jjubilarni brojubilarni broj - sjemenarna · zanimljivosti i članaka. ovaj jubilarni broj i...

16 godina s Vama!

www.sjemenarna.com

[email protected]

G r e e n G a r d e n • b r o j 1 0 0 • p r o s i n a c 2 0 1 5 . • g o d i n a X V I

Jubilarni brojJubilarni broj

1. KORAKIspunite pristupnicu vjerodostojnim podacima

2. KORAKPreuzmite Vašu člansku karticu i pripremite se na brojne pogodnosti

3. KORAKPrikupljajte bodove i kupujte s popustom!

*tablica boniteta može biti varijabilna kroz bonitetno razdoblje*artikli označeni kao akcijski/sniženi ili pojedini posebno označeni artikli ne podliježu obračunu bodova i na takve artikle nije moguće ostvariti dodatni popust

TABLICA BODOVANJA

1 KM = 1 BODVrijeme trajanja

bonitetnog razdoblja:od 01. 10. do 30. 09.

Razred:

ABCD

1-100101-500

501-10001001-više

2%4%6%8%

Bodovi:(vrijednost kupovina u KM)

Popust na Vašu kupovinu:

Postanite član Green Garden kluba koristite pogodnosti i kupujete s popustom

Ako već imate karticu Green Garden Kluba, Vaša kupovina s popustom može početi!

Glasilo GREEN GARDENNakladnik:SJEMENARNA d.o.o. Obilazna cesta 27, 88220 Široki Brijeg BiHTel.: + 387 (39) 700 000;Fax: + 387 (39) 706 572; [email protected]@sjemenarna.com www.sjemenarna.com Glavni urednik:dr. Ivan Ostojić Redakcijski kolegij: Ivana Markota, Ivan Perić, Nino Rotim, Matea Pehar, Danko Tolić, Mario Ćubela, Ivica Doko, Velimir Lasić Marketing: Valentina Vrljić Mićić, dipl. oec.Andrea Šaravanja, mr. oec.Lektor: Blanka Kraljević, prof.Fotografi ja na naslovnici: Ivan OstojićMišljenjem Federalnog ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i športa broj: 05-15-5920/04 od 31. 12. 2004. godine časopis Green Garden oslobođen je plaćanja poreza na promet.

Riječ urednika Editor’s word

Sadržaj

Novosti, obavijesti, najave!!!Pred Vama je 100. jubilarni broj Green Garden glasila. Glasilo koje je sa Vama 16. godina u kontinuitetu. Sa svakim brojem trudimo se donijeti Vam što više korisnih informacija, zanimljivosti i članaka. Ovaj jubilarni broj i tradicija duga čak 16 godina nam je potvrda i obveza da nastavimo i dalje i budemo još bolji.Ponosni na svaki broj. Uživajte u bogatom sadržaju našeg glasila i svim ostalim pogodnostima koje imate kao član kluba Green Garden.Kako postati član kluba Green Garden i koristiti razne pogodnosti kao njegov član: jednostavno – ispunite pristupnicu vjerodostojnim podacima, preuzmite Vašu člansku karticu, prikupljajte bodove i kupujte sa popustom. Članstvo Vam donosi brojne pogodnosti pri kupovini u našim agrocentrima. Sva Vaša pitanja vezana za članstvo u Klubu Green Garden možete poslati na e-mail: [email protected]

Sretne blagdane, dobro zdravlje, mir i blagostanje neka Vas prate u 2016.

Pred Vama je jubilarni stoti broj stručnog glasila Green Garden koji na svojim stranicama, kao i u prethodnim bro-jevima, donosi niz zanimljivih priloga iz oblasti voćarstva, vinogradarstva, povrćarstva, cvjećarstva i zaštite bilja. S ob-zirom da se radi o jubilarnom broju, broj stranica je povećan, kao i naklada. Ovaj broj stručnog glasila Green Garden obiluje temama iz voćarstva koje obrađuju različite aspekte u ovoj grani poljoprivrede. Svakako treba istaknuti članak o sadnji voćaka, gnojidbi maslina te članak o zimskoj rezidbi i zaštiti voćaka. Ni ovaj put nismo izostavili ljubitelje cvijeća kojima preporučujemo priloge o božićnoj zvijezdi i božićnwoj pšenici koje uz adventske vjenčiće obilježavaju mjesec prosinac, te iznimno zanimljiv članak o amarilisu, lukovičastoj cvjetnici koja u vrijeme božićnih i novogodišnjih blagdana ukrašava mnoge domove.

Proizvođačima krumpira preporučujemo prilog o novim sortama krumpira, a pčelarima prilog o medu.

Ovo je samo dio, vrlo zanimljivog sadržaja, jubilarnog sto-tog broja Green Gardena, te vam toplo preporučujemo da naš i Vaš Green Garden detaljno pročitate.

Uredništvo

In front of you is the hundredth anniversary number of Green Garden, where you, as well as in the previous edi-tions, may fi nd number of interesting articles in the fi eld of fruit growing, viticulture, vegetable growing, fl oriculture and plant protection. Since it is a jubilee number, number of pages has increased, as well as edition. This issue of Green Garden is rich with articles covering various aspects in fi eld of fruit growing. You can read interesting articles about planting fruit trees, olive fertilization, winter prun-ing and protection of fruit trees. For fl orists we recommend articles about Christmas Star and Christmas Wheat that marks December together with Christmas Wreath, and extremely interesting article about amaryllis, bulb fl ower that during the Christmas and New Year holidays decorates many homes.

For potato growers we recommend article about new po-tato varieties and for beekeepers report about honey.

And this is only a part of very interesting content, in this jubilee number of Green Garden, so we strongly recommend that you read it carefully.

Editor’s offi ce

Adventski vjenčići ............................................... 4Božićne jelke ....................................................... 6Amarilis - blagdanska ljepotica .........................7Svježi radič - zimska poslastica ........................11Povrtnjak tijekom zime ....................................12Primjena agrila u proizvodnji povrća ..............14Rane žute sorte krumpira ................................16Nove crvene sorte krumpira .............................17Obavezno naklijavanje krumpira prije sadnje ....18Hercegovački batati...........................................19Organska gnojiva za ekološku proizvodnju smilja ............................................20

Kako riješiti problemzačepljenih dimnjaka? ..................................... 22Sadnja voćaka i vinove lozetijekom jeseni i zime ........................................ 24Ne zaboravite posaditi aroniju .......................26Proljetna gnojidba masline organskim gnojivima .......................................28Program za zaštitu od miševa i insekata ......30Vulcano - organsko gnojivo protiv kloroze voćnjaka i vinograda .......................... 32Pitanja i odgovori ............................................. 34Zimska rezidba i uporabakalemarskog voska .......................................... 36

Oviphyt - parafi nsko ulje za zaštitu voćaka i vinove loze tijekom zime..................38Zaštita voćaka od zečeva ................................40Dudova štitasta uš - veliki problemhercegovačkih voćnjaka ....................................41Zimski pak XXL- odlično rješenje zazimsku zaštitu voćaka i vinove loze .............43Zimska zaštita voćaka i vinograda .................44Suzbijanje štetnih kukaca i grinja...................46Što koristiti za suzbijanje miševa i štakora ....48Kolinje ................................................................ 52Med - izvor životne energije ...........................56Zanimljivosti ......................................................58

Matea Pehar, dipl. ing.

Sama tradicija adventskog vjenčića seže u daleku prošlost kada su germanski narodi koristili vjen-

čić ukrašen svijećama, koje bi palili za hladnih i tamnih prosinačkih noći kao znak nade u nadolazeću sunčevu svje-tlost i toplinu proljeća. U srednjem vije-ku su pak kršćani preuzeli tu tradiciju, te su vjenčić sa svijećama počeli kori-stiti kao dio svoje duhovne pripreme za najdraži nam blagdan, Božić. Inače, prema predaji izrađen od zimzelenih grančica adventski vjenčić simbolizira neprekidan, neprolazan život. Pored toga, u njemu se kao dekorativna bilj-ka često nađe i lovor koji predstavlja pobjedu nad mučenjem i patnjom te božikovina i tisa koji su pak simbol besmrtnosti. S druge strane, prisut-nost cedra u vjenčiću označava snagu i izlječenje dok je sami kružni oblik vijenca, koji nema ni kraj ni početak, simbol vječnosti Božje te besmrtnosti duše. A sami češeri i razni plodovi kojima vjen-čić često bude pomno okićen predstavljaju naš budući život, odnosno uskrsnu-će dok četiri svijeće

označavaju četiri tjedna adventa ili došašća, vrijeme pripreme za veliki blagdan kršćana. Stoga ni ove godine nemojte zaboraviti ukrasiti ulazna vrata i stolove adventskim vjenčićem jer on pri-je dolaska samog Božića stvara poseban ugođaj u našim domo-vima, te na poseban način i u našim srcima.

Božićna pšenicaBožićna pšenica se uobičaje-

no sije od svete Barbare do sve-te Lucije-13.prosinca. Sjetva se obavlja u posebne posude koje su nešto šire od standardnih ali i

dublje. Prije same sjetve pšeni-ca se najčešće namače u mla-koj vodi (desetak sati). Nakon toga pšenica se vadi iz vode i

ravnomjerno raspoređuje u posudu u sloj debljine 2-3 cm. Zalijevanje se obavlja svaki dan raspršiva-

njem vode po pšenici.

Sa zalijeva-njem ne treba pretjerivati jer

može doći do propadanja

pšenice.

joji predstavlja

i patnjom te u pak simbol rane, prisut-značava je

-o

dublje. Prije samca se najčešćekoj vodi (desettoga pšenica s

ravnomjeru d

p

n

Matea Pehar, dipl. ing. označavaju četiri tjedna adventa ili došašća vrijeme pripreme za

Adventski vjenčićiBOŽIĆNA ZVIJEZDA

Prema vjerovanju prastanovnika Meksika odakle biljka potječe, svoj izgled zahvaljuje asteškoj boginji kojoj je zbog neuzvraćene ljubavi puknulo srce i iz kapljica njezine krvi izrastao je «vatreni» cvijet.

Oplemenjivači su se malo «poigrali» pa da-nas imamo bijele, krem i ružičaste primjerke. Najtraženije su jarkocrvene. Botanička zna-nost nam otkriva da Božićna zvijezda zapravo ima sićušne, prilično neugledne žute cvjetiće, a ono što nazivamo cvijetom, obojeni su pri-cvjetni listovi (brakteje).

Legenda o nastanku Božićne zvijezdePrema staroj meksičkoj legendi, prva Božić-

na zvijezda nastala je iz molitve dvoje seoske djece, djevojčice Marije i njezina brata Pabla. Bili su toliko siromašni da nisu mogli kupiti dar malom Isusu. Na Badnjak, na putu u crkvu, ubrali su buket poljskog bilja umjesto dara. Kad su ubrane biljke stavljali oko jaslica, ne-kim čudom njihovi zeleni listovi pretvorili su se u sjajnocrvene latice.

4

BROJ 100 • PROSINAC 2015.

Matea Ćorić, magistar struke

Božićne jelkeNa vratima su nam božićni i novogodišnji blagdani, vrijeme po-mirenja i darivanja. Izlozi i ulice bljesnut će blagdanskim sjajem, a najmlađi će iščekivati pahulje snijega i darove. Ipak, da je u naše domove stigao najdraži blagdan, redovito nas podsjeća i ukrašeno božićno drvce

Svi mi znamo kako pravog Božića nema bez pomno odabranoga bo-žićnog drvca. Zapravo, sama gužva

i žurba oko kupnje darova, te ponovno okupljanje svih članova obitelji na blag-danskoj večeri posebno nas veseli i pru-ža osjećaj unutarnjeg zadovoljstva. Iako je sama bit Božića posve nešto drugo mi ga ipak ne možemo ni zamisliti bez posebno ukrašenoga božićnog drvca. A najmlađe, opet najviše i veseli njegova kupnja, te ukrašavanje kao i darovi koji ih očekuju ispod okićenog bora. Ali, ta ista kupnja one nešto starije nerijetko zna dovesti do ruba živaca. Međutim, sukladno s blagdanskim ozračjem nuž-no je biti strpljiv jer je potrebno dosta vremena za odabir pravog drvca čiju veličinu trebamo prilagoditi ambijentu svoga doma.

Srećom, posljednjih godina na na-šem tržištu možemo nabaviti i Nordij-ske jele koje su se pokazale idealnim za

ukrašavanje domova tijekom božićnih blagdana. Spomenute jele svojim pra-vilnim rasporedom grana s bogato po-punjenim iglicama i najzagriženije pro-tivnike ukrašavanja drvca ne ostavljaju ravnodušnim. Osim toga, Nordijske jele možemo nabaviti u različitim veličina-ma od 1,5 do 5 metara što, osim ukra-šavanja domova, ostavlja mogućnost i za uljepšavanje poslovnih prostora kao i vrtova.

Što napraviti s osušenim drvcem?Zanimljiv je i podatak kako se svake

godine u svijetu posiječe na milijune božićnih drvaca koja, nakon što poslu-že svrsi, završavaju na odlagalištima otpada ili se, u najboljem slučaju pre-tvore u kompost. Istina, ta ista drvca se proizvode namjenski, odnosno, time se bitnije ne utječe na prirodne čimbenike, gledano s ekološke strane. Ipak, uko-liko imamo vrt i mogućnost pravljenja komposta osušeno drvce nakon Božića nipošto ne bacajte na smetlište. Do-

voljno je odrezati grane i staviti ih na dno kompostirane hrpe. Odrezanim graničicama također možemo prekriti zasađene maćuhice ili tratinčice, a slje-deće sezone pak umetnite grančice oko posijanog graška.

Bilo kako bilo, drvce koje je uzgojeno u vrtnim središtima za božićne blagda-ne bolje je rješenje od kupnje umjetnog. Netko će reći da je šteta rezati biljku radi nekoliko blagdanskih dana. I to je istina, ali rijetko tko će se zbog ekološ-kih razloga odreći običaja kićenja drvca. Osim toga, plastična drvca puno više zagađuju atmosferu jer se za njihovu proizvodnju troši energija utroškom koje se stvaraju iznimno štetne emi-sije plinova. A da bi se plastično drvce prirodnim putem razgradilo potrebno je skoro tisućljeće. Izbor je ipak na vama! Samo nemojte da trpe oni najmlađi koji s nestrpljenjem očekuju Badnjak, dan koji im trajno ostaje urezan u sjećanje i to prvenstveno zbog kićenja božićnog drvca.

6


Ivana Mrkota, magistar struke

Raskošni, krupni cvjetovi pur-purne, narančaste, crvene i bijele boje te oni dvobojni čine ovu biljku iznimno pri-vlačnom. A ljepota ovoga ui-stinu prekrasnog cvijeta sko-ro da se i ne može usporediti s cvjetovima ostalih ukrasnih biljaka. Naime, amarilisovi cvjetovi jednostavno domi-niraju tijekom zime, u vrije-me kada nas napuste šarene latice različitih sobnih biljaka

Ova lukovičasta sobna biljka, pra-vog naziva prugasti sunovrat, vitezova zvijezda ili zvanika, pri-

padnica je obitelji sunovrata, srodnih narcisa i visibaba. Sadi se u razdoblju od studenog do siječnja, i to tako što lukovicu do pola utisnemo u supstrat, pažljivo zalijemo te ostavimo na ta-mnom i toplom mjestu. A da bi se po-sađena lukovica što bolje ukorijenila, moramo voditi računa da optimalna temperatura u prostoriji iznosi od 20-25º C.

Osim toga, iznimno je važno da u toj fazi biljku ni u kojem slučaju obilno ne zalijevamo a sve kako ne bi došlo do pojave truljenja lukovica. Jer mnogi ljubitelji amarilisa, nerijetko iz nezna-nja, upravo kod zalijevanja koriste ve-like količine vode kojom čak prskaju i samu lukovicu. To je dakako pogrešno stoga što smo time našu novu sobnu biljku osudili na propadanje. A ukoliko poštujemo navedena pravila, za kratko vrijeme, iz sredine lukovice ubrzo će potjerati snažna cvjetna stabljika. Kada se to pak dogodi lonac premještamo na svijetlo mjesto, i to postupno, kako bi biljci dali vremena da se što bolje adap-tira tj. prilagodi. Na svakoj od cvjetnih stabljika, kojih ponekad može biti i nekoliko razvit će se, obično u paru, od dva do šest veličanstvenih zvonastih cvjetova. Spomenimo i kako se dugi sabljasti listovi razvijaju tek u vrijeme cvjetanja biljke. Međutim, tijekom cvat-

nje potrebno je biljku obilnije zalijevati, a svaka dva do tri tjedna i prihranjivati tekućim gnojivom za cvjetajuće biljke. Prijeko potrebna vlažnost zraka osigu-rava se fi nim raspršivačima a tijekom cjelokupnog vremena cvjetanja dobro je lonac s biljkom staviti na vlažne ka-menčiće ili odgovarajući treset. Premje-stimo li na samom početku cvjetanja biljku na hladnije mjesto duže vremena moći ćemo i uživati u njezinim raskoš-nim cvjetovima.

Što nakon cvatnje?Nakon što biljka ocvate potrebno

ju je smjestiti na sunčano i prozrač-no mjesto stoga što će listovi, koji još uvijek rastu, opskrbiti lukovicu prije-ko potrebnim hranjivima. A pravilno i

adekvatno njegovane lukovice svake se godine povećavaju za 1-2 cm. Stoga nastavite sa zalijevanjem i prihranji-vanjem biljke, a stabljiku s ocvalim cvjetovima odrežite na otprilike 20-tak cm visine. Od sredine svibnja amarilis možete slobodno stavit u vrt ili na te-rasu. U kolovozu prorijedite zalijevanje i prihranu, a od listopada pa do početka prosinca potpuno je i obustavite, a sve kako bi lukovica mogla mirovati. Ovako njegovana biljka, bit će potkraj prosinca spremna za presađivanje, u nešto veću posudu sa svježom i hranjivima boga-tom zemljom. Na ovaj način pravilno prihranjivana i uredno zalijevana biljka, koja je na vrijeme presađena u drugu posudu, dat će cvjetove kakve smo upravo željeli.

AMARILISblagdanska ljepotica

7


Velik izbor Green Garden sjemena povrća, cvijeća i začina. Asortiman Green Garden sjemena od ove godine proširen

i obogaćen sa novim zanimljivim vrstama i sortama.

Naše sjeme za bolji urod!

UKRASNI TRAVNJACI

250g – za 10 m2

700g – za 30 m2 1kg – za 45 m2 850g – za 35 m2

5kg – za 200 m2

Matea Pehar, dipl. ing.

SVJEŽI RADIČzimska poslastica

Poput salate, endivije, artičoke i ra-dič (Cichorium intybus) predstav-nik je porodice glavočika (Astera-

ceae), a uzgaja se zbog lišća. To je vrlo vrijedna povrtlarska kultura, koja po-voljno djeluje na probavu i elastičnost krvnih žila i to isključivo zbog sadržaja karakterističnih gorkih tvari (intybina), organskih kiselina te mnoštva vitamina. I dok se ljubiteljima povrća u našoj zem-lji na sam spomen gorkih zimskih salata diže kosa na glavi, u susjednoj Dalmaciji isti ti ljubitelji povrća oblizuju prste. Ra-zlog leži u činjenici kako su Talijani ipak ostavili traga u dalmatinskoj kulturi, korigirajući tako i njihove prehrambene navike. A kolika je popularnost toga lisnatog povrća u Italiji najbolje govori i činjenica kako se u gradu Colonga Ve-neta, nedaleko od Verone, već 20 go-dina održava tzv. Festival radiča. Sorta koju posebno slave na toj priredbi jest radichio di Verona, radič tamnocrveno-ljubičastih listova i bijelih rebara smje-štenih u relativno čvrstoj glavici. Ali, kako danas postoji velik izbor različitih kultivara radiča, tako se i boja njihova lišća kreće od svih nijansi zelene, preko

šarenih pa sve do onih crveno, odnosno, ljubičasto obojenog lišća. Koji god, pak, da odaberemo nećemo pogriješiti jer u 100 grama radič ima svega desetak kalorija, a predstavlja i više nego bogat izvor vlakana, vitamina B6 važnog za pravilan rast i razvoj, te antioksidansa C i E, folne kiseline i željeza, dakle tvari bitnih za zdravu krv. Osim toga, sadrža-va značajne količine magnezija koji čuva srce premda ima i određenu količinu fosfora i cinka. Stoga lako možemo za-ključiti kako se radi o nadasve zdravom povrću, dostupnom tijekom čitave go-dine a koje svojom bojom, specifi čnim i pomalo gorkastim okusom, ukrašava i obogaćuje mnoga jela.

U srednjem vijeku od divljeg radiča nastala je u Europi kulturna biljka ci-korija, Cichorium intibus var.sativum D.C., koja se uzgaja prvenstveno zbog zadebljalog korijenja, a koristio se kao krmna biljka i kasnija za sušenje i pripremu kavovina. Značajka je ovog varijeteta zadebljali korijen pravilna oblika, koji je našao i druge primjene. U Italiji se jedan ekotip koristi kuhan kao varivo. U sjevernoj Europi najviše je raširen uzgoj korijena za pospješiva-nje i korištenje novog lišća u svježem stanju kao salata ili kuhan kao prilog.

11


Mario Ćubela, dipl. ing.

Dolaskom hladnijih dana intenzitet radova u povrtnjaku naglo se smanjuje. Zapravo, tijekom zimskih mjeseci sjetva, odnosno, sadnja povrća potpuno izostaje. Izuzetak predstavljaju toplija, južna pod-ručja u kojima klimatski čimbenici omogućuju proizvodnju jednog dijela povrtlarskih kultura

Povrtnjak tijekom zime

Ulaskom u hladniji dio godine, sje-tvu i sadnju povrtlarskih kultura značajnije ograničavaju klimatski

čimbenici. Međutim, kako bi se održao kontinuitet proizvodnje, povrtlari zbog hladnog, kišnog i snježnog vremena prelaze s otvorenih površina na uzgoj povrća u zaštićenim prostorima. Ipak, uz primjenu odgovarajućih zaštitnih mjera pojedine vrste povrća možemo sijati i na otvorenom, s tim da mora-mo računati na nešto niže proizvodne rezultate. Jer iz godine u godinu zbog promjene klime i naglih temperaturnih razlika, opasnost od šteta izazvanih mrazom sve je veća. A s druge strane, u ovo vrijeme snijeg nam ne bi trebao biti posebno iznenađenje. Ipak, za tek zasijane i posađene povrtlarske kulture koje se još nisu privikle na nešto oštriju klimu, nagli pad temperature svakako može biti priličan šok. I dok je snježni pokrivač još i koristan, jer predstavlja svojevrstan izolator, mraz je puno opa-sniji jer izaziva probleme za sve vrste povrtnih kultura. Dobro nam je pozna-

to kako mraz nerijetko izaziva pucanje biljnog tkiva, pucanje tla i izbacivanje korijena na površinu te čak dovodi do potpunog ugibanja biljaka.

Ali, hladnije razdoblje godine sva-kako možemo iskoristiti i za jesensku obradu tla u povrtnjaku, ukoliko to već nismo i učinili. Na taj način tlo ostaje

VRSTA POVRĆA KOLIČINASJEMENA (m2) VRIJEME SJETVE

MRKVA 4 g 01.11.-20.11.PERŠIN 3 g 01.11.-20.11.ŠPINAT 3 g 01.11.-31.12.GRAŠAK 20 g 15.11.-31.12.BOB-MAHUNAR 40 g 15.11.-31.12.

grubo obrađeno tijekom zime, te se pod utjecajem smrzavanja bolje mrvi i time dobiva bolju strukturu. Dakle, u proljeće se takvo tlo prije i lakše obradi, čime se povrtnjak adekvatno i pripremi za sje-tvu tj. sadnju povrća.

Organsko i mineralno gnojivoMeđutim, uz duboku obradu u tlo

ne smijemo zaboraviti unijeti organsko gnojivo. Od organskog gnojiva, obično u tlo unosimo peletirana gnojiva i to: Bio-rex i Fruttorto, neposredno pred sadnju povrtnih kultura - rajčice, paprike, pa-tlidžana, krumpira, kupusa kelja, cvje-tače, lubenice, dinje, tikve, krastavca, celera i poriluka. S druge strane, mrkva, peršin, pastrnjak, češnjak, luk, špinat i salata uzgajaju se druge godine nakon unošenja organskog gnoja, dok se tek treće godine na tim površinama mogu uzgajati grah, mahune i grašak. Zbog svega navedenog, prije same gnojidbe organskim peletiranim gnojem važno je znati na kojim je površinama gnojeno prošle, a na kojima pretprošle godine.

12


Primjena agrila uproizvodnji povrća

Agrotekstilna folija ima presudan značaj u proizvodnji povrća tijekom hladnih zimskih dana. Naime, navedena folija više nego učinkovito štiti tek posijane i posađene biljčice od štetnih zim-skih temperatura, te je od velike pomoći poljoprivrednim proi-zvođačima.

Ukoliko vas tijekom hladnijeg dijela godine put nanese kroz južnu Her-cegovinu nemojte misliti kako se

parcele bijele od velikih nanosa snijega, premda više ni ta mogućnost nije isklju-čena. Naprotiv, radi se o agrotekstilnoj foliji ili agrilu koju zbog fi ne strukture vlakana poljoprivredni proizvođači od milja nazivaju i „paučinom“. Zapravo, radi se o agrotekstilu čiji je propilenski sintetički materijal nastao od kontinu-iranih polipropilenskih vlakana bijele boje koja se tkaju, prešaju ili izvlače a sve u cilju zaštite, prije svega povrća, od štetnog djelovanja niskih temperatura.

Način postavljanja agrotekstilaIako se na većim površinama agro-

tekstilna folija obično postavlja poseb-nim strojevima na manjim površinama se to uglavnom radi ručno. Postupak je vrlo jednostavan jer je dovoljno agri-lom prekriti biljke nakon čega se, zbog mogućeg jačeg vjetra, njegovi krajevi dobro i učvrste. Tako se obično u praksi, agrotekstil učvrsti na taj način što se po njegovim rubnim dijelovima motokul-tivatorom tj. frezom nanese malo veći sloj zemlje, a što se pokazalo više nego učinkovitim. Međutim, način postavlja-nja i napinjana folije ovisit će i od same vrste uzgajane biljke te od faze razvoja u kojoj se uzgajana biljka nalazi. Zato se, razumljivo, rubovi folije jače i na-pinju uz tlo kada će agril biti prisutan samo za vrijeme klijanja i nicanja, dok se obično u Hercegovini tijekom uzgo-ja salate folija uopće ne skida nego je

prisutna gotovo cijelo vrijeme uzgoja. U tom slučaju rubovi agrotekstila se malo popuštaju a sve kako bi uzgajana biljka, u ovom slučaju salata, imala prostora za normalan rast u visinu.

Može li se povrće nesmetanouzgajati ispod agrila?

Praksa je pokazala kako se povrće bez većih poteškoća može uzgajati ispod agrotekstilne folije jer je ona propusna za zrak, sunčevu svjetlost i kišu. Dakle, ipak treba biti svjestan činjenice kako navedenu foliju nije potrebno uklanjati sve do berbe iz razloga što pri kišenju ili zalijevanju kapi vode preko mikropora na tkanini polako prolaze i ravnomjer-no zalijevaju biljke i zemljište. Čak se nakon toga zemljište postupno suši pa

Ivica Doko, dipl. ing. se ne stvara uvijek nepoželjna pokorica. Osim toga, zbog postupnog isparavanja vode kroz mikropore na tkanini se ne stvara ni kondenzat. Treba znati i da se zadržavanjem vode u mikroporama agrila, pri padu temperature stvara ta-nak sloj (skrama) koja sprječava da se ispod paučinaste tkanine temperatura dalje snižava.

Nadalje, zanimljiv je podatak kako se ispod bijelog agrotekstila zemljište danju manje zagrijava a noću sporije hladi, čime su u znatnijoj mjeri umanje-na štetna djelovanja koja prouzrokuju temperaturna kolebanja. I na kraju, ne smijemo zanemariti i činjenicu kako agril štiti biljke od udaraca jače kiše premda umanjuje i udarce od eventual-nih naleta krupe i tuče.

14


Agril folija se koristi za zaštitu usjeva od niskih tem-

peratura u ranoproljetnom ili kasnojesenskom uzgoju. Folija je paučinasta, poluprozirna, tanka, propusna za svjetlo, zrak i vodu, iznimno dobrog toplinskog djelo-vanja. Predstavlja prepreku za ptice, zadržava prašinu i druge nečistoće te onemogućuje napad insekata i vi-rusa. Folija je UV-stabilizirana i može se koristiti dvije do tri sezone ako se pravilno održava. Osim toga, vrlo je elastična tako da se njome lako rukuje, a postavlja se vrlo jednostavno. Folija se postavlja neposredno preko usjeva, bez nosača i zatezanja, samo se učvrsti na kra-jevima kako je ne bi podigao i otpuhao vjetar.

Uz njezinu primjenu moguće je obaviti sjetvu dese-tak dana ranije od optimalnoga agrotehničkog roka za određeno proizvodno područje, a početak plodonošenja kod nekih povrtnih kultura može biti i do dva tjedna raniji.1,6 x 5 m

2,4 x 5 m3,2 x 5 m

Dimenzije:

Luka Bošnjak, magistar struke

Rane žute sorte krumpira

Arnova je svakako najzanimljivija iz palete novih, ranih sorata žućkastobijele boje pokožice. Zbog dobrih proizvodnih oso-bina stručnjaci predviđaju kako su napokon pronašli sortu

koja će zamijeniti dobro poznatu Jaerlu. Tržni proizvođači krumpira traže od ranih sorti sjemenskog krumpira rano dospijeće, dobru otpornost na proljetne mrazeve i dobar urod. Arnova upravo udovoljava ovim prohtjevima jer prispi-jeva u potpuno isto vrijeme kada i Jaerla, s tim da je za 30-50 % rodnija od nje. Stoga vjerujemo kako će za 2-3 godine Arno-va potpuno zamijeniti Jaerlu za koju je već utvrđena brza dege-neracija-izrođavanje, što dovodi do poteškoća u proizvodnji njezina sjemena.

Faluka je perspektivna srednje rana sorta čija dužina vegetacije iznosi nešto više od sto dana. Gomolji imaju bijelu mekanu pokožicu, s mesom krem bijele boje. Osnovna prednost Faluke je u tomu što predstavlja jednu od najrodnijih sorti krumpira tako da se, uz prosječnu agrotehniku, ispod jedne cime može očekivati prinos između 2,5 do 3,00 kilograma. Go-molji su pak krupni i ujednačeni, duguljasto-ovalni s plitkim ok-cima. Osim iznimno velike rodnosti Faluka je tolerantna na visoke temperature i nedostatak vlage, te je tolerantna na biljne bolesti (viruse, krastavost i trulež gomolja), a što je posebice važno većim proizvođačima krumpira. Osim toga, Faluka je dobra sorta B kulinarskog tipa što znači da je prikladna za različite namjene (kuhanje, pečenje i prženje). Drugim riječima zbog toga što se go-molji ne raskuhavaju pogodna je za pripravljanje različitih složenaca, krumpir juha i paprikaša premda zbog relativno malog sadržaja suhe tvari njezini gomolji mogu jednako dobro poslužiti i za prženje pomfrita.

Artemis je vrlo rana sorta krumpira, izrazito atraktivnih gomolja. Gomolji su krupni, izduženo-ovalnog oblika. Gomolji svijetložute boje pokožice, a žute boje mesa. Artemis je sorta visokih pri-nosa u skupini ranih sorti. Zahtijeva povećanu gnojidbu s dušikom. Prije sadnje potrebno je naklijavanje. Po-godna za uzgoj na različitim tipovima tala. Posebno zanimljiva za proizvodnju mladog krumpira. Srednje osjetljiva ma pripravke na bazi metribuzina. Sorta se koristi za svježu potrošnju ali je odlična za pomfrit i čips.

hvh

h gomolja. vijetložute h pri-

orata o

tu

gezina sjemena.

orata o-u

ge-

pod jednemm

na

-

pod jedne ma. Go-m ok-a

Izuzetno atraktivni gomolji sorte Faluka

16



Nove crvene sorte krumpira

Kuroda Srednje rana do srednje ka-sna (130-135 dana), stolna sorta, s krupnim gomoljima ovalnog oblika.

Pokožica gomolja je crvene, a meso blijedo-žute boje. Okca su srednje duboka. Može se uspješno koristiti za proizvodnju tzv. ljetnjeg krumpira. Nakon uništenja cime, s vađenjem gomolja, treba sačekati 20 dana da se dobro formira pokožica gomolja. Veoma rodna sor-ta u različitim uvjetima uzgoja i pogodna za dulje skladištenje. Kuroda posljednjih godina ubrzano zamjenjuje sortu Romano. Odlična cima, dobra pokrivenost i manji broj zamet-nutih gomolja (7-9) su jamstvo dobivanja visokih i stabilnih uroda. Veoma postojana sorta.

Manitou – je srednje rana do srednje ka-sna sorta krumpira s krupnim gomoljima. Po-kožica gomolja je crvene, a meso žute boje. Manitou je iznimno rodna sorta koja dobro uspijeva u različitim uvjetima uzgoja. Dobro podnosi sušu i visoke temperature, te je zbog toga pogodna za uzgoj u Hercegovini. Prije sadnje obavezno je naklijavanje. Manitou se koristi za svježu potrošnju ali je dobra i za skladištenje. Što se tiče kulinarskih osobina dobra je za kuhanje, pečenje, te za pomfrit.

Roko - pripada skupini srednje kasnih sorti krumpira. Značajka sorte je crvena do svijetlo ljubičasta boja pokožice gomolja dok je meso gomolja bijele boje. Gomolji su dosta ujednačeni. Sorta se koristi za svježu potroš-nju, ali je pogodna za duže skladištenje. Go-molji se koriste za kuhanje i pečenje Dobro je tolerantna na visoke ali i niske temperature. Odlična sorta za zimnicu.

17


Svake godine u našem glasilu Green Garden objavljujemo članke o naklijavanju gomolja pred sadnju krumpira. Postavlja se pitanje zašto? Zato što se radi o veoma važnoj mjeri za rane sorte (Arnova, Arizona, Faluka, Kuroda i dr.) kao i sušna područja (Hercegovina) jer je dokazano da se ovom mjerom prinos krumpira povećava i do 25%

Mario Ćubela, dipl. ing.

Obavezno naklijavanje krumpira prije sadnje

Ukoliko nam je poznato da u Hercegovini imamo nemali broj proizvođača koji sade krumpir

na velikim površinama i u velikim ko-ličinama, onda nikako ne možemo za-nemariti 25% veći urod. S druge strane, proizvođači koji sade manje količine (isključivo za potrebe domaćinstva) ne bi trebali zanemariti naklijavanje jer je poznato kako ova mjera utječe i na brže prispjevanje krumpira za 10 do 25 dana, u ovisnosti od sorte. To je posebno važ-no u sušnim godinama (kao što je bila prošla) jer su tada štete od nedostatka vlage puno manje.

Postupak naklijavanjaS naklijavanjem bi trebalo početi ba-

rem 40 dana pred sadnju i u tu svrhu treba koristiti suhe, čiste i osvijetljene prostorije. U novije vrijeme se koristi i umjetno osvjetljenje u vidu fl ourescen-tnih lampi jačine 40 do 65 W. Međutim, posebnu pozornost trebamo obratiti na temperaturu koja u prostorijama treba

iznositi od 13 do 18º C. Kada smo pro-storije očistili i dezinfi cirali 2 postotnim rastvorom formalina (ukoliko će gomo-lji biti prostrti po podu) i kada smo na-bavili certifi cirani, kvalitetan sjemenski krumpir potrebno je još osigurati drve-ne gajbice (holandeze). U holandeze se pažljivo slažu gomolji, po mogućnosti u jednom sloju. Ali, u tijeku naklijavanja gomolje trebamo povremeno i okretati kako bi se klice što ujednačenije aktivi-rale. Ne smijemo zaboraviti ni povre-

meno provjetravanje prostorije kako bi pojavu gljivičnih oboljenja sveli na najmanju moguću mjeru. Ukoliko smo dobro sproveli postupak naklijavanja, dobit ćemo kratke klice, oko 1,5 do 2 cm duljine čiju čvrstinu testiramo tako što uhvatimo za klicu i dobro protresemo. Ukoliko se klice ne otrgnu, znači da smo naklijavanje krumpira uspješno proveli. Prije same sadnje, pripremljene gomo-lje iznosimo u polje vodeći računa da klice što manje oštetimo tj. polomimo.

18


Hercegovački batatiBatat je tropska biljka iz porodice slakova, koja potječe iz središnje i sjevernog dijela Južne Ameri-ke, odakle se proširio u Afriku, jugoistočnu Aziju i ostale zemlje vlažne tropske klime. Zanimljiv je podatak da su ga uzgajale Maje i Inke u Peruu i Maori na Novom Zelandu još prije 8000 godina.

Dado Marić, dipl. ing.

Ipak puno je zanimljiviji podatak da se ovo, nama nepoznato višegodiš-nje povrće, uzgaja već nekolike godi-

ne i u našoj zemlji. Međutim, praksa je pokazala da se batat u našim klimat-skim uvjetima uzgaja isključivo kao jednogodišnja biljka kada i producira zadebljali korijen velike hranidbene i zdravstvene vrijednosti. Spomenuti zadebljali korijen proizvođači povrća, u žargonu, rado nazivaju gomoljem što je dovelo do toga da se ova zanimljiva biljka često naziva slatkim krumpirom. Ali da ne bi bilo nedoumica, batat nije sorta krumpira i on uopće nema pove-znica s krumpirom, tim više jer pripa-da u porodicu slakova a ne u porodicu pomoćnica kao krumpir. U svijetu se proizvodi na desetak milijuna hektara dok je u Europi zastupljen na oko 5000

hektara. Talijani su prepoznali njegovu tržnu vrijednost i lak plasman, te ga uzgajaju na cca 500-600 hektara, što ujedno potkrepljuje činjenicu da se ne-smetani uzgoj batata može organizirati i na području Hercegovine.

Hercegovački rekorderiDa to nije nemoguće potvrđuje nam

i brojni primjeri naših proizvođača koji su zadnjih godina uzgajali ovu biljku. Jedan od njih je i gospodina Ivica Zovko iz prigradskoga mostarskog naselja Ilići. Spomenuti proizvođač povrća presad-nice batata nabavio je u Sjemenarninu agrocentru u Mostaru i prigodom va-đenja batata iznenadio se urodom, ali i oblikom pojedinih zadebljalih korijena.

Još više bio je iznenađen gospodin Jozo Sabljo iz Jasenice koji je također kupio presadnice batata u Sjemenar-ninom agrocentru u Mostaru. Iako u

uzgoju nije korišteno ništa osim or-ganskoga peletiranog gnojiva Biorex, te pored iznimno sušne i nepovoljne godi-ne, uspjeh nije izostao. Batat je dobro rodio a prigodom vađenja gosp. Sabljo je ostao ugodno iznenađen jer je jedan zadebljali korijen batata težio preko 12,5 kilograma. Pored obitelji Sabljo, korijenu se posebno radovao unuk Sto-jan koji ga je pokušao iskoristiti za igru.

Batat je visokoenergetska povrtnica koja sadržava mnogo škroba, a malo šećera. Osim toga, obiluje mineralima i vitaminima. Batat praktički ne sadržava masti i kolesterol pa se posebice prepo-ruča osobama koje imaju poteškoća iza-zvanih povišenim sadržajem masti u krvi i žuči. Dobar je izvor vlakana, čime po-zitivno djeluje na probavu, pa se koristi kao preventiva u prehrani osobama koje imaju obiteljske sklonosti (gene) prema sve učestalijem raku debelog crijeva.

Korijen batata težine 12,5 kg koji je uzgojio Jozo Sabljo

19



Organska gnojiva za ekološku proizvodnju smilja

U posljednjih nekoliko godina, na području Hercegovine, intenzivno se podižu nasadi smilja. Površine

pod nasadima su različite i kreću se od 1 duluma da do nekoliko hektara. Pošto se radi o vrsti ljekovitog bilja koje slo-bodno raste u prirodnim populacijama velike su nepoznanice oko plantažnog uzgoja u monokulturi.

Inače, primorsko smilje je prirodno rasprostranjeno u zemljama Sredo-zemlja (Cipar, Grčka, Hrvatska, Italija, Francuska, Španjolska,). Najpoznatije prirodno nalazište je na Korzici.

Smilje uspješno raste na lakim pro-pusnim karbonatnim tlima. Dobro pod-nosi sušu i minimalnu količinu hranjiva plitkih tala mediteranskog područja. Smilje podnosi visoke ljetne tempera-ture krša i kamenitih terena, traži jače sunčevo zračenje, a može podnijeti i oš-trije zime zbog čega se prirodno nalazi i na višim nadmorskim visinama.

Kako je preporučljivo ljekovito i aro-matično bilje, a time i smilje uključiti u sustav ekološke proizvodnje, tako se gnojidba mineralnim gnojivima is-ključuje, a primjenjuju se gnojiva koja imaju dozvolu korištenja u ekološkoj

proizvodnji. Stajski gnoj se također ne preporuča jer u slučaju njegove lošije kvalitete, može doći do pojave nepo-željnih korova koji mogu pričiniti dosta problema.

Pošto se radi o nasadima koji se po-dižu na kamenitim tlima koja su jako si-romašna hranjivima posebno fosforom, a mladim biljkama smilja treba hrana kako bi mogle nesmetano rasti, nameće se pitanje čime gnojite smilje posebno ono koje je u sustave ekološke proi-zvodnje. Na tržištu u BiH malo je gnojiva koja se mogu koristiti u ekološkoj proi-zvodnji a posebno u proizvodnji smilja.

Organska peletirana gnojiva koja su dopuštena i koje se masovno koriste u ekološkoj proizvodnji smilja, posebno u Italiji, dolaze iz Italpoline i dostupna su na tržištu u BiH.

BIO-REX je prirodno organsko gno-jivo životinjskog podrijetla, termički obrađeno, bez primjese korova i pa-togenih mikroorganizama. Namijenje-no je za obogaćivanje tla organskom materijom – humusom. Višegodišnjim korištenjem BIO-REX-a poboljšava se plodnost i struktura tla, te povećava sadržaj organske tvari u njemu. Koristi se za osnovnu gnojidbu prije sjetve ili kod presađivanja, te prigodom jesensko

– zimske gnojidbe povrća, voćnjaka, vi-nograda. Gnojivo se koristi i za gnojidbu ljekovitog i aromatičnog bilja, posebice smilja.

FRUTTORTO BIO je prirodno organ-sko gnojivo dopušteno u ekološkoj poljoprivredi. Sastoji se od mješavine goveđeg i kokošjeg gnoja te sušenog tropa, bogatog kalijem, koji ostaje na-kon prerade grožđa. Posebno je nami-jenjeno manjim proizvođačima koje se bave proizvodnjom voća, povrća, vino-ve loze, cvijeća ukrasnog bilja, jer kod primjene ovog gnojiva ne treba koristiti druga gnojiva. Posebno je pogodno za gnojidbu smilja kod proizvodnje na kr-čenim terenima.

ITALPOLINA PIC je prirodno organ-sko gnojivo od peradi sa sadržajem du-šika, fosfora i kalija u idealnom omjeru. PIC sadrži i mikroelemente (Fe, B i Mg) koji su neophodni u gnojidbi biljaka. PIC je organsko gnojivo,termički obrađeno, bez primjese štetnika, korova i patoge-nih mikroorganizama. Namijenjeno je za osnovnu gnojidbu tla i gnojidbu pri-godom presađivanja biljaka u plasteni-cima. Gnojivo je posebno namijenjeno za zaštićene prostore i gnojidbu lisna-tog povrća (salata, špinat, blitva), ali i za gnojidbu cvijeća i aromatičnog bilja.

20


Kako riješiti problem začepljenih dimnjaka?

Poljednjih godina u cijelom svijetu sve više pažnje se posvećuje čuvanju i zaštiti okoliša. A upravo su razli-čita sredstva za čišćenje velikim dijelom ugrožavala naše prirodno okružje. Me-đutim, danas je taj problem riješen uvođenjem eko-kompatibilnih tehnologija pod čijim nadzorom su dobiveni i novi proizvodi. Jedan od njih je i Dimnjačar.

Dado Marić, dipl. ing.

Stari dimnjačari sa zaprljanom odjećom i plućima punim čađi još su prisutni samo u našim mislima

i sjećanjima. Ali, kada je zanat malo po malo počeo izumirati najzadovoljniji su bili sami dimnjačari-jer sačuvali su svoje zdravlje. Ipak, malo tko zna da je iščezavanju dimnjačara doprinio re-volucionarni proizvod koji FACCO danas predstavlja u novom i boljem izdanju. Dakako, riječ je o proizvodu Dimnjačar koji se nalazi u praškastom stanju. Taj-na praha leži u kemijskoj reakciji koja

se aktivira kada proizvod dospije u kontakt s toplotom ugljena razvijajući na taj način paru koja odmah proči-šćava dimnjak tako da nema potrebe za fi zičkim uklanjanjem čađe. Dakle, jednim jednostavnim pokretom i bez prljanja Dimnjačar omogućuje dobar protok zraka, što je neophodno kako bi se spriječilo zadržavanje dima u doma-ćem ambijentu i kako bi uživali samo u lijepom ugođaju kamina. S druge stra-ne, ukoliko nemate vremena svratiti do Sjemenarninih prodajnih centara kako

bi nabavili Dimnjačara preostaje vam da pozovete dimnjačara, ukoliko ga even-tualno uspijete pronaći.

Osim toga, primjena ovoga učinko-vitog praškastog proizvoda je prilično jednostavna jer dovoljno je nekoliko sati prije same primjene upaliti vatru u pećima na drva ili kaminima kako bi se cijevi ili kanal dimnjaka dobro ugrijali. Nakon što rasplamsamo vatru treba-mo otvoriti do pola poklopac za protok zraka i posuti Dimnjačar prah po vrelom žaru. Nakon nekoliko minuta potrebno je ponovno otvoriti poklopac. Razumlji-vo je da se uporaba Dimnjačara pre-poruča prije nego što se cijevi previše zatrpaju ili budu potpuno začepljene od čađe. Dakle, važna je preventivna primjena proizvoda čije se količine od jednog pakiranja preporučuju za peći, peći na drva ili kamine srednjih dimen-zija svakih 20 dana.

Ukoliko se proizvod ispravno i redo-vito koristi Dimnjačar vam jamči čistoću dimnjaka i kanala. Osim toga, primje-nom ovoga revolucionarnog i jedinstve-nog proizvoda u velikoj mjeri umanju-jete rizik od nastanka opasnih požara. S preventinom primjenom dimnjačara sve manje posla za dimnjačare

22


sredstvo za

Jednostavno i bez prljanja

prodisati

Sadnja voćaka i vinove loze tijekom jeseni i zime

U toplijim južnim područ-jima Hercegovine sadnja voćaka i vinove loze može već početi u jesen i zimu. Prednost te sadnje treba iskoristiti, upravo zbog po-voljnih klimatskih uvjeta. Zbog toga posađene sadni-ce bolje se primaju i ujedno bolje rastu tijekom prve ve-getacijske godine.

Mladen Karačić, dipl. ing.

Sadnja voćakaProteklih nekoliko godina kasna je-

sen i početak zime bili su relativno topli i bez veće količine padalina. Upravo ta-kvo vrijeme je idealno za sadnju voćaka i vinove loze. Već na početku sadnje treba obratiti pozornost na činjenicu, a koja se najčešće zanemaruje da se sadnice nabavljaju samo od povjerljivih dobav-ljača. Znači, sadni materijal mora imati deklaraciju o vrsti i podrijetlu sadnog materijala. Sadnice voćaka treba naba-viti što ranije, odnosno u jesen ili zimu jer je u jesen najbolja ponuda različitih sorata. U rasadnicima se obično nalaze jednogodišnje ili dvogodišnje sadnice, a prednost se daje jednogodišnjim.

Sadnica voćke mora ispunjavati slje-deće uvjete: spoj podloge i plemke mora biti čvrst i bez napuknuća, stablo mora biti ravno, koje mora imati 2 – 4 pravil-no raspoređene primarne grane, korijen mora biti dobro razvijen i nijedan pup na grani ne smije biti otvoren. Prije ne-posredne sadnje predstoji priprema tla, koja se odnosi na duboko oranje tla u ljeto ili početkom jeseni. Uz to se u tlo unose neophodna gnojiva, tj. obavlja se meliorativna gnojidba s ciljem po-boljšanja plodnosti tla. Za gnojidbu se

uglavnom koriste organska peletirana gnojiva kao što su: Frutortto, Biorex, Fe-nix i druga.

Prednosti sadnje u jesen i zimu

Sadnja voćaka i vinove loze se obav-lja u jesen-zimu i na proljeće, dakle u mirovanju vegetacije. Prednosti sadnje voćaka i vinove loze u jesen i zimu leži u više čimbenika. Veoma je važno da tlo nije smrznuto i da je temperatura iznad nule, što je u južnom dijelu zemlje veća vjerojatnost. Naime u tom razdoblju je tlo još toplo i vlažno, pa tako posađene sadnice imaju povoljne uvjete za ukorijenjavanje u tlu, a s tim i mogućnost obnove korijenove mreže. Oštećena mjesta na korjenu lak-

še zacijele i omogućuje se rast obrasta-jućeg korjenja. Pored toga tlo se slegne pa se uspostavi bolji kontakt između tla i korijena. U proljeće dakle prije početka vegetacije korijenje nastavlja intenzivan rast i sadnica s tim postane sposobnija da nadzemni dio bude opskrbljen po-trebnim hranjivima i vodom za daljnji rast. Sve je to razlog više da se posa-đene sadnice bolje prime, a s tim brže i bolje nastave svoj razvoj u proljeće.

24


GRANULIRANA MINERALNA GNOJIVA

KAN N 27 jednostavno anorgansko dušično gnojivo sa

sekundarnim hranjivom. Pakiranje: 5 kg

NPK 15:15:15 složeno granulirano mineralno gnojivo NPK 15:15:15. Pakiranje: 5 kg

NPK 8:16:24 složeno granulirano mineralno gnojivo NPK 8:16:24. Pakiranje: 5 kg

FERRO PLUS gnojivo na bazi mikroelemenata, granulirano gnojivo sa željeznim sulfatom. Pakiranje: 5 kg

GNOJIVO ZA TRAVNJAKsloženo granulirano mineralno gnojivo

za travnjake. Pakiranje: 5 kg

UREA N 46 jednostavno granulirano mineralno

dušično gnojivo. Pakiranje: 5 kg

NPK 7:20:30 složeno granulirano mineralno gnojivo

za voćke. Pakiranje: 5 kg

NPK 10:10:20 složeno granulirano mineralno gnojivo za krumpir

i korjenasto povrće. Pakiranje: 5 kg

Marko Kopilaš, magistar struke

Ne zaboravite posaditi aronijuCrnoplodna aronija (Aronia melanocarpa) predstavlja relativno novu voćnu vrstu koja se na području Kanade i SAD-a počela uz-gajati tek prije pedesetak godina. U početku se, iz neznanja, uz-gajala kao ukrasna biljka da bi se tek nakon upoznavanja njezi-nih ljekovitih svojstava intenzivno komercijalizirao njezin uzgoj.

Nije poznato kada se uistinu po-čelo s uzgojem ove nadasve za-nimljive i ljekovite voćne vrste.

Međutim, pouzdano se zna da je u Eu-ropu aronija pristigla iz istočnog dijela sjeverne Amerike.

Kako uopće izgleda aronija?Aronija predstavlja listopadni grm

visok 1,5-3,0 m, koji odlikuje bujan rast. Međutim, pravilnom i pravo-dobnom rezidbom aroniju možemo oblikovati i kao manje drvo. Odlikuje se jajolikim tamnozelenim kožastim listovima čija dužina iznosi 8 cm, a ši-rina 5 cm. Aronija je prvenstveno bila i poznata kao biljka s estetsko-deko-rativnim svojstvima. A njezini plodovi dozrijevaju relativno brzo (za 80-tak dana), kada od crvene koncem ko-lovoza poprime ljubičasto crnu boju. Plodovi dospijevaju u grozdovima, ne osipaju se i veoma su ugodnog okusa.

Plod je bobica promjera 1,5 cm i težine 1-1,5 grama. Drugim riječima, aronija se svrstava u skupinu jagodičastog voća koje odlikuju redoviti i stabilni prinosi. Biljka je samooplodna, prorodi treće godine nakon sadnje, ostvaruje prinos od 10-15 kg po jednom grmu, s tim da njezina puna produktivnost traje nešto više od 20 godina.

Aronijom protiv zloćudnih bolesti!Uporaba plodova ove biljke je vi-

šestruka. Naime, poznati su brojni ljekoviti učinci njezinih zrelih plodova koji pored prirodne boje-antocijana, sadržavaju i vitamine A, B, C te mi-nerale koji su korisni za krvotok, koji uravnotežuju krvni tlak, liječe jetrene i želučane tegobe, čir, migrenu, še-ćernu bolest, aterosklerozu i brojne druge bolesti. A da je aronija vrijedan prirodni lijek najbolje potvrđuje poda-tak kako korištenje njezinih ljekovitih plodova pomaže u liječenju tumora i vrtoglavica zbog bolesti unutarnjeg

uha. Zanimljivo je da su njezini plodo-vi masovno korišteni nakon katastrofe u Černobilu. Osim toga, ruskim liječ-nicima aronija je sredinom tih 80-tih godina već bila dobro poznata. Tim više što je u gradu Bijsku još od 1966. godine osposobljena tvornica u kojoj su se iz plodova aronije proizvodile vitaminske tablete.

Spomenimo još kako aronija fanta-stično dobro podnosi sve uvjete uzgo-ja. Tako se jednako uspješno uzgaja u kontinentalnom kao i u mediteranskom podneblju. Jednako joj odgovara kiselo ili slano tlo premda se relativno jedno-stavno uzgaja i na siromašnim, kame-nitim i manje kvalitetnim tipovima tala. Vidljivo je da ova biljka ne traži osobitu njegu, a što se posebice odnosi na nje-zinu zaštitu. Naime, aroniju ne napada-ju štetnici, a nema ni značajnijih bolesti te se nesmetano može uzgojiti bez uporabe pesticida. Plantažno se sadi na razmak 3 x 2 metra, čime se ostvaruju iznimno visoki prinosi.

26


Fruttortouniverzalno

gnojivo za sve poljoprivredne

kulture

Phenixnamjensko gnojivo

za voćke i vinovu lozu

Biorexorgansko gnojivo

za povrtne kulture

PICorgansko gnojivo za lisnato povrće

Biolivonamjensko gnojivo

za masline

ORGANSKA GNOJIVA

Vulcanoprirodno

organsko gnojivo sa željezom

GuanitoNamjensko organsko

gnojivo za smilje

Proljetna gnojidba maslineorganskim gnojivima

Ivica Doko, dipl. ing.

Poznato je da maslina može uspi-jevati na plitkim, skeletoidnim tlima koja su siromašna humu-

som i mineralnim tvarima gdje mogu doživjeti preko dvjesto godina. To joj omogućuje njezina otpornost prema suši koja je rezultat dobre razgranatosti korijenove mreže. No, takva stabla su slabe bujnosti, nemaju redovite priro-de, a rodnost im je niža nego na stabli-ma uzgojenim na plodnim i prikladnim tlima.

Ukoliko se maslina uzgaja na skelet-nim tlima slabo opskrbljenim hranjivi-ma, ona ne postiže dovoljan ukupni prirast jednogodišnjih izboja koji su os-nova za rodnost. Dužina jednogodišnjih izboja je mala, pa nema obilne cvatnje, zametanja plodova i rodnosti.

S druge strane, maslina je vrlo osjet-ljiva prema slaboj prozračnosti i suviš-ku vode u tlu. Stoga su tla glinene ili ilovasto-glinene teksture koja su slabo propusna za vodu, neprikladna za uzgoj maslina ako se prethodno ne popravi njihova dreniranost agromeliorativnim zahvatima.

Prikladna tla za uzgoj maslina su pje-skovito-ilovasta i ilovasta, duboka, dre-nirana, dovoljno opskrbljena humusom i mineralnim hranjivima, te neutralne reakcije. Mogu biti slabo kisele ili slabo alkalične reakcije, ali ako su kisela i ne sadrže dovoljno kalcija, tada se prepo-ruča kalcifi kacija. Redovita gnojidba organskim gnojivima je vrlo važna u po-pravljanju svojstava loših tala ( skeletnih i glinenih) jer osim hranjivih elemenata, gnojivom se unosi organska tvar koja povećava sadržaj humusa, popravlja strukturu tla i povoljno utječe na mikro-biološku aktivnost. Kod težih glinenih tala popravlja prozračnost i toplinu, a

kod laganih skeletnih tala organska tvar zadržava vlagu i ublažava sušu. Za gno-jidbu maslina posebno su prikladna or-ganska gnojiva na koje maslina pozitivno reagira. Jedno takvo gnojivo je BIOLIVO.

Biolivo je 100% organsko gnojivo s poboljšanim načinom otpuštanjem dušika. Naime, osnovna značajka ovog gnojiva je da postupno otpušta dušik kojeg biljka postupno usvaja. Dakle, nema ispiranja dušika bez obzira na kiše tijekom zime. Osim fosfora (3%) i kalija (3%), ovo gnojivo je osobito bogato organskim ugljikom (42%).

Organsko gnojivo BIOLIVO je opti-malno za gnojidbu maslina zahvaljuju-ći i dodatku bora. Bor je mikroelement neophodan za vegetativni razvoj, koji potiče sintezu nukleinskih kiselina i klorofi la. Glavna funkcija bora veza-na je za oplodnju, jer bor pomaže pri oplodnji i primjenom bora povećava se postotak oplođenih cvjetova. Razdo-blje uporabe gnojiva je jako dugo, od zime do proljeća. Preporuča se ovo gnojivo primijeniti najkasnije do dva tjedna prije kretanja vegetacije. Koli-čina gnojiva iznosi 70-80 kg/dulumu.

28


SJEMENSKI LUK I ČEŠNJAK

Visokokvalitetna sorta češnjaka namijenjena jesenjoj sadnji. Sorta se odlikuje relativno krupnom glavicom

i manjim brojem krupnih češnjeva.

Za proizvodnju luka treba birati duboka, dobro propusna tla, bogata organskim tvarima. Teška tla nisu pogodna za uzgoj luka, zbog pokorice, naročito za proizvodnju luka iz sjemena.

Također, kisela tla treba izbjegavati za proizvodnju ovog povrća. Luk ima velike zahtjeve prema svjetlosti, pa parcele za uzgoj ne smiju biti zasjenjene drugim višim kulturama.

Najbolje predkulture za luk su okopavine: krastavac, kupus, rajčica, a od ratarskih kultura strne žitarice. Na istoj parceli luk se sadi nakon 3 godine.

Program zaštite od na obiteljskim go

Duracid polvere

Ljepilo za miševe, Mišolovke, Ljepljiva ploča protiv miševa, Mišomori

Muholovac traka

Solarni rastjerivač zmija i krtica

Muholovac traka

miševa i insekata ospodarstvima

Potražite u:Agrocentar SJEMENARNA Široki Brijeg 039 700 000Agrocentar SJEMENARNA Mostar 036 352 700Agrocentar SJEMENARNA Čitluk 036 641 700Agrocentar SJEMENARNA Grude 039 661 255Agrocentar SJEMENARNA Ljubuški 039 833 700

Draker 100mlDraker 400ml

Klopka za mrave, Zaštita mreža protiv insekata sa magnetima

Sprej protiv muhaSprej protiv osa

Kreda protiv žohara, Klopka za žohare, Mravocid, Klopka sa mrave

Ljepilo za miševe, Ljepljiva ploča za miševe, Multistop, Mišolovke, Ultrazvučni rastjerivač miševa, Mišomor

VULCANO organsko gnojivoprotiv kloroze voćnjaka i vinograda

U posljednjih nekoliko godina, na području Hercegovine, u ponudi se nalazi nekoliko vrsta organ-skih gnojiva koja manje-više imaju slične karakteristike i namjenu. Ipak jedno gnojivo, po svojim karakteristikama, se izdvaja iz te skupine. Gnojivo koje je potpuno različito od drugih, gnojivo koje sadrži željezo i magnezij.


VULCANO je organsko gnojivo pri-premljeno od mješavine različitih organskih gnojiva uz dodatak

željeza, magnezija i sumpora. Pored osnovnog sastojka NPK koji je u odnosu 3:3:3, Vulcano sadrži 2 % magnezija i 5 % željeza. Željezo i magnezij su vezani za organsku tvar i tako lako dostupni svim usjevima pa čak i u tlima sa viso-kom PH vrijednosti. Vulcano je idealno gnojivo za sprječavanje ali i liječenje kloroze kod vinove loze, voća i ukra-snog bilja.

Organsko gnojivo Vulcano koristi se za osnovnu gnojidbu prije sjetve, ili kod presađivanja, te prilikom jesensko – zimske gnojidbe voćaka, vinove loze, povrća i cvijeća, ukrasnog bilja a pose-bice tamo gdje tlo pokazuje simptome „umora“ i nedostatak željeza i magne-zija. Posebno je pogodno za gnojidbu vinograda i voćnjaka tijekom jeseni.

Problem željeza i magnezija je po-sebno izražen na području Hercegovine, tako da će ovo gnojivo uveliko olakšati rješavanje problema kloroze mnogim vinogradarima, voćarima ali i drugim proizvođačima.

Ovo gnojivo je posebno pogodno za gnojidbu vinove loze i voćaka koji su posađeni na alkalnim tlima koja „pate“ od pomanjkanja željeza i magnezija, a takvih je tala puno na području Her-cegovine. Može se koristiti tako da se unese u tlo na oko 15 cm dubine, ili se može rasuti po površini tla, te naknad-no zaorati.

Veličina i oblik pelete omogućavaju gnojidbu primjenom traktorskih rasipa-ča za mineralna gnojiva. Naime pelete

su promjera 3 mm tako da se lako raz-bacuju ručno ali i rasipačima mineralnih gnojiva. Vulcano je najbolje primijeniti tijekom jeseni ili zime.

Doza ovog gnojiva ovisi o kulturi: - za voćke u proizvodnji doza iznosi 150-200 kg/dulum; - za povrće doza je 120-150 kg/dulum, - doza Vulkana za vinovu lozu stariju

od 5 godina je 150-200 kg/dulum - kod ukrasnog bilja koristi se u dozi

od 150-200 kg/dulum - cvijeće u staklenicima 60-120 g/m2.


32

NPK 3:3:3+2Mg+11SO3+5Fe

Prirodno organsko gnojivo sa željezom

PITANJA I ODGOVORISadnice žižule?

Zanima me je li moguće u našim vrtnim centrima pronaći vrlo rijetku voćnu vrstu zva-nu žižula. Osim toga, nije mi poznato može li se ova voćka uzgajati na području Mostara te kako podnosi sušnija i oskudnija tla. S obzi-rom da planiram posaditi više sadnica žižule zanima me i razmak sadnje, vrijeme rezidbe te način pripreme sadnica za sadnju.

Žižula je doista rijetka ali ništa manje vri-jedna voćna vrsta. Vrlo dobro podnosi uzgoj na sušnim tlima koja su siromašna hranji-vim tvarima. Razumljivo, ukoliko planirate podignuti nasad žižule trebate voditi računa da je tlo bogato organskom tvari,te da je po-trebno osigurati i navodnjavanje, posebno u kritičnim fazama razvoja žižule. Međuredni razmak sadnje treba iznositi 5 m, koliko iznosi i razmak u samom redu. Ipak, u novije vrijeme prakticira se i nešto gušća sadnja, i to na razmak 3 x 3 metra. Što se tiče samih termina rezidbe, prakticiraju se ljetna i zim-ska, ali je važno napomenuti da sa zimskom rezidbom nije potrebno žuriti jer postoji opasnost od šteta koje mogu izazvati niske temperature na samom početku vegetacije. Što se tiče same pripreme sadnica za sad-nju, ona je ista kao i za ostale voćne vrste s tim da ne smijemo zaboraviti prikratiti sadnicu na visinu od 30 cm. Spomenuto prikraćivanje je posebno važno provoditi na našim terenima jer na taj način povećava-mo otpornost posađenih sadnica na sušu i vjetrove čime izravno povećavamo postotak primljenih biljaka. Spomenimo još da je ži-žula prilično tolerantna voćka koja uspijeva i na terenima nepodobnim za većinu ostalih voćnih vrsta te je stoga bez ikakvih poteš-koća možete uzgajati i na području Mostara. U Sjemenarninim Agrocentrima u Mostaru, Širokom Brijegu i Grudama, Čitluku i Ljubuš-kom možete nabaviti sadnice žižule.

Ivica Ćutuk,dipl.ing.

Cijepljenje japanske jabukeKada je najbolje vrijeme za cijepiti ja-

pansku jabuku i na koju podlogu se obavlja cijepljenje?

Osnovno je pravilo da se u cijepljenju kaki jabuke ne dopusti da prođe suviše vremena od trenutka reza kore i drva podloge i plem-ke. Dakle, bitno je da navedeni dijelovi budu što manje izloženi djelovanju zraka. Stoga se i navrtanje obavlja u vrijeme kada kora i drvo podloge i plemke ne sadržavaju jake sokove ili su u stanju pritajenog mirovanja. U našim južnim krajevima «stari znalci» to obično rade u veljači kada se japanska jabu-ka cijepi na procijep i to na podlogu divljeg kakija (Diospyros lotus) koja se pak proizvo-

di iz sjemenki. Navedene sjemenke se siju u sjemenište i to tijekom prosinca i tek nakon godinu dana u mjesecu siječnju presađuju se u plastične vrećice ili lonce da bi se na koncu tijekom veljače naredne godine i na-vrnule. Tek tada u jesen novonastale sadnice dosežu zadovoljavajuću debljinu i visinu te zauzimaju svoje mjesto u voćnim rasadnici-ma. Spomenimo kako sve divlje i poludivlje kaki jabuke (koje služe kao podloga u cije-pljenju) imaju dosta sitnije plodove.

Stoga se često kupnja u «nazovi rasadni-cima» zna izjaloviti jer umjesto krupnih plo-dova od 300-tinjak grama na koncu dobije-mo vrlo sitne plodove i to čisto kao produkt podloge, što nam je ujedno znak kako su nas dobro nasamarili. Zato sadnice japan-ske jabuke isključivo kupujte u provjerenim voćnim rasadnicima. I još nešto-kupljene sadnice izvađene iz tla s golim žilama vrlo se brzo i lako isušuju pa ih moramo što pri-je posaditi na stalno mjesto. U protivnom, svako odlaganje sadnje bitnije umanjuje njezin uspjeh.

Dado Marić,dipl.ing.

Suzbijanje gusjenica u deblu voćaka

Ove godine, u voćnjaku sam primijetio veliki broj bušotina na deblima jabuka i tre-šanja. Istina, riječ je o manjem broju stabala s tim da sam slične simptome uočio i na lipi posađenoj nedaleko od voćnjaka. Je li riječ o istom štetniku i na koji način se on suzbija?

Najvjerojatnije se radi o vrbotoču koji najčešće napada stabla jabuke, kruške i trešnje. Međutim, ne ostaju pošteđena ni ukrasna drveća-lipe, vrbe, javori, platani i sl. S druge strane, uništavanje navedenog štetnika dosta je problematično stoga što vrbotoč buši hodnike prema sredini debla. Metode suzbijanja se uglavnom svode na mehaničko uništavanje ličinki unutar debla i grana. U tu svrhu najčešće se koristi svinuta žica. Vrh žice se savije u vidu kuke i ugura u bušotinu te se gusjenica vrbotoča nastoji izvući van debla i uništiti.

Ukoliko vam to ne polazi za rukom, u bušotinu možete ugurati vatu prethodno natopljenu u eter ili kloroform. Ipak, poželj-nije je u otvor na deblu uštrcati insekticid u većoj koncentraciji od normalne. Nakon toga, bušotine se obavezno trebaju zatvoriti kalemarskim voćkom. Osim vrbotoča slične štete na granama pravi granotoč koji se suz-bija na isti način. Ali, za razliku od vrbotoča, kod napada granotoča imate malu prednost jer pojedine, napadnute grane možete otpi-liti i spaliti.

Ivica Doko,dipl.ing.

Zimska zaštita ruža od niskih temperatura

Posjedujem ozbiljniji nasad ruža koje uzgajam na malo višoj nadmorskoj visini i u uvjetima kontinentalne klime. Stoga me i za-nima, trebam li svoje ruže tijekom zime štititi od niskih temperatura, odnosno, trebam li provoditi njihovo zimsko zagrtanje?

Vrijedi pravilo kako će ruže dobro prezi-miti samo ukoliko ih u jesen pravodobno i kvalitetno zagrnemo. Jer, u vašim uvjetima uzgoja prvi jesenski mrazevi obično dolaze kada su ruže još nepokrivene. Zeleni listovi tada već za nekoliko dana požute i otpadnu što je znak da vegetacija potpuno prestaje. To je ujedno i znak da tek tada treba oba-viti spomenuti posao zagrtanja. A zagrće se motikom i prave se humke, tako da sloj zemlje visine od 20-tak cm prekrije spojno mjesto (kalem) i izbojke.

Postavlja se pitanje-što će biti s dijelo-vima biljke iznad humke. Oni će, naime biti izloženi mrazevima i hladnoći, ali će isto tako tijekom orezivanja u proljeće biti uklo-njeni, pa ih i ne treba štititi od niskih tempe-ratura. Spomenimo i kako zemlja korištena prigodom zagrtanja mora biti fi no usitnjena a sve kako bi što bolje nalegla tj. kako bi sama humka bila kompaktnija.

I na kraju, recimo da je zagrtanje obave-zna mjera koja se provodi kod ruža čajevki i mjesečarki što znači da ruže puzavice i penjačice u pravilu ne traže posebnu njegu tijekom zime.

Mario Ćubela,dipl.ing.

Rezidba trešnjeKad i u koje vrijeme se obavlja rezidba

trešnje?U nasadu imam patuljaste oblike trešanja.

Trešnja, kao ni druge koštičave voćke, ne podnosi dobro rezidbu u mirovanju pa se ona odgađa do fenofaze bubrenja pupova ili do pred cvatnju. Tako da se rezidba većim dijelom obavlja u vegetaciji kada se počet-kom rasta nepoželjne mladice pinciraju ili potpuno uklanjaju. To se posebno odnosi na one koje rastu okomito duž osnovnih grana i one koje rastu prema unutrašnjosti krošnje jer je jako zasjenjuju.

Nakon što trešnja postigne svoju punu rodnost njezina će se vegetativna aktivnost smanjiti te je tada potrebna slabija rezidba. Svibanjske kitice traju i do dvanaest godina i same se obnavljaju.

Zato je rezidba trešnje u punoj rodnosti vrlo jednostavna i obuhvaća izolaciju vrho-va te odstranjivanje grana koje zasjenjuju krošnju.

Mladen Karačić,dipl.ing.

34


Za ukusniji i slađi plod

Za ljepši i mirisniji

cvijet

Za ljepši izgled biljaka

Za aromatičnije

plodove

Za ujednačeniji i kvalitetniji

plod

Za bolju aromu

i kvalitet ploda

Za ljepše i ukusnije plodove

Za obilnu i dugotrajnu

cvatnju

Široka ponuda vodotopivih gnojivaSadržaj

vrećice (25g)za 10 vode

Za brži porast biljaka

Zimska se rezidba ili rezidba u zrelo može izvoditi od opadanja lišća u jesen pa sve do kretanja vegetacije koncem zime i počet-kom proljeća. S obzirom da je zimska rezidba veoma bitna za buduću rodnost i kakvoću plodova u voćnjak ne smijemo ulaziti bez odgovarajućeg pribora i alata

Zimska rezidba i uporaba kalemarskog voska

Ivan Perić, dipl. ing.

Rez voćaka je vrlo složen i odgo-voran posao, koji se još ni dan danas često ne obavlja dovolj-

no stručno. Jer treba znati kako je za pravilno obavljanje reza nužno puno stručnog znanja iz morfologije (obličja), fi ziologije (promjena u životu voćke) i ponašanja voćaka prema rezu, ovisno o ostalim uvjetima uzgoja. Dakle, jednom riječju, za provođenje rezidbe potreban nam je kompletan stručnjak. No, to ne znači da smijemo izgubiti hrabrost i izbjegavati rezidbu voćaka jer je i lošije izvedena rezidba bolja nego nikakva. Stoga, ćemo vam ovim člankom nasto-jati pomoći da rezidbu svojih voćaka obavite što pravilnije.

Osnovni ciljevi rezidbeCilj svake rezidbe jest osigurati

krošnji što više svjetla i prozračnosti. Pored toga, rezidbom trebamo održa-vati ravnotežu između dijelova krošnje ograničavanjem bujnijih grana u korist onih manje bujnih. Također, rezidbom je nužno regulirati i alternativnu rodnost a što podrazumijeva pojavu izmjene rod-nih i nerodnih godina prouzročenu ne-dovoljnom prehranom voćaka u rodnim godinama. Rezidbom je također bitno regulirati vegetativni i generativni rast što znači da je potrebno obnavljati rod-no drvo s rodnim pupovima i nerodno s vegetativnim pupovima. I na koncu, rezidbom se u velikoj mjeri može utje-cati na poboljšanju kvalitete i trajnosti plodova, a što znači kako je jednom ri-ječju zimska rezidba neophodan zahvat

u voćarskoj proizvodnji i to kao osnovni regulator redovite rodnosti i željenog kvaliteta proizvoda.

Kod rezidbe koristite kalemarski vosak

Kako se često iz neznanja ili iz razlo-ga što je voćnjak izuzetno velik, zimskoj rezidbi nerijetko pristupa već nešto ra-nije tj. tijekom rane jeseni, voćke mogu osjetiti svojevrsne posljedice. Naime, rezidba u jesen nije tako povoljna jer rane ne mogu potpuno zarasti, pa su podložne napadu uzročnika bolesti i štetnika, te utjecaju niskih zimskih temperatura. Tako je nužno znati kako se zimska rezidba izvodi samo kad temperature ne padaju ispod ništice. S druge strane, da na orezanom mjestu ne bi omogućili prodor patogenih mi-kroorganizama ista ta mjesta odmah po rezidbi trebamo zaštititi, odnosno, premazati voćarskim voskom. Na taj

način potpomažemo brzom zacjeljiva-nju rana nakon čega je i orezana voćka manje podložna negativnom utjecaju nepovoljnih čimbenika okoline (mraz, štetnici i bolesti i dr.). Voćarski vosak se nanosi vrlo jednostavno i u tu svrhu možemo koristiti male četkice ili kisto-ve s tim da veća rezna mjesta moramo premazati dva puta.

Funkcija kalemarskog voska u re-zidbi ali i kalemljenju je da obavi dezinfekciju napravljenih presjeka, potaknuvši stvaranju kalusa, zašti-ti kalus, mlade stanice kambija od nepovoljnih uvjeta, visokih i niskih temperatura, spriječi kontaminaci-ju rana od patogena i ulazak vode i zraka u rane.

36


KALEMARSKI

Voćarski vosak se koristi prilikom svih oblika kalemljenja. Voskom se premazuju presjeci grana za vrijeme zimske rezidbe, u vrijeme mirovanja vegetacije, kao i za vrijeme proljetne (zelene) rezidbe. Voćarskim voskom se premazuju rane na stablima nastale od mraza ili drugih klimatskih nepogoda ili rane nastale slučajnim lomljenjem grana. Voćarski vosak štiti biljku i sprječava prodor bakterija i gljivica u biljku. Može se koristiti na svim vrstama stabala (voćke, vinova loza, ukrasno grmlje…).

OVIPHYT – parafi nsko ulje za zaštitu voćaka i vinove loze tijekom zime

Tijekom zime na mnogim voćnim vrstama i vinovoj lozi prisutni su razni štetni organizmi. Iako ti

štetni organizmi u zimskom razdoblju u pravilu ne čine štete, ipak se suzbijaju jer ako ih se ne suzbije tijekom zime oni tijekom vegetacije mogu pričiniti ozbilj-ne štete.

Zaštita tijekom zime kod većine voćnih vrsta s razlogom se smatra osnovnom zaštitom, jer u voćnjacima u kojima je pravodobno provedena kvali-tetna zaštita tijekom zime, tad tijekom vegetacije ima daleko manje problema s mnogim štetnim organizmima. Goto-vo da i nema voćne vrste na kojoj zašti-ta protiv štetnih organizama provedena tijekom zime neće biti od manje ili veće koristi.

Oviphyt je insekto-akaricid koji se koristi za suzbijanje štetnih vrsta

kukaca koji prezimljavaju u različitim stadijima na voćkama i vinovoj lozi, te za suzbijanje jaja crvenoga voćnog pauka. Koristi se tijekom mirovanja vegetacije pa sve do pred cvatnju, u dozi od 6-7 l/ha i uz utrošak minimal-no 1000 l vode po hektaru.

Za razliku od mineralnih ulja (bijelo ulje) čija je primjena dopuštena samo na voćkama, vinovoj lozi i drugim dr-venastim biljkama tijekom mirovanja vegetacije, parafi nska ulja se mogu koristiti i u vegetaciji. Parafi nska ulja djeluju gušenjem jaja i jedinki (lisne uši, štitaste uši, grinje, lisne buhe...) koje prezimljuju na voćkama i lozi. Mogu biti fi totoksična pa se trebaju primjenjivati uz oprez (paziti na koncentraciju). Bolje ih je koristiti pri nižim temperaturama i suhom vremenu. Problem pri visokim temperaturama je vodeni stres, pa do-

Marko Marjanović, magistar struke

lazi do venuća lista, a kod vlažnog vre-mena ulje isparava sporije pa može doći do paleži. Ne smiju se koristiti u smjesi sa sumporom i barem 2 tjedna od treti-ranja sumporom.

Parafi nska ulja su malo toksična za sisavce, a zbog načina primjene nisu štetna za korisne organizme.

Oviphyt možete koristiti i za za-

štitu agruma (mandarina, limun, naranča, grejpfrut i dr.) od štita-stih uši koje na ovim voćnim vrsta-ma pričinjavaju velike probleme.

38


Štete od zečeva u voćnjacima se javljaju tijekom kasne jeseni pa sve do ranog proljeća. U tom je razdoblju ovoj životinji dostu-pno malo hrane, a površina tla s vegetativnim pokrovom obično je smrznuta ili je pokrivena snijegom


Zaštita voćaka od zečeva

Zečevi glođu koru na bazi stabla, oko korjenova vrata te uzduž glavnog korijenja. Ovako izglo-

dane površine mogu oslabjeti voćke, a ujedno su pogodno mjesto za pro-dor uzročnika bolesti. Mlađa stabla sa sočnijom, mekšom i tanjom korom privlačnija su od starijih stabala s debe-lom i čvrstom korom, koja unatoč tome svejedno mogu trpjeti oštećenja. Glo-davci, a posebno zečevi preferiraju koru stabala jabuke, dok su stabla kruške manje primamljiva, a tek potom slijede koštičave vrste. Breskve, a ponekada višnje i trešnje mogu biti napadnute,

dok su marelice i šljive rijetko mete ovih životinja.

Zaštita od zečevaZaštita se svodi pretežno na me-

haničku zaštitu. Trebalo bi svakako na mladim voćkama, ako su na otvorenom (polja) ili nisu ograđene, prije zime za-štititi deblo. Bitno je deblo ili omotati nekim materijalom, ili premazati ili po-prskati s preparatom koji odbija zečeve. Materijali za omatanje su većinom ili perforirane folije, jutene vreće, rešet-kaste mreže oko debla bilo od plastike ili žice.

Također se može postaviti zaštit-na ograda ukopana u tlo, da se zec ne može podvući ispod nje, te primjerene visine koju zec ne može preskočiti ni kad padne snijeg. Unazad nekoliko godina na tržištu su postojali priprav-ci kojima su se prskala stabla koncem

jeseni a koji su djelovali odbijajuće na zečeve. Danas na tržištu nema tih ke-mijskih pripravaka, ali se mogu koristiti neki drugi pripravci koji se spravljaju u vlastitoj režiji. Zečevi baš ne vole strane mirise, osobito organskog podrijetla. Postoji i nekoliko recepata na bazi or-ganskih tvari životinjskog podrijetla (npr. masti i loja) koji odbijaju zečeve.

Ali, najsigurnija je ipak mehanička zaštita, osobito ako je zima jaka i ako ima dosta snježnih padalina.

Što učiniti s oštećenim stablima?Ako se radi o višegodišnjim voćkama

kojima su jače stradale grane, one se mogu rezidbom ukloniti. Ako su ma-nja oštećenja na granama treba ih što prije premazati kalemarskim voskom. Velik problem su mlade sadnice koje su pretrpjele velika oštećenja oko i iznad korijenova vrata.

40


- veliki problem hercegovačkih voćnjaka

Zadnjih godina postaje veliki problem u hercegovačkim voćnjacima zbog izrazito velike populacije i otežanog načina suzbijanje. Osim voćaka sve više se primjećuje na ukrasnom drveću i grmlju..

Ivica Doko, dipl. ing.

Dudova štitasta uš (Pseudoaula-caspis pentagona Targ.) štetnik je koji je dugi niz godina prisutan u

Bosni i Hercegovini. Ova štitasta uš izni-mno je polifagan štetnik koji napada brojno ukrasno bilje, a od voćnih vrsta najveće probleme radi na breskvama. Također možemo spomenuti da vrlo visok intenzitet napada može ostvariti i na maslinama i kiviju.

Štete su dosta velikeDudova štitasta uš se razvija na dr-

venastim biljkama, ukrasnom drveću i grmlju, rjeđe na zeljastim biljkama. Naseljava sve nadzemne dijelove biljke uzrokujući smanjenje godišnjeg prirasta a u slučajevima jakog intenziteta napa-da dovodi do djelomičnog ili potpunog sušenja biljke. Prisutnost uši na plodo-vima voćaka umanjuje kvalitetu i tržnu vrijednost.

Dudova štitasta uš problem je koji je u ekspanziji zadnjih desetak godina a svake godine uzima sve većeg maha. U razdoblju 2010.- 2015. godina zabi-lježene su velike štete na području Her-cegovine, posebno područje Dubravske visoravni. U tom razdoblju u trgovina-ma su se vrlo često susretali plodovi breskve i kivija koji su bili jako zaraženi dudovom štitastom uši. Osim naru-

šenoga estetskog izgleda ploda, ovaj štetnik iscrpljuje biljku svojim sisanjem, te biljka zaostaje u razvoju.

Morfološke odlikeŠtit ženke je okruglast, bijele do

smeđe boje, promjera 2,2-2,8 mm. Ti-jelo ženke je svijetlonarančaste boje, gotovo okruglo, na zatku trostruko za-šiljeno. Dužina tijela ženke iznosi oko 0,9 mm. Štit mužjaka je bijele boje, du-guljast i ima tri plitke brazde, dugačak je oko 1 mm. Prezime ženke ispod štita. Visoke i niske temperature nepovoljno djeluju na ovog štetnika. U Italiji je za-

paženo da je stadij ličinke osjetljiv na suha i topla ljeta, bez obzira što je ovo termofi lna vrsta.

SuzbijanjeSuzbijanje dudove štitaste uši pro-

vodi se tijekom zime primjenom uljanih pripravaka. Uspjeh suzbijanje uvelike ovisi o kvaliteti aplikacije. Za suzbijanje dudove štitaste uši tijekom zimskog mirovanja preporučamo primjenu pri-pravka Oviphyt u koncentraciji 3-4 % (3-4 l/100 litara vode).

Drugi rok suzbijanja je tijekom ve-getacije, u časku izlaska i razilaženja ličinki. U ovoj fazi postižu se najbolji re-zultati u suzbijanju ovog štetnika. Tada se mogu koristiti pripravci kao što su Boxer 200 SL, Actara, Karate zeon i dr.

41


XXL

OVIPHIT 1 lit.

+

CUPRABLAU Z 100 g

=

ZIMSKI PAK XXL

za 30 litara

Za suzbijanje štetnika i uzročnika biljnih bolesti na voćkama i vinovoj lozi tijekom mirovanja vegetacije

Gotovo da i nema voćne vrste na kojoj zaštita protiv štetnih organizama provedena tijekom zime neće biti od manje ili veće koristi. Štoviše, pojavu nekih gljivičnih bolesti tijekom vegetacije, primjerice ko-vrčavost lista na breskvi i nektarini, jedino je moguće spriječiti tretiranjem tih voćnih vrsta za vrijeme njihova zimskog mirovanja.

Martina Škegro, magistar struke

ZIMSKI PAK XXL- odlično rješenje za zimsku zaštitu voćaka i vinove loze

Najčešća kombinacija koja se kori-sti u zimskoj zaštiti voćaka i vinove loze je preparat „Zimski pak“ (kom-binacija mineralnog ulja i bakra). Preparat se prodaje u pakiranju koje je dostatno za 30-50 lit. vode.

Tijekom zimskih mjeseci na čo-kotima vinove loze prezimljava veći broj štitastih ušiju (primjerice breskvina i šljivina štitasta uš) ali i grinje šiškarice koje u pojedinim godinama mogu pričiniti ozbiljne štete.

Zaštita tijekom zime kod većine voćnih vrsta se s razlogom smatra vrlo bitnom zaštitnom mjerom,

jer u voćnjacima u kojim se pravodob-no provede kvalitetna zaštita tijekom zime, tada tijekom vegetacije ima dale-ko manje problema s mnogim štetnim organizmima.

Gotovo da i nema voćne vrste na kojoj zaštita protiv štetnih organi-zama provedena tijekom zime neće biti od manje ili veće koristi. Što više, pojavu nekih gljivičnih bolesti tijekom vegetacije, primjerice kovrčavost lista na breskvi i nektarini jedino je moguće spriječiti tretiranjem tih voćnih vrsta za vrijeme njihova zimskog mirovanja.

Zimskom zaštitom protiv većine bolesti

Na trešnji se zimsko tretiranje sred-stvima na osnovi bakra pridonijeti ma-njoj pojavi šupljikavosti ili rešetavosti lista, a time spriječiti i njegovo prije-dobno opadanje.

Isto tako to tretiranje će spriječiti sušenje listova i pojavu gorke truleži

plodova. Na višnji će zimsko plavo tre-tiranje smanjiti pojavu kozičavosti lista i šupljikavosti lista. Primijenjeno na šljivi zimsko plavo tretiranje će također doprinijeti manjoj pojavi šupljikavosti lista i rogača ploda šljive, te smanjiti pojavu monilije i bakterioza. Isto tako ako se zimsko plavo tretiranje obavi na šipku, tada će tijekom vegetacije na stablima manje biti šupljikavosti lista, te neće doći do prijedobnog opadanja lišća.

Osim zimskog tretiranja pripravcima na osnovi bakra ona se mogu provoditi i s pripravcima koji pored bakra sadrže i mineralna ulja u kom slučaju se pored spomenutih bolesti suzbijaju i neki štetnici kao što su lisne i štitaste uši, te grinje.

Zimsko tretiranje voćaka izvodi se i u cilju sprečavanja ili smanjenja poja-ve štetnika, prije svih štitastih ušiju i grinja. Međutim, za razliku od veoma uspješnog djelovanja bakarnih fungici-da na razne uzročnike gljivičnih bolesti koje se tijekom zime nalaze na voćka-ma, za suzbijanje štetnika tijekom zime na našem tržištu nema tako djelotvor-nih insekticida.

Kupanje voćakaDa bi zimska tretiranja bila učinko-

vita, trebaju se kvalitetno obaviti. Ne treba štedjeti na pesticidnoj tekućini. Pored dobro natopljenih pupova, treba-ju biti dobro oprskane sve rodne gran-čice, tanje i deblje grane, kao i debla jer se na svim tim dijelovima stabla nalazi mnoštvo spora otkuda ih vjetar ili ka-pljice kiše odnose na pupove. Stoga stabla treba doslovce okupati, što veći-na voćara uglavnom i radi, zbog čega se zimsko tretiranje obično naziva zimsko kupanje voćaka.

43


Zimska zaštita voćaka i vinograda

Pravodobnim izvođenjem kvalitetnoga zimskog tretiranja voća-ka i vinograda, mnogi uzročnici bolesti mogu se suzbiti, a ujed-no je zaštita voćaka i vinove loze tijekom vegetacije olakšana.

Marko Kopilaš, magistar struke

Zimsko tretiranje voćaka je mjera zaštite koje se provodi nakon pre-stanka vegetacije, tj. za vrijeme

zimskog mirovanja voćaka i vinove loze. Ovisno o tome protiv kojeg se štetnog organizma provodi, može se obavljati od otpadanja lišća u jesen pa do počet-ka kretanja vegetacije u proljeće.

Zaštita se provodi tijekom mirovanja vegetacije

Zimsko tretiranje voćaka uglavnom se provodi protiv uzročnika bolesti, prije svih protiv Taphrina deformans, uzročni-ka kovrčavosti lista breskve i nektarine. Zimsko tretiranje se izvodi i protiv po-jave nekih drugih uzročnika gljivičnih bolesti, ali se isto tako zimsko tretiranje provodi i protiv štetnika koji se tije-kom zime nalaze na voćnim stablima, primjerice protiv raznih vrsta štitastih ušiju. Zapravo, kod većine voćnih vrsta zimsko tretiranje se smatra osnovnim tretiranjem. To nije bez razloga jer u voć-njacima u kojima se pravodobno provo-di temeljito zimsko prskanje, tijekom vegetacije obično ima daleko manje problema nego u voćnjacima u kojima nije obavljeno. Naime, provođenjem kvalitetnoga zimskog tretiranja svaki će voćar sebi olakšati zaštitu voćaka tije-kom vegetacije. Gotovo da i nema voćne vrste na kojoj je obavljeno zimsko tre-tiranje protiv štetnih organizama, po-sebno protiv uzročnika gljivičnih bolesti, koje neće biti od koristi. To je posebno značajno kada se radi o koštunjičavim voćkama, prije svih na breskvi i nekta-rini, budući je bez provođenja zimskog tretiranja fungicidima na osnovi bakra nemoguća proizvodnja tih voćnih vrsta.

Međutim, zimsko tretiranje fungicidima na osnovi bakra od iznimne je koristi kada se provodi i na nekim drugim voć-nim vrstama, primjerice na šljivi, jabuci i kruški, u zadnje vrijeme plavo zimsko tretiranje je isto tako od velike koristi kada se provodi na vinovoj lozi.

Zaštita vinove lozeZaštita vinove loze bakrenim priprav-

cima provodi se nakon berbe grožđa pa sve do završetka rezidbe. Uglavnom se koristi protiv uzročnika bolesti vinove

loze koji prezimljavaju na različitim or-ganima vinove loze. Ova zaštita se naj-češće provodi zbog problema s crnom pjegavosti koja je sve više prisutna u hercegovačkim vinogradima.

Najviše se koriste bakreni pripravci

Koliki broj tretiranja s fungicidi-ma na osnovi bakra treba tijekom zime obaviti na breskvi i nektarini pa da se te voćne vrste dobro zaštite od napada kovrčavosti lista, nema određenog pravila. To ovisi od više čimbenika, primjerice od intenziteta napada uzročnika kovrčavosti lista u prethodnoj vegetaciji, učestalosti i obima padalina koncem zime i po-četkom proljeća, zatim od kvaliteta obavljenog tretiranja i pravodobne intervencije. Obično se izvodi 1 – 2 tretiranja. U slučaju da se izvode dva tretiranja obično se jedno obavi oko sredine siječnja, a drugo početkom druge polovice veljače ili u časku bu-brenja pupova, što je puno bolje.

44


CUPRABLU-Z

NORDOX 75 WG

CHAMPION 50 WP

Nitko od nas u svom domu ili skladišnom prostoru ne voli vidjeti mrave, žohare, stjenice ili neke druge štetnike jer to u nama, instinktivno stvara osjećaj nelagode. Stoga se tih nepoželjnih gmižućih kukaca nastojimo što prije i riješiti. Međutim, njihovo suzbijanje nije uvijek jednostavno.


Suzbijanje štetnih kukaca i grinja

Prisutnost mrava i žohara je ipak nepoželjna u kućama ili stambe-nim zgradama, budući da zaga-

đuju hranu i čine mnoge druge nepri-jatnosti. Nagrizanjem oštećuju razne odjevne predmete koje rupičasto izgri-zaju, uznemiruju djecu i odrasle osobe koje borave u stanu, zavlačeći se ispod odjeće, zagađuju hranu i sl.

Suzbijanje mravi i žoharaMeđutim, kod mravi je osnovni pro-

blem što žive u milijunskim kolonijama, a njihove matice ili kraljice mogu živjeti i do 14 godina te položiti oko 150 mi-lijuna jaja. Najveća kolonija mravi u mravinjaku može brojati osam milijuna stanovnika. Najgore od svega je činjeni-ca da legla spomenutih zajednica često sežu do pet metara u dubinu tla ili su

negdje u temeljima kuća i zgrada. Zato bi se kod suzbijanja najbolji učinak po-kazao kada bi uništili njihovu kraljicu koja se nalazi zaštićena, negdje dubo-ko u leglu. Duracid polvere je odličan pripravak za suzbijanje mravi i žohara zato što ima posebnu formulaciju s postupnim otpuštanjem molekula. Na-ime, i mravi i žohari prelaskom preko površina koje su zaprašene prašivom

Suzbijanje tekuti (grinja) kod peradi

Slobodnoživuća ektoparazitska crvena grinja Dermanycus galline po-znata kao tekut smatra se najštet-nijim parazitom peradi, a posebno velik problem stvara kod uzgoja ko-koši nesilica. Grinja je nametnik koji se pojavljuje kod svih vrsta domaće peradi, ptica i vrlo često može prijeći na druge životinje koje su u dodiru sa zaraženom peradi. Kao ektoparazit, grinja se povremeno, ali obilno hrani sišući krv peradi. Posljedice napada su gubitak na težini kod odrasle pe-radi, kržljavost mlade peradi, dok ne-silice prestaju nesti i napuštaju gni-jezda. Na koži se očituje crvenilo koje nastaje uslijed velike količine uboda, dok u težim slučajevima može doći do uginuća peradi. Parazit je aktivan noću kad parazitira životinju i siše krv, a u toku dana zbog osjetljivosti na svijetlo, skriva se na različitim mjestima u objektu: rupama, puko-tinama i međuprostorima u objektu, na kavezima, opremi i drugim zaklo-njenim dijelovima peradarnika.

Za suzbijanje ove grinje koristi se Duracid polver. Potrebno je oprašiti sve dijelove nastambe – peradarni-ka, gnijezda, donji dio krovišta, preč-ke za sjedenje i slična skrovišta. Nije potrebno izravno tretiranje zaražene peradi pa je samim time i njegova primjena jednostavnija i brža. Para-ziti će biti obuhvaćeni kretanjem pe-radi, te će se prah prenositi od jedne do druge jedinke.

U Sjemenarninim Agrocen-trima možete nabaviti novi

pripravak za suzbijanje različitih štetnih kukaca i

grinja pod nazivom Duracid polvere. Radi se o novom

pripravku s potpuno novom aktivnom tvari koja odlično rješava problem različitih

štetnih kukaca i grinja.

za svojim nogama u sklo-ništa unose mikrokapsule koje postupno otpuštaju molekule tako da u skloni-štima strada veliki broj je-dinki. Na taj način problem mravi možemo riješiti na duže vremensko razdoblje. Suzbijanje mravi i žohara je dugotrajan proces i iziskuje primjenu većeg broja mjera suzbijanja.

Mravi su čest problem u kućama i stanovima

Žohari - veliki problem restorana i drugih ugostiteljskih objekata

46


DURACID POLVEREPrašivo protiv insekata.

Univerzalni insekticid u obliku praha s dugotrajnim rezidualnim djelovanjem.

Što koristiti za suzbijanje miševa i štakora

Dolaskom hladnijih dana miševi, štakori i drugi štetni glodavci napuštaju prirodne uvjete i zavlače se u štale, tavane, podrume i skladišta hrane u domaćinstvima. S obzirom da znaju napraviti velike štete potrebno ih je što ranije početi suzbijati i to kemijskim deratizacijskim sredstvima

Ivan Perić, dipl. ing

Osim nelagode, miševi i ostali glo-davci mogu izazvati neprocjenjive štete u domaćinstvima. Prije sve-

ga, nastanjuju skladišta hrane (zalihe žita i ostale namirnice) koju zagađuju svojim izmetom, čineći je potpuno ne-uporabljivom. Ali, pošteđene ne ostaju ni elektro instalacije i drveni predmeti koji bivaju potpuno izgrizeni. Zanimljiv je i podatak da štakor za samo godinu dana može pojesti do 25 kg žitarica a još više hrane uništi njezinim razvla-čenjem i onečišćenjem izmetom. Ipak, prava opasnost prijeti od niza bolesti, a utvrđeno je da štakori prenose više od 20 bolesti ljudi i životinja.

Postoji realna opasnost i od trihine-loze kod koje se čovjek zarazi preko infi ciranoga svinjskog mesa kao i lep-tospiroze gdje izvor zaraze predstav-lja goveđe meso. Dakle, riječ je o vrlo opasnim životinjama čijanazočnost ne bi trebala nikoga ostaviti ravnodušnim.

Koji su mamci najpodesniji za obiteljska gospodarstva?

Iako danas na tržištu možemo pronaći veliki broj različitih kemijskih

pripravaka za uništavanje štetnih glo-davaca, ne znači da su ti pripravci i najpodesniji za domaćinstva. Za doma-ćinstva su najprikladniji gotovi mamci Gotove mamke je dovoljno razbacati na skrovita mjesta na kojima se miševi i štakori obično kreću, hrane i gnijez-de. Takva mjesta se lako uočavaju po ostatcima izmeta, načetim dijelovima sjemenki i po ostalim otpatcima hrane. Međutim, od velike je važnosti i sami nadzor mamaca što podrazumijeva njihovo nadopunjavanje i to sve dok ih glodavci ne prestanu jesti.

U praksi su se za potrebe obiteljskog gospodarstva najpodesniji pokazali mamci na osnovi bromadilona, brodi-fakuma, fl okumafena i diefetialona. Spomenute mamce možete nabaviti u

manjim, praktičnim pakiranjima i to u svakoj bolje opskrbljenoj poljoljekarni. Ali, svakako potražite i odgovarajuću stručnu pomoć jer postoje tipovi ma-maca podesni za uporabu u suhim i zatvorenim prostorijama, za primjenu u gospodarskim i stambenim zgradama kao i mamci namijenjeni za vlažne pro-storije. Za domaćinstva su se posebno djelotvornim pokazali meki mamci tipa MURIN-MIŠOMOR .Danas na tržištu postoje posebne «zaključane kutije» u koje se postavljaju mamci kako bi se otklonila i svaka mogućnost neželjenog trovanja stoke, kućnih ljubimaca.

Pasta odlično rješenjeMiševi i štakori su poznati kao ži-

votinje koje se vole čistiti i koje čiste svoje krzno. Ta njihova osobina iskorištena je za njihovo suzbijanje. Na-ime, na tržištu postoje pripravci u obliku paste kojom se premazuju pu-tovi i površine po kojima se kreću miševi i štakori. Pasta se „hvata“ na noge i krzno a prigodom njihova čišćenja pasta dospijeva u njihov orga-nizam i izaziva ugibanje.

48


Gotovi mamci za efi kasno suzbijanje miševa i štakora. Za unutarnju i vanjsku upotrebu.

Dostupno u pakiranjima: 100g, 150g, 250g i 500g.

SREDSTVA U BORBI PROTIVMIŠEVA I ŠTAKORA

Ljepilo protiv miševa koristi se za suzbijanje svih vrsta miševa i štakora. Green Garden ljepilo

za miševe ostaje dugo vremena postojano (ljepljivo), ne suši se, otporno je na vodu i vlagu, te se brzo i lako primjenjuje. Ne sadrži otrovne

tvari, nezapaljivo je i sigurno za korištenje.

Ljepljiva ploča za miševe – klopka bez otrova za miševe i druge štetočine. Omogućuje

jednostavno suzbijanje miševa u kućanstvima, kao i u javnoj i komunalnoj higijeni. Ne sadrži

nikakve otrovne tvari. Visoka kvaliteta ljepila kao i intenzivna žuta boja privlači i hvata miševe, štakore ali i ostale gmižuće i leteće insekte.

Metalna mišolovka, dostupna u tri

različite veličine

Ultrazvučni rastjerivač miševa i štakora – riješite se štetnih glo-davaca na human način. 24satna

zaštita, jednostavna primjena, bez rodenticida i mehaničkih klopki.

Nema čišćenja uginulih glodavaca. Ultrazvučni valovi uzrokuju miše-vima nelagodu, te oni napuštaju

svoja skrovišta i udaljavaju se od izvora ultrazvučnih valova.

Mišolovke kavezi - humane mehaničke klopke za miševe. Izaberite između pet različitih dimenzija mišolovki.

Sve iznad navedeno RADICIFO P čini posebno pogodnim za ožiljavanje zelenih,

drvenastih i grmolikih izdanaka, kao i reznica vinove loze.

Organska komponenta ove formulacije, na os-novi humusa i ekstrakta algi iz roda Macrocystis, potpomaže provesti pri-rodni prijenos hormon-skih komponenti prema korijenu kako bi podr-žala razvoj adventivnog korijenja te apsorpciju korijenovih dlačica. Na ovaj način, preparat daje potporu korijenovom sustavu, pomaže uko-rijenjavanje mladih biljaka, te osigurava bolju apsorpciju vode i hranjivih tvari iz tla još od prvog stadija razvoja biljke nakon presađivanja.

Praškasti pripravak sa hormonskim efektom posebno formuliran za ožiljavanje, ukorjenjavanje i rast korijena u cilju jačanja prve faze razvoja biljke.

KolinjeKonac studenog i početak prosinca, po pravilu je u našim krajevima vrijeme klanja tovnih svinja, tj. kolinje. Premda moderna tehnologija postupno potiskuje stare tradicionalne načine obrade mesa i pripre-me mesnih prerađevina, posebno suhomesnatih, ipak se stara tra-dicija još uvijek održava u određenom obujmu osobito u seoskim i prigradskim domaćinstvima.Mario Ćubela, dipl. ing.

Pripremne radnjeRazdoblje kolinja tj. svinjokolje, koja

u našem narodu ima najdužu tradiciju, može se podijeliti u nekoliko faza. To je u prvom redu priprema za klanje svinja, zatim klanje svinja, potom neizostavni pregled ispravnosti mesa i kao zadnja faza priprema i obrada mesa.

Prije obavljanja osnovnih radnji, tj. klanja svinje potrebno je obaviti odre-đene predradnje a to se najprije odnosi na čišćenje i pranje lokacije na kojoj će se obaviti klanje, zatim osiguranje ostalih higijenskih uvjeta za kvalitetan rad mesara. Tijekom obavljanja svih operacija svinjokolje potrebno je stro-go voditi računa o higijeni ruku, odjeće i mesarskog pribora, a zatim i higijeni radnih površina na kojima se obavlja klanje, šurenje i rasijecanje mesa, kao i mjesta na koje se meso odlaže.

Klanje i šurenjeNakon omamljivanja obavlja se

klanje svinja mesarskim nožem. Bitno je radi kasnijeg procesa iskrvarenja i očuvanja kvalitete mesa da je nož oštar i da se rez izvede jednim potezom na odgovarajućem mjestu.

Nakon obavljenog klanja i iskrvarenja životinje potrebno je obaviti šurenje. To je operacija mehaničkog odstranjivanja dlake, odnosno čekinje i gornjeg sloja epidermisa s trupa svinje. Ova operaci-ja, kod individualnog klanja, se obavlja posebnim alatom koji se naziva mesar-ski lijevak, pri tom se truplo svinje po-lijeva vrelom vodom temperature oko 65 oC, dok se u mesnim industrijama obavlja strojno u šurilicama.

Rasijecanje trupa, kontrola i obrada mesa

Nakon rasijecanja trupa svinje slijedi jedna od jako bitnih radnji- nezaobila-znih posljednjih desetak godina, zbog oboljenja trihineloze, a to je uzimanje

uzorka mesa za analizu. Pošto u našoj praksi uzimanje uzorka često vrše ne-stručne osobe, bitno je napomenuti da se treba pridržavati određenih uputa. Bitno je napomenuti da se meso još uvijek ne smije konzumirati, sve dok se ne uvjerimo u njegovu ispravnost.

Uzorak mesa za analizu se uzima od osnove ošita, tj. mišićne opne što dijeli grudnu od trbušne šupljine, i to je najpouzdaniji dio od kojeg se može uzeti uzorak za pretragu na trihinelozu. Veličina uzorka treba biti oko 15 g mesa, to je otprilike kao veći orah. Pretragu mogu obaviti samo stručne ovlaštene osobe u ovlaštenim institucijama, o čemu obavezno treba voditi računa.

Ponavljam da se pretraga mesa svake svinje mora obaviti bez izuzetaka koliko ih ima, i za svaku je potrebno obilježiti uzorak. Konzumiranje se može vršiti tek nakon potvrde o zdravstvenoj ispravno-sti mesa od strane ovlaštene ustanove, a obrada se mogla nastaviti nakon faze cijeđenja i hlađenja mesa, koje slijede nakon faze rasijecanja i pranja trupa.

Za ove faze od pranja, do cijeđenja i hlađenja mesa potrebno je da se po-lutke postave u okomiti položaj. Nakon hlađenja slijede faze rasijecanja, obra-de, soljenja, sušenja ili prerade mesa, ovisno od želje potrošača ili proizvo-đača.

52


MED-izvor životne energijeNekoć se med koristio za pripravljanje različitih lijekova, kao energetski pripravak koji je omogu-ćavao preživljavanje. Danas se med koristi u medicinske i kozmetičke svrhe, ali i kao neizostavna cijenjena namirnica.

Mladen Karačić, dipl. ing.

Prvi zimski dani sa sobom donose i opasnosti od prehlada, viroza i gripe. Stoga, kako bi ojačali orga-

nizam i time spriječili nastanak i pojavu bolesti, ljudi sve češće posežu u boga-tu riznicu prirodnih lijekova. A jedan od najstarijih, spominjan i u drevnoj medicini upravo je med. Tako je još od najstarijih vremena med služio kao jelo i piće za jačanje organizma i kao lijek za mnoge bolesti. Među istočnim naro-dima se čak smatralo da je med rajski poklon i svemogući lijek. Rekli bismo da su ti drevni narodi bili u pravu jer med i medni pripravci pokazali su se više nego izvrsnima u liječenju bronhalne astme, kroničnog laringitisa, dišnih infekcija, upornog kašlja, raznih vrsta alergija, ul-ceroznog kolitisa, kroničnih probavnih smetnji i drugih bolesti. A kao ni jedan drugi proizvod, med je sam po sebi od-ličan prirodni konzervans, što znači da mu nije potrebno dodavati aditive koji bi ga čuvali od kvarenja. Dokaz za to je upotrebljiv med stariji od 2000 godina pronađen u antičkim ruševinama u bli-zini Napulja.

Zablude o kristaliziranom medu!Iako je to neupućenim ljubiteljima

meda teško dokazati, kristalizacija tj. zgrušavanje meda potpuno je prirodna pojava. Svjesni da potrošači u većini slučajeva žele kupiti samo tekući med, pčelari na etiketama staklenki često navode istinitu rečenicu-prirodno svoj-stvo meda je da kristalizira. Štoviše, kristalizacija je upravo znak da se radi o pravome kvalitetnom pčelinjem pro-izvodu. Činjenica je i da pojedine vrste meda brže (repičin i vrbin) a pojedine sporije (bagremov, vrijeskov i kadu-ljin) kristaliziraju. Međutim, to je zato što svaki med ima svoje specifi čnosti.

S druge strane, žitki ili tekući med je najčešće manje ljekovit jer ga obično proizvode nesavjesni pčelari koji ga uglavnom dobivaju zagrijavanjem na visokim temperaturama, u odnosu na onu koja vlada u košnici. Na taj način, uslijed visoke temperature, med brzo gubi na kakvoći zbog čega ga uostalom nije uputno ni stavljati u tople napitke poput čaja. Spomenimo kako stručnjaci tvrde da se najviše korisnih sastojaka iz meda iskoristi njegovim smještanjem u usnu šupljinu (ispod jezika) uz njegovo lagano otapanje (sisanje). Time je lje-kovitost meda barem za 10 puta uve-ćana u odnosu na njegovo stavljanje u tople napitke.

Koji je med najbolji?Možemo slobodno ustvrditi kako je

svaki med dobar, samo je stvar ukusa kojem će se dati prednost. Ali, tu je veoma bitna i navika pojedinih krajeva. Tako, dok se u Bosni cijeni bagremov med, u Hercegovini kažu da nema ni-šta bez kadulje i vrijeska. Pošto sam osobno i kušao različite vrste pčelinjih proizvoda prednost svakako dajem hercegovačkim vrstama meda koji su protkani tilovinom, biljkom koja daje poseban «šmek» svim autohtonim hercegovačkim proizvodima, počevši od meda pa sve do janjetine. Možda sam i više nego subjektivan ali bosanske vrste meda su nekako previše blage

za moj istančani ukus koji itekako zna prepoznati kvalitetu. Međutim, kako kažu, vrsni hercegovački pčelari: «med s hercegovačkih prostora je jedinstven zbog kakvoće trava koje možemo pro-naći jedino na ovim krševitim područ-jima. Stoga je naš med prava riznica ljekovitih tvari.» Bilo kako bilo, jedno je sigurno- niz je razloga za korištenje meda u prehrani. Lako se i gotovo pot-puno probavlja te je jedna od rijetkih namirnica koja ima potpunu iskoristi-vost u organizmu. Jednostavno rečeno, med je najbolji od svih ugljikohidrata, toliko je probavljiv da ga naši organi gotovo bez ikakvog opterećenja odmah prenose izravno u krv. Zato je tijekom hladnih zimskih dana med s pravom hit namirnica mjeseca!

56


Vaganska 5., 88220 Široki Brijeg, BiHTel.: 00 387 39 703-841Fax: 00 387 39 700-130

e-mail: [email protected]

LOGOTIP d.o.o. za izdavaštvo i grafi čku djelatnost

Z A N I M L J I V O S T IPčelinje zujanje u brojevima

Za 1 kg meda, koji prerade od oko 3 kg nektara, pčele tre-baju posjetiti oko 7.500.000 cvjetova. Jedna pčela danju posjeti oko 4000 cvjetova. Jedan kilogram pčela ima oko 10.000 jedinki. Pčelinja zajed-nica za svoje potrebe treba u godini oko 120 kg hrane, meda i peludi. Pčelinja matica u špici sezone snese oko 2000 jaja u danu, što je veća težina od nje same. Pčela radilica u djelatnoj sezoni živi oko 45 dana, a u jesensko – zimskom razdoblju i do sedam mjeseci.

Talipot palma cvate samo jedanput u životu

Toliput palma lat. Corypha umbraculifera naraste do 25 metara visine. Listovi su joj lepe-zasto razdijeljeni, okru-glog obrisa, promjera do 5 m. Lisna peteljka je jako snažna, dugačka do 5 metara. Go-lemi listovi se koriste kao zasloni i prekrivači za krovove. Ova palma ne bi bila posebno zanimljiva da nema nešto neobično. Naime, taliput palma cvate jedanput u životu, nakon otprili-ke 50-60 godina života. Tada stvara najveći cvijet u biljnom svijetu. Broj njezinih cvjetova procjenjuje se na oko 10 miliju-na. Iako ni izdaleka svaki cvijet ne može dati plod, otprilike godinu dana nakon cvatnje na jednoj palmi mogu dozrijevati do 2 tone plodova. Za to su biljci potrebne njezine posljednje rezerve, te nakon zriobe plodova ona odumire.

Mrkvom protiv moždanih udaraSvima nam je poznato da

se mrkva uzgaja zbog svog zadebljalog korijena. Ali, ono što se manje zna obznanili su znanstvenici sa Sveučilišta Harvard. U njihovim istraži-vanjima sudjelovalo je čak 87.245 medicinskih sestara uz pomoć kojih je dokazano da konzumiranje mrkve značajnije umanjuje rizik od moždanog udara. Tako su žene koje su uzimale pet obroka mrkve tjedno imale čak 68 posto manje moždanih udara u odnosu na one koje su mrkvu jele manje od dva puta mjesečno. Pa sad recite da zeko ne zna što valja!

Plodovi Durjana vrlo neugodnog mirisa

Niti jedan plod ne razdvaja ukuse i mišljenja kao durjan. Naime, plodovi imaju toliko oštar smrad da se ne smiju prevoziti u sredstvima javnog prometa. Smiju se prevoziti samo u zra-konepropusnoj ambalaži . Mnogim je ljudima loše i od samog mirisa. S druge strane, sjemena ljuska se smatra jednom od najvećih delikatesa jugoistočne Azije. Ona se obično jede si-rova-prvenstveno na otvorenom, no postoji čitav niz pripra-vaka-čak i ledena krema od durjana. Svježi plodovi čuvaju se tek nekoliko dana.

Polica AKTIV PLUS pruža sigurnu zaštitu od po-sljedica nesretnog slučaja uz iznimno povoljnu go-dišnju premiju!

Pokriće rizika za godišnju premiju od samo 10,00 KM:— za slučaj smrti uslijed nezgode 5.000,00 KM— za slučaj trajnog invaliditeta 10.000,00 KM— za slučaj 100% trajnog invaliditeta 15.000,00 KM— dnevna naknada za bolničko liječenje 10,00 KM

Odabirom uplate većeg iznosa godišnje premije i svo-te pokrića po polici AKTIV PLUS bit će veće.Dovoljno je da nas kontaktirate telefonski ili da posje-tite Vama najbliže prodajno mjesto Croatia osiguranja d.d. kako bismo Vam aktivirali ovo iznimno povoljno i korisno osiguranje.www.croatiaosiguranje.ba

AKTIVPLUS

58


www.sjemenarna.com

[email protected]

WEB SHOPSJEMENARNA

Zadovoljstvo naših kupaca i poslovnih partnera nas

vodi na svim područjima našeg poslovanja, zato smo

odlučili otvoriti vlastiti web shop i tako kupcima

na teritoriju cijele BiH omogućiti ugodnost kupovine

naših proizvoda iz udobnosti vlastitog doma.

Sjemenarna web shop Vam nudi:

(plaćanje prilikom preuzimanja robe/isporuke robe),

(minimalna narudžba 60 KM)

Sve detalje o tome kako kupovati preko web shopa

potražite na našoj stranici - shop.sjemenarna.com

Želimo Vam ugodnu kupovinu!!!

Web Shop

Univerzalni okvašivači za insekticide, fungicide, herbicide i akaricide.

1 litar

200 ml10 ml

jjubilarni brojubilarni broj - sjemenarna · zanimljivosti i članaka. ovaj jubilarni broj i...

Documents