joga psihologija

Upload: predrag-buric

Post on 10-Feb-2018

330 views

Category:

Documents


8 download

TRANSCRIPT

  • 7/22/2019 Joga Psihologija

    1/48

    Diplomski radJOGA PSIHOLOGIJA

    Joga za duhovni rast

    Mentor Profesor Dr. Predrag NikiOvera rada

    BEOGRAD 2013 god.

    Ime i prezimeautora

    MARIJA KAM EVA

    Br.personalnog

    dosijea

    MEUNARODNA JOGA AKADEMIJA

    Beograd

    Generacija Februar 2013

  • 7/22/2019 Joga Psihologija

    2/48

    1

    SADRAJ:

    1. Uvod 22. Potisnuto .. 33. Depresija .... 44. Socijalizacija.. 55. Gune. 76. Devet prepreka na duhovnom putu.. 87. Um i samskare 108. Asanama protiv depresije .... 109. Joga za slomljeno srce.. . 1110. Ometanje .. 12

    11. Svedok . 13

    12. Ponovna procena ... 13

    13. Joga za jaanje volje... 14

    14. Granica uticaja uloenog napora na snagu volje . 15

    15. Nauka snage volje . 15

    16. Snaga volje miia ..... 16

    17. Nauka o meditaciji i va mozak ... 2218. Joga Nidra .. 29

    19. akre .. 34

    20. Koliko smo duhovni ili svesni .... 43

    21. Zakljuak . 46

    22. Literatura . 47

  • 7/22/2019 Joga Psihologija

    3/48

    2

    Uvod

    Dobra iskustva ine ivot prijatnim, a loa vode sazrevanju. Da li moraba tako, i koja je cena te zrelosti.

    Samorazvojem se ponemo baviti tek posle preivljavanja odreenihiskustava koja za prvu posledicu stvore dosta potisnutih negativnih oseanja.Neka su iz najranijeg detinjstva neka ak iz prenatalnog perioda , tako da neuspevamo da ih osvestimo, jer nam nije jasan ni njihov uzrok. Nekada neumemo, nekada ne elimo (ili neto tree), nekada mislimo da smo seoistili, a zapravo ih najee potisnemo jo dublje.

    Trenutak spremnosti obino dolazi kada se slabosti (blokade) ,

    manifestuju u ivotu, odnosno kada snaga linog simptoma postanenepodnoljiva ( pritisci okoline , emotivni problem, neostvareni duhovni rast,bolest i oseaj vezanosti za privid).

    Ako je snaga motivacije dovoljno velika za krupnu i korenitu promenudonosi oslobaanje od tih svih energetski blokirajuih simptoma.

    Narodski prozvano veselice , sedativi i antidepresivi su u veomairokoj upotrebi, kao moan nain blokiranja (zaboravljanja emocija), asigurno i moan nain da zaboravljano ili potisnusto oivi kroz neki organskiporemeaj. Svaka bolest je odgovor naeg energetskog tela kao rezultatnaih misaonih i emocionalnih ulaganja . Na ivot je sainjen od samo 1 %

    dogaaja i 99 % preraivanja i varenja odreenih ivotnih udaraca i trauma.Zapravo sve su samo ivotna iskuenja koja imaju zadatak da nas naue dase okrenemo sebi samima , sa osnovnom porukom da ne moemo izai vandok ne prihvatimo sebe iznutra.

  • 7/22/2019 Joga Psihologija

    4/48

    3

    Potisnuto

    Na um je veoma prijemiv i za njega se misao lako lepi , ali se tekoodlepljuje. Zato imamo naviku da stalno vrtimo istu misao, pa iako nam onasmeta. A sve misli utiu i na nae fiziko telo, pa e ukoliko su loe

    vremenom manifestovati kroz bolest.Pa danas znamo da su oboljenja srcaneiskazana (blokirana) oseanja,jetra sakuplja bes, a eludac ne moe dasvari odreene ivotne situacije, astma je prigueni pla.Sa irom na eludcudolazimo u situaciju da selektujemo hranu to predstavlja potrebu selekcije ikontrole na emocionalnom nivou. titna lezda se puni neizgovorenimreima, koje smo progutali na svoju tetu. Uopteno poremeaj grlene akrepredstavlja problem komunikacije i verbalnog izraavanja.

    Potisnuto deluje. Mnogo sadraja koje smo , suoeni sa neprijatnom ilinegativnom situacijom prevazili , sa ili bez sedativa , sa prividnim miromduboko uznemireni iznutra ,samo smo potisnuli u nesvesno. Trenutnoolakanje, ali ne i reenje problema koji postoji. I razvijamo neki odmehanizama odbrane. Brojni su i razliiti , neki se granie sa patologijom ilisu deo nje , neki su opet zreliji to ne mora bit i vezano sa godinama starosti.Jedno je sigurno, mehanizmi preuzimaju kontrolu nad naim ivotom. Za svepostoji odreena analogija i uzronost, ako nismo dovoljno svesni sebe isvoje unutranjosti,ako ne upalimo svetlo da pogledamo prvo sebe , pa ondaostale, neminovno smo osueni na ivotne drame i konflikte.

    Praktikovanje joge je jedan od naina da se naprave velike ivotnepromene. Promene koje poinju iznutra. Otkljuavanje i otputanje dubokoskrivenih tegoba u vaem srcu, ili sagledavanje istina koje ste krili od sebesamih, (poricanje, izvrtanje realnosti, samoobnjajua projekcija, pomeranje),

    a svaka unutranja promena se posle nekog vremena odraava i naspoljanjost , pa je mogue da ponete da dovodite u pitanje nain na koji seponaate i da dobijete podsticaj za drugaije vi(o)enje sopstvenog ivota.Moda ete primetiti da je vaa nova praksa pokrenula dogaaje. Pa je vrlomogue da ono to biste lagano gutajui nezadovoljstvo, trpeli i otaljavalidesetak godina ( bilo da je to posao koji ne volite, ili nezadovoljavajualjubavna veza) protrite za recimo dve. Nije u pitanju povrnost. Mnogi odonih koji se bave jogom e se u nekom trenutku svog ivota suoiti saizborima koje su sami motivisali i koji e radikalno poboljati njihove ivote.To je onaj trenutak kada moramo da nauimo da koristimo nae znanje.Upravo to znanje e nam pomoi da izvuemo onu ili onog sebe , koje nam ta

    promena obeava i da se izborimo sa strahom i zbunjenou koje nampromena moe doneti.

    Iako je nesporan dobar uticaj pravilnog izvoenja asana na fizikozdravlje jogaje savrena dopuna za psihoterapiju , nain da umanjite stres iizgaranje, anksioznost i napade panike, depresiju, inei je posebnokorisnom za leenje mentalnih bolesti. Jedna od velikih lepota joge je to tonjen cilj nije samo postizanje da se iz negativnih stanja uma oseate

  • 7/22/2019 Joga Psihologija

    5/48

    4

    normalno, to je cilj veine psihologa i lekara. Ciljevi joge su mnogo vei,ona stavlja svoje praktiare u kontakt sa nekim stanjem mira, radosti ispokojstva za koje jogini insistiraju da je svaije pravo po roenju. Klju jeda uposlite svoj um da radi za vas, a ne protiv vas. Prastaro znanje joge nudiirok spektar prakse da pomogne u ostvarenju tog cilja.

    Depresija

    Kratkotrajni pad raspoloenja, razoarenje ili tuga, koji se deava svremena na vreme, su normalni ivotni ritam. Depresija je mentalno stanjesa dugotrajnim oseanjima potitenosti, tuge, beznaa ili dubokeuznemirenosti.Uporno tuno stanje koje smanjuje kvalitet ivota, a moedovesti i do samoubistva. Oni se oseaju potpuno bespomono.Leenje ovihbolesnika savremenim metodama podrazumeva drogiranje. Ma kako grubozvualo, ne vidim pomaka u leenju depresivnih klasinim terapijama, da te

    mere da sam sigurna da bi afriki vra imao vie uspeha u leenju. Dodue irazumljivo je obzirom da se klasina medicina ne bavi uzrokom, veiskljuivo posledicom. Napori su usmereni prema promeni biohemije mozga,korienjem hemijskih supstanci. Cilj je podii nivo neurotransmitera kao to

    je serotonin. Uglavnom je to mehanizam delovanja antidepresiva. Korist odnjih je individualna, a nus pojave , naroito sa duim korienjem , kakvoobino i jeste, generalne i oekivane.

    Ne sporim da je nekada neophodno, uzeti neku vrstu sedativa.Ipakmnogo ljudi sa blaim oblicima depresije moe biti u stanju da potpunoizbegne lekove. Na raspolaganju su pored joge i psihoterapije i biljke.

    Svesnost

    Mi moemo opaziti dno, jedino kada je voda mirna. Ako je mutna ili sestalno mreka, dno je nevidljivo. Dno je nae istinsko Ja, jezero je ita, (um,duh), a valovi su vrti (nemir). ita uvek nastoji da se vrati u svoje prirodno,isto stanje ali je organi spreavaju u tome. Prvi korak u jogi je zadravanjeite, obuzdavanje i dovoenje na put povratka Sutini inteligencije , jer je to

    jedini nain da se vrati u sebi svojstveno stanje. ita postoji u svakojivotinji, ali samo u oveku ona uzima oblik intelekta. Tek tada je u stanju daradi na sebi i oslobodi duu. ivotinja osea i misli ali nije svesna svoji misli.Sposobnost samoposmatranja je duhovna sposobnost.

    Svesnost je posebna vrsta energije koja nam omoguava daposmatramo svoje fizike, emocionalne i duhovne aktivnosti. Znai nijedovoljno samo misliti i oseati. Neophodno je samoposmatrati. Svesnost jeduhovna ,a ne mentalna aktivnost. Tek kada smo svesni tj. duhovno aktivni,nebitno je da li smo fiziki, emocionalno i mentalno aktivni ilineaktivni.Pogreno je povezivati svesnost sa fizikim mirovanjem ili ulnom i

  • 7/22/2019 Joga Psihologija

    6/48

    5

    mentalnom neaktivnou. Vizualizacija je mentalna aktivnost (sposobnost),te ljudim sa razvijenom vizualizacijom ne moraju biti svesni ljudi. Moemobeskonano jaati svoje mentalne sposobnosti ,ostajui na istom nivousvesti.

    Socijalizacija

    Mo esto ima negativne konotacije u dananjem drutvu: asocira namo nad drugima, na posedovanje poloaja, materijalnih dobara i slino.Domai i svetski mediji su preplavljeni izvetajima na temu nasilja, politike,ekonomske ili vojne moi. U individualnom, unutranjem svetu ova borba senastavlja: dominacija superiornih (jae razvijenih) aspekata nae linosti nadonim slabijim, koji nisu dobili ansu za razvoj (intelekt nad oseanjima, naprimer).

    Mo poinje sa onim to je sada i ovde prisutno u naim ivotima.Moda je to ba oseaj bespomonosti. Prihvatanje i priznavanje (samomsebi) tog stanja u kome se nalazimo bilo da je tuga, beznae, neadekvatnost,itd. zahteva hrabrost, drugom reju snagu i mo da se suoimo sa svojimslabostima i demonima. Traenje pomoi i podrke je znak fleksibilnog ega,ljudskosti i poniznosti a ne znak slabosti. Mukarci koji pokazuju svojeemocije su iva bia koja oseaju, sa velikim, monim srcima, a ne slabiikoji zapravo ive ivot robota koji mora da kontrolie ili u potpunostieliminie svoje emocije.Nadam se da vam ovo daje donekle ideju koliko je mo u dananjem drutvudislocirana, kao iaen zglob. I zaista takav ivot zadaje duevni bol,gubimo sebe i pokuavamo da se stalno uklopimo u iskrivljene slike

    kolektiva, bilo da je to na porodinom ili drutvenom nivou. Gubimo kontaktsa svojim potrebama i sa svojim eljama... prestajemo da ivimo svoj ivot isvu snagu, psihiku i fiziku, usredsreujemo na zadovoljenje elja drugih iuklapanje u opte vrednosti postavljene od strane ko zna koga i ko zna kada.Pri svemu tome nauimo da trpimo, da udovoljavamo drugima i guimosopstveni impuls, elju i volju. To je simptom mazohistike karakternestrukture, takoe poznate kao "istrajni karakter". Ovaj karakter nastaje kadaroditelj previe kontrolie i tako slama volju deteta i njegovu potrebu zaautonomijom, koja polako nie ali jo uvek nije dovoljno jaka da stoji nasvojim sopstvenim nogama. U tom sluaju potinjavanje postaje jedini nainda se opstane u takvoj atmosferi. Tada se javlja i rascep spoljanjeg i

    unutranjeg sveta deteta: spolja se potinjava, a iznutra prua veliki otpor iutke se protivi. Otpor postaje jedino mesto gde istrajni karakter osea mo(unutranja dislokacija moi i autonomije koja se kasnje preslikava naokruenje). Tako nastaje jedan od najkompleksnijih blokova koji prouzrokujeveliku unutranju tenziju i pritisak. Ovo se esto ogleda u nabijenom fizikomtelu, velikoj "tvravi" u abdominalnom pojasu, bilo u obliku masnog tkiva bilokao nabijeni miii.

  • 7/22/2019 Joga Psihologija

    7/48

    6

    Zbog este kritike ili negiranja njegove elje i volje, istrajni karakterogromnu koliinu energije koristi da zaustavi svoj impuls... jer zato ipokuavati, kad nema anse da dobijem to to hou. Ovo uverenje postajeglavni nain pristupa ivotu i lako je zakljuiti da iz ove projekcije stvaramosvoju realnost koja dalje potvruje to uverenje. Odatle i velika koliinanegativnosti, a poto se uglavnom nalazimo u pasivnom stanju unutranjegsuprotstavljanja (akcije smo se davno odrekli), preostaje nam da mrzimosvet oko sebe, da jadikujemo i porazimo svakog ko iole eli da pomogne.

    Oseate li unutranju atmosferu mazohistikog karaktera? Mnogopatnje koja rezultira iz unutranjeg konflikta, nedostatak zadovoljstva...drugim reima, odustali smo od svog ivota i zaglavili u zaaranom krugugde jedini nain da preivimo (kako mazohista vidi) jeste da se viepotrudimo, da teko radimo... "jer ivot JE teak, i tu se nita ne moe."Bespomono stanje kojeesto vodi u zbunjenost, neodlunost i depresiju.

    Slepa ulica kod ovog karaktera je to ne vidi da postoji drugi nainpostojanja osim trpljenja. Mo nije stvar, mo je nain, put da se stigne do

    eljenog cilja. Mo izbora. Izlaz za ovaj karakter lei u istraivanjuambivalencije, pronalaenju impulsa, svog istinskog impulsa, a ne onog koji

    je bio nametnut od strane autoriteta i vee sile (odraslog). Dolazak u kontaktsa besom, to je taj impuls bio zaustavljen nebrojeno puta u njegovomivotu, dovee ga do oseaja velike teskobe, a potom srama kome je bioizloen zbog sleenja svog ivotnog toka (esto i kanjen).

    Sram je oseaj koji gui treu akru kao i ivotnu silu osobe saovakvom energetskom strukturom. Sram blokira energetski tok koji se kreeod niih akri i zaustavlja njegovu transformaciju u akciju. Kada smoposramljeni, stidimo se sebe samih kao i svog instinkta i zakljuujemo da se

    ti impulsi moraju kontrolisati umom. Sva spontanost i autentinost nestaju izivota, a ono to ostaje je zadravanje svega to bi se pokrenulo, unutra.Svako kretanje impulsa prouzrokuje uasnu teskobu i ulaemo sve snage daimpuls ne izae na povrinu. to je sram vei, to se bespomonije oseamo.Kljuno za ovaj karakter je da otkrije gde i kako poraava sebe i zaustavljasvoj ivot. Ono to su nam nekad drugi radili,(u okviru porodice ili kole) misada radimo sami sebi, a da esto toga nismo ni svesni.

    Svako od nas treba da istrai mesta unutar sebe gde zaustavlja svojimpuls. Ako nije u treoj akri,pogledajte u drugu, petu, etvrtu, to znai urazliitim aspektima svog ivota: odnosima, seksualnosti, izgovaranju svojeistine, kreativnoj ekspresiji, itd.

    Nemogue je objektivno posmatrati ta se deava u nama , akoistovremeno ne prihvatamo deavanja naih raznih stanja uma. Naroitokada su ta stanja neugodna. Da bi posmatrali svoj strah, moramo prihvatitiinjenicu da se bojimo. Ne moemo posmatrati svoju depresiju, osim ako je upotpunosti prihvatimo. Panja je nepristrasno posmatranje. Ne pokuava daizbegne neprijatno, ni da se zalepi za prijatno. Trenutak svesnosti vidi svemisli, oseaje, iskustva jednako. Nita nije potisnuto niti suzbijeno.

  • 7/22/2019 Joga Psihologija

    8/48

    7

    Osveivanje i pojednostavljenje su odlike duhovnog oveka.

    Psihika kriza je duhovna tromost. Ne moemo istovremeno podravatizamisli, privide i duhovno napredovati. Ali istovremeno, ako smo apatini, cilj

    je jako daleko. Tako ulazimo u zaarani krug: za buenje snage potrebnanam je snaga.

    Nema svesnosti dok se ne odbaci uspavanost. Sagledati umalost dokoje se dolo, obratiti panju na sebe i ono to nam se dogaa na bilo kojemplanu. To se radi lino.To je proces, put koji moramo proi. Glagol.Podrazumeva rad.

    Gune

    Duh je kretanje svesti. Treba postii ne kretanje duha, jer tada vie

    nije duh ve stvarno stanje, to to jesmo, ista svest. Svesnost se razvijajedino duhovnim naporom. Zato treba biti budan.

    "Svatko je prisiljen da bespomono djeluje u skladu s odlikama, kojeje dobio od guna materijalne prirode. Stoga nitko ne moe biti neaktivan, akni na trenutak."Bhagavad-Gita :(3.5)

    Joga i ajurveda, po Samkia filozofiji iz koje oboje potiu, identifikuju triopta stanja duha gune. Tri gune su : tamas, raas i satva.

    Tamas (neznanje)-je stanje teine ili nedostatak kretanja. Metaforiki

    zaglavljen. Nalazi se kod sirovih ljudi i kod idiota. Njegovo delovanje jeiskljuivo tetno.U tom stanju duha ne moe da se javi nijedna druga ideja.Osoba preterano spava , ima teak put izlaska iz kreveta i moe da se osealetargino i beznadeno.Izgleda kao da jedva die, oputenih ramena, ceostav je u padu.

    Raas (strast)- je stanje aktivnosti duha. Ovo mentalno stanjekarakterie uznemirenost, agitacija pa ak i panika.ea vrsta depresijepripada raasu.Osobina je ljutitost, velika aktivnost uma, obino su otrihtela, mogu da izgledaju uznemireni, sa tvrdoom oko oiju. esto imajuproblema sa disanjem (pri vebanju), to je povezano sa

    anksioznou.Aktivnost je manifestacija inferiorne snage.

    Satva (vrlina)-je stanje jasnoe, mira i ravnotee.Karakterie ga mir ispokojstvo.To nije neaktivno stanje, pre bi se moglo rei da je veomaaktivno.Mir je najvia manifestacija superiorne snage. Miran ovek je onajkoji je postigao kontrolu nad valovima duha.

  • 7/22/2019 Joga Psihologija

    9/48

    8

    Devet prepreka na duhovnom putu

    Patanali je dao savete za ljude koji se odlue na duhovni put. Moguse primeniti kao osnovna ivotna pravila i u svakodnevnom ivotu i odnosu

    na bilo koji cilj, koji sebi zadamo. Po Patanalijevim sutrama (1/30) postojidevet prepreka na duhovnom putu kao devet oblika potekoa s kojima seovek skoro svaki dan susree. Bolest, gubitak povjerenja, sumnja,nesigurnost, lijenost, svjetovni uici (gubitak nevezanosti vairagje),nezadovoljstvo, pomanjkanje entuzijazma i nesposobnost koncentracije susmetnja (vikepa) i prepreke (antaraja) na duhovnom putu.

    1. VJADHI. Vjadhi znai bolest, ali isto tako i napornu i oteavajuu smetnjukoja negativno utjee na nae vebanje i onemoguuje ga. To mogu biti ibuka, porodinasvaa ili neka uznemirujua briga.

    2.STJANA sumnja u delovanje u lini napredak. Misliti o svom radu i bitinezadovoljan postignutim, poput: Vebam ve nekoliko godina i jo uvijeknisam nita postigao teka su smetnja koja naposljetku zaista zaustavljana daljnji razvoj. Mantrom i molitvom moemo prevladati takve misli iunutarnje porive.

    3. SAMAJA osjeaj unuranje slabosti koja vodi sumnji hoemo li ikadadostii na cilj. To znai da smo izgubili raddhu, nau veru. Sumnje slabesnagu nae volje (bili mi toga svjesni ili ne) i jaaju negativne misli. Upravokroz sumnje poinju se smanjivati nai izgledi. Zbog toga, dok god neosnaimo dovoljno iznutra, trebamo izjegavati osobe koje negativnokritiziraju i potkopavaju. One slabe na duh i pripremaju podlogu za sumnju.

    4. PRAMADA znai lenjost, a ovdje to podrazumijeva gubitak discipline,doputanje neredovitosti u vjebanju. Kada ponemo naveliko prihvaatirazonode i odvraanja, odgaati vjebanje te zanemarivati naa naela, upalismo u klopku pramada. Postajemo lakoumni i imamo spremne izgovore.

    5. ALASJA je kada tromost ili tamas guna prevlada u nama, ojseamo seumornima, praznima, ukoenima i nesposobnima za jasno razmiljanje. Ovusmetnju esto moemo prevladati promjenom naina prehrane. Hrana utjeena ravnoteu energija i guna u nama. Pre svega treba prestati jesti meso.Najbolje je uzimati satvinu vegeterijansku hranu: koliko god je mogue

    bioloki i svjee pripremljeno povre. Mleko, hleb, itarice, voe i orahe.

    6. AVIRATI je vezivanje za svetovne vezanosti suprotnost vairagji,odricanju. Posebno se odnosi na vezanost za loe osobine i navike koje naskoe na duhovnom putu. Ne trebate nita odbaciti ili napustiti ivite svojivot sa svojom porodicom, partnerom, prijateljima ali ne zaboravite svoj

  • 7/22/2019 Joga Psihologija

    10/48

    9

    istinski cilj. Svetovne dunosti nisu prepreka ako ih obavljate paljivo i sljubavlju ak vam i pomau pri ostvarenju ovog cilja.

    7. BHRANTI DARANA nezadovoljstvo, negodovanje i sumnja udelotvornost vebi, u prikladnost mantre ili krije takoe su prepreka. Kada

    tragalac pone menjati miljenje o vlastitom putu ili svom Uitelju, poputkameleona koji menja boju, dolazi u veliku opasnost. Ako se iz nesigurnosti uispravnost puta uvijek ponovo vraate na poetak da biste sledili neki drugiput, neete nikada postii svoj cilj. Nemojte da na vas utiu bilo vanjski iliunurtanji dogaaji. Svesnom verom sledite put za koji ste se odluili.Smetnje i problemi e se uvijek pojavljivati.

    8. ALABDHA BHUMIKAT znai zapostavljanje discipline. Mnogi zapoinju svebanjem puni oduevljenja, vere i poverenja, ali ukoliko uskoro ne doiveuspehe njihova poetnika gorljivost slabi i gubi polet.. S ovom tekoombori se skoro svaki uenik na svom putu.

    9. ANAVASTHITATVANI ITTA nemir uma i nesposobnost koncentracije takoe je poznata svakom vebau. Iako smo pronali pravu tehniku ipotpuno se na nju usmerili, itta vrittiji nam ponovno postaju nemirni i lutajunaokolo. Ovu potekou se prevazilazi nepokolebljivim vebanjem. Smetnjetrebamo poznavati kako se ne bi nespremni susreli s njima. Patanali tesmetnje takoer oznaava i kao bolesti, ne mislei pritom na telesne ve nabolesne nezdrave misli i oseaje. Ako ne izdrimo i prekinemo nae vebetih e nas devet bolesti, to ih je Patanali nabrojio u tridesetoj sutri,dovesti do pada. Valovi osjeaja koji se podiu u naem umu su veomamoni, ukoliko su to negativne misli ,one definitivno oslabljuju i vode dogubitka duhovne energije.

    Svaki uloeni trud i rad ima svoj rezultat pre ili kasnije, a i nerad istotako. Besmisleno je oekivati rezultate preko noi. Vrlo je vano ivetisvesno.

    Samo sesti, zatvoriti oi i meditirati, a pritom pustiti misli da slobodnolutaju bez imalo svijesti o njima, znak je lenjosti. Dakle primeniti pravilanijame, tj svadjaje. Kada zapostavimo tu kritiku samoanalizu, pripremamotlo za onu bolest koju Patanali opisuje kao bolest nemirnog uma. Um jenemiran kada anthakarane nisu iste. Neisto ovdje znai da jo uvijekpostoje neispunjene elje, enje i oseaji koji su dosad bili potisnuti, kao inegativni utisci koji su izvana prodrli u nau podsvest.

    Gdje god da ovjek ivi u svetu, uvek se susree sa smetnjama iiskuenjima.To je deo ivotnog uenja. esto im podlegne kao rtva, ali supornosu, ponovno nalazi put natrag. Patanali nas priprema za prepreke skojima trebamo raunati. Kada se sretnemo s njima trebamo ih ispravnoproceniti i suprotstaviti im se. Strpljenje i izdrljivost, mantra apa i sumaranna kraju pobede sve smetnje.Ovde je na delu naa spremnost za (ivarapranidana)- predanost izabranom putu.

  • 7/22/2019 Joga Psihologija

    11/48

    10

    Um i samskare

    Odreene misli, koje se vrte po mozgu , se usecaju ili preve svoje

    puteve kao vozilo po blatnjavom putu. I vremenom su ti tragovi sve dublji.Tosu mentalne samskare.Samskare su nae nesvesne uslovljenosti. Ovo znanjeiz joge , danas potvruje savremena nauka, sa novim razumevanjemneuroplasticita. Naunici danas shvataju da tovie mislite o neemujaatenervne puteve koji povezuju odreene modane elije neurone. Na istinain se svesno usvaja gradivo. Ali na ovaj nesvesni nain ne obraamopanju i muimo sebe emotivno, a samim tim pravimo program da to radimoponovo i ponovo.

    Dobar deo ljudi ne preduzima nita, zbog line nespremnosti nakorenitu promenu u radu na sebi , samoproienju i preoblikovanju .Svakina misaoni obrazac (nesvesni) je blokada , slabost ili vezanost . A to suistovremeno i nosioci velikih zadataka, koje treba nauiti reavati. Sve onoto nauimo pravilno da reavamo, vie ne dolazi kao zadatak. Ukoliko osobanije spremna uiti od problema, kroz promenu , koja e se kroz uvid, ogledatii u promeni ponaanja i ivotnog stila, preuzimanju vee koliineodgovornosti za sebe i svoj ivot , ona treba prvo poraditi na svojoj volji.

    Hrabrost je i pogledati u sebe i pokuati spoznati ko smo ustvari?Preuzeti odgovornost i znati da smo lini kreatori svoje svesti o sebi.

    Asanama protiv depresije

    Prema tome, ak i kada dva oveka imaju istu dijagnozu- depresija- akod jednog preovladava tamas, kod drugoga raas , pristup mora biti razliit.oveka koji je zaglavljen treba podii do raasa. Ovde je oit nedostatakenergije ili prane. Treba se koncentrisati na vebe dubokog disanja.U praksise preporuuje ponavljanje pozdrava Suncu. (Surija Namaskar )i drugeizazovne poze koje e zaokupiti duh i telo. Nije bitno u poetku da ih potpunopravilno izvodi, sada je vano samo da ih radi.

    Osobe sa raas depresijom takoe imaju tendenciju da reaguju napozdrave Suncu i snana istezanja. Energine prakse imaju prednost usagorevanju nekih nervnih energija, a dovoljno su zahtevne da im zadre

    panju od lutanja.

    Kad postoji sklonost lutanja panje ili anksiozne ili negativne misli uSavasana ili pranajam tehnikama i meditaciji , to moe da budekontraproduktivno.Neke od ovih praksi mogu da se urade sa otvorenimoima ili da se jednostavno preskoe.

  • 7/22/2019 Joga Psihologija

    12/48

    11

    Nakon pomaka poinje se sa praksom meditacija., kada su uenici injihovi umovi spremniji. Postepeno se gradi pomak prema satvi. I ovde senaglaava oprez, da oni koji su dostigli stanje fizikog i emocionalnogsagorevanja ili vitalne iscrpljenosti , ak i ako je njihovo stanje raas, netreba da budu u teim joga asanama. Za njih je povoljnije da se fokusirajuna umirujue prakse sa obaveznom joga nidrom koja e zaposliti njihov um irelaksirati telo.

    Joga za slomljeno srce

    Joga i nauka istrauju naine koji su najmanje bolni da se prou nekiturbulntni periodi kao to je rastanak .Klasini simptomi koje imamo u nekojza nas neprijatnoj situaciji, naavi se pred nenadanim i neeljenim prizorom(pr.bivi sa svojom ljubavi ispred nas),su navala adrenalina, lupanje srca,suva usta, tremor tela i sl. Usled sve zbrke i vrtloga treba se distancirati. Pakako ste u toj fazi najverovatnije sa oseajem da ste cementirani tu gde ste ipogleda prikovanog za ono to ne treba (njih), sa oseajem da imate infa rkt,panja se odmah prebacuje na bilo koji banalan detalj.(aru na tepihu, brojstolica i sl). Joga savetuje:Dok biste mogli plakati ili vritati prebacite tepanju na disanje i postanite svedok.

    Emotivna agonija ili disregulated emotion, definie je kaonesposobnost da se utie na emocije koje imamo, kada ih imamo i kako ihdoivljavamo i izraavamo.

    Joga je odavno zainteresovana za vet nain kretanja emotivnimputevima, a Zapad malo sporije istrauje. No, obzirom da je neprikosnoven

    dokaz emocionalne disfunkcije-19 miliona Amerikanaca koji pati od depresije,jo 40 miliona od anksioznosti, 23 milona od zloupotrebe supstanci, a 93miliona je gojazno istraivai vie ne misle da mogu ignorisati temu. Onisada tvrde da je veina naih velikih mentalnih, fizikih, politikih, i kulturnihproblema proisteklo(bar delimino) iz nae nesposobnosti da rukujemo naimemocijama. Usled moderne velike brzine spoljanjeg ivota, izgleda da smoizgubili sposobnost da reguliemo na unutranji ivot.

    Postoji desetak naunih pristupa regulisanju svojih emocija, a posebnose preporuuju tri: potiskivanje, ometanje i ponovna procena vrednosti, odkojih svaki moe da povede ka zdravlju i uvidu ili ka bolesti i veoj patnji.

    Potiskivanje je najneefikasnije sredstvo za emocionalnoupravljanje.Veoma je tetno za neije fiziko i mentalno zdravlje, ali gaveina ljudi koristi kao svoju primarnu strategiju.Negirati svoja oseanjapostaje sinonim za upravljane svojim emocijama.Ali dobiemo stres odgovorod tela, jer telo ne lae.Ono zaista obrauje iskustvo.

    Dr.Prof. psihologije Iris Mos na Univerzitetu u Denveru i dr. Brutotvrde da ukoliko je uskraeno iskazivanje emocija, one e procureti na

  • 7/22/2019 Joga Psihologija

    13/48

    12

    drugom mestu. Da bi testirali ovu ideju, sproveli su istraivanje . Pozvali sugrupu uesnika da gledaju video snimak neke opeacije. Prilino gadan prizor,gde se od jedne grupe trailo da ne pokae naikakav znak gaenja, a drugase ponaala spontano. Rezultat? Oni koji su suzbili emocije izjavili su da sumanje zgaeni od uesnika koji su mogli slobodno da se izraze.Ali je njihovotelo pokazalo da je u stresu. Istraivanje je nastavljeno i sa prijatnimemocijama kao to je radost. Rezultati su jasni, ta god da potisnete (dobroili loe) samo pogoravate stvari.

    Daleko od toga da e vam u suoavanju sa negativnim situacijama iemocijama pomoi samo dobra volja i fokus na disanje, naroito u poetku.Iitenzivne emocije, itav spektar, bes, ljubomora i sl.moraju se isljuiti.Smanjiti intenzitet besa. Sigurno da se neete odmah osetiti prijatno ioputeno. Pre ukoeno i iskljueno, ali ovo je trenutak kada se od dva zlabira manje. U ovom periodu je vrlo verovatno da se poremeti ritam spavanjai ishrane. Ipak je preboleti proces- proces ozdravljenja.

    Ometanje

    Dakle ne potiskujte, prebacite panju . Oseanja i dalje dolaze, ali sebavite neim drugim. Naroito u trenutku kada se deava neto neprijatno.Iznenaujue - ovo radi. Bez obzira na nelagodnost koju ete uvek osetiti unekim situacijama, ovako ste veoma ublaili uticaj koji bi situacija imala navas ukoliko biste se prepustili emocijama.

    Ovo ometanje istraivai zovu - regulacija emocija panjerasporeivanjem. Studije koje ukljuuju skeniranje mozga uesnika, svedoe

    o tome da fokusiranje panje sa neprijatnosti umanjuje njen intenzitet.

    Umesto korienja pomeranja panje ili ometanja, da se udaljimo odbola joga nas ohrabruje da se okrenemo njemu da ga vidimo u potpunosti,oseamo ga u potpunosti i na kraju da ga razumemo. U nekim sluajevimakao to su fiziki bol, mnogi psiholozi tvrde da to moe biti dobratehnika.Neuroloka ispitivanja su pokazala da odvlaenje panje, odgovaravie od drugih oblika regulacije, to je posebno korisno za leenje traumartava. Trauma terapeuti ohrabruju svoje klijente da se ne fokusiraju naintenzivne fizike reakcije flebeka, ili na minut iza njihovog neposrednogpojavljivanja ih zamole da pogledaju okolo, na primer da nabroje sve zelene

    objekte u sobi. S druge strane teko je ne videti ogranienja ovog metoda.

    Jogiji su odavno svesni ove tehnike odvraanja panje, ali je koristedrugaije.

    Njihova uputstva: Fokusirajte se na dah, uz iskljuenje drugihstimulansa.U najistijem smislu to je pomeranje panje kao utemeljujui prvikorak ka osloboenju.Glavna razlika izmeu zapadnog i joga pristupa je u

  • 7/22/2019 Joga Psihologija

    14/48

    13

    samom objektu. Da bi dobili vie koristi od ovoga metoda objekat mora daumanji smetnje. Deviza joge je :Uklonite smetnje, onda je mir, mir je uvekprisutan i ne moe biti kreiran. Moemo samo da uklonimo smetnje, onda jeprirodno miran um.

    Tehnike meditacije koje unapreuju mentalnu i fiziku stabilnost,smiruju nervni sistem, proizvode usporavanje modanih talasa, esto i oseajblaenstva, koje se tumae kao krajnji cilj ili rezultat, jogin vidi kao poetak.Umesto korienja pomeranja ili distrakcija da se udaljimo od bola , joga nasohrabruje da prihvatimo vidimo, osetimo, razumemo i na kraju mi nauimoda ne moramo vie da se plaimo bola i da ga guramo dalje.Joga nam dajealate za upravljanje po sopstvenim uslovima.

    Svedok

    Posle traumatinih dogaaja sa odreene vremenske distance deavase da vas iznenada preplave emocije. Neadekvatne za trenutak i mesto nakome se nalazite. Rei mnogih uitelja joge su:Samo ostanite sa iskustvom.Gledajte i osetite, ali se ne identifikujte. Emocije mogu da proteknu krozvas. Pustite oseanjima da se dese. Pustite misli, usamljenost, kajanje, tugui suze. Propustite. U narodu kau da se nekad valja dobro isplakati. Posleovoga proputanja dolazi mir i ravnotea. Vano u ovom procesu jeposmatranje , bez samosaaljenja. Iskustvo prihvatanja emocija inevezivanja za njih..Niemu nemojte pridavati suvie veliko znaenje. Ako svesno odbacitevanost koju pridajete nekome ili neemu, prepreke e same nestati.

    Ponovna procena

    Mudro videti je osobina duhovnih ljudi koji su dostigli ljudskosavrenstvo i koji su ostvarili cilj postojanja. To je osveenje obaveza kojeimamo prema sebi i celoj kreaciji. Mogue je jednostavno se radovati ivotu,a za to vam treba slobodna svesna energija. Svrha je da se osveenje sebeprenese na sve nivoe unutranjeg i vanjskeog ivota.

    Ponovna procena znai promenu naina da shvatite situaciju, tako dase menja emotivna reakcija na tu situaciju. Promena u pogledu na situaciju

    koja je potpuno neprihvatljiva, ali i nepromenljiva, do doivljaja da jeprihvatljiva, nastaje razmiljanjem. Tako stariji ljudi koje ponekad smatrmoneosetljivim, zapravo stvari ne uzimaju lino.

    Oni tumae situacije kroz iri objektiv, a ova promena perspektivestvara manju rektivnost. Kako da ovo primenimo u bilo kom uzrastu.Naunici su i dalje zbunjeni oko ovog pitanja ali je joga i tu korak ispred.

  • 7/22/2019 Joga Psihologija

    15/48

    14

    Joga nas ui da obratimo panju i da poboljamo sposobnost daposmatramo ivot tano onako kako se deava .

    Jednostavna praksa ( dii, opusti, oseaj, gledaj, dozvoli) moe davam pomogne kad god vae emocije prete da vas izbace iz koloseka. Ovi

    jednostavni koraci mogu vas vratiti u ravnoteu. Koristite ih na joga prostircii u svakodnevnom ivotu.

    Diite Obratite panju na prirodni uspon I pad daha kroz vae telo. .Ponite sa nekoliko dubokih udisaja . Nekada posmatrajte kao svedok .

    Opustite pustite telo . Opustite stomak, elo, miie preko ela, svaku napetost u vilici.duprite se porivu da kontroliete ili potisnete oseaj .

    Osetite ivno premestite svest prema senzacijama i seanjima u vaem

    telu. stanite uz oseanje . ssada oseate ... sad ? bratite panju na oseanja i neka idu .. dnostavno ostanite sa senzacijom.

    Gledajte Budite svedok svog iskustva bez presude. Obratite panju kako um reaguje na iskustvo .

    Pustite prie o ovom iskustvu . renirate sebe da ostanete sa svojim iskustvom - diete, opustite sei oseate.

    Dozvolite iskustvu da se odvija takvo kakvo je. Prepustite se vaem iskustvu bez pokuaja da ga razumete . Neka se vae iskustvo deava.

    Joga za jaanje volje

    Pitajte kako prekinuti lou naviku i skoro svi e vam rei da koristite

    snagu volje. Pa da vidimo , ta je to snaga volje. Podeljeno u tri koncepta:snaga volje, samosaaljenje i predaja. Pouzdano znamo da da praksa joge imeditacije mogu ubrzati vau transformaciju od slabia do ratnika.

    Pitanje je naravno , kako da ponete.Joga nudi tri veomajasna vodiaza jaanje volje.Snaga volje se posmatra kao mii koji se moe ojaativremenom, temelj koji treba ojaati kod samosaaljenja je reenost ili odlukai duboka veza sa sopstvom oslobaa.

  • 7/22/2019 Joga Psihologija

    16/48

    15

    Ovde se i joga i nauka slau da e vebanje ova tri principa stvoritiplodno tlo za transformaciju nae najtee i najnezdravije navike..

    Snaga volje se moe svrstati u osnovne ivotne vetine. Istraivanjapokazuju da je vei preduslov uspeha u ivotu nego IQ. Ljudi koji odravajudobru samokontrolu imaju bolje odnose, tendenciju da se postigne vieuspeha u karijeri i ive zdravijim ivotima.Ovo je veoma dobra vest, jer akobi samo IQ bio preduslov za uspeh u ivotu, bili bismo u znaajnoj nevolji.Zato? Jer, za najvei deo IQ je nepromenljiv, ali samokontrola moe da seveba i jaa, to nije koncept nulte sume, onaj koji imamo ili nemamo.Moese poboljati.Tekoa lei u odreivanju koliko.Jedan od naina je da se

    jednostavno pone sa praktikovanjem joge.

    Granica uticaja uloenog napora na snagu volje

    Neki od polaznika se odluuju za jogu sa sveu , da ako ne naue dakontroliu svojbes, mogu izgubiti neke od veoma vanih odnosa. Pria seodnosi na izvesnu Meredit, ali je odlian primer. Kada je poela sa jogapraksom, bila je veoma kruta. Ona bi sebe prisiljavala da uradi svaku pozu idisala je vrlo agresivno. U ratnik asani delovala je kao da je zaista u ratu.Meutim vremenom je poela da omekava. Asane je radila sporije, disalanenije , a njena ratnik asana postala je izraz mira, a ne rata.Njeno vienjeuticaja joga prakse na njen ivot je oseaj da je postala vetija u upravljanjusvojim oseanjima. Bolje se odupirala nagonu da se istrese na svojuporodicu, kada se oseti uznemirenom. Pre praktikovanja joge se ljutila namua i decu veoma lako. Svaka sitnica je pokretala bes i nije mogla da seuzdri da se ne lomi preko njih.Ali kada je nauila da svesno die gnev sepojavljuje manje, a i tada reaguje na njega na vetiji nain. Kroz jogu je

    izgradila vei oseaj samodiscipline oko svog besa. Kraj prie i uspeh, zar ne? Ne, tako brzo. Sve u svemu , Meredit je mnogo manje reaktivna kadapostane ljuta, ali je bilo trenutaka kada bi se vratila starom nainureagovanja. Ono to ju je uplailo kada se to desilo je oseaj da se vratilanatrag, te da je sav njen napredak potpuno nestao.

    Kako je to mogue? Zato se ona lako vraala starim obrascima, zarazliku od nekog drugog.? Ispostavilo se da odgovor ima malo veze sa svojimsvesnim naporima u samokontroli.

    Nauka snage volje

    Zato uprkos naim najboljim namerama, nemamo volje?

    Ispostavlja se da je volja ogranien resurs, kao to su nafta ili ugalj ikao i svaki resurs moe d se potroi . Ova ideja je testirana. Grupa ljudi koja

    je uestvovala u eksperimentu je zamoljena da ne jede pre izvoenjaeksperimenta. Zatim je svaki uesnik pozvan u sobu i imao na raspolaganjuposluaonik sa dve inije. U jednoj su bili svee ispeeni kolai, a u drugoj

  • 7/22/2019 Joga Psihologija

    17/48

    16

    svee rotkvice. Pola prisutnih su mogli da jedu samo rotkvice, a drugapolovin je imala izbor. (naravno svi iz druge grupe su se odluili za kolae). Zatim je od svih uesnika traeno da ree sloen i nereiv matematikiproblem. Rezultat je bio due istrajavanje u reavanju problema koduesnika, koji nisu morali da inhibiraju svoju elju za kolaima. Studija jeponovljena sa raznim aktivnostima. Kada su ispitanici zamoljeni da se ukljueu zadatak dizajniranja do iscrpljenja volje, skoro uvek su imali problema darade dobro na narednom zadatku.

    Na osnovu studije, kao to je ova, dolo se do saznanja da ako seulae napor volje da se odupremo iskuenju udn trenutku (ne jestikolae), ima za posledicu mnogo tee odolevanje sledeem iskuenju.(odustajanje od matematikog problema).

    Jo vanije, odupirui se impulsima, ili guei neeljene emocije nisujedini naini na koje troimo nae interne rezerve. To se deava kada godsmo ukljueni u ono to psiholozi zovu izvrne funkcije- kao to su aktivno

    donoenje odluka, kontrolisanje emocija, inhibiranje impulsa, angaovanje nanovim zadacima ili uporna borba protiv neuspeha.Svi svakodnevno imamomnogo zadataka koje moramo da obavljamosvaki dan.to se vieukljuujemo u ispunjavanje ovih npornih zadataka , vie vuemo iz naihunutranjih resursa i vie smo izloeni riziku buduih neuspeha zbognedostatka volje.

    Ovo saznanje je pomoglo Meredit da shvati svoje ponaanje. Ona je ipotvrdila da je u danima kada je bila zhaista umorna, ili u onim u kojima jemorala doneti mnogo odluka na poslu bila mnogo manje sposobna dakontrolie svoje izlive besa u kui.

    Sada je pitanje kako da utiemo na ovakve dane , u kojima dolazi do kratkog spoja- i primenimo ono to nauimo na joga prostirkama.

    Reenje je u sagledavanju svojih rezervi snage volje, koje bi mogle dase posmatraju kao bankovni raun. Svaka aktivnost dodaje ili oduzima sarauna. Joga praksa ujutru. Depozit. Uenje novog softverskog sistema naposlu. Povlaenje.etnja posle ruka. Depozit. Inhibiranje nagona da iskalitebes na razmaenu decu. Povlaenje. To nije uvek tako jednostavno, naravno,ali je ovakav koncept pomogao Meredit da obnovi svoje resurse u toku dana ,te da ih manje troi.

    Snaga volje miia

    Pored izgradnje rezervi nae volje, izvoenjem asana se sistematskipoveava naa odlunost. Volja postoji isto toliko i u naim telima, koliko i unaim umovima. Kada vebamo asane, uimo kako da se odrimo uodreenom poloaju kroz nas prolaze talasi emocija i otpora koji proizilaze iz

  • 7/22/2019 Joga Psihologija

    18/48

    17

    njih. Nastojanje da ih uradimo nam pomae da se izgradi unutranja odluka imentalna snaga kao mii samodiscipline.

    Kako mi to radimo?

    Sugestija je da obaveemo sebe da uradimo odreenu asanu izadrimo se 30 sekundi.Ovo pomae da se izgradi snaga volje.Izaberite pozuna kojoj treba da radite i obaveite se da ete je nauiti za sedam dana. Ovoe vam dati priliku ne samo da nauite kako da zavrite obavezu, ve i kakoda prevaziete neprilike prilikom izvoenja.Koristite prostirku kao mesto za

    jaanje vae odlunosti i to e curiti u ostatak vaeg ivota. nKada ustrajemou praksi svaki dan , mi pokreemo internu odlunosta za ostale nae namere.

    Patanali u Joga sutri (1.14) navodi:Praksa postaje vra samo kadase radi dui vremenski perid, bez prekida i sa potovanjem. Za promenunaih najdubljih navika potrebno je strpljenje i vreme. Takoe je potrebna idoza saoseanja.

    Izgradite vae samo-saoseanje

    Ako kod naeg prvog pokuaja da promenimo ponaanje vetomupotrebom volje, pokleknemou staroj navici, i pomislimo kako smo se zaklelida emo uspeti, dolazimo do spoznaje da ak i nai najvei napori ne vodeuspehu. Kada pomislimo kako je sve to previe za nas, to dovodi do oseajakrivice ili samoosuivanja. Joga uitelji znaju da je za promenu potrebnosamo-saoseanje i prihvatanje. Studija za studijom pokazuje da jesamokritika konstantno povezana sa manjom motivacijom i loijomsamokontrolom.

    Mora se nai ravnotea izmeu napora i odmora i saoseanje kojepodupire bilo kakvu praksu . Kada se ljudi odluuju da promene bilo kojiaspekt sebe, treba da budu svesni da e biti dana kada mogu i pokleknuti, alii biti svesni da je bez napora na putu sve izgubljeno. Mora se probati ponovoi ponovo.

    Umesto odustajanja, valja analizirati. ta me provociralo? ta mogunauiti iz onoga to e dogodilo? IliKako mogu bolje da izdrim, sledei put?

    Saoseajni stav je temelj samodiscipline. Bez njega rizikujemo budue

    propuste volje. Uz to ak i ako padnemo u stare navike , moemo poeti davidimo sebe i obrasce sa kojima se nosimo sa vie jasnoe.

    Jasnoa je ono to e nam pomoi da se oslobobodimo starihnegativnih navika u potpunosti. Samoprihvatanje i neosuivanje suneophodni za transformaciju. Ipak to jo nije kraj puta.Ova promena udubokom prihvatanju je kapija ka istinskoj slobodi. Kao to kae Bhavad Gita

  • 7/22/2019 Joga Psihologija

    19/48

    18

    (2.59):Objekti ula izblede za uzdrane, ipak udnja za njih se nastavlja, aliak i udnja nestaje za nekoga ko je video istinu.

    Predavanje i osloboenje

    Postoji i drugaiji nain da se krene napred. Pratite svoje telo.Kada sefokusirate na ono to vam ne prija , oseaj harmonije nestaje. Menjajtefokus. Ako ste na dijeti fokusirajte se na ono to vam je dozvoljeno da

    jedete.

    Praktikovanje joge pomae nam da se setimo ko smo i da se kreemou pravcu naeg unutranjeg bia. to vie negujemo zdravo stanje uma iispravno postupamo, primeujemo da tetne navike otpadaju same. Kadaznate vii cilj, one radnje koje ne vode njemu postaju besmislene. Pomeranjeprema sebi, autentina veza sa onima koje volite, sa prirodom, sa visokimivotnim ciljem i primetiete kako u okviru te veze, snaga volje postaje

    jednostavan in ljubavi.

    Malim koracima do velikih uspeha

    Postavite optu nameru ta elite da postignete. Budite svesni vrednosti ikvaliteta koje elite da postignete. Zatim napravite plan akcije, sa malimpromenama(koracima).Male promene dovode do velikih promena. Postavitekonkretne naine da koje ete sprovoditi svoje namere.

    Poetna praksa

    Volja i samodisciplina su dve od najvanijih unutranjih sila koje mipossedujemo.Kroz njih negujemo snagu, odlunost i sposobnost da uradimoneto uprkos oseaju lenjosti , neprijatnosti ili zaplaenosti. Volja ivi u telu.Kada god idete protiv glasa koji vam govori da neto ne moete ili ste umornivi punite bateriju snage volje i pravite rezervoar iz koga ete crpiti kada vamto bude potrebno.

    Vabajte ovih pet asana najmanje tri puta nedeljno sa ljubavlju i panjom naoseaje u telu.

  • 7/22/2019 Joga Psihologija

    20/48

    19

    1.Virabhadrasana II ratnik asana

    Sve tri varijante ratnik asane pomau da razvije hrabrost, fokus i odlunostda se nosi sa ivotnim izazovima .Ova asana kombinuje snagu u nogama ,snanu akciju u ramenima i iri grudni ko.Stimulie rad abdominalnihorgana, jaa snagu i izdrljivost organizma, olakava bolove u leima.

    2. Adho Mukha Shavasana - pas koji gleda dole

  • 7/22/2019 Joga Psihologija

    21/48

    20

    Asana koja fokusira um na zadatak i izgauje volju za vebanjem.Otklanja simptome menopauze i menstrualne smetnje , a dobro utie naastmu i sinusitis. U ovoj asani bitno je dlanove drati celom povrinom napod, rairenih prstiju kako bi smo zatitili zglobove.Ruke su dugake,ramena daleko od uiju, a sa svakim udahom irimo prostor izmeu

    lopatica i guramo sedalne kosti visoko gore. Vrat je oputen, pogled upupak. Stopala su u irini kukova , pete na podu. Obaveite se da ostaneteu pozi bar tri minuta.

    3. Chaturanga Dandasana etvorodelni oslonac

    Deavaju se stvari koje vas mogu povrediti fiziki ili emotivno. Ostajanjem nakursu, suoavanjem sa posledicama, neguje se snaga volje. Od asane paskoji gleda dole , prebacite svoju teinu napred ,tako da su vam ramena iznaddlanova , formirajui sa rukama prav ugao.Telo treba da je paralelno sapodom angaujui vae trbune miie. Odravajte stav koliko moete daizdrite, u poetku se moete pomoi sa nekom vrstom podrkom ispodkarlice.

    4. Ustrasana - asana kamila

  • 7/22/2019 Joga Psihologija

    22/48

    21

    Asana pomae razvijanju sposobnosti da se hrabro suoimo sa svojimstrahovima ili nepoznatim. Kleknite na pod sa ispravljenim butinama. Sanaglaenim nonim prstima se isturaju pete.Sa uahom podii obe ruke gore.Sa izdahom, desni dlan poloiti na desnu i levi na levu petu. Udah. Saizdahom ii glavom unazad , naglaavajui (otvarajui ) grudni ko.Upoloaju disati svojim ritmom. Udah- vratiti glavu, sa izdahom vratiti jednupa drugu ruku.probajte da izdrite u poloaju bar udah vie nego to misliteda moete.

    5. Paschimottanasana

    Negujte volju. Kada se pojave izazovne misli ili oseanja fokusirajte se nameke, spore , duboke izdisaje .To e vam pomoi da se mirno suoite negubei stav. Sesti u dandasan, sa izdahom se saviti napred iz kukova iprihvatiti noge. Ostati u pozi oputeno najmanje dva minuta.

    Postoji jo nekoliko, nazovimo ih, trikova lakih za izvoenje ,koji mogupomoi jaanju volje. Recimo da uradite neku vebu disanja pre svakogobroka.Ili izaberite 30 zadataka i odradite ih po jedan dnevno za 30dana.Zapiite dnevnu obavezu na kalendaru, ali ne govorite nikome o tome.Neka to budu mali izazovi. Jedan dan neete izrei ni najmanju la, drugi danneete biti neljubazni ni prema kome. Sasvim sigurno da ete se nau uudnim situacijama , odraujui ove zadatke. Samo obratite panju kolikoesto ste u stanju da odrite svoju odlunost.Svako put kada to uradite vaavolja postaje jaa.

    Vie snage voljeje vie samopouzdanja, a to je ve mogunost da

    menjate i druge stvari koje vam neodgovaraju. Sledea stvar kroz kojumoete jaati vau volju je meditacija.

  • 7/22/2019 Joga Psihologija

    23/48

    22

    Nauka o meditaciji i va mozak

    Postoji mnogo vidova meditacije. Moda bi odgovarajui prevod zalake razumevanje bio- treniranje panje. Naunici su sa svojim istraivakimmetodama traili odgovore ta se tano deava u mozgu tokom meditacije,te kakvi su efekti na mozak, psiholoka stanja i fizike simptome bolesti.Posebno zanimljiva istraivanja su usmerena na meditaciju sabranostipanje, bez pokuaja da se drugi oblici meditacije pokau kao manje vani ilis manje efekata.

    Sa osnovom u meditaciji razvijen je i specifini osmonedeljni kurs kojise zove Svesnost- osnovni stres odgovor. Standardni kurs obuhvatameditativne tehnike disanja, meditaciju u hodu, skeniranje tela , tj. paljivoposmatranje fizikih oseaja, meditaciju jela i hatha jogu. Podrazumeva i

    jednonedeljno uestvovanje u diskusijama i predavanja, kao i dnevne prakse

    meditacije . Na osnovu desetine hiljada ljudi koji su zavrili ovaj kurs , krozlongitudinalne studije istraivaa,sa mogunou provera i komparativnihporeenja sa drugim studijama , potvrena je izuzetna efikasnost ovogprograma, koji kao rezultat ima poboljanje u funkcionisanju.

    Sedamnaest ljudi bez prethodnog iskustva u meditaciji uradilo je serijukompjuterskih zadataka pre i posle ovog kursa. Ispitivana su tri neurolokasistema u mozgu koji kontroliu razliite aspekte panje. To su sistemi zaupozoravanje, orijentaciju i koncentraciju, a odgovorni su za neijuspremnost da se obrati panja na neto, usmeri panja prema nekom objektui sposobnost da se ostane fokusiran uprkos smetnjama. Nakon zavrenogkursa , dobrovoljci su bili bri u usmeravanju panje nego pre njega , ali to jebio celokupni napredak.

    Nasuprot tome kada su iskusni meditanti radili ovaj zadatak, pre iposle mesec dana meditacije, pokazali su napredak i u sistemu zaupozoravanje.Ovo govori i o tome da postoji razlika u elektrinoj aktivnostimozga, izmeu meditacije poetnika i meditacije budistikih monaha. Tokomstudije monasi su u meditativnom stanju istog saoseanja (merenje sa 128elektroda na glavi), po rezultatima EEG_a pokazali visoke amplituda gamatalasa .To navodi na zakljuak da je dugogodinja meditativna praksa dovelado ukljuivanja koordirane aktivnosti u vie delova mozga. Obzirom da je biloi kratkoronih i dugoronih razlika izmeu monakih gama talasa i onih

    poetnika meditanata iz kontrolne grupe sugerie se da meditacija moe daizazove trajne promene u mozgu. Obzirom da meditanti ele da postignustanje mira tokom meditacije, ali oni ele i da se transformiu, da ga zadreposle toga, oni menjaju i ponaanje i imaju drugaije iskustvo doivljavanjaemocija. Promene na mozgu koje imaju monasi , u uporednim kontrolamaizgledaju kao da su im instalirani novi nivoi mozga.

  • 7/22/2019 Joga Psihologija

    24/48

    23

    Promena misaonih obrazaca

    Pored ispitivanja meditacije na uticaj mozga, veoma bitan je i uticaj napsiholoko zdravlje osobe i blagostanje. Nauka se ne oslanja na subjektivnedoivljaje meditanata, pa emo se pozvati na studiju Zindel Segala i John

    Teasdale saUniverziteta Totonto. Oni su naveli da je kombinacija kognitivneterapije i meditacije svesnosti prepolovila rizik od recidiva kod pacijenata saistorijom od tri ili vie epizoda depresije.

    Mogue objanjenje za ovo veliko poboljanje je da su pojedinci saistorijo depresije veoma osetljivi na negativne misli. Samo po sebi takvorazmiljanje moe da pokrene spiralu depresije u novi krug. Razvijanjemsvesti pojedinac dolazi do uvida da su to samo misli ili seanja , a neinjenino stanje, te da je sve to samo deo veeg iskustva.

    Vreme, i svesno smanjenje stresa su od velike pomoi u smanjenjusimptoma anksioznosti, depresije, pa ak i smanjenju oseaja fizikog bola.

    Testovi ili studije su raene i sa socijalno anksioznim pacijentima.Socijalna anksioznost ili socijalana fobija, je intezivan strah od negativneprocene od strane drugih ljudi, ponienja ili neprijatnosti u drutvu, a moguimati problema i sa uspostavljanjem bliskih odnosa. Za devet nedeljamodifikovane obuke - svesnost-osnovni stres odgovor, sa integrisanimkognitivnnim sposobnostima i svesnom (sabranom) meditacijom oseajupoboljanje svojih simptoma, to pokazuju dijagnostiki testovi.

    Na magnetnoj rezonanci se jasno vidi koji deo mozga je aktivan podkojim nadraajem. Pacijenti posle treninga svesnosti, primenjujui naueno,

    uspevaju da, izazvanu anksioznost, samorazgovorom, ili meditacijomsvesnosti, dre pod kontrolom, tj. Smanje aktivnost u limbikim regionimamozga, koja je bila izazvana, izazivanjem anksioznog stanja.

    Samousmerena meditacija nije preporuljiva za svakog ko pati odozbiljnog psiholokog stresa, te se ne uvodi usred depresivne epizode.Kadase povrati zdravije raspoloenje meditacija moe biti korisna. Mora se joistraivati da bi se znalo koja praksa daje najbolje rezultate, za odreenuvrstu problema.

    Joga nije samo atletski sistem. To je duhovni sistem i asane suosmiljene tako da utiu na suptilno telo u cilju duhovnog preobraaja. Bezobzira na blagodati joge na fiziko zdravlje i na oputanje, svrha joge jeduhovni razvoj.

    Ovaj razvoj zavisi od razbijanja onih mesta u suptilnom telu, koja sublokirana negativnom energijom i nerazjanjenim pitanjima. Svaki put kadaradi na svom telu, takoe radi na svom umu i energetskom sistemu, koji jespona izmeu tela i uma.Znai i rad sa emocijama, emocionalna buenja ilirazotkria oznaavaju progres ili napredak na putu personalnog i duhovnog

  • 7/22/2019 Joga Psihologija

    25/48

    24

    razvoja. Nekada prepoznamo slike usaene od strane roditelja ili drutva iuspemo da napravimo samospoznaju koja je i preokret u ivotu, naroito akose bitno razlikuje od onoga to smo mislili da smo.

    Meutim, nije ba svaki emocionalni dogaaj ba tako jasan i nepredstavlja uvek rez sa starim nainom razmiljanja. Teke i stresnesamospoznaje se esto deavaju posle velikih, dugo potiskivanih tuga,alosti, zbunjenosti ili drugih, jakih emocija koje osoba nesvesno nakupljakroz ivot. Kada god nam se neto desi dok smo deca, to ukljuuje nae telo. Ovo je naroito izraeno u sluaju trauma. Telo staje u odbranu celog bia.Branei celo bie, telo pomae da se bol ne iskusi u potpunosti. Emocionalnibol je suvie optereujui za decu, jer oni nemaju sredstava da se izbore sanjim. Zato ga telo iskljuuje. Da to ne radi, telo bi umrlo zbog emocionalnogbola. Ali, telo nastavlja sa fizikom odbranom i zatitom i dugo nakon to jeproblematina situacija prestala." Bolna iskustva, podrazumevaju sve, odmalih i akutnih do onih intenzivnih i hroninih problema.

    Veza izmeu tela i duha

    U terminima joge, ne postoji odvojenost uma, tela i duha. Oni postojekao unija (jedna od definicija termina joga), odnosno, ono to se deavaumu, takoe se deava i telu i duhu i obrnuto. Drugim reima, ukoliko nasneto mui duhovno, emocionalno ili mentalno, to e se pokazati i na naemtelu. Ukoliko vredno radimo sa naim telima i treniramo jogu, emocionalniproblemi e isploviti na povrinu. Po vienju joge, svi mi u sebi nosimo nekanerazjanjena razmiljanja i emocije, koje nas ometaju da dostignemosamadhi, definisanog kao "svesno prosvetljenje". Bilo koji oseaj nelagode u

    telu, spreava nas da dostignemo ovo stanje. Asane su jedan od naina kojinam omoguavaju da se fokusiramo i oslobodimo bilo kakve emocionalnetenzije u telu. Dok su stari jogini razumeli da emocionalni mulj lei u telu,duhu i umu, zapadna medicina zaostaje u prihvatanju ovakvog stava.

    Najnovija istraivanja su, meutim, pokazala da emocionalno imentalno stanje mogu uticati na stanje naeg tela i da je veza uma i telastvarna. Mnogi doktori, psihoterapeuti i kiropraktiari preporuuju jogu kaopomo pacijentima u savladavanju problema, koji su do pre samo nekolikogodina tretirani iskljuivo u biomedicinskom smislu. Hilary Lindsay je i samaovo iskusila. "Probudila sam se jedno jutro, skroz ukoena. Posetila sam

    jednog kiropraktiara, koji mi je rekao da je sa mnom fiziki sve u redu". Ponjegovoj preporuci, probali su jogu Ustajaeg Feniksa??? On joj je pomagaoda zauzme odreene pozicije sline onim u jogi. "Jedino na ta se fokusirao

    je da svaki put kada napravi novu pozu pita kako mi se to ini i kako tooseam. Ja bih neto rekla, onda bi on ponovio moju re i pitao ta jo, svedok ja vie nemam ta da kaem". Terapeut nikad nije analizirao ilidiskutovao to to bi Lindsay rekla, ali joj je pomogao da ona uvidi svojproblem. "Na putu kui, shvatila sam da su moje rei oslikavale moj pristupivotu", kae Lindsay. "Videla sam manijaka ednog moi, koji je

  • 7/22/2019 Joga Psihologija

    26/48

    25

    najverovatnije u procesu izluivanja samog sebe". Kako je dan prolazio, onase oseala psihiki izleena i to pripisuje emocionalnom rezultatu koji jepostigla radei asane sa terapeutom. Drugim reima, oslobodila je ukoenosti tenziju u svom telu osloboenjem unutranjih tenzija."Nikad mi se vie nisuvratili simptomi i oseam se mnogo mirnije i kao da poznajem sebe vie negopre. Meutim, osveenje se ne deava odjednom. Ne dolazi pre svogvremena. Uenik treba da bude spreman da ga primi."

    Forsiranje problema

    Miljenje meu uiteljima je podeljeno kada je pitanje da li jeproduktivno probati da se suoite sa tekim emocijama na podlozi-treningu-strunjai. "Miljenje veine je da ovek ne bi trebao da stvarno pokuava daima emocionalno osloboenje dok radi asane, ali ako se to samo desi, to je uredu", kae Harrigan.

    Ana Forrest, osniva studija Forrest Joga Krug u Santa Monici(Kalifornija) je iskusni joga uitelj, koji je imao sopstvena emocionalnaprosvetljenja na strunjai i bez nje. Ona je sa druge strane popnosna na toto forsira studente da prou kroz njihove sopstvene emocionalne blokade."Nije da ja svoje studente guram fiziki, rukama, prema njihovim blokadama,ali kada radim sa ljudima, ja od njih zaista zahtevam da idu u dubinu iedukujem ih na tom putu. Kaem im da e udariti u blokadu i da nastave dok

    je sasvim ne prevaziu. To je dar joge". Na poetku asa, Forrest pita svojeuenike da "izaberu taku koje zahteva posebnu panju, tako da se poveusa tom takom i zaista osete koja emocija je vezana za nju". Na primer, kadase student poali na tek prekinutu vezu i "slomljeno srce", Forrest savetuje"Izazovi samu sebe i zauzmi svaku pozu u kojoj e pokrenuti energiju u

    svoje srce". Njen pristup jogi je pomogao mnogim uenicima, ali ne i bezkontroverzi. Kako sama kae, ljudi su joj sve vreme izazov.

    Dr Richard Miller, jogi i licencirani psiholog, smatra da je takav nainforsiranja emocionalnog oslobaanja jedna suptilan forma silovanja, jer nataj nain sugeriemo sami sebi da treba da budemo netoto nismo. Pravovienje joge se ne fokusira na promeni uenika nego na samoprihvatanju. Nataj nain, promena i duhovni razvoj dolaze sami od sebe, spontano. Miller jedoprineo i pisanju kolekcije eseja praktikanata meditacije i psihoterapeuta"Sveto ogledalo: Nedulana mudrost i psihoterapija". On istie da je jakovano da uitelj joge niti komentarie niti "pomae" ueniku da doivi svoje

    emocionalno oslobaanje. "Onog momenta kada postanemo pomagai,postali smo prepreka", istie.

    Forrest-ova, meutim, veruje da "veini ljudi je potrebna pomo da seizbori, jer nas naa kultura ne edukuje da na zdrav nain radimo na naimemocijama" i da bi mnogi ljudi bez potrebne pomoi mogli ostati trajnozarobljeni. Njeni studenti njoj veruju, kae ona, delom i zbog njenetraumatine prolosti (otvoreno deli da je bila seksualno zlostavljana) i zbognjenog iskustva u radu sa emocijama. "Sama sam imala godine i godine

  • 7/22/2019 Joga Psihologija

    27/48

    26

    terapije i jo uvek imam neka uvrnuta mesta u sebi, ali sada znam kako daprihvatim i radim sa bilo im to mi nadoe u pamenju". Ona svojimstudentima prepriava da je ona bila na istom putu gde su i oni. "Ja samsamo oko 10 milja sada ispred vas, ali ja i dalje moram da hodam napred.Janisam prosvetljena, ali znam ta je potrebno da uinim da bi moj duhupravljao mojim postupcima". Osim toga, ona naglaava da ne ue samostudenti od uitelja, ve i obratno.

    Suze na strunjai

    Kada se proboj-prosvetljenje ne dogodi, ak i ako je to prekopotrebno, to moe biti teko za osobu da se nosi sama sa sobom. "Akopostoji odreena asana za oslobaanje emocija, sve to treba uiniti jeopustiti se u pozu, regulisati disanje i usredotoiti se da beskonanastpostane centar najdubljeg vienja samoga sebe" prema Patanjalijevim YogaSutrama (II 46-49). Harrigan misli da bi uitelji trebalo da potstiu svojestudente da pronau utenu i inspirativnu re ili mantru bilo kada za vremeasa i da probaju da se usklade sa svojim disanjem. "Ovo je centralnosredstvo, koje je uvek na raspolaganju studentima, bez obzira kako i kada sedogaa emocionalno otputanje", istie. Takoe je preporueno da za vremeasana hatha joge, uenici vode dnevnik ne samo o fizikim iskustvima, ve io onome to prolazi kroz njihovu glavu, ta im pada na pamet dok radevebe i njihovim emocionalnim stanjima. Na ovaj nain, studenti mogu vrlosvesno razumeti sopstvene duhovne aspekte. U momentima kada se studentsuoava sa strujom ili naviranjem emocija, najbolja stvar koju uitelj moeuraditi je da mu prui tihu podrku. Uitelj ne sme osuivati dogaaj, ve gatreba posmatrati sa diskriminativnim buddhi (mudrost) znanjem, kae

    Harrigan. Na ovaj nain, uitelji pomau svojim studentima ne da seidentifikuju sa oseajem, ve da ga kasnije iskoriste za samostalno uenje,na asu joge ili vani. Uvek je korisno da uitelj bude na oprezu i zapaaukoliko je nekom od studenata potrebna pomo psihoterapeuta. Vano je i dastudenti koriste svoje Buddha umove takoe i da prihvate takvu pomo kadaim je potrebna. Dok neko osea olakanje i ima mogunost da se lako izborisa sopstvenim oseanjima, nekom drugom e biti potrebno da razgovara sanekim.

    Postoje sluajevi kada je jedini pravi izbor dobar psihoterapeut, a nejoga uitelj, i sa tim se slau svi pomenuti uitelji. Idealno je koristiti

    kombinaciju ova dva pristupa, kae Richard Miller. "Neki terapeuti nerazumeju koncept svemira kao jedinstva. Umesto toga, oni esto pomausvojim klijentima tako to ih podravaju u postizanju odreenih ciljeva ilireavanju specifinih pitanja i problema. Sa druge strane, joga uitelji, kojise koncentriu samo na razne poze i poloaje tela nemaju pravi joga pogledprosvetljenja ili unutranje smirenosti. "Istina je da nismo ovde pokuatipromeniti sebe, ve da bi se susreli sami sa sobom".

  • 7/22/2019 Joga Psihologija

    28/48

    27

    Poze koje e vas gurnuti

    Asane nisu recepti za emocionalne probleme kao to mogu biti zafiziko telo. Ipak, veina uitelja joge se slae da neke poze pomau upokretanju emocionalnih reakcija vie nego neke druge. To su kamila,

    otvarai kukova i iskorak. Kamila zbog neposrednog izlaganja srca, otvaraikukova zbog vitalnih oseaja u okolini i iskorak zbog nekanalisanogpotencijala i snage u butinama. Uvrtanja i most takoe izazivaju emocionalnooslobaanje. Meutim, ono toje efikasno za jednu osobu, nije za drugu.

    Ne moete zahtevati emocionalno oslobaanje i ekati reakciju, alimoete sluati svoje telo i osetiti gde treba reitiemocionalni vor . Ukolikooseate teinu u srcu, ako je eludac stalno u haosu, ako vae unutranjedete treba utehu, moete napraviti asane i pranajama program posebno zasvoje stanje ili vebati inverzije ili balansiranje poza ako elite samo fizikiizazov.

    Terapija na strunjai

    Kao dugogodinji poklonik obe terapije, psihoterapije i joge, bio samznatieljan kako se one dve stapaju u joga terapiji Rastueg ili UstajuegFeniksa. Michael Lee je stvorio Phoenix Rising posebno da bi pomogaostudentima da se nose sa emocijama. Ona kombinuje potpomognute jogapoloaje, svesnost disanja i nedirektivni dijalog, koje je utemeljio CarlRogers. Ovde se radi o tome da terapeut deluje kao rezonator i ponavljaveinu onoga to uenik sam kae da bi joj pomogao da sauva tok misli.

    Lee je inspirisan sopstvenim susretom sa emocijama na strunjai u

    ranim 1980-im. On je ivio u aram u kojoj je jutarnji trening bio svaki dan u5.30. "Svaki dan za godinu i po dana, tip na prostirci pokraj mene je na

    jednu treinu pred kraj seanse poinjao plakati, jako", sea se Lee. "Nekiljudi su poeli da se ale na ometanje. Jednog dana sam ga pitao ta sedeava." "Ne znam ",odgovorio je ovek. "Jednostavno sam se prepuniotuge. Pokuavao sam da se uzdrim da ne smetam ostalima." On sesuoavao sa ovim oseajem intenzivnih ispada svako jutro zadnjih 10 godina.

    "Guru je ovog oveka i ranije savetovao da nastavi sa istom praksom,jer je verovao da e mu asane pomoi da kanalie emocije, ali ak i tada sammislio da njegov sluaj zahteva celovit pristup", prisea se Lee. U pokuajima

    da razgovara i pomogne ovom oveku, Lee je stvorio Joga terapiju UstajuegFeniksa. Najpre je pokrenuo program u DeSisto koli za emocionalnoproblematine mlade u Lenoksu (Masausets) 1986. godine. Ova metoda sepraktikuje od strane uitelja joge, trenera, fizioterapeuta i psihologa i ima zacilj premostiti jaz izmeu tela i uma. Za razliku od tradicionalnih terapija,koje su usmerene na uklanjanje fobije ili poboljanje vetina, kao to jekomunikacija izmeu suprunika, Ustajui Feniks se usredsreuje napomaganje ljudima da prepoznaju svoju telesnu mudrost i da samostalno

  • 7/22/2019 Joga Psihologija

    29/48

    28

    dou do izvora emocija koje mogu biti uzrok bola i nelagode, fiziko ilipsihike.

    Htela sam isprobati ovu metodu i obratila sam se Carol S. James, jednom od1012 praktikanata Ustajue Feniks Joga terapije. Poeli smo razgovor nakauu, gde me je James pitao o mom zdravlju, stanju uma i prolosti. Nakonto sam ispriala nekoliko stvari koje su me muile tog dana, preselili smo seu drugu, slabo osvetljenu sobu, gde smo sedeli okrenuti jedno prema drugomna velikoj, ukavoj prostirci. James me je zamolio da se usredsredim nadisanje i dopustio mi da ponem priati. Tokom sesije, on me je premetao unekoliko poza (most, izvijanja napred, istezanje nogu), slino kao kadpersonalni trener istee klijenta posle treninga. Zamolio me da mu kaemvie o svojim mislima i ponavljao mnoge rei koje sam izgovorila. Izgledalo

    je otprilike ovako :" Oseam se tuno to sam sama i imam 40 godina"." Vi ste tuni to imate 40 godina i sami ste"." To je udno. Nisam to oekivala".

    " Vi ste iznenaeni. Recite mi neto vie o tome".

    I tako dalje, sve dok se nisam nala naslonjena na njega fiziki i priajuivie i vie, vie nego to sam i sama ikad stigla pre. To iskustvo da senaslanja na nekoga dok mu otkriva najdublja oseanja, je jedno odnajvanijih koje sam imala. Tokom sesije sam osetila vezu sa onimnajdubljem u sebi, sa samom sobom. Kombinacija diskusije i dodira je bilatako slatka i znaajna.

    Nakon svega, moje srce je bilo ispunjeno ljubavlju prema sebi kaonikada pre. Emocionalni proboj nije bio traumatian, ali je i u fizikom i u

    duhovnom smislu bio prosvjetljenje. Mrzim da ofrlje parafraziram BobaDylana, ali sam stvarno osetila oslobaanje, odnosno kao to i Richard Millerkae, srela sam samu sebe.

    S ljubavlju,

    Donna Raskin, uitelj joge i pisac u Rokportu (Masausets) i autor Yoga Bluzotkucaja.

  • 7/22/2019 Joga Psihologija

    30/48

    29

    Joga Nidra

    Joga Nidra prevodi se sa Sanskrita kao psihiki, svesni san jogina.Ovaj metod duboke svesne relaksacije vodi poreklo iz drevnih tantrikihtradicija, a samu tehniku je sistematizovao u 20-tom veku Swami

    Satyananda Saraswati (1923-2009), veliki jogin iz Almore u Indiji. On jedefinisao Joga Nidru kao relaksaciju postignutu sabranou uma.

    Joga Nidra dovodi do oslobaanja miinih, emotivnih i mentalnihtenzija.

    Kako do toga uopte dolazi?

    Utvrenim kruenjem svesti po telu dolazi do oputanja miinihtenzija. Kada umirimo telo i usredsredimo na njega svoju panju, dolazi dosomatopsihikog efekta - preko tela delujemo na smirivanje uma.

    Jogika filosofija, kao i moderna psihologija, razlikuju tri stanja svesti:svesno, podsvesno i nesvesno. Svakom od ovih stanja svesti odgovaraodreena elektrina aktivnost neurona u mozgu.

    Stanje svesti psih.dimenzija. modani talasi iskustvo

    1.Budnost Svesni um Beta (12-30 Hz) ulna svesnost,spoljanji doivljajii saznanja

    2.Joga Nidra Nadsvesni umhipnagognagranica izmeubudnosti ispavanja

    Alfa (8-12 Hz) Dubokarelaksacija, vizije,svesno sanjanje,

    3.San Podsvesni um Theta (4-12 Hz) Oslobaanjeemocija, potisnutihstrahova i elja

    4.Duboki san Nesvesni um Delta (0-4 Hz) Buenje instikata iprimitivnih nagonaosveivanjearhetipova

    Joga Nidra predstavlja granicu izmeu budnosti i sanjanja. Kada je telopotpuno oputeno i sva ula povuena (osim ula sluha, kako ne bismozaspali), um se smiruje i usporavaju se modani talasi. U poetku su Alfatalasi dominantni i to stanje naziva se hipnagognim stanjem svesti.Vremensko trajanje ovog stanja svesti je obino od 3 do 5 minuta. Nakon

  • 7/22/2019 Joga Psihologija

    31/48

    30

    toga, svest se povlai i padamo u san. Meutim, cilj Joga Nidre je da se ovagranica izmeu budnosti i snova to vie produi. U poetku e to moda bititeko, ali nakon nekog vremena, svest uspeva da ostane budna, pa ak ikada se aktivnost mozga uspori do Theta i Delta talasa, to se deava udubokom stanju Joga Nidre ili u stanju meditacije. Ponekad e naa svest utoku vebe da se smenjuje i krui od Beta do Theta talasa, odnosno odbudnog stanja do stanja sna. Ali, ako uspemo da ostanemo sve vreme svesnisa punom panjom, ostvariemo puno iskustvo Joga Nidre.

    Kada ovek jako umoran legne na spavanje obino odmah utone usan, prelazei direktno sa Beta na Theta talase. Preskaui tako Alfa stanje,deava se da ljudi ujutro ustaju umorniji nego to su legli. Upravo nam Alfa,a zatim i dublja stanja svesti, omoguavaju da se reimo trostruke napetosti:fizike, mentalne i emotivne.

    Ukoliko u toku Joga Nidre uspemo da odrimo svesnost prolazei krozdublje nivoe svesti, npr. kada je modana aktivnost na Theta talasima, tada

    dolazi do oslobaanja svega onog to je duboko potisnuto u nama (emocije,elje i strahovi) i to iz nae podsvesti rukovodi naim svakodnevnimivotom, navikama, reakcijama i slino. Ako se desi da zaspemo, relaksacijae se ostvariti samo na fizikom nivou, mada je ponekad i samo to dovoljno -telo i um uvek utiu jedno na drugo, pa e oputeno telo opustiti i naedruge aspekte. Kau da jedan sat Joga Nidre, ako se postigne potpunarelaksacija, zamenjuje etiri sata konvencionalnog spavanja.

    Sastavni delovi Joga Nidre

    1. Kruenje svesti

    U Joga Nidri svesnost se odvaja od spoljanjeg sveta, ali nije potpunoiskljuena, jer se oslanjamo na ulo sluha. Povlaenjem ula um nijezaokupljen spoljanjim nadraajima i postaje prijemiviji. Kada svesnostfunkcionie kroz samo jedan senzorni kanal (u ovom sluaju sluh) onapostaje senzitivnija. Na taj nain um lako prima uputstva za usmeravanjepanje na delove tela po odreenom redosledu. Ovo kruenje svesti po teludovodi do oslobaanja miinih tenzija.

    U ovom stadijumu Joga Nidre moemo upotrebiti Sankalpu -

    sugestivnu mentalnu zapovest. To moe na primer biti sugestija da smozdravi. Sankalpu ne bismo trebali da koristimo za sebine i neetike ciljeve.Sankalpa takodje ne bi smela da sadri negaciju, ve potvrdu. Na primer,neemo mentalno izgovoriti "nisam bolestan", ve "potpuno sam zdrav".Ovakve sugestije bi trebalo da deluju, jer um nije u uobiajenom stanjusvesti, ve funkcionie na Alfa modanim talasima - otvoreniji je za svakunau informaciju. Ono to naa podsvest tada primi, trebalo bi da seprojektuje na svest. Ponekad neto mnogo elimo, ali na um jednostavno

  • 7/22/2019 Joga Psihologija

    32/48

    31

    nije otvoren da primi takvu informaciju. Kada se um potpuno smiri u JogaNidri i kada se poveu svesno i podsvesno, tada nae sugestije mogu dadeluju. I ne zaboravimo da esto ono to elimo, nije ba i najbolje za nas.Relaksiranjem tela relaksiramo um (korelacija Joga Nidre i neurofiziolokihistraivanja)

    Redosled u koncentraciji na delove tela ima svoju pozadinu u drevnojtantri. Stari riiji (mudraci) su davno znali za povezanost delova tela sakorom velikog mozga. Danas nakon mnogih naunih istraivanja, moemorei da redosled kruenja svesti ima i svoju neuroloku pozadinu.

    U sivoj masi velikog mozga nalazi se neuronska mapa fizikog telakoju su neurolozi nazvali motorni homunkulus ili oveuljak. Svi delovi telakroz koje krui svest u toku joga nidre mogu da se lociraju u homunkulusu.On je slikovito predstavljen sa uveanim akama, prstima i crtama lica.Upravo ti delovi tela bivaju najvie stimulisani u joga nidri. Koncentracijomna delove tela, stimuliemo neuronsku mapu mozga i na taj nain delujemo

    somatopsihiki - putem tela utiemo na umirivanje uma i oslobaanje odnapetosti.

    Precizan redosled rotiranja svesnosti u joga nidri ne bi trebalo da semenja, jer on podstie tok energije kroz neuronsko kolo motornoghomunkulusa. Svesnost se tada odvaja od motornih i senzornih kanala, todovodi do psihofizike ravnotee, a osloboena nervna energija obnavljaumorna tkiva i organe.

    2. Dihotomija oseanja

    Emocionalna napetost nastaje zbog dihotomnih (suprotnih) oseanjakao to su ljubav/mrnja, srea/nesrea, radost/tuga, uspeh/neuspeh.Ovakva oseanja esto bivaju potisnuta duboko u nama. to due ona ostajuzakopana, to dublje prodiru u sve nivoe naeg uma i remete namemocionalnu stabilnost. U Joga Nidri uimo se da mirno i nepristrasnosvedoimo ovim suprotnim oseanjima.

    Kada ovek tei da postigne unutranji mir i radi na tome, oscilacija uemocijama je najpogubnija. U joga psihologiji to se zove Dvandvas -suprotnost. Meutim, ako uspemo da ostanemo mirni u stresnimsituacijama, mi bukvalno smanjujemo mogunost njihovog ponavljanja.

    Usled pojave stresne situacije, nae telo se priprema za odbranu ibekstvo od "neprijatelja". Iako moda telo miruje dok smo u stresnojsituaciji, procesi u organizmu odvijaju se ba kao da elimo fiziki da seodbranimo ili pobegnemo. Pod uticajem nervnih impulsa iz kore velikogmozga, dolazi do luenja hormona stresa, od hipotalamusa, pa sve donadbubrenih lezda. Pri aktivaciji simpatikusa ubrzavaju se svi procesi uorganizmu - ubrzava se puls, poveava broj respiracija itd. Krv se iz organatrbune duplje alje u ruke i noge, poveava se nivo adrenalina, ime se telo

  • 7/22/2019 Joga Psihologija

    33/48

    32

    priprema za "bekstvo". Pri stvaranju odreenih neuro-peptida i hormonastresa, organizam se bukvalno navikava na stres, naroito ako je uestao.Postajui zavisni od stresnih situacija, poinjemo podsvesno sami da ihstvaramo, obezbeujui tako reim rada u organizmu na koji smo "navikli".Jedino mirno svedoenje stresnim situacijama obezbeuje nam da svojorganizam navikavamo na zdraviji nain rada bez stresa, a Joga nidra nam utu svrhu moe biti od velike pomoi.

    Sa dihotomnim oseanjima u Joga Nidri radi se nakon kruenja svesti,kada je postignuta potpuna relaksacija tela i uma. Moemo poeti oddihotomnih fizikih senzacija kao to su toplo/hladno, lakoa tela/teina tela,a zatim moemo potraiti i neku svoju emociju - traumu i oseanje sree izline istorije.

    3. Vizualizacija

    Vizualizacija je najsuptilniji deo Joga Nidre u kome se radi na vizualizovanju

    simbola. Simboli su jezik nesvesnog uma i nose u sebi poruku koju ne bismomogli da opiemo sa stotinu rei.

    Svako iskustvo koje doivimo ostaje zabeleeno na suptilnim(nevidljivim) nivoima. Sve se memorie i registruje. Iskustvo se pretvara uJantru - simbol. Svaki dogaaj, iskustvo, misao i emocija mogu da sepredstave kroz Jantru. Simboli mogu biti lini i kolektivni i slue kao nekavrsta katalizatora, otvaraju i rastvaraju potisnuta iskustva. Bilo kojapotisnuta emocija e kasnije da stvara sline situacije, kako bi se hranila tomenergijom. To zatim stvara na karakter, a karakter stvara sudbinu. Svesnomenjajui navike, ovek moe da promeni svoj karakter, a samim tim i

    sudbinu.

    U Joga Nidri, radom sa simbolima osveujemo oseanja i podsvesnium. Time dozvoljavamo da se suprimovani materijal oslobodi iz podsvesnogu svesno. Meutim, esto ne znamo ta je sve potisnuto u nama. Kadapokrenemo sve to smo u toku ivota suprimovali, treba da budemo svesnida emo onda morati sa time i da se suoimo. To moe da bude neprijatno,naroito ako mentalno nismo spremni, jer ne znamo sa ime emo se suoitii ta sve nosimo u sebi.

    U Joga Nidri vizualizuju se jednostavni simboli koji imaju univerzalnaznaenja - sunce, beli oblaci, vrh planine, simboli akri itd. Mogu seupotrebiti i lini simboli. Npr. zamiljamo pauka, ako je to neto ega seplaimo. Time se stvara desenzitizacija problema, tj. u ovom sluaju strahaod pauka.

  • 7/22/2019 Joga Psihologija

    34/48

    33

    Primena Joga Nidre

    Joga Nidra se danas primenjuje u terapeutska svojstva, za jaanjekoncentracije i memorije, kod psiholoke pripreme sportista i slino.Popularni autogeni trening, koji je sredinom prolog veka koncipirao nemaki

    lekar i neurolog Johannes Heinrich Schultz, proizaao je upravo iz Joga Nidre.

    Ovu relaksaciju moemo praktikovati svakodnevno - sami, uz vodia ilisluanjem snimljenih instrukcija. Ona moe posluiti i kao dobar uvod u san,ukoliko patimo od nesanice. Ponekada to moe podstai iskustva lucidnih(svesnih) snova ili vizija. Meutim, to su samo sporedne manifestacije kojeovde nisu cilj i ne bi im trebalo pridavati znaaj. Ukoliko izvodimo vebusami, vano je da znamo precizan redosled kruenja svesti po telu. Moemokombinovati delove Joga Nidre ili izostaviti jedan od njih, ali nikada ne bitrebalo preskakati prvi deo vebe - kruenje svesti po telu.

    Unutranji mir i relaksacija

    . Moderan ovek nauio je da se "relaksira" uz zabavu, muziku, knjige, tvprogram ili bilo ta drugo to mu skree panju sa njegovih tenzija inezadovoljstava. Meutim, to je samo prividno oputanje. Zaokupljen takonovim ulnim nadraajima (bilo da je to neki dobar film ili dnevne novine),ovek kao da iznova bei od samog sebe. Mislei da se relaksira, on zapravopuni svoj um novim sadrajima, rasipa svoju energiju, a napetost ostajeduboko zakopana ili privremeno "zaboravljena". (ovde se o zabavi ne govoriu negativnom smislu, ve se samo istie razlika izmeu potpune relaksacije ipovrnog oputanja)

    ak i u snu, umom neprestano krue brige i potisnuta oseanja. Takose ovek dananjice vrti stalno ukrug, trei za svojim repom, ali beei odsamoga sebe. Nemogunost da mirno prihvatimo sve to nam se u ivotudeava, kako bismo iz toga uili i sazrevali, dovodi nas u stanje neprestanebrige o sutranjici ili ala za prolou. Po nekom univerzalnom pravilu, tovie oko neega brinemo, pridajemo mu podsvesno sve veu vanost i toonda dobija na svojoj teini. Kad god smo nezadovoljni ili gnevni napostojeu situaciju, obino se deava da ona ne prestaje, ve, naprotiv, bivasve tea i sve nam vie smeta. Tek sa prihvatanjem svega to nam ivotprua, moemo se izdii iznad stresnih situacija i tek tada emo prestati da ihprivlaimo kao magnet.

    Stanje mira moe se pronai jedino iznutra, nikada izvan - tome nasui joga. Niko nam ne moe osigurati mir u srcu, osim nas samih. Religije utome nisu uspele, kao to ni drave nisu uspele da obezbede mir meuljudima. Kada ovek kao pojedinac uspe da ostvari stanje mira, jedino tadae drutvo moi da se oslobodi kolektivne psihike napetosti. A do tada, nanama kao individuama je da pronaemo nain da dopremo do sebe iostvarimo unutranji mir. Joga Nidra moe u tome da nam pomogne - da

  • 7/22/2019 Joga Psihologija

    35/48

    34

    poslui kao jedno od sredstava za ostvarivanje unutranjeg mira. Tek kadase oslobodimo nataloenih fizikih tenzija i potisnutih emocija, moemorazmiljati o ivotu bez stresa.

    Potisnute emocije uzrokuju trajnu miinu napetost odreenih grupa

    miia.To je samo prva faza. Sa trajanjem stresa koji ne izbacujemo, nastajublokada u akrama.

    akre

    akre su energetski centri, kroz koje primamo, preraujemo iusmeravamo energiju ili vitalnu silu, a koje imaju svoju korespondenciju saodreenim mestima na ljudskom telu. U prevodu sa sanskrita znai vrtlogenergije. akre predstavljaju stepen naeg duhovnog razvoja i radeipravilno na njima, ne samo da mozemo prepoznati na kom stepenu duhovneevolucije se nalazimo, ve i radei na njima se moemo usavravati.

    Uz njihovu pomo razmenjujemosvoju energiju sa okolinom, tako tose uravnoteeno punimo ili praznimo na svim nivoima. Idealno je kada sveakre deluju usklaeno, meuzavisno i uz optimalni energetski protok koji nebi trebao biti previe jak , ni previe slab. Osoba sa preterano otvorenimakrama je previe podlona raznim uticajima iz okoline, previe

    bombardovana tuim energetskim strujanjima , ime je ometen njenenergetski razvoj i dovodi je do iscrpljivanja. akra se najee okree usmeru kazaljke na satu (gledano spolja) i tada radi harmonino. akra kojapokazuje disfunkciju i okree se nepravilno tj. u smeru suprotnom od smerakazaljke na satu je zatvorena,ako se akra uopte ne okree onda jeblokirana. Uzrok bloka ili zatvorenosti akre je prisustvo energetskih blokova

    u energetskom polju osobe koje je ona razvila u detinjstvu ili tokom ivotausled mnogo razliitih faktora i blokovi slue kao nesvesni mehanizamodbrane. Blokovi se nekad opisuju i kao zamrznuta energija svesti.

    S druge strane zatvorene akre oslabljuju primanje i preradu energijeiz prirodnog okruenja, i zavisno o tome na koje se podruje odnose, moguoslabiti delovanje pojedinih telesnih organa i biti glavni uzrok odreenogpsihikog stanja i ivotnih situacija. Ovde ih posmatramo izdvojeno, jersvaka akra, iako su meusobno povezane i hijerarhijski poreane dukimenog stuba, ima svoju konekciju sa uspavanim delom kore velikogmozga. Bilo kakva stimulacija i buenje u bilo kojoj akri, automatski se

    sprovodi i stimulie, i vremenom budi uspavana podruja mozga.Stimulacijom njihovih fizikih lokacija, eljeni impuls se prenosi na dubljenivoe, preko endokrinog i nervnog sistema, odakle nam stie i odgovor nato. akre su kaoprekidai koji nam slue da probudimo uspavane potencijalebeskonane svesti koja prebiva u Sahasrari.

    Odreenom nivou svesti odgovara odreena energija i obrnuto. Svest ienergija su u svojevrsnom dijalektikom odnosu. Kada se probudi energija u

  • 7/22/2019 Joga Psihologija

    36/48

    35

    odreenoj akri, u svesti e se pojaviti iskustva koja su karakteristina za tuakru: U Svadhithani e se javiti radost, u Manipuri elja za samo -potvrivanjem, u Anahati oseaj ljubavi, u Viudhi - rasuivanje i mudrost, uAgji- intuicija i unutranje znanje.

    Instinkti i akre

    Prilikom buenja energije u akrama, predhodno treba stei kontrolu nadinstinktima koji su ukorenjeni u njima. Oni su sledei:

    1.Muladhara - seksualni instinkt (Maithuna)2. Svadhithana - strah (Bhaja)3. Manipura - udnja za neim (Ahara)4. Anahata - instinkt spavanja, (Nidra), kao odsustvo vrstog oslonca, kojevodi do prekida kontakta izmeu ula i spoljanje sredine. Kada je umpreoptereen ulnim utiscima, dolazi do prirodnog povlaenja uma i to sezove nidra.5. Viudhi - postoji i peti instinkt koji odgovara ovoj akri, a to je ego -centrirana svest. To je poistoveenost sa imenom, polom, formom, statusom,godinama, pripadnou, idejom i predstavom o sebi i sl. Ovde se radi ostrahu od gubitka svog identiteta.

    Psihologija akri

    akre je najbolje objasniti kroz kroz njihovu psihologiju, jer se takonajbolje mogu razumeti, a ona se prvernstveno zasniva na kosmikimelementima koji vladaju svakom akrom.

    MULADARA

    Element Zemlja u ovoj akri ima svoje sedite i predstavljen je utimkvadratom. Atributi elementa zemlje su snaga i stabilnost, plodnost i

  • 7/22/2019 Joga Psihologija

    37/48

    36

    umnoavanje svih stvari. To je centar fizikog zdravlja, vitalnosti ipovezanosti sa zemljom.Prisutnost ovde i sada. Veza sa fizikim telom.Izraena je kroz svo delovanje na zemaljskom nivou, odnos prema novcu,kui, poslu. Ova akra takoe odraava vezu osobe sa njenom majkom i samajkom Zemljom, kao i samo postojanje na Zemlji. Dobro uslaena dajedostojanstvo,ravnoteu, radost, osloboenost svih misaonih optereenja ioseaj za pravi put, istou, snanu volju za ivotom, odreujui koliinuivotne energije, kroz fiziku snagu. Simptomi ili napetosti u delovima telakoje kontrolie ova akra pokazuju napetosti u delovima svesti osobe koje supovezane ovom akrom. Napetost se ovde doivljava kao nesigurnostuopteno. Vea napetost se doivljava kao strah. Vie od ovoga se doivljavakao teror ili pretnja. Od balansiranosti prve akre zavisi na opti oseajsigurnosti odnosno nesigurnosti.

    SVADHISTANA

    Ovde dominira element Vode, i simbolino je predstavljen sneno-

    belim meseevim srpom, koji je okrenut vrhovima prema gore.To je akrakreativnosti, panje, snage, koncentracije i istog znanja. To je srediteosjetljivosti i seksualnosti. Djeluje prije svega na na osjeajni ivot. istoaznanja koju omoguuje ova akra nije mentalne prirode, ve je direktnapercepcija stvarnosti koju moemo osetiti, a ukazuje na suptilne blokade.Mentalno ima utjecaj na optuivanje i krivnju, odnos prema novcu, moi inadzoru i potenju u odnosima. To je i sredite uzbuenja, opstanka, ali iusamljenosti.

  • 7/22/2019 Joga Psihologija

    38/48

    37

    To je akra nesvesnog. U svadhisthana akri su uskladitene sveimpresije (samskare) i karme i nalaze se u potencijalnom, semenom oblikuTo su podruja kretanja karmi u moru nesvesnog,(ali aktivnog), koje sudaleko dinaminije od normalne svesti. Sva iskustva koja smo u ovom idrugim ivotima stekli, nalaze se ovde u kondenzovanoj, potencijalnoj formi inita nije nestalo, sve je zabeleeno, sva svesna i nesvesna opaanja kojaum posredstvom ula, belei i memorie. Samskare su sada izgubileprvobitnu formu, tako da su izvan domena analiziranja, ali nisu izgubileogromnu energiju koja je tu blokirana. Zato za razliku od prve akre,Muladhare, gde se nae karme otvoreno manifestuju u vidu prepoznatljivihemocija kao to su ljutnja, ljubomora, pouda ili mrnja, u Svadhisthanaakri mi oseamo veliku uznemirenost, ne prepoznavajui njen izvor.ovekasvadhistthana akre karakterie depresivno-anksiozno stanje uma. Preteranose vezuje sa suprotni pol do nivoa infantilnosti. esto, ak i po cenu da to zanjega bude tetno, u emotivnoj zajednici odrava stanje ''status kvo'', samoda se ne bi konfrontirao, oponirao i suprotstavljao svoje miljenje.

    MANIPURA

    Ovde dominira element Vatre i simbolika ove akre je jarko crveniobrnuti trougao. Trea akra ureuje na odnos prema moi, ambiciji,autoritetima i deluje na nae zadovoljstvo, duhovnu mudrosti i svest o otome ko smo unutar univerzuma. Mentalno i emotivno je vezana uzpoverenje, strah i zastraenost, ljutnju, zameranje, optuivanje,samopouzdanje, samopotovanje, brigu o sebi i drugima, odgovornost udonoenju odluka, lini doivljaj asti i osjetljivost na kritiku. Odgovorna jeza na osjeaj linog integriteta,(stiemo svest o sebi),kao i za nae pravona operativnu i intelektualnu nezavisnost. Ovde stanuje ego, pa izraava i

  • 7/22/2019 Joga Psihologija

    39/48

    38

    potrebe takmiarskog duha, priznanja, samodokazivanja i statusa.Tu se raalinost ,od materijala iz prve dve akre.

    Drutvo ovu akru esto podvrgava vaspitnoj represiji,nameui svojapravila i predrasude vezano za razna uvjerenja (razlike u polovima), tokasnije u odrasloj osobi moe dovesti do negativne emocija i blokada,zarobljenost na nesvjesnim nivoima i moe biti uzrok ozbiljnihpsihosomatskih poremeaja, pa i tekih oboljenja i oteenja imunogsistema.

    To je prva akra gde ovek izlazi iz svojih ogranienja. I prva gde kaoelement (vatra) posle prve dve koje su postavljene horizontalno, idevertikalno. Kada mu dozlogrde strahovi i ogranienja, vezanost i zavisnost odbilo koga i bilo ega, ovek odluuje da krene svojim putem. Stvara seunutranja motivaciona volja ili neki unutranji bes koji rui sputanost istrahove i daje energiju da se usudite. Oslanjamo se na sopstvene snage,gde odlunost i preduzimljivost dominiraju naim karakterom. ovek postaje

    borac, hrabro ide napred i ne dozvoljava vie da strahovi utiu na njegovivot. On je ambiciozan snane volje i ekstravertan. Manipura akra je centardinamizma i energije. Sunce i Mars kao vatrene planete imaju sedite u ovojakri.

    Osoba Manipura akre je autoritativna i voli da dominira, ali nijezlonamerna i igra otvoreno. Gordost je njena mana kao i sklonost ka

    kritikovanju drugih, gnev i nametanje svoje volje.

    ANAHATA

  • 7/22/2019 Joga Psihologija

    40/48

    39

    Element Vazduha vlada ovom akrom, i on je simbolino predstavljenHeksagramom. Tu je sedite individualne due - iva atme. Ovdeindividualna dua ili iva, boravi u nedrima boanske due - atme. Sjedinjeniine iva-atmu. U Anahata akri boravi sam puls ivota. Taj plamen due se

    zove Akhanda oti ili veni plamen i tradicionalno je predstavljen da se nalaziu sreditu heksagrama (to je simbol ove akre). On simbolie iskru ivota isvesti koja boravi u svemu to postoji, ali se moe rasplamsati samo u srcuoveka.etvrta akra ureuje na odnos prema ljubavi, koja se ne odnosisamo na ljubav prema polnom i branom partneru ili detetu, ve je to viioblik unutranje osvetenosti odnosno sposobnost neke osobe da voli samusebe i druge ljude i svet u jelini, a u sebi je razvila univerzalno saoeanjeprema svim ivim biima.Ovo je inae veoma delikatan centar koji jepovezan sa podrujima u mozgu koji su odgovorni za umetnike talente, kaoto su pevanje, pisanje, sviranje ili slikanje, ali i mesto gde oseamousamljenost.

    Ovde ovek prepoznajei poinje da usvaja boanske principe, kao tosu opratanje, dobrodunost, nevinost i istinoljubivost. Medjutim on jo uvekrobuje duhovnim principima i idealima, za njega su duhovnost, moral,pravednost boije zapovesti svetinja. Tako razmilja i osea ovek anahateZato je i osetljiv na nepravdu.. Kao po pravilu, ivot kao najbolji guru, etakvim osobama slati ljude, koji e mu puno znaiti, kojima e svestranopomagati i koji e ga na kraju prevariti, razoarati, napusiti i nepravedno seprema njemu poneti. Ogranienja ove akre su idealizacija duhovnih principa,morala i pravednosti, do stepena da se oni postavljaju iznad ljubavi. Tada jeforma (boije zapovesti, etika) zamenila sutinu (ljubav).

    To su izuzetno nadarene, ali beskrajno osetljive due,koje saoseajusa patnjom drugih. Optimalno funkcioniranje manifestira se kroz osjeajsigurnosti i povjerenja sve nae brige, sumnje i strahovi ponitavaju sekada je srana akra optimalno energizirana. Tekoe sa disanjem ilipluima, pokazuju napetost u sranoj akri. Odnos osobe prema vazduhuodraava njen odnos prema ljubavi.

    Zavisno od balansiranosti u ovoj akri javljaju se ljubav ili mrnja,zameranje, opratanje, ogorrnost, alost, usamljenost,saoseanje,poverenje ili nada.

  • 7/22/2019 Joga Psihologija

    41/48

    40

    VISHUDI

    Element Etera (Prostor) boravi u ovoj akri. Simbolino je predstavljentransparentnim krugom. Ovo je akra diplomacije i dobrih odnosa s drugima,razigrane nepristranosti, ali i krivnje, tuge, sumnje i kajanja.

    Peta akra ureuje nau sposobnost izraavanja i prihvatanja.(moebiti i umetniko slika, igra muzika). U njoj je sadrano nae pravo dagovorimo i ujemo istinu, da rijeima izraavamo ono to nosimo u srcu, kao

    i ono to vidimo svojim unutranjim pogledom u dubinama svog bia. Ako jesrce integrisano, ova akra e delovati na svojim viim nivoima i to nanesebian nain. Kada se polazi iz srca budi se ista radost pravogstvaralakog ina, dok polazak iz moi stvara dualistiko iskustvo, oseajsamozadovoljstva i patnje, jer glad za priznanjima ostaje nezadovoljena.Tada se ograniava sposobnost istinskog izraavanja.

    ovek Viudhe, prestaje da traga za prijatnim si