasnijim stihovima ti isti giganti se prikazuju kao #avoli koji su u davna vremenasili na zemlju i vladali poganima do Kristova dolaska.Ovakve epske poredbeuIzgubljenom rajuna poseban nain


11/22

ljudskog5. Milton upotre!ljava mit i alegoriju u Izgubljenom rajukako !i na jedanmatovit nain projicirao najdu!lje ljudske strahove i nade.

!.2. IDEOLOGIJA

Milton je iskoristio prillike koje mu je pru(ao obimni epski okvir da ispreplete prianje

elementima svoje ideologije koja se kroz cijeli spjev povlai kao podttkst djela.(a seideologija ponajprije ocrtava u re-leksivnim, intenzivno lirski intoniranimdijelovima. (akvi su npr. uvodi prvog, treeg i sedmog pjevanja knjige 3koji ujednoo!iljeavaju znaajnije prijelaze u djelu, promjene tona i atmos-ere5, zatim himna

!ranoj lju!avi i neke druge digresije u kojima Milton izlae vlastite poglede nasvijet i drutvo kao i shvaanja i vrijednosti do!a u kojem je ivio. n tako u

etvrtom pjevanju uspore#uje 4dama i 'vu prema njihovom izgledu i dranju i nataj nain mjeri njihovu duhovnu vrijednost. >za njihovog opisa stoje drugaije ulogekoje su im namijenjene od strane 1oga. 4dam je stvoren od 1oga da !i njemusluio, a 'va je stvorena kako !i sluila i 1ogu i 4damu, prema tome,ona jeudaljenija od 1oje milosti. 4dam je tako#er opisan kao inteligentniji i duhovnoii od 've. (u se oituje Miltonovo poimanje drugaijih uloga spolova, o kojimase govori i u 1i!liji. vakva Miltonova uvjerenja, da ena mora sluiti mua i !iti

posluna, proizlaze iz duha vremena u kojem je ivio i tada je !io uo!iajen takavstav prema enama.

ejednaki bjehu, ko to im pol ne bjee jednak

"a misli i junaka djela bi stvoren on,

"a blagost i ljupkost privlanu ona

On samo za 0oga ona za 0oga u njemu.

&e je ranije napomenuto kako je jedan od razloga z!og kojih je MiltonnapisaoIzgubljeni rajnjegova razoaranost u drutvo i propast njegovih politikih

am!icija. $ svijetlu tih doga#aja Miltonu se pisanje kranskog epa s temom prvoggrijeha i neposluha prema 1ogu uinio kao savren nain da iznese svoje vjerske i

politike stavove, a da pritom i upozori drutvo na zlo koje je prema njemu poeloprevladavati. (ijekom opisa %otoninih po!onika u prvom pjevanju Milton u!acujevlastitu aluziju na !untovne mladie koji su harali ulicama =ondona u kasnijimgodinama njegova ivota.

I nepravda i zloin9 a kad no smrai

5lice, tad lutaju sinovi tuda0eliala gonjeni drskoi i vinom.
http://www.seminarski-diplomski.co.rs/KNJIZEVNOST/Izgubljeni-Raj.html#_ftn42http://www.seminarski-diplomski.co.rs/KNJIZEVNOST/Izgubljeni-Raj.html#_ftn43http://www.seminarski-diplomski.co.rs/KNJIZEVNOST/Izgubljeni-Raj.html#_ftn42http://www.seminarski-diplomski.co.rs/KNJIZEVNOST/Izgubljeni-Raj.html#_ftn43


12/22

Miltonov svjetonazor se oituje i u injenici da uIzgubljenom raju4dam i 'va rade iprije sagrjeenja, dok je prema 1i!liji rad kazna za njihov neposluh. Milton kaonapredni gra#anin )*. stoljea nije mogao zamisliti sretan ivot !ez rada. "jegova

ideologija je tako#er odraz velikog prijeloma koji se tada z!ivao u idejama itave'urope. Miltonov ep ima istovremeno i konkretan i sim!olian karakter. n vidido!ro prije svega u vrlini pokoravanja 1ogu, tj. vrhovnom do!ru i moralnimnaelima. 0lo vidi u anarhinom individualizmu, koji po njemu predstavlja slo!oduod moralnih naela goru od svakog ropstva, jer kad ovjek od!aci svoju savjest onro!uje ivotinjskim navikama 3poput %otone u djelu5. 2o!ro je prema Miltonuvladavina reda, razuma i sklada linosti i drutva 3kakvo je vidio u propaloj/epu!lici5. Milton ne odo!rava prisilu nad ovjekom i zato njegov 1og inzistira na

naglaavanju slo!odne volje koju je podario ljudima, ali ipak smatra da je prisilanuna dok se oni kojima je namijenjena ne uzdignu do sposo!nosti vladanja nadso!om.(aj Miltonov stav se javlja kao jedan od glavnih zakljuaka Izgubljenograja.Ljudska povijest uIzgubljenom rajuje sagledana kao trolani niz. rvi stupanj je

prvotna nevinost, harmonino, sretno, ali i primitivno stanje prvih ljudi. $rugi stupanj je

antiteza @ padanje u grijeh zbog nepokoravanja moralnom naelu, robovanje zlu u sebi i

tiraniji izvan sebe, ali i stjecanje znanja koja poma(u u iskupljenju. *rei stupanj je sinteza @

novo i ljepe dobro ro2eno iz zla, novo drutvo pravednih ili carstvo 0o(je na zemlji, prema

Miltonu idealna gra2anska republika.

(aj posljednji stupanj nije ostvaren u djelu, vese samo prorie u daljoj !udunosti. Ponajvie u svemu ovome se oituje ideologijai trenutno stanje u kojem se Milton nalazio u do!a pisanja ovoga epa. n nakon

poraza /epu!like nije vie imao nadu u novo ostvarenje carstva 0o(jeg na zemlji,odnosno naprednijeg drutvenog poretka u 'ngleskoj.Miltonova ideologijauIzgubljenom rajuje neobian spoj poganskog i kranskog, religije i slobodne misli,

znanosti i legende, naivnog vjerovanja i pronicljivog racionalnog uma.

". TEME UIZGUBLJENOM RAJU

".. VANOST POSLU#NOSTI PREMA BOGU

&e je reeno da Milton na samom poetku spjeva i najvljuje glavnu temu 8 prviovjekov neposluh. n pripovijeda priu o 4damovom i 'vinom neposluhu,o!janjava kako i zato do njega dolazi i cijelu tu priu smjeta unutar veegkonteksta %otonine po!une i Kristova uskrsnua. ?ovjek nakon sagrjeenja moeoda!rati izme#u nastavljanja ivota u grijehu poput %otone ili puta k iskupljenju

koji su oda!rali 4dami 'va. Prvi put kao u %otoninom sluaju osigurava
http://www.seminarski-diplomski.co.rs/KNJIZEVNOST/Izgubljeni-Raj.html#_ftn47http://www.seminarski-diplomski.co.rs/KNJIZEVNOST/Izgubljeni-Raj.html#_ftn48http://www.seminarski-diplomski.co.rs/KNJIZEVNOST/Izgubljeni-Raj.html#_ftn49http://www.seminarski-diplomski.co.rs/KNJIZEVNOST/Izgubljeni-Raj.html#_ftn51http://www.seminarski-diplomski.co.rs/KNJIZEVNOST/Izgubljeni-Raj.html#_ftn47http://www.seminarski-diplomski.co.rs/KNJIZEVNOST/Izgubljeni-Raj.html#_ftn48http://www.seminarski-diplomski.co.rs/KNJIZEVNOST/Izgubljeni-Raj.html#_ftn49http://www.seminarski-diplomski.co.rs/KNJIZEVNOST/Izgubljeni-Raj.html#_ftn51


13/22

degradaciju duha do potpune propasti i vjenog prokletstva. 4dam i 'va se kaju zasvoj grijeh i trae oprost, oni za razliku od %otone shvaaju dae njihov neposluh

!iti oproten nakon dugo godina patnje, ali samo ako te godine provedu odani1ogu. ni nesvjesno oda!iru ispravan put. $ njihovom oda!iru se donekle oituje

ironija, jer su oni poput %otone pogrijeili u vlastitom predvi#anju sud!ine nakonsagrjeenja. "e znajui kako e oda!irom poslunosti i molitve oda!rati upravo onoto e im donijeti 1oji oprost i spasenje, svejedno oda!iru ispravan put umjesto

preputanja daljnjem zlu."jihov nesvjestan oda!ir se naj!olje vidi iz sljedeihstihova.

/to nam preostaje bolje, do da na mjesto

%dje su2ae nam vratimo se, na koljena pavi

red njim tovanja puni, i ispovijedimo tamoonizno grijehe nae, i oprotaj zaiskamo,

#uzom tlo nakvasimo i uzdisajem naim zrak

Ispunimo, to iz skruena srca navre, ko znak

*uge iskrene, i podastiranja blagog3

0ez sumnje on e se smilostivit+, i okanit+ se

ezadovoljstva svog u pogledu mu vedrom

?ad najgnjevnij+ sude+ nam je izgled+o, i najstro(i,

"ar drugo je do naklonost, prijaznost i milost sjao3

vi stihovi oda!iru iz!or 4dama i 've izme#u poslunosti i neposlunosti prema1ogu. >spravan oda!ir pokajanja i poslunosti 1ogu im omoguava oprost od 1ogai iskupljenje, ne samo njihovo ve i cijelog ovjeanstva. "jihova suosjeajnaispovijed naglaava njihov in molitve i pokazuje predanost i odlunost u

poslunosti prema 1ogu !ez o!zira na sve. Milton je htio naglasiti kako jeiskupljenje mogue jedinon kroz pokajanje i poslunost prema 1ogu. 0ato naglasakradnje njegovog spjeva nije toliko na samom inu 'vinog i 4damovog sagrjeenja,ve na cijelom procesu iskuenja i pokvarenosti svijeta kroz grijeh te na oaju4dama i 've nakon neposluha, njihovom sazrijevanju kroz to iskustvo i oda!ir

pokornosti i pokajanja koji ih vodi do iskupljenja. > vizije u jedanaestom idvanaestom pjevanju pokazuju kako poslunost prema 1ogu ak i nakonmnogih padovamoe spasiti pojedinca i ovjeanstvo.

".2. HIJERARHIJSKA PRIRODA SVEMIRA

6ijerarhija svemira uIzgubljenom raju, prema kojoj je pakao na dnu hijerarhije,0emlja u sredini, a raj na vrhu, predstavlja svemir kao hijerarhijsko ustrojstvo


14/22

organizirano prema naelu !lizine 1ogu i njegovoj milosti.(akva prostornahijerarhija se odraava i na socijalnu hijerahiju an#ela, ljudi, ivotinja i demona.%in je naj!lii 1ogu s an#elima i ostalim ne!eskim !iima iza se!e, zatim slijede4dam i 'va, pa zemaljske ivotinje, dok su %otona i njegovi sljed!enici

najudaljeniji od 1oga, i u skladu s time zauzimaju dno hijerarhijske ljestvice.Potivati 1oga znai potivati ovu hijerarhiju. Prvi grijeh uope kao i prvi grijehljudi su posljedica nepotivanja te hijerarhije. %otona od!ija potivati 1oju odluku,

prema kojoj je %in postavljen na poziciju superiornu njemu i drugim an#elima tetako dovodi 1oju hijerarhiju u pitanje. n i u paklu pokuava organizirati vlastituhijerarhiju me#u svojim sljed!enicima, prema kojoj on zauzima najvie mjesto, aliak i tamo ne moe po!jei od vrhovne hijerarhije 1oga kao apsolutnog vladara i

jedinoga koji moe zauzimati prvo mjesto u hijerarhiji. "eposluh 4dama i 've je

tako#er nepotivanje 1oje hijerarhije. 'va je popustila nagovorima zmije jer se isama htjela uspeti na vie mjesto u hijerarhiji i postati poput an#ela, me#utim, time

je izazvala suprotan uinak i se!e, a potom i 4dama udaljila od 1oje milosti. >akonjihov postupak, zahvaljujui konanom oda!iru pravog puta, nije izazvao gu!itakmjesta u hijerarhiji koje su imali prije pada, kao to je sluaj kod %otone, ipak ih jedonekle udaljio od 1oga, a najvljuje se kako e prvotna hijerarhija !itiuspostavljena tek Kristovom rtvom.

".3. PAD KAO DJELOMINO SRETAN

?onana poglavlja knjige naglaavaju stari kranski paradoks


15/22

$a Iskupitelj je moj uvijek blagoslovljen.

"eposluh 4dama i 've 1ogu daje povod da pokae vlastitu milost kroz umjerenostu kanjavanju. ?ovjeanstvo mora iskusiti patnju i smrt kako !i iskusili milosr#e i

spasenje kakvo ne !i mogli iskusiti da nije !ilo neposluha. Ovaj sretni rezultatneposluha opravdava 0o(je rasu2ivanje i objanjava njegov


16/22

$.. ODNOS SVIJETLA I TAME

%uprotnosti uIzgubljenom raju ima u izo!ilju. (ako oponiraju raj i pakao, 1og i%otona, do!ro i zlo itd. Kako !i na naj!olji nain izrazio sve te suprotnosti Milton

na razne naine upotre!ljava slike svijetla i tame. 4n#eli su -iziki opisani kao !iasvijetla, dok su demoni opisani kao !ia sjene i tame. %vijetlo tako#er sim!olizira1oga i njegovu milost. %am Milton u svojoj drugoj invokaciji trai da !udeispunjen svijetlom kako !i svoju priu iznio to uvjerljivije i tonije. 0naajno je iodsutstvo svijetla u paklu, koje sim!olizira odsutstvo 1oga i njegove milosti.

$.2. SPECI%INA GEOGRA%IJA SVEMIRA

/adnja uIzgubljenom rajuse odvija u etiri velike regije koje, prema Miltonu, tvoresvemir. (e regije su velianstveni /aj, stravini pakao, z!unjujui Kaos i mlada iranjiva 0emlja izme#u. Prvotne scene se odvijaju u paklu i u njima se daje kontekst%otonine zavjere protiv 1oga i ovjeanstva, posrednike scene su u /aju i u njimase oitava -ilozo-ski i teoloki aspekt prie, dok je veina radnje smjetena na0emlji, koja postaje !ojno polje izme#u sila do!ra i zla.Milton kroz razgovor ostrukturi svemira izme#u 4dama i /a-aela jasno iznosi svoj stav kako sve drugein-ormacije osim onih poznatih u prii nisu !itne. n priznaje mogunostheliocentrinog i geocentrinog uenja, ali ne zauzima niti jednu stranu. (o

pokazuje kako je kozmologija Izgubljenog raja!azirana na religioznom uenju, a nena otkriima suvremene znanosti, pogotovo astronomije. (o naj!olje pokazuju/a-aelove rijei


17/22

&.. ZLATNE STUBE

Milton se posluio raznim alegorinim prikazima koji sim!oliziraju neke osnovnepostavkeIzgubljenog raja. $ trenutku kada se %otona sprema na !or!u s ;a!rijelom

nakon to je otkriven u /aju 1og uzrokuje sliku zlatnih stu!a koje se pojavljuju nane!u. %tu!e -unkcioniraju poput vage, pa su tako na jednoj strani posljedice%otonina !ijega, a na drugoj posljedice !or!e s ;a!rijelom. 2ruga strana leti uvistime oznaavajui lakou i !ezvrijednost u pokuaju !or!e s arkan#elom. 0latnestu!e sim!oliziraju injenicu da 1og i %otona nisu zapravo na suprotnim stranama

!itke, ve da je 1og svemoan, a %otona i ;a!rijel svoju mo do!ivaju od njega.1oje stu!e prisiljavaju %otonu da shvati uzaludnost !or!e protiv jednog odnjegovih an#ela.

&.2. ADAMOV VIJENAC

2ok su 4dam i 'va u devetom pjevanju odvojeno radili u vrtu, 4dam je zatovrijeme napravio vijenac svojoj dru!enici. (aj vijenac u poetku sim!oliziranjegovu lju!av prema 'vi, me#utim, nakon to saznaje da je sagrijeila on muispada iz ruke i na taj nain pokazuje kako 4damova prvotna lju!av !lijedi nakonko!ne spoznaje. "jegova slika 've kao duhovnog druga je potpuno raz!ijena dokshvaa ono to je napravila. Padanje vijenca sim!olizira gu!itak iste lju!avi.

'. LIKOVI UIZGUBLJENOM RAJU

'.. SOTONA

>za likova uIzgubljenom rajustoji odre#ena idejna pozadina, koja se moda najvieoituje u ovom najivlje prikazanom liku. %otonu su mnogi vidjeli kao glavnog

junaka ovog epa i njegov prikaz su najvie zamjerali Miltonu. Milton je portretirao

%otonu izrazito slikovito, pogotovo u prva dva pjevanja. n %otonin lik tretira sapunim razumijevanjem njegove situacije zato jer je kroz %otoninu sud!inu vidiosud!inu svakog anarho7individualistikog !untovnika.Me#utim, Milton se ne

poistovjeuje s njim, ve se samo dramski uivljava u njegov lik poput%hakespearea koji se na taj nain uivljavao u negativne likove svojih drama 3Jago,edmund, Mac!eth itd.5. %otona jest junak, ali antijunak, tragini junak kji se z!ogindividualizma uzrokovanog oholou pretvara u moralnog izroda.n kroz stalnu

!or!u da prevlada vlastite sumnje i strahove postie svoj cilj, ali na kraju prie ipak

4dam i 'va izniu kao pravi moralni heroji. "jegova kompleksnost karaktera iprvotna velianstvenost kod neopreznog itatelja mogu po!uditi simpatiju pa ak i
http://www.seminarski-diplomski.co.rs/KNJIZEVNOST/Izgubljeni-Raj.html#_ftn71http://www.seminarski-diplomski.co.rs/KNJIZEVNOST/Izgubljeni-Raj.html#_ftn71


18/22

divljenje. Me#utim, iako se na poetku doima kao grandiozan lik, tovie heroj jerne pokazuje strah na opasnom putu kroz pakao, a junake oso!ine pokazuje i uspremnosti na suoavanje sa ;rijehom i %mru, stranim uvarima ulaza u pakao,on je ipak rtva svoje najvee mane, a to je oholost. Postoji mogunost kako je

njegovo velianstveno prikazivanje na poetku samo Miltonov nain da nesvejsnogitatelja namami u poistovjeivanje i suosjeanje s njim kako !i kasnije uvidio dazlo moe !iti privano i zavodljivo. Milton na taj nain eli pouiti itatelja da

!ude oprezniji. %otona osim hra!rosti pokazuje i kole!anje, sumnju u vlastitepostupke, to se vidi iz njegova opisa u etvrtom pjevanju.

jega samog rastrzahu strah i sumnja

*eke mu misli, burkaju+ iz dubina

akao, jer u njemu akao je,I on ga sobom nosi, oko sebe, i od akla

i stopu, ko ni od sebe, pobje+ ne mo(e

Ma kud i+o. #ad savjest mu oaj budi

/to drijemao je, i di(e spomen gorki

a ono prolo, to jeste i to biti mora

%ore jer gora djela jo goru patnju rode.

$ ovim stihovima on pokazuje ljudske sla!osti i ak oplakuje vlastitu sud!inu, ali ukonanici ipak oda!ire zlo i time prstaje !iti tragian i !rie svaku mogunostsuosjeanja. 0a njega nema iskupljenja upravo z!og njegove ustrajnosti u zlu i zato

jer je za svoj neposluh odgovoran iskljuivo on, dok su 4dam i 'va za svojneposluh samo djelomino odgovorni. "akon prvotne veliine slijedi postupnadegradacija njegovog lika kroz priu. n se od snanog i velikog vo#e prekoskromnog keru!ina, ptice i a!e konano pretvara u zmiju te se tako degradira nanajnii stupanj. sim -izikog lika tako#er se smanjuje i njegova sposo!nostargumentacije i racionalnog rasu#ivanja. n poinje vjerovati vlastitim laima ido!iva poremeenu sliku o samome se!i.>ako u Miltonovom %otoni postoje tragovi

junatva on ipak nije junak prie, ve utjelovljenje istinskog zla i primjer za!lude iposljedica do kakvih oholost i grijeh uope dovode.

'.2. ADAM

4dam je poput 've za Miltona idealni, !ezgreni praroditelj ljudskog roda ipredstavnik ovjeanstva uope, ovjeanstva koje grijei, ali je sposo!no za

po!oljanje.n je na poetku prikazan nadjludski, kao jak, inteligentan i racionalankarakter, to se oituje i u njegovoj snanoj vezi s 1ogom. Milton ga prikazuje


19/22

savrenog onoliko koliko je to mogue za jedno ljudsko !ie. "jegov apstraktno7idealni nivo i kvazisavrenost se najvie oituju u njegovom razgovoru s /a-aelom,gdje sa jednim ne!eskim, an#eoskim !iem razgovara gotovp na jednakojintelektualnoj razini. "akon neposluha sve to se izokree. %umnja i !ijes koji ga

o!uzimaju pokazuju da posjeduje i veoma nesavrene oso!ine, a to se vidi iznjegovog iracionalnog i !rzopletog ponaanja. n kao posljedicu pada gu!i svojisti razum i intelekt. "jegova najvea sla!ost je velika lju!av koju osjea prema'vi.>ako moemo pomisliti kako ga je 'va zavela da kua plod i time sagrijei teda je on samo rtva vlastite lju!avi on taj iz!or donosi samosvijesno. n z!og svojesla!osti ne vidi kako time ne ini uslugu 'vi, ve samo poveava grijeh. $ tominu se oituje i njegova druga sla!ost, a to je glad za znanjem i znatielja koja senajvie pokazuje u njegovim pitanjima o svemiru i stvaranju svijeta koja je uputio

/a-aelu. sim suosjeanja s 'vom, ta znatielja je jo jedan od razloga z!og kojegje kuao za!ranjeno voe. Kod njega kao i kod %otone postoji gradacija uprikazivanju, ali to nije postupna degradacija, ve prijelaz od nadljudskog, gotovoidealnog nivoa na konkretnu ljudsku traginost i konano postizanje ljudskosti u

pravom smislu te rijei.

'.3. EVA

na je poput 4dama na poetku gotovo savrena, ali opet savrena od njega. (o jezato jer je ona stvorena od 1oga kako !i 4damu !ila dru!enica. "ju je Milton

prikazao in-eriornijom od 4dama, jedino ga u ljepoti nadmauje. Prema nekimkritiarima upravo zato jer je prikazana manje savrenom od 4dama ona je

privlaniji i ivahniji lik od njega. 0a razliku od 4dama ona ne pokazuje am!iciju ivolju za uenjem, to opet ne znai da je neinteligentna, ve samo pokazuje kako jezadovoljna 4damovim vodstvom u skladu s 1ojim namjerama. $ tom smisluznaajna je njezina odsutnost tijekom razgovora izme#u 4dama i /a-aela kao iinjenica da spava tijekom razgovora izme#u 4dama i Mihaela na kraju. na slijedi

ulogu koju joj je namijenio 1og, a to je da !ude do!ra i posluna dru!enica4damu. Jedini put kada je skrenula s puta svoje pasivne uloge je gotovo rezultiraokatastro-om, odnosno sagrjeenjem i izgonom iz /aja. 'vina je najvea sla!ostnjena tatina. $ prilog tome govori epizoda koja ju prikazuje kako se odmah nakonto je stvorena zalju!ljuje u vlastiti lik u vodi. Milton je kroz 'vin lik prikazaovlastite stavove, kao i stavove vremena u kojem je ivio, o ulozi ena u drutvu.@ena u njegovom drutvu ima, kako je on smatrao pozitivnu i vanu ulogu u

!oanskoj uniji !raka. n nije degradirao ene kroz njezin lik, kao to mu neki

zamjeraju, ve je samo slijedio predrasude i duh vremena i drutva u kojem je


20/22

ivio, pa tako 'va uIzgubljenom rajuutjelovljuje vrijednosti, oso!ine i ulogu enaMiltonovog do!a.

'.4. BOG

n je sveznajui, sveprisutni i svemoni lik apstraktnog znaenja. n za Miltonapredstavlja vrhovno do!ro i z!og nespoznatljivosti koja ga okruuje Milton ga nijeuspio toliko dramski ocrtati kao druge likove. $ odnosu na njih on je pomalo

!lijedo ostvaren.Kako !i to uspjenije doarao kao apsolutno, vrhovno !ieMilton prilago#ava nekoliko njegovih !i!lijskih govora u svoje govoreuIzgubljenom raju. 1og u Miltonovom epu predstavlja najvii stupanj hijerarhije. nzna sve i prije nego to se desi te na taj nain sve to se doga#a se doga#a zato jer je

on dopustio da se dogodi. Miltonov 1og ponajvie !rani slo!odnu volju koju jepodario ljudima, ali i ne!eskim !iima. n voli sva svoja stvorenja, a svoju lju!vavpokazuje kroz %ina, koji njegovu volju vri pravedno i milosrdno. 1oguIzgubljenom raju je ustvari vie personi-ikacija apstraktnih ideja nego potpunorazvijeni lik. 0!og svoje nespoznatljivosti on nema emociju i du!inu karaktera

poput ostalih likova, on nema sla!osti i mana, ve predstavlja isti razum i uvijek jepravedan. n o!janjava vlastite postupke i time Milton daje teoloki smisaosvome djelu.$ pojedinim situacijama se doima kao nepravedan ili ak i zao. (akvo

ponaanje 1oga uIzgubljenom rajuse oituje u njegovom razgovoru sa %inom nakon4damova i 'vina sagrjeenja.

On s potomstvom svim svojim umrijet+ mora

)ko ne on, umrijee ravda sem ako za njeg+

eko ini, ko mo(e i voljan je, dati

"adovoljtinu stranu, smrt za smrt.

$ ovim stihovima 1og se doima poput sudca koji je spreman osuditi nevina

ovjeka samo kako !i zadovoljio pravdu.Me#utim, kroz daljnji tijek radnje Miltonuspijeva opravdati 1oje postupke prema ljudima i na taj nain postie jedan odsvojih proklamiranih ciljeva uIzgubljenom raju.

'.!. SIN ( ISUS KRIST

Prema Miltonu %in je mani-estacija 1oga u akciji. n izvrava 1oja nare#enja3protjerivanje %otone, stvaranje svemira i ovjeka, kanjavanje %otone, 4dama i

've itd.5 pravedno i milosrdno. %in predstavlja -iziku vezu izme#u 1oga injegovih stvorenja. utjelovljuje lju!av i suut te tako ima veu du!inu karaktera od


21/22

1oga jer je !lii ljudima. Kroz svoju rtvu za ovjeanstvo on pokazuje posveenjei nenadmanu portvovnost. "jegova !udua rtva predstavlja nadu za 4dama i'vu, odnosno za cijelo ovjeanstvo dok izlaze iz /aja.

ZAKLJUAK>ako je svojedo!no Miltonov ep !io kritiziran sa svih strana, za!ranjivan ispaljivan, vjerojatno nema knjievnog teoretiara i kritiara koji za Izgubljenirajnee rei kako je to jedno od naj!oljih djela na engleskome jeziku. Miltonovonajvee djelo zasigurno spada me#u tzv. iradirajua djela svjetskeknjievnosti.Izgubljeni rajspaja stil starijih epskih, tako#er iradirajuih ostvarenja iMiltonova ose!ujnog stila te z!og toga u njemu nalazimo neke od najljepih

pjesnikih slika u knjievnosti uope. "ain na koji je Milton to postigao sa stihom!ez rime je jednostavno zapanjuju. "evjerojatnom lakoom izraza Milton jenapisao nevjerojatno sloeno djelo. %vaki stih ima novo, skriveno znaenje, svakarije sim!olizira neto i nosi neku poruku. Milton je univerzalnu, praiskonsku

!i!lijsku temu povezao sa poganskim mitovima i sim!olima, ali na jedan posvekranski nain. $ svemu tome on je neizravno iznio vlastite poglede, kako

politike tako i vjerske, a osvrnuo se i na gorue pro!leme vremena u kojem jeivio. %am ep o!iluje moraliziranjima, ali time ne gu!i na ljepoti izraza, ve nam i

dalje zaokuplja panju nevjerojatnim slikama i grandioznim uspored!ama. Miltonje uIzgubljenom rajuspojio nevjerojatan !roj tradicija, od antike grke i rimske,srednjovjekovne, renesansne i !arokne, a opet je uspio ostvariti neto novo i niti u

jednom trenutku nije oponaao doslovno, ve je prilago#avao staro kako !i do!ionovo i originalno.Izgubljeni rajnije samo velianstveni ep, on je i drama, tragedijaljudske sud!ine, sud!ine onih koji ustraju u zlu i sud!ine onih koji se unato

padovima ponovno diu. sim stiha, stila i spajanja razliitih tradicija Milton je usvome djelu -antastino ocrtao i likove. "jegovi likovi, osim moda samog 1oga,imaju du!inu kakvu junaci prolih epova nemaju. ni nisu samo predstavniciodre#enih oso!ina, ve su ljudi u pravom smislu te rijei. ?ak i %otona te %in 1ojiu izgubljenom rajupo svojim oso!inama vie nalikuju ljudima nego demonima i

!ogovima.Izgubljeni rajje jedno od najkritiziranijih, najhvaljenijih inajprouavanijih djela engleske knjievnosti. Mnoga znaenja i sim!oli te utjecajitoga epa jo ni danas nisu o!janjeni, a moda niti nee !iti. (a kranska epopeja

je izvrila nevjerojatan utjecaj na knjievnost, kako englesku tako i svijetsku,slikarstvo, kinematogra-iju i kulturu uope. "akon svega navedenoga, unatonekim manama koje djelo ima, moramo se sloiti kako Izgubljeni rajzaslueno


22/22

spada u sam vrh svjetske knjievnosti i s punim pravom se moe govoriti o njemukao o iradirajuem djelu.=>('/4($/4

). 1eker, MiroslavA 1iani, %onia

john milton - izgubljeni raj

Documents