2014

Organizatori:

Grad Zlatar

Općina Lobor

TZ Grada Zlatara

BK Lastavica

DSR Infinitum progresum

Pokroviteljstvo:

Krapinsko-zagorska županija

18. svibanj 2014

Zlatar i Lobor

Lastin uspon na Ivanščicu

Sadržaj

1. Uvod .................................................................................................................................... 3

2. Tko smo mi ? ...................................................................................................................... 7

2.1. Biciklistički klub Lastavica ......................................................................................... 7

2.2. Društvo sportske rekreacije Infinitum progresum ....................................................... 8

3. Zlatar & Lobor u podnožju Ivanščice - turistička destinacija ............................................. 9

3.1. Zlatar ............................................................................................................................ 9

3.2. Lobor ......................................................................................................................... 10

3.3. Ivanščica .................................................................................................................... 11

4. Biciklizam i nordijsko hodanje kao turistički proizvod .................................................... 13

4.1. Biciklizam .................................................................................................................. 13

4.2. Nordijsko hodanje ...................................................................................................... 14

5. Lastin uspon na Ivanščicu ................................................................................................. 16

5.1. Biciklistički uspon ..................................................................................................... 16

5.2. Uspon nordijskog hodanja ......................................................................................... 18

6. Marketing .......................................................................................................................... 21

7. Financijski plan ................................................................................................................. 22

8. Zaključak ........................................................................................................................... 23

1. Uvod

Turizam i turistička industrija područje

je izraženih vanjskih utjecaja i izvjesno je

da se Hrvatska ulaskom u Europsku uniju

suočava s novim izazovima, ali i s

novim prilikama u turizmu. Europska unija

prepoznaje Hrvatsku kao turističku

destinaciju s potencijalom, pa je naša

zadaća da ih maksimalno iskoristimo u

interesu rasta vlastitog blagostanja, a

koristeći vrijednosni sustav održivog

razvoja i konkurentske strategije Europske

unije na području turizma.

Imajući to u vidu, kao i činjenicu da je

budućnost Hrvatskog zagorja, a time i šire

regije zlatarskog kraja upravo turizam,

smatramo važnim da se na razini ovog

područja razmotri i usvoji strateški

vrijednosni okvir na temelju kojeg se

trebaju vrednovati buduće razvojne

inicijative. Potreba za razvojem turizma

na području Grada Zlatara i okolice

proizlazi iz sljedećih obilježja:

Krapinsko-zagorska županija,

naročito njezin istočni dio,

neosporivo raspolaže izuzetnim

prirodnim resursima, kao i vrlo

atraktivnom povijesno-kulturnom

baštinom. Međutim, sve je to danas

još uvijek neiskorišteni potencijal,

budući da resursi nisu odgovarajuće

turistički valorizirani.

Visoko vrijedni resursi ali nedovoljno iskorišteni i valorizirani

Neiskorištena mogućnost razvoja atraktivnih turističkih proizvoda

Slaba prometna povezanost unutar Županije

Nedovoljno razvijena turistička ponuda

Opasnost od devastacije visoko vrijednog područja

Turizam kao čimbenik gospodarskog razvoja

Prirodna osnova istočnog dijela

Krapinsko-zagorske županije

pogoduje razvoju cijele lepeze

izuzetno atraktivnih turističkih

proizvoda koje je moguće povezati

i time osigurati dodatnu vrijednost

boravka turista na području

Županije. Međutim, danas se

samo određeni mali broj turističkih

proizvoda na prostoru Županije

nalazi u početnoj fazi svog

oblikovanja i razvoja.

Prometne veze između različitih

područja Županije značajne su

zbog mogućnosti strukturiranja i

međusobnog integriranja

atraktivnih turističkih proizvoda

Krapinsko-zagorske županije.

Turistička ponuda Krapinsko-

zagorske županije danas je, u

usporedbi s mogućnostima,

nedovoljno razvijena te ostvaruje

ekonomske učinke ispod objektivno

mogućih. Situacija na području

Grada Zlatara znatno je lošija.

Činjenica da je prisutna devastacija

visokovrijednog prostora kako na

području Županije, tako i na užem

području Grada Zlatara, Općine

Lobor i područja planine Ivanščice

dodatni je čimbenik koji uvjetuje

što žurnije stvaranje regulatornog

okvira budućega turističkog

razvoja.

Opće gospodarsko stanje u Županiji

trenutno nije nepovoljno tako da

bez odlaganja treba iskoristiti šansu

koju pruža razvoj turizma kao opći

generator gospodarskog boljitka u

Županiji. U tom je kontekstu razvoj

turizma projekt koji definirana

primjerenija strateška usmjerenja

turističkog razvoja koja će

potaknuti opći gospodarski

prosperitet kako područja Grada

Zlatara, tako i cijele Županije. Time

se stvaraju osnova i uvjeti za

poboljšanje kvalitete života

lokalnog stanovništva.

Jesmo li spremni ?

Mi smo destinacija karakteristične

kulture, pitomih zelenih brega,

nadahnuća zlatnih dolina, vrijednih

povijesnih spomenika, kolijevka

jezične kulture Hrvata i snažne

duhovne proizvodnje u koju ulažemo

dosta energije i strasti. Kao ljudi i kao

kultura odavno smo prepoznati s našom

umjetnošću, arhitekturom, hranom,

vinima. Kultivirani perivoji te

kulturno-povijesni spomenici

dominiraju turističkim krajobrazom

Zagorja. To su prije svega

srednjovjekovni burgovi te kasniji,

pretežito barokni, ladanjski dvorci.

Osim dvoraca i plemićkih obitelji što

su ih gradile, uz Županiju se vežu i

mnogi povijesni događaji, znamenitosti

ili poznate osobe važne na nacionalnoj

i međunarodnoj razini (Franjo Tuđman,

Josip Broz Tito, Ljudevit Gaj, Matija

Gubec). Posljednjih smo nekoliko

godina u središtu pozornosti kao

destinacija netaknute prirode, ljepote i

ljudi otvorena srca.

Jedan od problema turizma

Krapinsko-zagorske županije, a

posebno našeg zlatarskog kraja je

nedostatak značajnih smještajnih

kapaciteta. Prema prosjeku turističke

destinacije na prostoru Županije prime

godišnje oko 1, 000.000 gostiju

(hodočasnički turizam, termalna

kupališta, muzeji i galerije), što indicira

veću potrebu iskorištavanja turizma u

svrhu razvoja Županije. U svrhu što

bolje promocije i razvoja našeg kraja i

cijele Županije potrebno je uložiti

dodatne napore u poticanje i izgradnju i

prenamjenu objekata da zadovolje

potrebe za smještajem koji bi do kraja

iskoristili šanse rasta individualnog

tržišta. Osim smještajnih problema

postoji i vrlo slabo investiranje u

razvoj drugih sadržaja kao što su

tematski parkovi, športsko-rekreacijski

i zdravstveni sadržaji koji će privući

posjetitelje u većem dijelu godine.

Premalo smo okrenuti novim gostima i

novim tržištima. Ne pratimo dovoljno

najnovije tržišne trendove i općenito

smo premalo orijentirani na gosta

budućnosti. U Krapinsko-zagorskoj

županiji postoji relativno visoka stopa

nezaposlenosti, s malom vjerojatnošću

da postojeći model turizma može

apsorbirati jedan njihov značajan dio.

Nedovoljna prepoznatljivost i

diverzifikacija zagorskoga turističkog

proizvoda, nepostojanje integralne

razvojne strategije turizma u KZŽ-u ,

nerazrađena marketinška turistička

politika, nedovoljan broj domaćih i

stranih investitora kao rezultat

nesređenih vlasničkih odnosa i

neefikasnih prostornih planova te

slabog marketinga prema investitorima,

međunarodna nekonkurentnost

zagorskih toplica, nedovoljno

iskorišteni potencijali vjerskog turizma,

nedovoljna zaštita termalnih izvora kao

glavnoga turističkog resursa KZŽ-a,

kreditne linije i državni poticaji

prilagođeni potencijalnim korisnicima

na moru, zaostala turistička

infrastruktura, pomanjkanje kvalitetnih

kadrova su problemi od kojih nam

prijeti opasnost da ostanemo

destinacija za jednodnevni turizam što

će i dalje smanjivati razvoj smještajnih

i svih drugih kapaciteta, a samim time i

potrebu za daljnji razvoj turizma

zlatarskog kraja i cijele Županije.

Prijeti nam i opasnost od daljnje

proliferacije turističkih nekretnina i

sekundarnih rezidencija koje ne

stvaraju dugoročnu dodatnu vrijednost

za Županiju. Moramo razumjeti i

prihvatiti naše slabosti kao okvir za

pokretanje ozbiljnih promjena.

Moramo biti svjesni izazova globalne

konkurencije koja tjera na inovacije

proizvoda i upravljačkih procesa. Nove

tehnologije, odnos prema gostu i

napose prema ekologiji područja su

koja traže posebne napore.

Mi, dakle, još uvijek nismo upravljački pripremljeni za budućnost koju želimo,

jer je naš današnji modus operandi u turizmu bitno ispod naših strateških

vrijednosti. Budući da zbog toga naš dugoročni potencijal rasta može biti ugrožen,

odlučni smo u nastojanju da aktivnom turističkom politikom područja utječemo na

procese koji su suprotni našim dugoročnim interesima.

2. Tko smo mi ?

Idejni začetnici projekta „Lastin uspon

na Ivanščicu“ su Biciklistički klub

Lastavica i Društvo sportske rekreacije

Infinitum progresum. Veliku potporu

samoj manifestaciji dao je Grad Zlatar,

općina Lobor i Krapinsko-zagorska

županija. Kao stručna potpora na projektu

priključeni su Kineziološki fakultet,

Hrvatski biciklistički savez i Hrvatski

savez nordijskog hodanja.

2.1. Biciklistički klub Lastavica

Biciklistički klub Lastavica osnovan je

u Zlataru davne 1907. godine, a na stotu

godišnjicu osnutka, dakle 2007. godine

klub je ponovno aktiviran. U dosadašnjem

postajanju sustavno se radilo na napretku

Kluba, njegovih članova te na poticanju i

razvoju biciklizma u Krapinsko-zagorskoj

županiji. Članovi Kluba dolaze ne samo iz

Zlatara nego i iz Zlatar Bistrice, Marije

Bistrice, Donje Stubice, Zaboka i Krapine.

Iz godine u godinu nižu zavidne uspjehe u

biciklizmu, bilo kao sudionici rekreativnih

utrka, bilo kao natjecatelji koji su

licencirani u Hrvatskom biciklističkom

savezu. U protekloj, 2013. godini, BK

Lastavica je u klupskom poretku za MTB

XCO Kup Hrvatske zauzeo 11. mjesto, a

sudjelovanja njegovih natjecatelja

Uspon

BK Lastavica

DSR Infinitum progrsum

Hrvatski biciklistički

savez

Kineziološki fakultet

Hrvatski savez

nordijskog hodanja

Grad Zlatar

Općina Lobor

Krapinsko zagorsaka županija

pokrivaju gotovo sve kategorije u kojima

se biciklisti mogu natjecati – U15, Kadet,

Junior, Elite, Master A, Master B,

Rekreativci i Sport. Odlazi se i natječe na

brojnim domaćim kao i inozemnim

utrkama raznih karaktera: cross country,

maraton, uspon, cestovne utrke. Uz

relativno male financije klub je pet godina

za redom sudjelovao u organizaciji brdsko

biciklističke lige sjeverozapadne Hrvatske

pod nazivom ''Sajmeni dani'', a organizira i

već tradicionalnu biciklističku

manifestaciju, tj. biciklijadu povodom

''Dana kajkavskih riječi''.

Planovi Kluba za budućnost su daljnje

nizanje dobrih rezultata u natjecanjima kao

i promocija biciklizma kroz organizaciju

raznih biciklijada i utrka, sudjelovanje u

provođenju edukacije biciklističkih vodiča

i u organizaciji biciklističkih kampova za

djecu.

2.2. Društvo sportske rekreacije Infinitum progresum

Društvo sportske rekreacije

Infinitum progresum osnovano je 2013.

godine u cilju razvitka i unapređenja

kinantropološkog statusa, funkcionalnog

razvoja i zdravlja trudnica, djece, žena,

muškaraca i ljudi treće životne dobi. IP

djeluje na području cijele Hrvatske. Glavna

preokupacija rada udruge su kineziološko

zdravstveni programi specifičnih

populacija. Društvo aktivno provodi

originalne vlastite programe vježbanja

kojima je glavni cilj unapređenje zdravlja

korisnika. Osim navedenog društvo

aktivno radi na razvoju novih kineziološko

zdravstvenih programa koji se temelje na

najnovijim spoznajama medicine,

kineziologije, biologije i fiziologije. Važno

je napomenuti kako udruga paralelno s

provođenjem i razvojem kinezioloških

programa razvija i vlastiti sustav edukacije

kako za krajnje korisnike tako i za stručni

kadar u području zdravstvenog turizma.

Društvo usko surađuje i sa znanstvenim

institucijama kao što su Centar za

znanstvena istraživanja, Kineziološki

fakultet, Medicinski fakultet, Sportsko

dijagnostički centar kineziološkog

fakulteta i brojni drugi.

Jedna od uloga IP na ovom

projektu je promoviranje nordijskog

hodanja na području Krapinsko zagorske

županije, edukacija lokalnog stanovništva

o nordijskom hodanju i provođenju samog

uspona.

3. Zlatar & Lobor u podnožju Ivanščice - turistička destinacija

Područje aktivnosti, prikazano na

sljedećoj mapi, uključuje jednu

administrativnu cjelinu Grad Zlatar sa

susjednom općinom Lobor, a nalazi se na

području Krapinsko-zagorske županije

(prikazano na slici). Ključne značajke tog

prostora u smislu površine, naselja i broja

stanovnika prikazane su u sljedećim

tabelama.

Grad Zlatar se nalazi u istočnom dijelu

Krapinsko-zagorske županije, i prema

tome njegov budući turistički razvoj treba

biti stavljen u kontekst razvoja šire regije.

Kako bi destinacije subregije unutar

područja Krapinsko-zagorske županije

mogle igrati na globalnom tržištu, nužno je

da se zajednički pozicioniraju pod

krovnom markom cijelog turističkog

klastera, a da svaka od njih također gradi

svoj imidž turističke destinacije sa

profesionalno oblikovanim proizvodima,

sadržajima i iskustvima, temeljem svojih

ključnih vrijednosti.

Ovaj proces je već definiran

strategijom razvoja turizma na području

planine Ivanščice.

Slika 1. Krapinsko-zagorska županija-

podjela na administrativne cjeline

Slika 2. Satelitski snimak Grada Zlatara sa

susjednim općinama

3.1. Zlatar Grad Zlatar nalazi se u sjeveroistočnom

dijelu Krapinsko -zagorske županije.

Prostire se unutar okvirnih koordinata 46°

11´ – 46° 03´ sjeverne geografske širine i

16° 03´ – 16° 10´ istočne geografske

dužine, a baš kao i cijelo Hrvatsko zagorje,

smješten je na dodiru Alpa, unutrašnjih

Dinarida i Panonske nizine [7]. Graniči s

pet općina u Krapinsko-zagorskoj županiji

(Budinščina, Konjščina, Lobor, Mače i

Zlatar-Bistrica) i s gradom Ivancom u

Varaždinskoj županiji.

Ime Zlatar se prvi put bilježi u 13.

stoljeću i to u njegovom latinskom obliku

Zlatharia. Postoji više teorija o nastanku

imena Zlatara. Prva je povezana sa tim da

se nekada iz potoka koji teku preko ovog

područja ispiralo zlato. Druga je povezana

sa Vlastelinima Aranjošima jer Arany

znači zlato a treća je da su Turci u tom

kraju zakopali zlato na nepoznatoj lokaciji

koje nikada nije pronađeno.

Putevi koji povezuju Zagreb i

Varaždin prolaze kroz Zlatar kako bi

izbjegli Medvednicu. To Zlataru daje

vjetar u leđa jer je za razvoj kraja jako

važna prometna povezanost. U 19.

Stoljeću, Zlatar se afirmirao kao kulturno i

upravno sjedište cijelog zlatarskog kraja.

Za vrijeme banovanja Ivana Mažuranića

postaje općinsko i kotarsko središte no taj

status ubrzo i gubi.

Na planinskom dijelu Grada

Zlatara, na padinama same Ivanščice

nalaze se ruševine starih srednjovjekovnih

utvrda, Oštrc-grad i Belec-grad. Od

kulturnih znamenitosti važno je spomenuti

kasnogotičku kapelu Sv. Martina u

Martinščini, baroknu crkvu Sv. Marije

Snježne, crkvu Blažene djevice Marije u

Zlataru.

3.2. Lobor Lobor se nalazi oko pedeset kilometara

sjeverno od Zagreba na području

Krapinsko-zagorske županije. Središte

mjesta se nalazi u ravnici, na strateški

važnoj poziciji, uz južne obronke

Ivanščice, točno na južnom ulazu ceste

koja prolazi kroz sutjesku. U današnje

vrijeme cesta koja vodi tim putem stoji po

strani od velikih magistralnih pravaca, dok

je u prapovijesti, kasnoj antici i srednjem

vijeku, kao što su to pokazala i arheološka

istraživanja, bilo u potpunosti drugačije.

Na brdu iznad mjesta se nalazi

proštenjarska crkva Majke Božje Gorske.

Smještena je na najvišem dijelu gradine,

koja je s tri strane gotovo nepristupačna.

Na području općine nalazi se stari grad

Lobor, danas zvan Pusti Lobor. U 17. st. je

napušten od strane vlasnika Keglevića, koji

u 18. st. podižu novi dvor u ravnici južno

od današnjeg mjesta. Također treba

spomenuti romaničku kapelu sv. Petra u

Petrovoj Gori, zatim kapela sv. Margarete

koja pripada nešto kasnijem vremenu. U

središtu mjesta se nalazi kasnobarokna

župna crkva sv. Ane građena 1807-1830, a

sjeverno od nje je podignut i kasnobarokni

župni dvor. Zatim kapela sv. Antuna koju

je podigao grof Petar Keglević 1703.

Godine. Malo izvan samog središta mjesta,

se nalazi pećina koju mještani nazivaju

„Pavlova hiža“. Prema legendi u njoj je

ubijen posljednji bijeli fratar, templar Pavao.

3.3. Ivanščica

Ivanščica je najviša planina sjeverne

Hrvatske s najvišim vrhom od 1.061 m

nadmorske visine. Prostire se u smjeru

istok – zapad, duga je 27 km, a široka do 9

km. Smještena između Save i Drave,

svojim istočnim dijelom razdvaja Hrvatsko

zagorje od Podravine, te je omeđena

gradovima Ivancem, Novim Marofom i

Zlatarom.

Masiv Ivanščice nalazi se između dvaju

jakih cestovnih pravaca. Na istočnom

dijelu masiv je tangiran pravcem Rijeka-

Zagreb-Varaždin-Budimpešta, dok na

zapadu na udaljenosti svega 10 km prolazi

cestovni pravac Split – Zagreb – Maribor -

Graz. Cesta koja povezuje ova dva pravca

prolazi sjevernim podnožjem Ivančice kroz

Ivanec, dobila je status magistralne ceste

(Varaždin - Šemničke Toplice).

U geološkom pogledu Ivanščica tvori

horst ili timor. Sam trup tog masiva

izgrađen je od stijena peleozojske i

mezozojske starosti, a obod trupa tj. strane,

od stijena kenozojske starosti. Najstarije

stijene koje ulaze u građu trupa su

paleozojski karbonski vapnenci i glineni

škriljci. Na njima dolaze dolomiti, koji

tvore glavni pretežni dio cijelog masiva. U

dalekoj geološkoj prošlosti tektonski

pokreti bil su vrlo jaki i intenzivni u ovom

kraju, pa je i njihova zasluga što je

Ivančica ostala kao horst. Ona je

zahvaćena velikim rasjedima sa sjeverne i

južne strane, a brojni manji rasjedi

raskomadali su njezin trup poprijeko.

Tektonsko djelovanje obično bude

popraćeno vulkanskim djelovanjem, pa tim

rasjedima moramo zahvaliti za sve

minerale, eruptivne stijene i topla vrela,

koja nalazimo u ovom kraju. Duž rasjeda

prodirala je lava, dolazilo je do vulkanskih

erupcija, uz dislokacijske plohe izbijale su

termalne vode u kojima je bilo otopljeno

raznih ruda, pa su nam sve te vulkanske

pojave stvorile brojna ležišta i nalazišta

ruda i minerala. Tijekom dosadašnjih

istraživanja na Ivanščici je otkriveno oko

60 minerala, među kojima se pretežu

kamenotvorni, a žilnih je daleko manje. Do

danas otkrivene količine samo su

mineraloškog značenja i nedovoljne za

gospodarsko iskorištavanje.

Na području Ivanščice do danas nije

provedena temeljita inventarizacija

prirodnih vrijednosti, koja bi poslužila kao

mjerodavno polazište za definiranje

prioriteta za proglašenje zakonske zaštite.

Za zaštitu su evidentirani samo

najuočljiviji, najatraktivniji i donekle

detaljnije upoznati dijelovi prirode, koji ne

moraju nužno biti i najugroženiji. Stoga je

potrebno detaljno istražiti, vrednovati i

locirati sve ekološke resurse.

Na samoj planini Ivanščici smješteno

je desetak starih utvrda, gradina i dvoraca

koje možemo podijeliti u sljedeće skupine:

1. SKUPINA - Utvrđena gradišća

utvrđena zemljanim i kamenim bedemima

elipsoidnog tlocrta koji opasuju čitave

glavice brda na kojima leže, a naseljene

najvjerojatnije još od prapovijesnog doba:

Gradina kraj Lobora, Gradišće iznad

Podruta

2. SKUPINA – Utvrde s branič-

kulom: Bela, Cukovec i Židovina,

karakteriziraju ih samostojeće branič-kule.

Utvrde smještene unutar dvorišta opasanog

obrambenim zidovima: Oštrc, Gotalovec i

Lepoglava - branič-kule ne stoje

samostalno, već su sastavnim dijelom

obrambenog zida utvrde.

3. SKUPINA – Utvrde bez branič-

kule: Lobor grad, Belec grad, Milen grad –

glavno obilježje da su stambeno –

reprezentativni i gospodarski sadržaji

smješteni unutar snažnih obrambenih

zidova na koje se naslanjaju na građevinu.

4. SKUPINA - Utvrde sa snažnom

središnjom utvrdom ili donjom,

okruženom s nekoliko prstena obrambenih

zidova: Grebengrad.

Iz navedenog vidimo kako sama planina

Ivanščica predstavlja neprocjenjiv

potencijal turističkih proizvoda koji mogu

konkurirati na Europskom tržištu.

4. Biciklizam i nordijsko hodanje kao turistički proizvod

Znanost upućuje da se aktivni turizam

razvija kao poseban segment u turističkoj

ponudi , a bazira se na novoj filozofiji

putovanja koje kombinira rekreaciju,

avanturu, ekoturizam i kulturne aspekte.

Aktivni turizam nastoji uklopiti rekreaciju,

obrazovanje i donijeti korist kako za turista

tako i za mjesta koja obilazi. Aktivni

turizam ima mnoge aspekte zajedničkog s

eko-turizmom i turizmom u prirodi i

također integrira neke aktivnosti, akcije

kao i avanturistički turizam. Osim toga, on

također uključuje i neke aspekte kulturne

ture i akademske i znanstvene ekspedicije.

4.1. Biciklizam

Prošli su dani kada su ljudi bicikle

upotrebljavali većinom kao transportna

sredstva za putovanja na manje udaljena

mjesta. Danas je biciklizam sport i oblik

vježbe koji je oduševio cijeli svijet.

Biciklizam je, bez sumnje, najenergičnija

aktivnost kojom se možete baviti. Druge

aktivnosti poput dizanja utega mogu

rezultirati većom silom ili većom

mišićnom snagom kroz kraći period, isto

kao i trčanje i plivanje, ali ništa se ne može

dugoročno mjeriti s visokim zahtjevima

biciklizma. Za većinu ljudi biciklizam

osigurava zabavan, dosljedan, racionalan

način vježbanja, poboljšanja srčanih

funkcija i gubitka kilograma. Dodatna

prednost biciklizma je da se njime mogu

baviti ljudi svih dobnih skupna bez obzira

na formu.

Biciklizam zahtijeva rad cijelog tijela

pa je potpuna vježba za cijelo tijelo. Bili to

vaši zglobovi, ruke ili ramena, svaki dio

tijela mora biti u pokretu i pratiti tempo.

Dobra strana biciklizma je da sami

odabirete brzinu kojom se želite voziti.

Ako želite dobru, energičnu vježbu možete

povećati opterećenje, a ako želite laganu,

opuštenu vožnju napravite par krugova po

susjedstvu. Biciklizam vas tjera da koristite

svoje bokove, noge, trbušne mišiće i na taj

način pomaže u topljenju nakupljenih

masnoća te konačno dovodi do lijepo

oblikovanog tijela željene težine.

VOŽNJA BICIKLA DOBRA JE ZA

SRCE:

Svakodnevna vožnja biciklom efikasna

je i ugodna aerobna vježba. Smanjuje rizik

od ozbiljnih bolesti kao što su bolesti srca,

visoki krvni tlak i najčešći oblik dijabetesa.

BICIKLIZAM POMAŽE U

KONTROLI TJELESNE TEŽINE:

Biciklizam može biti dio programa gubitka

težine jer ubrzava izgaranje kalorija. Može

se potrošiti gotovo jednak broj kalorija kao

i trčanjem, a manje opterećuje zglobove od

trčanja ili aerobika. Također se u velikoj

mjeri preporučuje svakom iznad četrdeset

godina. Aktivira i ubrzava metabolizam te

na taj način ubrzava proces gubitka

kilograma.

BICIKLIZAM POBOLJŠAVA

RASPOLOŽENJE:

Biciklizam može imati pozitivan

učinak na vaše raspoloženje. Za umjerenu

vožnju biciklom dokazano je da ublažava

depresiju, smanjuje razinu stresa,

poboljšava raspoloženje i podiže

samopouzdanje.

BICIKLIZAM POMAŽE U

OČUVANJU OKOLIŠA:

Bezbroj je razloga zbog kojih možemo

reći da je Zemlja iz dana u dan sve

zagađenija, a biciklizam je jedno od

rješenja svih ekoloških pitanja. Bicikl ne

ispušta plinove koji onečišćuju okoliš, a

njime možete zaobići i najveće prometne

gužve bez imalo gnjavaže.

4.2. Nordijsko hodanje

Nordijsko hodanje noviji je oblik

tjelesne aktivnosti pogodan u rekreativnim

programima svih dobnih kategorija. Za

razliku od normalna hodanja, kod kojeg je

gornji dio tijela relativno pasivan,

nordijsko mnogo više aktivira mišiće leđa,

ramena i ruku. To je zapravo hodanje pri

kojem se koriste specifično dizajnirani

štapovi (Nordic Walking štapovi - npr.

Swix ili PoleAbout). Može se provoditi na

većini terena, a u kombinaciji s prirodom i

svježim zrakom izuzetno pogoduje našem

zdravlju.

Zbog sličnosti s normalnim hodom

čini se prilično lako i jednostavno za

izvođenje, no zahtijeva određeno vrijeme

potrebno za učenje i svladavanje osnovne

tehnike, obvezno pod nadzorom stručnog

voditelja. Što se tiče sportske opreme, za

početak su potrebni samo odgovarajući

štapovi.

Izravni pozitivni učinci nordijskog

hodanja:

- do 45 posto bolji učinak od hodanja istom

brzinom bez štapova

- aktivno uključuje 90 posto mišića tijela

- povećava kalorijsku potrošnju 20 do 45

posto

- umanjuje opterećenje zglobova nogu i

slabinskog dijela kralježnice za 30 posto

- pogodno za sve dobne skupine, čak i one

koje se ne kreću dovoljno zbog težine,

bolnih zglobova ili problema s ravnotežom

- na siguran način povećava razinu srčano

žilne i plućne kondicije i zdravlja

-pozitivno djeluje na pravilno držanje i

posturu

Zbog svojih karakteristika,

nordijsko hodanje pogodno je za razvoj

snage i izdržljivosti, osobito gornjeg dijela

tijela, djelujući tako na pravilno držanje i

posturu. Uključivanjem velikog broja

mišića zbog uporabe štapova, troši se i

veća količina energije (od 400 do 450 Kcal

po satu aktivnosti), za razliku od normalna

hoda pri kojem se troši od 250 do 300

Kcal. Neka istraživanja pokazuju da je

energetska potrošnja pri srednjoj brzini

veća za 20 posto od normalna hoda iste

brzine, a ako se brzina nordijskog hoda

poveća, uz primjenu pravilne tehnike,

može se potrošiti i 45 posto Kcal više.

Aktivacija srčano žilnog sustava je veća,

pa se i srčana frekvencija poveća za 10 do

15 posto. Ta činjenica osobito je važna za

pretile osobe koje bi tako mogle regulirati

višak kilograma.

Osim na funkcionalne sposobnosti,

nordijsko hodanje pozitivno djeluje i na

sustav za kretanje. Uporabom štapova pri

hodu i aktivnim sudjelovanjem ruku i

ramena smanjuje se opterećenje na donje

ekstremitete, posebice zglobove koljena,

kuka i kralježnice. Ta karakteristika važna

je osobama koje imaju probleme sa

zglobovima donjih ekstremiteta (različite

ozljede, nakon operativnih zahvata itd.), jer

omogućuje više kretanja sa smanjenjem

bolova i rizika od ozljeđivanja.

Starijim osobama upotreba štapova

omogućuje veću stabilnost jer se povećava

površina oslonca važna za održanje

ravnoteže pri hodu, a samim time smanjuje

se rizik od padova, koji su potencijalno

opasni za nastanak prijeloma.

5. Lastin uspon na Ivanščicu

Manifestacija “Lastin uspon na

Ivanščicu“ predstavlja jedinstven i do sada

neodržan događaj na ovom području. Cilj

uspona je ujediniti biciklizam, nordijsko

hodanje, promociju Ivanščice sa Zlatarom

i Loborom kao turističke destinacije te

promociju nordijskog hodanja lokalnom

stanovništvu. Sekundarni cilj manifestacije

je promocija zdravlja i važnosti tjelesne

aktivnosti. Uspon je od međunarodnog i

regionalnog značaja jer dolaze sudionici iz

susjednih zemalja (Slovenija, Mađarska,

Bosna i Hercegovina, Austrija).

5.1. Biciklistički uspon

U nedjelju 18. svibnja 2014. godine održat će se MTB rekreativna utrka u disciplini uspon

(HCr) u organizaciji Biciklističkog kluba ''Lastavica'' pod nazivom '' Lastin uspon na

Ivanščicu 2014''.

Vrsta utrke:

Brdsko-biciklistički rekreativni uspon

Mjesto okupljanja i prijave:

Centar Zlatara, gdje će se ujedno obavljati prijava i podjela startnih brojeva.

Parkiralište iza trgovine ''Trgocentar''.

Start i cilj:

Start: Centar Zlatara (179 m n.v.)

Cilj: Vrh planine Ivanščice, PD Pasarićeva kuća (1054 m n.v.)

Startne pozicije biti će otvorene 30 minuta prije početka utrke za svaku kategoriju posebno, a

na startnu poziciju sudionici moraju doći najkasnije 15 minuta prije starta utrke u tkz. Box.

Predprijave:

Obavezno putem e-mail adrese : info@bk-lastavica.hr do petka 16.05.2014. godine do 12,00

sati. Prilikom prijave sudionici će morati organizatoru utrke ustupiti na korištenje sljedeće

osobne podatke :

Ime i prezime

Adresa

Godina rođenja

Spol

Naziv kluba

Kontakt broj

E-mail

Odjave prijavljenih natjecatelja moguće su do subote, 17.05.2014. godine do 12,00 sati.

Pregled predprijava bit će objavljen na Facebook stranici Biciklističkog kluba Lastavica, te na

službenoj stranici : http://www.bk-lastavica.hr/

Program utrke:

09,00 10,45 sati: Prijava sudionika, uplata startnine i podjela startnih brojeva.

10,15 - 10,30sati: Box – Djeca (do 15 godina, rođena 2000 god. I mlađi.)

10,30 sati Start utrke.

10,45 11,00 sati: Box - Muški i Žene

11,00 sati: Start utrke.

15,00 sati: Očekivano vrijeme završetka svih natjecatelja.

16,00 sati: Proglašenje pobjednika i podjela nagrada na vrhu Ivanščice u

planinarskom domu.

Kategorije natjecatelja:

Sudionici na utrci sudjeluju u 4 kategorije, odnosno ovisno o spolu i dobi:

Muški (M)

Žene (Ž)

Mladi (do 18 odina)

Djeca (do 15 godina)

Dobna granica:

Svi sudionici utrke moraju imati minimalno 15 godina na dan utrke. Ukoliko nemaju ne mogu

sudjelovati na utrci bez pismenog odobrenja roditelja.

Prijava uključuje :

Pravo startanja na utrci

Okrijepa na dvije stanice

Obrok i piće nakon utrke

Startni broj s vezicama za pričvršćivanje

Karta staze sa visinskim profilom staze

Prijevoz prtljage za sudionike

Hitnu medicinsku pomoć u slučaju nezgode na utrci

Nagrade:

Medalje za prva 3 mjesta u svim kategorijama. Također će biti podijeljene i praktične nagrade

od sponzora.

Osvojene nagrade (priznanja, medalje i novčane nagrade) natjecatelji mogu preuzeti

isključivo osobno na ceremoniji proglašenja pobjednika i dodjeli nagrada.

Karta staze:

Visinski profil staze:

5.2. Uspon nordijskog hodanja

U nedjelju 18. svibnja 2014. godine održat će se uspon nordijskog hodanja u organizaciji

Društva sportske rekreacije „Infinitum progresum“ pod nazivom ''Lastin uspon na Ivanščicu''.

Vrsta

Rekreativni uspon na Ivanščicu disciplinom nordijskog hodanja

Mjesto okupljanja i prijave:

Centar Lobora, gdje će se ujedno obavljati prijava i podjela startnih brojeva.

Parkiralište pokraj crkve.

Start i cilj:

Start: Centar Lobora (179 m n.v.)

Cilj: Vrh planine Ivanščice, PD Pasarićeva kuća (1054 m n.v.)

Startne pozicije biti će otvorene 30 minuta prije početka utrke, a na startnu poziciju sudionici

moraju doći najkasnije 10 minuta prije starta.

Predprijave:

Obavezno putem E-mail adrese : infinitum.progresum@gmail.com do petka 16.05.2014.

godine do 12,00 sati. Prilikom prijave sudionici će morati organizatoru uspona ustupiti na

korištenje sljedeće osobne podatke :

Ime i prezime

Adresa

Godina rođenja

Spol

Kontakt broj

E-mail

Odjave prijavljenih sudionika moguće su do subote, 17.05.2014. godine do 12,00 sati.

Pregled predprijava biti će objavljen na Facebook stranici Infinitum progresum, te službenoj

stranici : http://www.bk-lastavica.hr/

Program utrke:

08,30 9,45 sati: Prijava sudionika, uplata startnine i podjela startnih brojeva.

10,00 sati: Start uspona.

14,00 sati: Očekivano vrijeme završetka svih natjecatelja.

16,00 sati: Podjela priznanja na vrhu Ivanščice

Dobna granica:

Svi sudionici uspona moraju imati minimalno 15 godina na dan utrke. Ukoliko nemaju ne

mogu sudjelovati na utrci bez pismenog odobrenja ili prisustva roditelja.

Prijjava uključuje :

Pravo startanja na utrci

Okrijepa na dvije stanice

Obrok i piće nakon utrke

Startni broj s vezicama za pričvršćivanje

Karta staze sa visinskim profilom staze

Prijevoz prtljage za sudionike

Hitnu medicinsku pomoć u slučaju nezgode na utrc

Karta staze:

Visinski profil staze:

6. Marketing

Pristup strateškom promišljanju

marketinga za manifestaciju „Lastin uspon

na Ivanščicu“ proizlazi iz tri već postojeća

dokumenta koji obuhvaćaju u svojoj

obradi predmetno područje: Centar

planinskog turizma Ivanščica (strategija

razvoja turizma), Strategija razvoja

Krapinsko-zagorske županije, Strategija

razvoja turizma Republike Hrvatske do

2020. godine. Uzevši u obzir rezultate iz

sva tri dokumenta, a prvenstveno vodeći

računa o području Grada Zlatara,

preporuke dane u sva tri dokumenta se

mogu uzeti kao početna platforma za

detaljniju razradu marketinških aktivnosti

u ovom projektu. S jedne strane imamo

županijski dokument razvoja turizma koji

uključuje marketinšku strategiju, kako na

razini Županije tako i na razini Grada s

razrađenom i prihvaćenom strategijom

pozicioniranja, ciljeva kao i operativnih

marketinških aktivnosti, te s druge strane

prijedloge na marketinškoj makro razini

(Republika Hrvatska) kao i regionalne

preporuke (na razini Županije) koje se

sastoje od najmodernijih marketinških

strategija i aktivnosti za razvoj turizma.

Uzevši u obzir strateške ciljeve za

marketing Županije, kao i rezultate

napravljenih analiza, primjera najbolje

prakse, te preporuka programa

konkurentnosti te napose investicijskih

programa, predlažemo sljedeće

marketinške ciljeve za promoviranje

uspona:

Izrada besplatne Internet stranice

Izrada plakata i flayera

Izrad profila na društvenim mrežama

Oglašavanje na radio stanicama:

loklnim (Radio Zlatar, Radio

Stubica, Radio Zabok); regionalnim

(radio Kaj, radio 101, radio Sljeme)

Oglašavanjem u novinama (Zagorski

list, Večernji list)

Oglašavanje na biciklističkim

portalima

Oglašavanje na portalima koje se

bave zdravim načinom života

Promocija događaja sa nacionalnim

savezima

.

7. Financijski plan Iako se većina posla vezana oko uspona

bazira na volontiranju postoje određeni

financijski troškovi koji su neizbježni. U

tablici je prikazana financijska

konstrukcija na bazi od 200 sudionika.

Stavka Količina Jedinična cijena Ukupno

Majce sa logom uspona 250 30,00 7 500,00

Obroci za sve sudionike i organizatore 250 30,00 7500,00

Materijal za označavanje staze 50 3, 00 150, 00

Stanice sa okrepom-voda 400 5,00 2 000,00

Stanice sa okrepom-banane 250 2,00 500,00

Troškovi prijevoza opreme za sudionike 1 500,00 500,00

Troškovi tiskanja startnih brojeva 200 0,50 100,00

Troškovi tiskanja promotivnih materijala-poster 50 2,00 100,00

Troškovi tiskanja promotivnih materijala-letak 500 0,5 250,00

Fond nagrada 1 10 000, 00 10 000, 00

Trošak GSS-a 1 1 000, 00 1 000, 00

Razglas 1 1 500, 00 1 500, 00

Uredski materijal 1 100,00 100, 00

UKUPNO 31 200, 00

8. Zaključak Cilj organiziranja sportsko-rekreativnog

događaja ‘’Lastin uspon na Ivanščicu’’ je

privlačenje čim većeg broja zaljubljenika u

razne vidove aktivnog provođenja u

prirodi. Publicitetom koji proizlazi iz

ovakve manifestacije podigla bi se opća

slika zlatarskog kraja i Krapinsko-zagorske

županije kao područja u kojem se njeguje

ponuda aktivnog turizma. Biciklizam i

nordijsko hodanje već su prepoznati kao

aktivnosti koje su od neprocjenjive

važnosti za zdravlje čovjeka te su označene

kao najveći potencijal turizma u svijetu.

Predviđa se da će biciklizam i nordijsko

hodanje u sljedećih 10 godina predstavljati

jedan od najvećih segmenata tržišta u

turizmu. Proširenje i obogaćenje postojeće

turističke ponude u Županiji u vidu

aktivnog turizma na Ivanščici uključilo bi

sudjelovanje raznih relevantnih dionika:

jedinica regionalne i lokalne samouprave,

trgovačkih društava, obrtnika, turističkih

zajednica, obrazovnih institucija, zavoda i

institucija u čijoj je nadležnosti zaštita

prirodne i kulturne baštine, lokalnog

stanovništva te medija.